You are on page 1of 31

Zadatak

Na slici 6.1. (str. 202. ME2) prikazan je detalj jednostepenog reduktora sa cilindrinim
zupanicima (2) i (3). Zupanik (2) nalazi se na vratilu (4), spojen klinom bez nagiba (13). Vratilo
(4) oslanja se na leaj (9) postavljen u kuicu (1). Ostali elementi objanjeni su u sastavnici pored
slike.
Poznati su sledei podaci:
- snaga koju prenose zupanici: P=64kW;
- broj obrtaja pogonskog zupanika n
1
=960min
-1
;
- prenosni odnos i=1,6;
- broj zubaca pogonskog zupanika z
1
=38;
- ugao nagiba bone linije zubaca =8
o
;
- faktor irine zupanika
1
/ 0, 5 b d
;
- koeficijent pomeranja profila zubaca zupanika x
1
=x
2
=0;
- kvalitet izrade zupanika IT7;
- tolerancijska polja mere preko zubaca fe;
- materijal zupanika .1531;
- faktor spoljanjih dinamikih sila K
A
=1,25;
- poloaj zupanika izmeu teita simetrian-nesimetrian;
- spoj zupanika i vratila pomou klina bez nagiba visokim-niskim;
- materijal vratila .0545;
- rastojanje izmeu leaja L
1
=160mm, L
2
=L
1
+20;
- pogonsko vratilo je sa elektromotorom spojeno prirubnom spojnicom;
- temperatura u leitu t<100
o
C.
Potrebno je:
- proraunati zupanike;
- proraunati vratila;
- izvriti izbor i proveru leaja;
- izvriti izbor i proveru spojnice i
- dati sklopni crte sa tehnikom dokumentacijom nestandardnih elemenata.
1
1. Proraun zupanika
1.1. Predhodni proraun zupanika
1.1.1. Prenik podeone krunice malog zupanika u predhodnom proraunu
2 1
3
1 2
2 1
H
d
T u
d K Z
u
+

gde je:
T
1
[ ]
Nmm

obrtni moment
[ ] [ ]
3
1
1
64 10
636, 62 636620
100, 53
P
T Nm Nmm


1
1
s

1
]
ugaona brzina
1
1
960
30 30
n


100,53
1
s

1
]
2 d
N
mm

1
]
dozvoljeni napon
Za .1531 za poboljanje nitrirani, prema tabeli T.4.5. (str. 133 ME2)
lim 2
950
H
N
mm

1
]
Stepen sigurnosti protiv razaranja bokova zubaca je
1, 4 2 s
(vidi str. 132 ME2).
Usvajam
1, 7 s
, pa je
2
950
558, 82
1, 7
d
N
mm

1

1
]
H
K
faktor optereenja
H A V H
K K K K


V
K


faktor unutranjih dinamikih sila
Prema slici 4.47 (str.128 ME2) za oitavanje vrednosti
V
K

potreban je IT i
1
100
v z
, gde je

m
v
s
1

1
]
brzina zupanika na podeonoj krunici.
1 1
v r
, gde je [ ]
1
r m
pretpostavljeni poluprrenik podeone krunice manjeg zupanika.
Ako pretpostavimo da je [ ] [ ]
1
1
200
100 0,1
2 2
d
r mm m ,
0,1 100, 53 10, 53
m
v
s
1

1
]
1
10, 53 38
4
100 100
v z

Za IT7 i
1
4
100
v z
,
1, 27
V
K


H
K


faktor raspodele optereenja
Za
1
0, 5
b
d

i oba zupanika simetrino postavljena izmeu leaja, prema tabeli T 4.4
(str. 130 ME2) ( ) ( ) 1 1, 03 1, 02 1, 05 1, 015 1, 035 1, 025
H
K


1, 25 1, 27 1, 025 1, 63
H
K
Z uticaj elastinosti materijala
2
Kod kosozubih zupanika
2, 5 cos
E
Z Z
, (vidi str. 132. ME2), gde je
2
189
E
N
Z
mm

za oba zupanika od elika.
2
2, 5 189 cos8 467, 9
o
E
N
Z
mm

Konano
[ ]
2
3
1 2
2 636320 1, 6 1
1, 63 467, 9 167,82
0, 5 558, 82 1, 6
d mm
+

, to se ne razlikuje mnogo od
pretpostavljene vrednosti (d
1
=200mm)
1.1.2. Modul zupanika u normalnoj ravni na bok zupca
[ ]
1
1
167, 82
cos cos8 4, 37
38
o
n
d
m mm
z

Usvaja se standardni modul, prema tabeli 4.2 (str.98. ME2) iz prve grupe prioriteta
[ ]
5
n
m mm
1.1.3. eoni modul
[ ]
5
5, 049
cos cos8
n
t o
m
m mm


1.2. Geometrijske mere, kinematski odnosi i tolerancije zupanika
1.2.1. Osnovna zupanica
1.2.1.1.Ugao nagiba standardnog profila
20
o
n
, prema JUS M.C1.015 (str. 97. ME2)
1.2.1.2. Ugao nagiba profila u glavnom preseku
20
0, 367547178138
cos cos8
o
n
t o
tg tg
tg

,
20,18
o
t
1
]
1.2.2. Brojevi zubaca gonjenog zupanika
2 1
38 1, 6 60, 8 z z u
, usvajam z
2
=61
1.2.2.2. Stvarni prenosni odnos.
2
1
61
1, 61
38
z
i
z

1.2.2.3. Broj obrtaja gonjenog zupanika.
[ ]
1
2
960
596, 27 / min
1, 6
n
n o
i

3
1.2.3. Prenici podeonih krunica
[ ]
[ ]
1 1
2 2
5, 049 38 191, 86
5, 049 61 307, 99
t
t
d m z mm
d m z mm


1.2.4. irina zupanika
[ ]
1 1
0, 5 191, 96 95, 98 b d mm
Usvajam b
1
=100[mm], b
2
=96[mm]
1.2.5. Prenici osnovnih krunica
[ ]
[ ]
1 1
2 2
cos 191, 86 cos 20,18 180, 08
cos 307, 99 cos 20,18 289, 08
o
b t
o
b t
d d mm
d d mm



1.2.6. Ugao dodirnice
( )
1 2
1 2
2
n
wt t
x x tg
inv inv
z z


t
+
+
gde je:

t
inv
involut ugla
t

(odreena trigonometrijska funkcija) koji se rauna na sledei nain:


[ ]
180
t
t t t t
inv tg rad tg




Poto je x
1
=x
2
=0, a bilo koji broj pomnoen nulom je nula, to je
20,18
o
wt t wt t
inv inv 1
]
1.2.7. Prenici kinematskih krunica
[ ]
[ ]
1
1
2
2
cos 191, 86 cos 20,18
191,86
cos cos 20,18
cos 307, 99 cos 20,18
307, 99
cos cos 20,18
o
t
w o
wt
o
t
w o
wt
d
d mm
d
d mm





1.2.8. Osno rastojanje zupanika
[ ]
1 2
191, 86 307, 99
249, 925
2 2
w w
d d
a mm
+ +

1.2.9. Prenici podnonih krunica
( ) ( ) [ ]
( ) ( ) [ ]
1 1 1
2 2 2
2 1 191, 86 2 5 1 0, 2 179,86
2 1 307, 99 2 5 1 0, 2 295, 99
f n ao
f n ao
d d m c x mm
d d m c x mm
+ +
+ +
gde je:
c
ao
koeficijent glave zubaca alatne zupanice, koji je jednak visini podnonog zaobljenog profila
0,1 0, 3
n
c
(vidi str. 98. ME2)
Usvajam c
ao
=0,2
4
1.2.10. Prenik temenih krunica
( ) [ ]
( ) [ ]
1 1 1
2 2 2
2 1 201, 86
2 1 317, 99
a n
a n
d d m x mm
d d m x mm
+ +
+ +
Usvajam d
a1
=202h8, d
a2
=318h8
1.2.11. Koraci zupanika
1.2.11.1. Standardni korak (u normalnom preseku)
[ ]
5 15, 71
n n
p m mm
1.2.11.2. eoni korak (u glavnom preseku)
[ ]
5, 049 15, 86
t t
p m mm
1.2.11.3. Osnovni korak
[ ]
cos 15, 86 cos 20,18 14,89
o
b t t
p p mm
1.2.12. Sprezanje profila
1.2.12.1. Aktivna duina dodirnice
[ ]
2 2 2 2
1 1 2 2
2 2 2 2
sin
201, 86 180, 08 317, 99 289, 08
249, 925 sin 20,18
2 2 2 2
25, 63
a b a b wt
o
g r r r r a
g
g mm

+
_ _ _ _
+

, , , ,

1.2.12.2. Stepen sprezanja profila


25, 63
1, 72
14, 89
b
g
p


1.2.12.3. Stepen sprezanja bonih linija
2
96 8
0, 91
14, 89
o
b
b tg tg
p



1.2.12.4. Ukupni stepen sprezanja
1, 72 0, 91 2, 63

+ +
1.2.13. Merni broj zubaca
( )
1 1
1 1
2
0, 5
t
w x t
x tg z
z tg inv


+
gde je:
1 1
1 1 2
1 2
4 1
cos
x t
t
x x
z z
tg tg

_
+

,
+
5
Poto je x
1
=0
2
1 x t t
tg tg tg
( )
0
1
20,18
20,18 0, 015324648764
180 180
38 2 0 20,18
20,18 0, 015324648764 0, 5 4, 76
o
o t
t t o o
o
w
inv tg tg
tg
z tg






+
Usvajam z
w1
=5
( )
2 2
2 2
2
0, 5
t
w x t
x tg z
z tg inv


+
2 2
2 2 2
2 2
4 1
cos
x t
t
x x
z z
tg tg

_
+

,
+
Poto je x
2
=0
2
2 x t t
tg tg tg
( )
0
2
61 2 0 20,18
20,18 0, 015324648764 0, 5 7, 34
o
w
tg
z tg


+
Usvajam z
w2
=7
1.2.14. Mere preko zubaca
( )
( )
[ ]
( )
( )
1 1 1 1
1
1
2 2 2 2
2
cos 0, 5 2 sin
5 cos 20 5 0, 5 38 0, 0153248764 2 0 5 sin 20
69,16
cos 0, 5 2 sin
5 cos 20 7 0, 5 61 0, 0153248764 2 0 5 si
n n w t n n
o o
n n w t n n
o
w m z z inv x m
w
w mm
w m z z inv x m
w

+ + 1
]
+ + 1
]

+ + 1
]
+ + 1
]
[ ]
2
n 20
100, 34
o
w mm
1.2.15. Tolerancija zupanika
1.2.15.1. Odstupanje mere preko zubaca
Prema tabeli T..1. (str.230. ME2), za m
n
=6mm i u=1,6
[ ]
[ ]
[ ]
[ ]
1
2
1
2
78
78
104
104
w g
w g
w d
w d
A m
A m
A m
A m





1.2.15.2. Boni zazor
Prema tabeli T..1. (str.230. ME2), za m
n
=5mm i u=1,6
( ) [ ]
140 224
n
j m
1.2.15.3. Odstupanja osnog rastojanja
Prema tabeli T..2. (str.231. ME2), za a=249,925mm i IT7
6
S
1
[ ]
[ ]
36
36
ag
ad
A m
A m


1.2.15.4. Ukupna radijalna odstupanja pri kontroli sprezanjem

Prema tabeli T..3. (str.231. ME2), za d
1
=191,86mm, m
n
=5mm i IT7
[ ]
'
1
100 F m
1.2.15.5. Pojedinana radijalna odstupanja pri kontroli sprezanjem
Prema tabeli T..4. (str.232. ME2), za d
1
=191,86mm, m
n
=5mm i IT7
[ ]
''
1
28 f m
1.2.15.6. Odstupanje bonih linija zubaca
Prema tabeli T..5. (str.232. ME2), za b
1
=100mm IT7
[ ]
18 T m


1.3. Zavrni proraun zupanika
1.3.1. Stepen sigurnosti protiv loma zubaca
lim F
F
Y
s

gde je:
Y


faktor korekcije radnih i teorijskih uslova
Y


2 za modul
5
n
m mm
(vidi str. 138. ME2)
lim F

trajna dinamika izdrljivost za jednosmernu promenu napona
Prema tabeli 4.5 (str.133. ME2), za .1531 za poboljanje nitrirani
lim 2
300
F
N
mm

1
]
F

napon u podnoju zubaca
Za cilindrine zupanike
1
1
t
F Fa Sa A V F
n
F
Y Y Y Y K K K
b m

gde je
Y
Fa
faktor oblika zupca
Prema tabeli 4.8 (str. 139. ME2), za oitavanje ovog faktora za kosozube zupanike
potrebno je sraunati:
1
3 3
38
39
cos cos 8
n o
z
z


Za z
n
=39 i x
1
=x
2
=0, Y
Fa
=2,45.
Y
Sa
- faktor koncentracije napona
Prema dijagramu na slici 4.54 (str. 137. ME2), za z
n
=39 i x
1
=x
2
=0, Y
Sa
=1,825.
Y


faktor uticaja oblika zuba kosozubih zupanika
0, 91 8
1 1 0, 94
120 120
o
o
Y




F
t
obimna sila pogonskog zupanika
[ ]
1
1
2 2 636620
6636, 3
191, 86
t
T
F N
d


7
S
1
K
V
faktor unutranjih dinamikih sila
Prema preporuci uz dijagran na slici 4.47 (str.128. ME2)
1, 27
V V
K K


F
K


faktor raspodele optereenja
Prema preporuci uz tabelu 4.4 (str.130. ME2), faktor
F
K

usvajati manji od
H
K

.
Poto je
1, 025
H
K


, usvajam
1
V
K


.
2
6636, 3
2, 45 1, 825 0, 94 1, 25 1, 27 1 92, 25
96 5
F
N
mm

1

1

]
2 300
6, 5
92, 25
s


, to zadovoljava jer je vei od 1,6 (vidi str.138. ME2).
8
II vratilo
L
1
L
1
A B
S
1
S
2
D C
F
a2
F
a1
a
F
a2
F
t1
F
t2
F
a1
L
2
L
2
F
r1
F
r2
F
t2
F
t1

2
I vratilo
d
w
1
/
2
A
B
L
1
/2
F
r1
F
t1
F
a1
A
B
S
11
S
1
L
1
/2
I vratilo
Y
AH
X
AH
Y
BV
Y
AV
Y
BH
d
w
2
/
2
C
D
L
2
/2
F
t2
F
a2
C
D
S
2
S
2
F
r2
L
2
/2
II vratilo
H ravan
V ravan
X
CH
Y
CH
Y
CV
Y
DH
Y
DVH
2. Proraun vratila reduktorra
2.1. Sile i eme optereenja vratila
2.1.1. Obimne sile
[ ]
1
1 2
1
2 2 636620
1, 25 8295, 37
191, 86
t t H
T
F F K N
d


2.1.2. Radijalne sile
[ ]
1 2
20
8295, 37 3048, 94
cos cos8
o
n
r r t o
tg tg
F F F N


2.1.3. Aksijalne sile
[ ]
1 2
8295, 37 8 1165,84
o
a a t
F F F tg tg N
2.1.4. eme optereenja vratila
2.1.1.2
2dv
22
9
2.2. Otpori oslonaca, momenti i dimenzionisanje vratila I
2.2.1. Otpori oslonaca vratila I
2.2.1.1. Otpori oslonaca vratila I u H ravni
[ ]
1
1
0
0
1165, 84
i
AH a
AH a
X
X F
X F N

[ ]
1 1
1 1 1
0
0
2 2
160 191, 86
3048, 94 1165,84
2 2
2222, 01
160
AH
w
r a BH
BH
M
d L
F F Y L
Y N

+
+

[ ]
1
0
0
3048, 94 2222, 01 826, 93
i
AH r BH
AH
Y
Y F Y
Y N

2.2.1.2. Otpori oslonaca vratila I u V ravni


[ ]
1
1 1
0
0
2
160
8295, 37
2
4147, 685
160
AV
t BV
BV
M
L
F Y L
Y N

[ ]
1
0
0
4147, 685 8295, 37 4147, 685
i
AV t BV
AV
Y
Y F Y
Y N

+
+

2.2.2. Momenti savijanja vratila I


2.2.2.1. Momenti savijanja u H ravni
[ ]
[ ]
1
1
1
1
0
160
826, 93 66154, 4
2 2
160
2222, 01 177760, 8
2 2
0
l
AH
l
H AH
d
H BH
d
BH
M
L
M Y Nmm
L
M Y Nmm
M

2.2.2.2. Momenti savijanja u V ravni


[ ]
1
1 1
0
160
4147, 685 331814, 8
2 2
0
l
AV
l d
V AV V
d
BV
M
L
M Y Nmm M
M

10
2.2.2.3. Ukupni momenti savijanja
( ) ( ) [ ]
( ) ( ) [ ]
2 2
2 2
1 1 1
2 2
2 2
1 1 1
0
66154, 4 331814,8 338345,19
177760,8 331814,8 376430, 56
0
l
A
l l l
H V
d d d
H V
d
B
M
M M M Nmm
M M M Nmm
M

+ +
+ +

2.2.2.4. Dijagram momenata


2.2.3. Merodavni momenti za proraun vratila I
2.2.3.1. Merodavni moment u osloncima
[ ]
1
1
636620
0
iS iB
iA
M M T Nmm
M

2.2.3.2. Merodavni moment na mestu zupanika


1
2
2 0
1 1
2
d
iz
M M T

_
+

,
gde je:

0

- koeficijent svoenja uvijanja na savijanje


( )
( )
1
0
0
D
D

Prema tabeli 1. (PRILOG) , a za materijal vratila .0545



( )
( )
( )
( )
1 2 2
0 2 2
220 270 245
170 240 205
D
D
N N
mm mm
N N
mm mm

1 1

1 1
] ]
1 1

1 1
] ]
A B
S
1
1
2
H ravan
V ravan
uvijanje
11
0
245
1, 2
205

[ ]
1
2
2
1, 2
376430, 56 636620 383822, 42
2
iz
M Nmm
_
+

,
2.2.4. Dimenzionisanje vratila I
2.2.4.1. Dimenzionisanje vratila u osloncima i na mestu spojnice
1
1
3
16
iB iS
du
T
d d

gde je:
du

dozvoljeni napon na uvijanje
( ) 0 D
du
u
s


s
u
stepen sigurnosti za uvijanje
Ako uzmemo da je s
u
=3, onda je
2
205
68, 33
3
du
N
mm

1

1
]
[ ]
1
3
16 636620
36, 2
68, 33
iB iS
d d mm

Idealni prenik uveavamo do 20% zbog oslabljenja usled usecanja leba za klin na mestu
spojnice.
[ ]
1
36, 2 1, 2 43, 44
iS
d mm
, usvajam [ ]
1
40
iS
d mm
Za prenik u osloncu A usvajamo istu vrednost prenika kao i u osloncu B da bi leajevi u
osloncima A i B bili isti i da bi se vratilo lake obradilo. U tabeli 2.6 (str. 57. ME2) moemo videti
standardne mere leajeva, pa, vodei rauna o mogunosti montae
usvajam [ ]
1
40
A B S
d d d mm
2.2.4.2. Dimenzionisanje vratila na mestu zupanika
1
1
3
32
iz
iz
ds
M
d

gde je
ds

dozvoljeni napon na savijanje
( ) 1 D
ds
s
s

s
s
stepen sigurnosti za savijanje
Ako uzmemo da je s
s
=4, onda je
2
245
61, 25
4
ds
N
mm

1

1
]
[ ]
1
3
32 383822, 42
39, 96
61, 25
iz
d mm

Idealni prenik uveavamo za 20% zbog oslabljenja usled usecanja leba za klin.
[ ]
1
39, 96 1, 2 47, 95
iz
d mm
Usvajam [ ]
1
50
z
d mm
12
2.2.5. Provera vratila I
Proraunato vratilo izgleda ovako
S obzirom na oblik vratila i njegovo optereenje neophodna je provera kritinih napona u
presecima, 3-3 i 1-1. Presek 4-4 optereen je samo na savijanje, a nema ni oslabljenja preseka, pa
zavrna kontrola vrstoe nije neophpdna, kao i kod preseka 2-2, koji je optereen samo na uvijanje.
2.2.5.1. Provera vratila u preseku 3-3
2.2.5.1.1. Izbor klina za vezu sa zupanikom
Za prenik vratila [ ]
1
50
z
d mm
i klin bez nagiba visoki, prema JUS M.C2.060 (Tabela 2
PRILOG)
- irina klina [ ]
14 b mm
- visina klina [ ]
9 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
5, 5 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
3, 6 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
2.2.5.1.2.Napon savijanja
1
d
s
M
W

gde je
W [mm
3
] otporni moment preseka
1
3
2 3 2
3
50 14 5, 5
12201, 26
32 6 32 6
z
d
b t
W mm


1
]
13
d
z
1
d
A
d
S
1
1
1
2
2
3
3 4
4
d
B
d
z
1
t
d
z
1
b
2
376430, 56
30, 85
12201, 26
s
N
mm

1

1
]
2.2.5.1.3. Napon uvijanja
1
u
p
T
W

gde je:
W
p
[mm
3
] polarni otporni moment preseka
3
2 2 12201, 26 24402, 52
p
W W mm 1
]
2
636620
26, 09
24402, 52
u
N
mm

1

1
]
2.2.5.1.4. Stepen sigurnosti prema savijanju
( )
1 2 1 D
k s
s

gde je:
1

faktor apsolutnih dimenzija mainskog dela
Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]
1
50
z
d mm
, za savijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 81
.
2

faktor stanja povrina mainskog dela
Prema tabeli 4. (PRILOG), a za fino struganje i zateznu vrstou R
m
=(500 do
600) [N/mm
2
] (Prema tabeli 1. (PRILOG))
2
(0, 95 0, 98) (0, 9 0, 95) 0, 965 0, 925 0, 945 do do do do
.
k

efektivni faktor koncentracije napona
( ) 1 1
k k k
+
gde je:
k

geometrijski faktor koncentracije napona
Prema dijagramu na sl. 5.39. (str. 147. Ma. Kon. Vitas) za
0, 5
0, 09 0,1
5, 5
r
t

za vratilo
punog krunog preseka izloeno savijanju
3, 6
k

.
k

faktor osetljivosti materijala na koncentraciju napona
Prema tabeli 5. (PRILOG) za materijal vratila .0545 (obini konstrukcioni elik)
0, 4 0,85 0, 625
k

.
( ) 3, 6 1 0, 625 1 2, 625
k
+

245 0, 81 0, 945
2, 32
2, 625 30, 85
s

2.2.5.1.5. Stepen sigurnosti prema uvijanju


( )
1 2 0 D
k u
s

Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]


1
50
z
d mm
, za uvijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 76
.
14
205 0, 76 0, 945
1, 7
2, 625 26, 09
s

2.2.5.1.6. Stepen sigurnosti vratila u preseku 3-3


2 2 2 2
2, 32 1, 7
1, 37
2, 32 1, 7
s s
s
s s




+ +
, to ne zadovoljava, jer treba da je izmeu 1,5 i 3.
Poto je materijal vratila definisan zadatkom, znai da stepen sigurnosti moemo poveati
jedino poveanjem prenika vratila, pa usv. [ ]
1
55
z
d mm
2.2.5.1.7. Ponovni izbor klina i provera
Za prenik vratila [ ]
1
55
z
d mm
i klin bez nagiba visoki, prema JUS M.C2.060 (Tabela 2.
PRILOG)
- irina klina [ ]
16 b mm
- visina klina [ ]
10 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
6, 2 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
3, 9 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
1
3
2 3 2
3
55 18 6, 2
16218, 51
32 6 32 6
z
d
b t
W mm


1
]
1
2
376430, 56
23, 21
16218, 51
d
s
M N
W mm

1

1
]
3
2 2 16218, 51 32437, 02
p
W W mm 1
]
1
2
636620
19, 63
32437, 02
u
p
T N
W mm

1

1
]
Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]
1
55
z
d mm
, za savijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 81 0, 78 0, 795
.
Prema dijagramu na sl. 5.39. (str. 147. Ma. Kon. Vitas) za
0, 5
0, 08
6, 2
r
t

za vratilo punog
krunog preseka izloeno savijanju
3, 7
k

.
( ) ( ) 1 1 3, 7 1 0, 625 1 2, 69
k k k
+ +
( )
1 2 1 245 0, 795 0, 945
2, 95
2, 69 23, 21
D
k s
s





Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]
1
55
z
d mm
, za uvijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 76 0, 74 0, 75
.
( )
1 2 0 205 0, 75 0, 945
2, 75
2, 69 19, 63
D
k u
s







15
2 2 2 2
2, 95 2, 75
2, 01
2, 95 2, 75
s s
s
s s




+ +
, to zadovoljava, jer treba da je izmeu 1,5 i 3.
2.2.5.2. Provera vratila u preseku 1-1
2.2.5.2.1. Izbor klina za vezu sa spojnicom
Za prenik vratila [ ]
1
40
S
d mm
i klin bez nagiba visoki, prema JUS M.C2.060 (Tabela 2.
PRILOG)
- irina klina [ ]
12 b mm
- visina klina [ ]
8 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
4, 9 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
3, 4 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
2.2.5.2.2. Napon uvijanja
1
u
p
T
W

1
3
2 3 2
3
40 12 4, 9
6235,165
32 6 32 6
S
d
b t
W mm


1
]
3
2 2 6235,165 12470, 33
p
W W mm 1
]
2
636620
51, 05
12470, 33
u
N
mm

1

1
]
2.2.5.2.3. Stepen sigurnosti prema uvijanju
( )
1 2 0 D
k u
s

Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]


40 d mm
, za uvijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 78
.
Prema tabeli 4. (PRILOG), a za fino struganje i zateznu vrstou R
m
=(500 do
600) [N/mm
2
] (Prema tabeli 1. PRILOG )
2
(0, 95 0, 98) (0, 9 0, 95) 0, 965 0, 925 0, 945 do do do do
.
( ) 1 1
k k k
+
Prema dijagramu na sl. 5.39. (str. 147. Ma. Kon. Vitas) za
0, 5
0,1
4, 9
r
t

za vratilo punog
krunog preseka izloeno savijanju
3, 6
k

.
Prema tabeli 5. (PRILOG) za materijal vratila .0545 (obini konstrukcioni elik)
0, 4 0,85 0, 625
k

.
( ) 3, 6 1 0, 625 1 2, 625
k
+

205 0, 78 0, 945
1,13
2, 625 51, 05
s s

, to zadovoljava, jer treba da je vei od 1.


16
2.2.6. Provera klinova na vratilu I
2.2.6.1. Provera klina za vezu sa zupanikom
2.2.6.1.1. Izbor klina
Za vezu vratila sa zupanikom 1, gde je prenik vratila [ ]
1
55
z
d mm
izabran je klin
sledeih geometrijskih karakteristika:
- irina klina [ ]
16 b mm
- visina klina [ ]
10 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
6, 2 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
3, 9 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
.
Imajui u vidu da je irina zupanika 1 b
1
=100[mm] usvajam standardnu duinu klina
l=80[mm] prema JUS M.C2.060 (Tabela 2. PRILOG).
Onda je korisna duina klina [ ]
80 16 64
k
l l b mm
2.2.6.1.2. Srednji povrinski pritisak
p
F
p
A

gde je:
F[N] obimna sila na klinu
[ ]
1
1
2 636620
11574, 91
55
z
T
F N
d


A
p
[mm
2
] povrina optereena na povrinski pritisak
( ) ( )
2
64 10 6, 2 243, 2
p k
A l h t mm 1
]
2
11574, 91
47, 59
243, 2
N
p
mm
1

1
]
2.2.6.1.3. Stepen sigurnosti klina protiv povrinskog razaranja
1, 2
e
R
s
p

gde je:
R
e
[N/mm
2
] napon teenja
Za materijal klina biram isti elik kao i za vratilo, pa je prema tabeli 1. (PRILOG) za .0545
i d=d
z1
=55[mm]
2
280
e
N
R
mm
1

1
]
1, 2 280
7, 06
47, 59
s


, to je vee od minimalnog (s
min
=3)
2.2.6.1.4. Napon pri smicanju
s
s
F
A

gde je:
17
2
s
A mm 1
]
povrina optereena na smicanje
2
16 64 1024
s k
A b l mm 1
]
2
11574, 91
11, 3
1024
s
N
mm

1

1
]
2.2.6.1.5. Stepen sigurnosti klina protiv razaranja pri smicanju
0, 8 0, 8 280
19, 82
11, 3
e
s
R
s



, to je vee od minimalnog (s
min
=2)
2.2.6.2. Provera klina za vezu sa spojnicom
2.2.6.2.1. Izbor klina
Za vezu vratila sa spojnicom, gde je prenik vratila [ ]
1
40
S
d mm
izabran je klin sledeih
geometrijskih karakteristika:
- irina klina [ ]
12 b mm
- visina klina [ ]
8 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
4, 9 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
3, 4 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
Za standardnu duinu klina usvajam l=90[mm] prema JUS M.C2.060 (Tabela 2. PRILOG)
Onda je korisna duina klina [ ]
12
90 84
2 2
k
b
l l mm
2.2.6.1.2. Srednji povrinski pritisak
p
F
p
A

gde je:
F[N] obimna sila na klinu
[ ]
1
1
2 636620
15915, 5
40
S
T
F N
d


A
p
[mm
2
] povrina optereena na povrinski pritisak
( ) ( )
2
84 8 4, 9 260, 4
p k
A l h t mm 1
]
2
15915, 5
61,12
260, 4
N
p
mm
1

1
]
2.2.6.1.3. Stepen sigurnosti klina protiv povrinskog razaranja
1, 2
e
R
s
p

gde je:
R
e
[N/mm
2
] napon teenja
18
Za materijal klina biram isti elik kao i za vratilo, pa je prema tabeli 1. (PRILOG) za .0545
i d=d
z1
=55[mm]
2
280
e
N
R
mm
1

1
]
1, 2 280
5, 5
61,12
s


, to je vee od minimalnog (s
min
=3)
2.2.6.1.4. Napon pri smicanju
s
s
F
A

gde je:
2
s
A mm 1
]
povrina optereena na smicanje
2
12 84 1008
s k
A b l mm 1
]
2
15915, 5
15, 79
1008
s
N
mm

1

1
]
2.2.6.1.5. Stepen sigurnosti klina protiv razaranja pri smicanju
0, 8 0, 8 280
14,19
15, 79
e
s
R
s



, to je vee od minimalnog (s
min
=2)
2.3. Otpori oslonaca, momenti i dimenzionisanje vratila II
2.3.1. Otpori oslonaca vratila II
2.3.1.1. Otpori oslonaca vratila II u H ravni
[ ]
2
2
0
0
1165, 84
i
CH a
CH a
X
X F
X F N

[ ]
2 2
2 2 2
0
0
2 2
160 307, 99
3048, 94 1165, 84
2 2
402, 385
160
CH
w
r a DH
DH
M
d L
F F Y L
Y N

+ +

[ ]
2
0
0
3048, 94 402, 385 2646, 55
i
CH r DH
CH
Y
Y F Y
Y N

2.3.1.2. Otpori oslonaca vratila II u V ravni


[ ]
2
2 2
0
0
2
160
8295, 37
2
4147, 685
160
DV
t DV
DV
M
L
F Y L
Y N

19
[ ]
2
0
0
4147, 685 8295, 37 4147, 685
i
CV t DV
CV
Y
Y F Y
Y N

+
+

2.3.2. Momenti savijanja vratila II


2.3.2.1. Momenti savijanja u H ravni
[ ]
[ ]
2
2
2
2
0
160
2646, 55 211724
2 2
160
402, 385 32190,8
2 2
0
l
CH
l
H CH
d
H DH
d
DH
M
L
M Y Nmm
L
M Y Nmm
M

2.3.2.2. Momenti savijanja u V ravni


[ ]
2
2 2
0
160
4147, 685 331814,8
2 2
0
l
CV
l d
V CV V
d
DV
M
L
M Y Nmm M
M

2.3.2.3. Ukupni momenti savijanja


[ ]
[ ]
2 2 2 2
2 2 2
2 2 2 2
2 2 2
0
211724 331814, 8 393609, 09
32190, 8 331814, 8 333372, 63
0
l
C
l l l
H V
d d d
H V
d
D
M
M M M Nmm
M M M Nmm
M

+ +
+ +

2.3.2.4. Dijagram momenata


S
2
L
1

2
2
C
H ravan
V ravan
uvijanje
D
20
2.3.3. Merodavni momenti za proraun vratila
2.3.3.1. Merodavni moment u osloncima
[ ]
2
2 1
636620 1, 61 1024958, 2
0
iS iC
iD
M M T T i Nmm
M

2.3.3.2. Merodavni moment na mestu zupanika


[ ]
2
2 2
2 2 0
2 2
1, 2
393609, 09 1024958, 2 730152, 22
2 2
l
iz
M M T Nmm

_ _
+ +

, ,
2.3.4. Dimenzionisanje vratila
2.3.4.1. Dimenzionisanje vratila u osloncima i na mestu spojnice
[ ]
2
2
3 3
16 16 1024958, 2
42, 43
68, 33
iC iS
du
T
d d mm




Idealni prenik uveavamo do 20% zbog oslabljenja usled usecanja leba za klin na mestu
spojnice.
[ ]
2
42, 43 1, 2 50, 92
iS
d mm
, usvajam [ ]
1
52
iS
d mm
Za prenik u osloncu D usvajamo istu vrednost prenika kao i u osloncu C da bi leajevi u
osloncima C i D bili isti i da bi se vratilo lake obradilo. U tabeli 2.6 (str. 57. ME2) moemo videti
standardne mere leajeva, pa, vodei rauna o mogunosti montae
usvajam [ ]
2
55
C D S
d d d mm
2.3.4.2. Dimenzionisanje vratila na mestu zupanika
[ ]
2
2
3 3
32
32 730152, 22
49, 52
61, 25
iz
iz
ds
M
d mm




Idealni prenik uveavamo za 20% zbog oslabljenja usled usecanja leba za klin.
[ ]
2
49, 52 1, 2 59, 42
iz
d mm
Usvajam [ ]
2
60
z
d mm
2.3.5. Provera vratila II
Proraunato vratilo izgleda ovako
21
d
C
d
S
2
1
1
2
2
3
3
4
4
d
D
d
z
2
S obzirom na oblik vratila i njegovo optereenje neophodna je provera kritinih napona u
presecima, 4-4 i 2-2. Presek 1-1 optereen je samo na savijanje, a nema ni oslabljenja preseka, pa
zavrna kontrola vrstoe nije neophpdna, kao i kod preseka 3-3, koji je optereen samo na uvijanje.
2.3.5.1. Provera vratila u preseku 2-2
2.3.5.1.1. Izbor klina za vezu sa zupanikom
Za prenik vratila [ ]
2
60
z
d mm
i klin bez nagiba visoki, prema JUS M.C2.060 (Tabela 2.
PRILOG)
- irina klina [ ]
18 b mm
- visina klina [ ]
11 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
6,8 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
4, 3 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
2.3.5.1.2.Napon savijanja
2
3
2 3 2
3
60 14 6, 8
21097, 85
32 6 32 6
z
d
b t
W mm


1
]
2
2
436877,18
20, 71
21097, 85
l
s
M N
W mm

1

1
]
2.3.5.1.3. Napon uvijanja
3
2 2 21097, 85 42195, 7
p
W W mm 1
]
2
2
1024958, 2
24, 29
42195, 7
u
p
T N
W mm

1

1
]
2.3.5.1.4. Stepen sigurnosti prema savijanju
( )
1 2 1 D
k s
s

Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]


2
60
z
d mm
, za savijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 78
.
Prema tabeli 4. (PRILOG), a za fino struganje i zateznu vrstou R
m
=(500 do
600) [N/mm
2
] (Prema tabeli 1. PRILOG )
2
(0, 95 0, 98) (0, 9 0, 95) 0, 965 0, 925 0, 945 do do do do
.
( ) 1 1
k k k
+
Prema dijagramu na sl. 5.39. (str. 147. Ma. Kon. Vitas) za
0, 5
0, 07
6,8
r
t

za vratilo punog
krunog preseka izloeno savijanju
3, 8
k

.
Prema tabeli 5. (PRILOG) za materijal vratila .0545 (obini konstrukcioni elik)
0, 4 0,85 0, 625
k

.
( ) 3, 8 1 0, 625 1 2, 75
k
+

22
245 0, 78 0, 945
3,17
2, 75 20, 71
s

2.3.5.1.5. Stepen sigurnosti prema uvijanju


( )
1 2 0 D
k u
s

Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]


2
60
z
d mm
, za uvijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 74
.
205 0, 74 0, 945
2,15
2, 75 24, 29
s

2.3.5.1.6. Stepen sigurnosti vratila u preseku 2-2


2 2 2 2
3,17 2,15
1, 78
3,17 2,15
s s
s
s s




+ +
, to zadovoljava, jer treba da je izmeu 1,5 i 3.
2.3.5.2. Provera vratila u preseku 4-4
2.3.5.2.1. Izbor klina za vezu sa spojnicom
Za prenik vratila [ ]
2
55
S
d mm
i klin bez nagiba visoki, prema JUS M.C2.060 (Tabela 1.
PRILOG)
- irina klina [ ]
16 b mm
- visina klina [ ]
10 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
6, 2 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
3, 9 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
.
2.3.5.2.2. Napon uvijanja
2
u
p
T
W

2
3
2 3 2
3
55 16 6, 2
16231, 32
32 6 32 6
S
d
b t
W mm


1
]
3
2 2 6235,165 32462, 64
p
W W mm 1
]
2
1024958, 2
31, 57
32462, 64
u
N
mm

1

1
]
2.3.5.2.3. Stepen sigurnosti prema uvijanju
( )
1 2 0 D
k u
s

23
Prema tabeli 3. (PRILOG) a za [ ]
1
55
z
d mm
, za savijanje i za .0545 (ugljenini elik)
1
0, 81 0, 78 0, 795
.
Prema tabeli 4. (PRILOG), a za fino struganje i zateznu vrstou R
m
=(500 do
600) [N/mm
2
] (Prema tabeli 1. PRILOG )
2
(0, 95 0, 98) (0, 9 0, 95) 0, 965 0, 925 0, 945 do do do do
.
Prema dijagramu na sl. 5.39. (str. 147. Ma. Kon. Vitas) za
0, 5
0, 08
6, 2
r
t

za vratilo punog
krunog preseka izloeno savijanju
3, 7
k

.
( ) ( ) 1 1 3, 7 1 0, 625 1 2, 69
k k k
+ +
Prema tabeli 5. (PRILOG) za materijal vratila .0545 (obini konstrukcioni elik)
0, 4 0,85 0, 625
k

.
205 0, 795 0, 945
1, 86
2, 625 31, 57
s s

, to zadovoljava, jer treba da je vei od 1.


2.3.6. Provera klinova na vratilu II
2.3.6.1. Provera klina za vezu sa zupanikom
2.3.6.1.1. Izbor klina
Za vezu vratila sa zupanikom 2, gde je prenik vratila [ ]
2
60
z
d mm
izabran je klin
sledeih geometrijskih karakteristika:
- irina klina [ ]
18 b mm
- visina klina [ ]
11 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
6,8 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
4, 3 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
Imajui u vidu da je irina zupanika 2 b
2
=96[mm] usvajam standardnu duinu klina
l=80[mm] prema JUS M.C2.060 (Tabela 1. PRILOG).
Onda je korisna duina klina [ ]
80 18 62
k
l l b mm
2.3.6.1.2. Srednji povrinski pritisak
p
F
p
A

gde je:
[ ]
2
2
2 1024958, 2
17082, 64
60
z
T
F N
d


( ) ( )
2
62 11 6, 8 260, 4
p k
A l h t mm 1
]
2
17082, 64
65, 6
260, 4
N
p
mm
1

1
]
2.3.6.1.3. Stepen sigurnosti klina protiv povrinskog razaranja
1, 2
e
R
s
p

24
1, 2 280
5,12
65, 6
s


, to je vee od minimalnog (s
min
=3)
2.3.6.1.4. Napon pri smicanju
s
s
F
A

gde je:
2
18 62 1116
s k
A b l mm 1
]
2
17082, 64
15, 31
1116
s
N
mm

1

1
]
2.3.6.1.5. Stepen sigurnosti klina protiv razaranja pri smicanju
0, 8 0, 8 280
14, 63
15, 31
e
s
R
s



, to je vee od minimalnog (s
min
=2)
2.3.6.2. Provera klina za vezu sa spojnicom
2.3.6.2.1. Izbor klina
Za vezu vratila sa spojnicom, gde je prenik vratila [ ]
2
55
S
d mm
izabran je klin sledeih
geometrijskih karakteristika:
- irina klina [ ]
16 b mm
- visina klina [ ]
10 h mm
- dubina leba osovine [ ]
0,2
6, 2 t mm
+

- leb u glavini [ ]
0,2
1
3, 9 t mm
+

- zaobljenje klina [ ]
0, 5 r mm
- zaobljenje leba za klin [ ]
1
0, 5 r mm
.
Za standardnu duinu klina usvajam l=90[mm] prema JUS M.C2.060 (Tabela 1. PRILOG)
Onda je korisna duina klina [ ]
16
90 82
2 2
k
b
l l mm
2.3.6.1.2. Srednji povrinski pritisak
p
F
p
A

gde je:
[ ]
2
2
2 1024958, 2
18635, 6
55
S
T
F N
d


( ) ( )
2
82 10 6, 2 311, 6
p k
A l h t mm 1
]
2
18635, 2
59, 8
311, 6
N
p
mm
1

1
]
25
2.3.6.1.3. Stepen sigurnosti klina protiv povrinskog razaranja
1, 2
e
R
s
p

1, 2 1, 2 280
5, 62
59, 8
e
R
s
p


, to je vee od minimalnog (s
min
=3)
2.3.6.1.4. Napon pri smicanju
s
s
F
A

gde je:
2
16 82 1312
s k
A b l mm 1
]
2
18635, 6
14, 2
1312
s
N
mm

1

1
]
2.3.6.1.5. Stepen sigurnosti klina protiv razaranja pri smicanju
0, 8 0, 8 280
15, 77
14, 2
e
s
R
s



, to je vee od minimalnog (s
min
=2)
26
3. Izbor i provera leaja
3.1. Izbor leaja
Za izbor vrste leaja potreban nam je odnos aksijalnih i radijalnih sila.
U osloncu A:
[ ]
2 2 2 2
826, 93 4147, 685 4229, 31
rA AH AV
F Y Y N + +
[ ]
1165, 84
aA AH
F X N
pa je
1165, 84
0, 276
4229, 31
aA
rA
F
F

.
U osloncu D:
[ ]
[ ]
2 2 2 2
2521, 88 4147, 685 4854,19
1165, 84
rC CH CV
aC CH
F Y Y N
F X N
+ +

pa je
1165, 84
0, 24
4854,19
aC
rC
F
F

.
Poto je odnos F
a
/F
r
u osloncima A i C manji od 0,33, a u osloncima B i D javljaju se samo
radijalne sile, u sva etiri oslonca biram prstenasti kuglini jednoredi radijalni leaj tipa BC
(6) (str. 41. ME2).
3.2. Provera leaja u osloncu A
3.2.1. Nazivni vek trajanja leaja
6
10
t
C f
L obrtaja
F

_
1

]
,
gde je:
C[kN] - dinamika mo noenja leaja
Za [ ]
40
A
d mm
i leaj 60, prema tabeli 2.8. (str. 59. ME2) [ ]
12, 7 C kN
.
f
t
temperaturni factor smanjenja nosivosti
Za t do 100[
o
C], prema str. 46. ME2 f
t
=1.
F[kN] ekvivalentno optereenje leaja
rA aA
F X F Y F +
gde je:
X faktor radijalnog optereenja
Y faktor aksijalnog optereenja
Prema tabeli 2.1. (str.45. ME2) za oitavanje faktora X i Y potrebni su odnosi F
aA
/C
0
i
F
aA
/F
rA
, gde je C
0
[kN] statika mo noenja leaja.
Prema tabeli 2.8 (str. 59 ME2) za [ ]
40
A
d mm
i leaj 60 C
0
=9,4[kN]
3
0
1165, 84
0,124
9, 4 10
aA
F
e
C

0, 276
aA
rA
F
F

Prema tabeli 2.1 (str. 45. ME2) za leaj 60, e=0,124 i F
aA
/F
rA
>e
X=0,56, a Y=1,45


faktor vrste kotrljajnog tela
Za kugline leaje =3 prema str. 44. ME2.
[ ]
0, 56 4229, 31 1, 45 1165, 84 4117,17 F N +
3
3
6
12, 7 10 1
29, 35 10
4117,17
L obrtaja
_
1

]
,
27
3.2.2. Vek leaja u asovima
[ ]
6 6
1
10 10 29, 35
509, 56
60 60 960
h
L
L h
n



, to ne zadovoljava jer je potreban radni vek leaja za
reduktore L
h
=(800045000)[h], prema str. 46. ME2.
3.2.2.1. Ponovni izbor leaja
Usvajam leaj 64, gde je, za [ ]
40
A
d mm
, prema tabeli 2.8 (str. 59. ME2) C=51,5[kN].
3.2.2.2. Nazivni vek leaja
3
3
6
51, 5 10 1
1957,155 10
4117,17
t
C f
L obrtaja
F

_ _
1

]
,
,
3.2.2.3. Vek leaja u asovima
[ ]
6 6
1
10 10 1957,155
33978, 39
60 60 960
h
L
L h
n



, to zadovoljava
3.3. Provera leaja u osloncu B
3.3.1. Nazivni vek trajanja leaja
6
10
t
C f
L obrtaja
F

_
1

]
,
[ ]
[ ]
[ ]
2 2 2 2
0
2222, 01 4147, 685 4705, 38
0, 56 4705, 38 1, 45 0 2635, 01
rB aB
aB
rB BH BV
F X F Y F
F N
F Y Y N
F N
+

+ +
+
Usvajam leaj 64, gde je, za [ ]
40
B
d mm
, prema tabeli 2.8 (str. 59. ME2) C=51,5[kN].
3
3
6
51, 5 10 1
7465, 77 10
2635, 01
L obrtaja
_
1

]
,
3.3.2. Vek leaja u asovima
[ ]
6 6
1
10 10 7465, 77
129614, 06
60 60 960
h
L
L h
n



, to zadovoljava
3.4. Provera leaja u osloncu C
3.4.1. Nazivni vek trajanja leaja
6
10
t
C f
L obrtaja
F

_
1

]
,
28
[ ]
0, 56 4854,19 1, 45 1165, 84 4408, 81
rC aC
F X F Y F
F N
+
+
Usvajam leaj 62, gde je, za [ ]
55
C
d mm
, prema tabeli 2.8 (str. 59. ME2) C=32,5[kN].
3
3
6
32, 5 10 1
400, 58 10
4408, 81
L obrtaja
_
1

]
,
3.4.2. Vek leaja u asovima
[ ]
6 6
2
10 10 400, 58
11196, 74
60 60 596, 27
h
L
L h
n



, to zadovoljava
3.5. Provera leaja u osloncu D
3.5.1. Nazivni vek trajanja leaja
6
10
t
C f
L obrtaja
F

_
1

]
,
[ ]
[ ]
[ ]
2 2 2 2
0
527, 06 4147, 685 4181, 04
0, 56 4181, 04 1, 45 0 2341, 38
rD aD
aD
rD DH DV
F X F Y F
F N
F Y Y N
F N
+

+ +
+
Usvajam leaj 62, gde je, za [ ]
55
D
d mm
, prema tabeli 2.8 (str. 59. ME2) C=32,5[kN].
3
3
6
32, 5 10 1
2674, 45 10
2341, 38
L obrtaja
_
1

]
,
3.5.2. Vek leaja u asovima
[ ]
6 6
1
10 10 2674, 45
74754, 99
60 60 596, 27
h
L
L h
n



, to zadovoljava
29
4. Izbor i provera spojnice
5.1. Izbor spojnice
Prema tabeli 3.1. (str. 67. ME2) i prema slici 3.2. (str. 66. ME2), a za T
1
=636,62[Nm] i
d
S1
=40[mm], usvajam:
[ ] [ ] [ ] [ ] [ ] ( ) [ ] [ ] [ ]
0 1 1 2
40 ; 150 ; 120 ; 90 ; 70 ; 7 32 50 ; 75 ; 20 ;
n s k
d mm d mm D mm d mm d mm dH mm l mm l mm
sa vijcima prema JUS M.B1.061, ( ) [ ]
4 .; 12 65 ; 7 13
o
z kom M d l d H mm
5.2.Provera spojnice
5.2.1. Obimna sila koja izazivanapon smicanja u poprenom preseku jednog vijka
1
1
0
2
r
t
T
F
D z

gde je:
T
1
=636620[Nmm]
r

koeficijent neravnomernosti optereenja
Prema str. 67 ME2,
1, 2 1, 4
r

usv.
1, 3
r

[ ]
1
2 636620 1, 3
3448, 36
120 4
t
F N

5.2.2. Napon smicanja u poprenom preseku stabla vijka


1
t
s
s
F
A

gde je:
A
s
[mm
2
] povrina poprenog preseka vijka izloena smicanju
2 2
2
2
13
132, 73
4 4
3448, 36
25, 98
132, 73
o
s
s
d
A mm
N
mm


1
]
1

1
]
Ako za materijal vijaka usvojimo .4.6, onda je prema tabeli 6. (PRILOG), R
e
=240[N/mm
2
].
Uobiajeni stepen sigurnosti je s=3.
Dozvoljeni napon smicanja je
2
240
80
3
e
sd
R N
s mm

1

1
]
>
s
, to znai da napon smicanja zadovoljava.
5.2.3. Korekcija klina za vezu sa spojnicom
Usvojena je standardna duina klina l=90[mm], a duina spojnice je l
1
=75[mm]. Poto su
stepeni sigurnosti klina znatno vei, ima mogunosti za korekciju.
Za standardnu duinu klina usvajam l=70[mm] prema JUS M.C2.060 (Tabela 1. PRILOG)
Onda je korisna duina klina [ ]
16
70 62
2 2
k
b
l l mm
5.2.3.1. Srednji povrinski pritisak
30
p
F
p
A

gde je:
[ ]
2
2
2 1024958, 2
18635, 6
55
S
T
F N
d


( ) ( )
2
62 10 6, 2 235, 6
p k
A l h t mm 1
]
2
18635, 2
79,1
235, 6
N
p
mm
1

1
]
5.2.3.2. Stepen sigurnosti klina protiv povrinskog razaranja
1, 2
e
R
s
p

1, 2 1, 2 280
4, 25
79,1
e
R
s
p


, to je vee od minimalnog (s
min
=3)
5.2.3.3. Napon pri smicanju
s
s
F
A

gde je:
2
16 62 992
s k
A b l mm 1
]
2
18635, 6
18, 79
992
s
N
mm

1

1
]
5.2.3.4. Stepen sigurnosti klina protiv razaranja pri smicanju
0, 8 0, 8 280
11, 92
18, 79
e
s
R
s



, to je vee od minimalnog (s
min
=2)
31

You might also like