tEFSIR

Rifet ahinovi

SURA ET-TEGABUN SAMOOBMANA

va sura ima osamnaest ajeta a nazvana je imenom EtTegabun kao jednim od imena Sudnjega dana spomenutom u devetom ajetu.1 Sura Tegabun pripada grupi sura koje zovemo Musebbihat. To su one sure koje poinju tesbihom a ima ih pet. Ova sura je vrlo zanimljiva s aspekta samog naziva te unutranje jake poruke koja se provlai od prvog do zadnjeg njenog djela. Ako pokuamo odrediti dijelove sure kroz njen sadraj, doi emo do etiri povezane cjeline: 1. Poimanje sutine relacije izmeu uzvienog Allaha i stvorenja (ajeti: 1-4); 2. Argumenti poricatelja Istine za svoje nevjerovanje (ajeti: 5-6); 3. Poricanje proivljenja od strane nevjernika (ajeti: 7-13); 4. Upute vjernicima upozorenja na iskuenja putem branih drugova, djece i imetka (ajeti: 14-18);
Uspostavljanje relacija

Da bismo imali ispravan odnos prema Stvoritelju, prije svega moramo spoznati sutinu vlastite egzistencije, zatim egzistencije cjelokupnog kosmosa. Sami poetak sure upuuje nas da na odnos prema uzvienom Allahu mora biti utemeljen u znaku slavljenja/tesbiha. Ustvari, sve je, milom ili silom, u znaku slavljenju Imena Njegova. Jedino je ovjeku ostavljena mogunost slobod1

Korkut i Kari su imenicu tegabun preveli kao samoobmana. Sudnji dan je nazvan Dan(om) samoobmane jer e vjernici biti dokazom da su se nevjernici samoobmanjivali. Durakovi prevodi rije tegabun u znaenju uzajamnog obmanjivanja. Asad znaenje tegabuna vidi kao Danom gubitka i dobiti.

taKVIm za 2011. 43

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 43

27.10.2010 12:43:44

tEFSIR

nog izabiranja izmeu dvije mogunosti. Tesbih se izraava na dva naina: a) priznavanjem apsolutne vlasti kod Njega lehul-mulk; b) zahvala na blagodatima lehu-l-hamd. Da bi ovjek dostigao ovaj stepen prisnosti u vjeri, prvobitno mora spoznati da je to jedini ispravni nain. Ova spoznaja ide ovim pravcem (kako je iskazana u suri): spoznaja da nas stvara uzvieni Allah huvellezi halekakum. To to ima nevjernika i vjernika na ovom svijetu je stvar Allahove odluke i slobode ovjekovog izabiranja izmeu dva puta; naa svjesnost da Allah stvara nebesa i Zemlju s Istinom; naa osvjedoenost u spoznaji da je Allah Oblikovatelj i Davarivatelj likova svemu. On je i Sveznajui. Kada je posrijedi vjerniki odnos prema svome Stvoritelju, vjernik je stalno svjestan da je Allah Sveznajui; On zna ta je na nebesima i na Zemlji; On zna ono to krijemo i ono to pokazujemo ma tusirrn ve ma tulinn; On zna svaije skrivene misli bi zti-s-sudr. Prema tome, uzvieni Allah posmatra ne samo vanjski prepoznatljiva djela ovjeka nego i ono ta drugim posmatraima ostaje skriveno. Uzvieni Allah poznaje naa djela, ali On zna i nae namjere i ciljeve koji su bili podloga njihovog injenja. Ako pravednost promatramo kroz ove principe, onda je tana tvrdnja ljudi kada kau da se pravednost moe ostvariti samo pred Allahovim sudom. Istinska pravednost je tamo, a ne ovdje. Zato? Istinska pravednost, u najirem znaenju rijei eladl, mogua je jedino kod Allaha s takvim savrenim Svojstvima, koji se sam oslovljava kao El-Adil i El-Muqsit u znaenju Pravedni, Samo Pravedni i Donosilac Pravednosti. Konano, na poetku sure Samoobmana je u sreditu ontoloki odnos izmeu Boga kao konanog izvora ljudske egzistencije i ovjeka kao predstavnika svijeta bia koji duguju i samo svoje postojanje Bogu. Rjenikom vjere kazano radi se o relaciji Stvoritelj stvorenja.

44 taKVIm za 2011.

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 44

27.10.2010 12:43:44

tEFSIR Poricatelji Istine

Ovaj dio sure zapoinje podsjeanjem samih poricatelja Istine kefer kao i svih drugih ljudi ibretom: Zar vam vijest dola nije o onima koji nisu vjerovali jo prije?... Osornost i drskost nevjernika u poricanju nije njegov vlastiti izum, nije on prvi u svom poricanju. Na njegovu umiljenost i eventualnu hrabrost pri injenju zlih djela Kuran jednostavno vraa njegovu pozornost na one koji su isto tako poricali Istinu prije njega. Slast o unikatnosti djela u svijesti nevjernika koji porie u smislu da je prvi neosnovana je i neutemeljena. Ovo je kuransko podsjeanje na samoobmanjivanje nevjernika. Posljedice njihovog poricanja su: iskusiti e kob djela svojih jo na ovome svijetu, ali njima pripada i kazna onoga svijeta: ...pa su iskusili kob stvari svoje! A njima pripada i kazna bolna. Kolika je duhovna bijeda ovladala srcima nevjernika razabiremo na primjeru iznoenja njihovog razloga za nevjerovanje: ...zar da nas napuuju neki ljudi?!... Ovo je vrlo zanimljivo, samim ukazivanjem na svu banalnost argumenata onih koji ne prihvataju Istinu. Ova banalnost argumenata je posljedica neshvatanja posljedica djela koja rade. Ovakav prigovor kao razlog nezreo je iz vie aspekata: ukazuje na nepoznavanje prirode Kurana ( Boiji program je olien u ovjeku, svi poslanici bili su ljudi); nepoznavanje sutine ovjeka ( on nosi Boanskog Ruha u sebi). Peti i esti ajeti sure Samoobmana nose sljedee poruke: a) historija pokazuje da su nesree i patnje neizbjeno pogaale svaku zajednicu ili naciju koja je sklona odbacivanju temeljnih etikih principa; b) takve grupe i pojedinci moraju iskusiti zli ishod svojih djela fezk ve ble emrihim; c) nevjerniki prigovor: Zar ljudi da nas vode jehdnen ukazuje da su ljudi otueni od svih vjerskih i moralnih mjerila istovremeno nepovjerljivi i prema svim ljudskim stvarima. Upravo zbog toga oni ne mogu percipirati da se Boanska Poruka manifestira kroz obina ljudska bia koja nemaju nita nadnaravno.

taKVIm za 2011. 45

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 45

27.10.2010 12:43:44

tEFSIR Poricanje Dana proivljenja

Nijekanje Dana proivljenja je stari grijeh. Da se radi o ozbiljnom ljudskom stanju u sluaju poricanja fenomena ponovnog proivljenja, ukazuje nam kuransko usmjeravanje Poslanika, a.s., da potvrdi istinitost proivljenje najjaom potvrdom, a to je zakletva svojim Gospodarom: ... ti reci: Bit ete, tako mi Gospodara mojega, zbilja ete proivljeni biti vi... Dalje slijede prizori Sudnjeg dana, sudbine vjernika i nevjernika. To je Dan zbora jevmu-l dem ali i Dan samoobmane jevm et-tegabun2: I na Dan kad vas On sakupi, na Dan zbora, a to je Samoobmane dan. Pod Danom zbora misli se da e sve generacije ljudi biti proivljeni u njemu. Bit e prisutni i svi meleki iji broj zna samo uzvieni Allah. Svi e Prozivatelja uti a pogled e ih sve obuhvatiti.3 U prizoru ovog okupljanja bit e meusobnog obmanjivanja.4 To je Dan dobiti i gubitaka. Dalje se ukazuje na one koji su na dobiti a koji na gubitku. Prije upotpunjavanja poziva za pokornost uzvienom Allahu pojavljuje se jedno pravilo imanskog koncepta odreenja i utjecaja vjerovanja u Allaha: Nema udesa nijedne nevolje bez Allahove volje! A ko u Allaha vjeruje, On naputit e Pravom stazom njegovo srce! Samo ovakvim imanskim uvjerenjem moe se izgraditi do stepena oelienja ljudska spremnost koja bi se mogla suoiti s velikim tekoama i i estokim sukobima. Budui da je ovo medinska sura, ovaj ajet ima cilj da podsjeti vjernike na strpljivost i jaanje imana u vrijeme kada se formira drava. Zaista
2

Pojam jevmu-t-tegbun preirok je da bi se mogao izraziti jednom jedinom rijeju. Tegabun dolazi od rijei gabn zakljuivanje poslova, poslovna transakcija. Ova rije ima jo jedno znaenje: znaenje valjanosti, zaboravnosti, nekoga nenamjerno iskoristiti i prevariti. Radi se o radnjama izmeu dva ovjeka ili vie njih. Jevmu-ttagabun je, dakle, dan u kojem neki ovjek u svom poslu trpi gubitak, a drugi postie dobitak. Dok su na ovom svijetu dobitak i gubitak varljivi i povrni, na Sudnjem danu se radi o pravim vrijednostima. Tamo e biti potpuno vidljivo ko je zaista pretrpio gubitak, a ko je dobio. U Kuranu se kae: Reci: I drevni i kasniji u odreeno vrijeme, jednog odreenog dana bit e sakupljeni. (56: 49-50) Tegabun je glag. oblik tefaul, odnosno infinitiv od korijena gbn. Po Ibn Abbasu, tegabun je jedno od imena Sudnjeg dana u smislu da e stanovnici Denneta izigrati stanovnike Dehennema.

46 taKVIm za 2011.

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 46

27.10.2010 12:43:44

tEFSIR

ko vjeruje da se nikakva nesrea ne moe dogoditi osim s Allahovim doputenjem, taj vodi svoje vlastito srce prema ovoj Istini, prema predanosti Boijoj volji. U jednom drugom smislu, uzvieni Allah vodi srce takvog ovjeka. U ovom kontekstu moemo promatrati i znaenje dobro poznatog hadisa: udne li stvari kod vjernika! to god Allah odredi, njemu je dobro. Ako ga zadesi nevolja, strpi se i bude mu dobro. Ako ga zadesi dobro, zahvalan je i bude mu dobro. Tako je samo kod vjernika. Ovakva ubjeenost u vjerovanju garantira dobitak na Danu tegabuna. Na Danu zbora i Danu samoobmane ljudi e se kajati. Mnogi e se kajati to su izgubili toliko vremena u besposlicama i bespotrebnim stvarima. Poslanik, a.s. je kazao: Mnogi ljudi e biti obmanuti u dvije blagodati: zdravlju i slobodnom vremenu. (Buhari) Neki e opet govoriti: Kamo sree da sam se za ivot ovaj pripremio! (El-Fedr, 24); drugi e se kajati to su propustili toliko prilika da se usree i na ovome i onome svijetu: Nevjernici e zaaliti to muslimani nisu bili (El-Hidr, 2); bit e i onih koji e govoriti: Kamo sree da sam ja ostao praina (En-Nebe, 40). Sura zapoinje slavljenjem Allaha. Svi oni koji ne ive u duhu slavljenja ili tesbiha svome Stvoritelju biti e tog dana na gubitku, obmanuti, jer se nisu ukljuili u svekosmiki ibadet svome Stvoritelju. U jednoj predaji koju prenosi Ebu Zerr, Poslanik, a.s. je kazao: Ja vidim ono to vi ne vidite i ujem ono to vi ne ujete. Zajecalo je nebo a ima i pravo. Nema u njemu mjesta veliine etiri prsta a da u njemu nema meleka sputena ela pred Uzvienim Allahom dok ini seddu. Allaha mi, da znate ono to ja znam, malo biste se smijali, a mnogo plakali, ne biste uivali sa enama u postelji i izali biste na padine skrueno se molei uzvienom Allahu. Volio sam da sam drvo koje podupire. (Tirmizi) Poslije ovakvog prizora nastavlja sa pozivanjem na pokornost Allahu: Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku. Glagol tevellev (spomenut u estom i dvanaestom ajetu) u znaenju lea okrenuti, u ovom sluaju od Istine, spomenut je odmah poslije poziva na pokornost. Vrlo zanimljiva je kuranska konstatacija da ima uvijek onih koji poriu. Posljedice ovakvog
taKVIm za 2011. 47

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 47

27.10.2010 12:43:44

tEFSIR

odnosa prema Istini je bijedni i poraavajui poloaj poricatelja: a) bez obzira na stepen okretanja uzvieni Allah je Neovisan-PoSebi vestagnallah; On je Samodovoljni ganijj; Hvaledostojni hamd; b) bez obzira kako se mi odnosili prema Istini, pa okretali i lea, Poslaniku, a.s., neemo nauditi. Njegova uloga je u obznani Poruke a ne u preobraenju ljudi u svakom smislu ala resline-l belg.
Upute vjernicima

Na kraju sure daju se odreene upute kako ovjek ne bi ostao u ambijentu samoobmanutosti. U tom kazivanju prvo stoji upozorenje. O vjernici, zbilja me vaim enama i djecom vaom ima vaih neprijatelja...5 Opreznost je ono to se preporuuje u ovom sluaju. Po veini mufessira ovi ajeti su objavljeni o ljudima koji su htjeli uiniti hidru ali su to odbile uraditi njihove ene i djeca. Pa kad su ti ljudi kasnije vidjeli da su oni koji su hidru obavili u razumjevanju vjere otili daleko, htjeli su kazniti svoje ene i djecu. Meutim, ovaj ajet pored konkretnosti znaenja za odreeno historijsko vrijeme, ima dalekosenije poruke vremenski i prostorno. Vezivanje pojma neprijateljstva aduvv za ene i djecu ukazuje na duboku istinu u ljudskom ivotu. Tanahne emotivne veze poesto bivaju isprepletene sa udnim ivotnim okolnostima i prilikama koja doseu stepen velikih iskuenja. ene i djeca mogu biti razlogom odvraanja od sjeanja na Allaha ili razlogom ljudskog srljanja u grijeh. Ponekad ljubav prema porodici dovodi vjernika u iskuenje da djeluje suprotno zahtjevima savjesti i vjere. Moe odvesti vjernika na put da napusti neke vjerske i moralne principe udovoljavajui tzv. imaginarnim po5

Prema jednom tumaenju ovaj ajet se odnosi na neke neugodnosti koje ponekad vjernik mora saznati o svojoj eni ili vjernica o svom muu ili roditelji o svojoj djeci. Ponekad su brani drugovi u situaciji da je jedan od njih vjernik a drugi ne moe podnijeti da neko slijedi Boiji Zakon u kui. Po drugom tumaenju, ajet se odnosi na posebnu situaciju u kojoj su se muslimani nali kada su objavljeni ovi ajeti. Kad se gore kae da se moramo uvati njih, onda to znai da ne trebamo zbog ovozemaljskih interesa staviti na kocku budui ivot. Ljubav prema lanovima porodice ne treba nas tako savladati da utjee na na odnos prema Allahu i Njegovom Poslaniku.

48 taKVIm za 2011.

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 48

27.10.2010 12:43:44

tEFSIR

rodinim interesima. Ove neke nabrojane nedae koje su direktni produkt nerazumnih porodninih odnosa moemo gledati svaki dan, u naem gradu, u naem komiliku te itati u novinama. Univerzalnost kuranske poruke, zatim nenadmaivost stila njegovog Teksta, sagledavamo u itanju sljedeeg ajeta: ...a koji se sauvaju tvrdiluka due svoje, takvi, eto, uspjet e.6 ovjek moe podnijeti razne muke koje ga zadese, ali ne podnosi ako zadesi njegovu enu i dijete. Upravo zato ovjek je cijeli ivot u trci da osigura stabilnost svojoj porodici ( kuu, imetak, auto...). U toj trci ivota samo za jednim ciljem ( matrijalno obezbejeenje porodice) ovjek zapada u razne grijehe. Jedan od tih grijeha je krtarenje. ovjek je spreman na jednu posebnu vrstu krtarenja, krtarenje od sebe samog. Odmah u ajetu se navodi: djelite dobro zarad samih sebe hajren li enfusikum. Tek nakon ovoga uviamo vanost opreznosti spomenute u ajetu. Sljedei savjet u vidu upute je: Zbilja su imeci vai i djeca vaa-kunja fitna.7 Dok se u gornjem sluaju preporuuje opreznost u ivotu kako radost porodice ne bi pretvorili u sutu suprotnost ili u skriveno neprijateljstvo, u ovom sluaju se odmah iza ivotne kunje obeava nagrada: A kod Allah je zbilja nagrada golema. Interesantno je da gornji ajet (14) nalae da su samo neke ene i djeca neprijatelji inne min ezvdikum ve evldikum, dok se ovdje svi imeci i djeca tretiraju kunjom za svakog u svakom vremenu(15) innema emvlukum ve evldukum fitneh.
6

Usporedi 59: 9; Na najljui neprijatelj krije se u nama samima. To je sebinost koja nas podstie da drugima uzimamo legitimna prava ili neke stvari koje nama ne pripadaju. Preduvijet naeg uspjeha, u najirem smislu te rijei, je u naoj sauvanosti od gramzivosti i sebinosti. U slinom kontestu je rije fitna upotrebljena u suri El-Enfal (28). I znajte da su imeci vai i djeca vaa kunja, a kod Allaha je dosita nagrada golema. U istoj suri (25) pojanjava se pogubnost fitne: Bojte se smutnje koja zadesiti nee samo krivce i one meu vama zle, i da Allah estoko kanjava, znajte! A to se tie iskuenja ili ispita vezanog za djecu, postoje razliiti naini toga: a) djeiji konflikt sa naim idejama moe nas muiti iznutra ili moe, istovremeno iskuavati nau vjernost Allahu; b) velika meusobna ljubav izmeu roditelja i djece moe biti snaan izvor pozitivne energije, ali i opasnost ako poiva na sebinim namjerama; c) drugaiji pogled na ivot moe nas potaknuti da se i mi okrenemo od pravila ponaanja koja regulira vjera;

taKVIm za 2011. 49

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 49

27.10.2010 12:43:44

tEFSIR

Imam Ahmed biljei da je Poslanik, a.s., drao hutbu pa su doli Hasan i Husejn. Ili su spotiui se, na njima su bile crvene kouljice. Poslanik, a.s., je siao sa minbera, ponio ih i posadio pored sebe, a zatim kazao: Istinu je rekao Allah. Imanja vaa i djeca vaa su samo iskuenja. Vidio sam ovu dvojicu maliana kako idu spotiui se pa se nisam mogao strpiti ve sam prekinuo svoj govor i podigao sam ih. Allah je stvorio srca ljudi posadivi u njih divne osjeaje, ali ovdje je upozorenje da pretjerivanje u tome moe voditi u neeljenom pravcu. Zato je obeana nagrada velika onome ko se priuva toga. Da je teko biti oprezan u trenucima skrivenog neprijateljstva, koje tinja u porodinm krugovima, te da je izuzetno je teko stei obeanu golemu nagradu u momentu kada vrebaju iskuenja sa svih strana, upozorava nas Allahova milost olina u sljedeim rijeima: Pa, bojte se Allaha koliko god moete, i sluajte i pokoravajte se. U takvoj situaciji vjernik ostaje potpuno svjestan Allaha, d.., sluajui Ga i pazei. Rekli smo da poetak sure govori o uspostavljanju relacija kao potrebe ovjeka da ima komunikaciju sa svojim Stvoriteljem. Na kraju se istie zato je ta relacija najispravnija: A ako Allahu s draga srca zajam date, On ga vama mnogostruko vratit e i grijehe vam oprostiti e! Allah je zahvalan i blag. Znalac svijeta nevidljivog i svijeta vidljivoga, Silni i Mudri. Vjera kojoj poziva Poslanik islama proklamira pravilo da koliko god podijelili, bilo u materijalnom ili nekom drugom smislu, bit emo viestruko nagraeni. To je poput zajma za kojeg bivamo nagraeni. Allah kao Zahvalni i Blagi (ekrun halmun) e umnogostruiti nae pregnue. Allahovu zahvalnost razumijevamo u Njegovoj spremnosti da prihvati nau zahvalnost, odnosno, da On za malo daje veliku nagradu. Njegova blagost prepoznatljiva je i u Njegovom tolerantnom prelasku preko naih grijeha i runih postupaka.

50 taKVIm za 2011.

00 TAKVIM 2011 Book 1.indb 50

27.10.2010 12:43:44