Brazil je podijeljen na 27 federalnih jedinica, 26 drava i Federalni (ili savezni) distrikt, u kojem se nalazi glavni grad Brasilia.

U Brazilu je veoma aktivan proces urbanizacije, odnosno preobraaja seoskih naselja u gradska naselja. Urbanizacijom je dolo do stvaranja velikih metropolitanskih podruja Sao Pauolo( 19,5 mil), Rio de Janeiro(11,5 mil) i Belo Horizonte (5,1 mil). U Brazilu ivi 190 732 694 mil. Stanovnika, a gustoa naseljenosti iznosi oko 22 stan/km2. Veinu stanovnika ine bijelci (48,4 % oko 92 mil.), mulati (43,8 % oko 83 mil. ), crnci (6,8 % oko 13 mil.), te Indijanci,Azijci i drugi. Najvie Indijanaca (Na podruju Brazila nalaze se brojni rezervati za indijance) ima u Amazoniji, Crnci i mulati nastanjuju ekvatorijalna podruja, dok Bijelci nastanjuju priobalna podruja i istonu podgorinu Brazilskog visoja. Vjeruje se da Brazil ima najvei broj nekontaktiranih naroda u svijetu ( nekontaktiranih plemena). Veina Brazilaca potjee od indijanaca, portugalskih naseljenika i afrikih robova. Portugalski je slubeni jezik, dok jezik kojim Brazilci govore lingvisti nazivaju brazilski portugalski.

Dok se u pojedinim podrujima koristi i Indijanski i Njemaki jezik. Brazil je najvea kranska zemlja u svijetu. Najzastupljeniji su katolici i protestanti,a od drugih religija u malom broju imamo budiste, muslimane i afrobrazilske religije i oko 7 % neodreenih.
Oblik vlasti je demokratska republika s predsjednikim sustavom. Federacija je postavljena na pet temeljnih naela: suverenitet, dravljanstvo, dostojanstvo ljudskih bia, socijalne vrijednosti rada i slobode poduzetnitva, i politiki pluralizam. Brazil je politiki i ekonomski lider u Latinskoj Americi. Aktualna brazilska vanjska politika temeljena je na poziciji regionalne sile u Latinskoj Americi, lidera meu zemljama u razvoju, i velesile u nastajanju. Poljoprivreda je i dalje najvanija privredna grana u Brazilu, gotovo polovina stanovnitva ivi od poljoprivrede, a tome ponajvie pogoduje povoljna klima Brazila. U Brazilu se uzgajaju tropske, suptropske i umjereno kontinentalne poljoprivredne kulture. Brazil je najvei svjetski proizvoa kafe. Takoer znaajne izvozne proizovde ine i eerna trska,duhan,zaini, tropsko voe, dok se itarice veinom uvoze. I stoarstvo je veoma razvijeno, Brazil je drugi najvei proizvoa goveeg mesa, takoer znaaj je i uzgoj svinja, peradi, i sitne stoke( ovaca i koza ). Brazil je bogat umom, ali meutim umsko bogatstvo se slabo koristi, a razlog tome je nepristupanost Amazonije. U Brazilu je zastupljeno i rudarstvo, a najznaanije rude su: ugalj,eljezna ruda i nikal, a postoje i znaajne iskopine i plemenitih i obojenih metala. Industrija u Brazilu je doivjela pravu ekspanziju nakon drugog svjetskog rata. Najznaanije su prehrambena i tesktilna industrija. Spada u najvee svjetske proizvoae sirovog eljeza,elika, kaustine sode, aluminija, kamiona, autobusa, brodova i cementa. Oekuje se da e Brazil do 2015. godine u privrednom razvoju prestii i neke od vodeih svjestkih sila. Jezgra kulture Brazila radi snanih kolonijalnih veza s Portugalskih imperijem porijeklo vue iz portugalske kulture. Kultura je i pod jakim utjecajem afrikih, indijanskih i drugih europskih neportugalskih kultura i tradicija, posebno talijanskih i njemakih. Jedan od najveih kulturnih dogaaja u Brazilu a i ire je svakako Brazilski karneval u Rio de Janeiru. Brazil ima profesionalnih fudbalera kaoliko Bosna stanvonika.