Sveuilite u Mostaru Ekonomski fakultet

TRENDOVI U SUVREMENOM BANKARSTVU

Kolegij: Meunarodni financijski menadment

Mostar, veljaa 2011.god.

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3 TEHNOLOKA REVOLUCIJA U FINANCIJAMA, UTJECAJ ELEKTRONIKE.................4 DISINTERMEDIJACIJA...........................................................................................................6 SEKURITIZACIJA.....................................................................................................................7 Sekuritizacija moe biti definirana u irem ili uem smislu. ire poimanje oznaava tijek financijskog procesa u kojem se poveava relativno znaenje prenosivih u odnosu na neprenosive financijske aktive. U uem smislu, sekuritizacija predstavlja bankovne operacije uz pomo kojih one svoja potraivanja pretvaraju u prenosive vrijednosnice financijskog trita. ................................................................................................................7 FINANCIJSKE INOVACIJE I NOVI PROIZVODI.................................................................9 BSA - Bankarski Sustav Aplikacija..........................................................................................23 MARKETING U SUVREMENOM BANKARSTVU.............................................................24 INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA U FINANCIJAMA................................26 9.ZAKLJUAK........................................................................................................................31 LITERATURA.........................................................................................................................32 http://www.vecernji-list.hr....................................................................................................32 http://www.bankamagazine.com...........................................................................................32 www.lider.hr.........................................................................................................................32 www.unicreditbank.ba..........................................................................................................32 www.racun.hr........................................................................................................................32 www.rba.hr............................................................................................................................32 www.olx.com........................................................................................................................32 www.poslovni.hr...................................................................................................................32

UVOD
U vrijeme kad sve vie graana svaku kunu okrene nekoliko puta prije odluke o potronji, mudro je tedjeti i na plaanju. Presudan je izbor kanala kojim se plaaju rauni i reije ili provode druge novane transakcije. Trokovi se dramatino razlikuju, ovisno o tome koristi li se internet, alter ili mobitel. Najpovoljniji su izbor e-transakcije. Od Drugog svjetskog rata do 60-tih godina nije bilo inovacija u bankarstvu. Financijski proizvod kojim poinje razdoblje financijskih inovacija u bankarstvu jest depozitni certifikat. Slijede prenosivi depozitni certifikati i na polju hipotekarnih kredita ugovaranje prilagodljive kamatne stope. Banke od tradicionalnih financijskih posrednika sve vie postaju znaajan imbenik u informacijskom procesu. Ako banke ele opstati u financijsko-uslunoj industriji, moraju usvajati i efikasno primjenjivati informatiku tehnologiju. Financijsko-uslune tvrtke sve vie su u slubi virtualnog bankarstva , tj.biti klijentu na raspolaganju svugdje i, u svako vrijeme te dostupne na svaki mogui nain. Meu tehnolokim inovacijama u bankarstvu posebno je vaan elektronski prijenos novca, odnosno sustav izvravanja plaanja i primitaka uplata uz pomo kompjuteriziranog naloga . Najvanije promjene i trendovi koji se mogu prepoznati su disintermedijacija (smanjivanje uloge financijskih posrednika), razvoj sekuritizacije, financijske inovacije i novi proizvodi, te internacionalizacija i globalizacija u financijama. U suvremenom okruenju sve snanije konkurencije ali i vee rizinosti poslovanja u kojem banke i ostale financijske institucije te poslovni subjekti obavljaju svoju djelatnost, trend globalizacije i ostale pojave i promjene koje ga prate, poput deregulacije, volatilnosti trita, disintermedijacije i reregulacije, zahtijevaju posveivanje vee pozornosti rjeavanju problema uinkovitog upravljanja trinim i ostalim financijskim rizicima. Sigurnost poslovanja uz ogranienu izloenost rizicima i maksimalizacija profita glavni su ciljevi poslovanja prije svega banaka kojima su to glavni ciljevi, a tako i ostalih financijskih institucija i poslovnih subjekata.

TEHNOLOKA REVOLUCIJA U FINANCIJAMA, UTJECAJ ELEKTRONIKE

Razdoblje nakon 1970. godine smatra se razdobljem tehnoloke revolucije u financijama koja jo traje. Uvoenje elektronikog bankarstva je smanjilo trokove i ubrzalo bankarske poslove. Tehnologija je bankama omoguila uvoenje novih proizvoda i obavljanje onih poslova koje do tada nisu radile. Elektronika je omoguila bankama poslovanje sa milijunima graana (retail banking maloprodajno bankarstvo), prihvaanje i najmanjih poslova i servisiranje malih tedia1. Elektroniko bankarstvo je ukinulo teritorijalna ogranienja, te omoguilo internacionalizaciju u financijama. Bitnu ulogu u suvremenom bankarstvu imaju EFT elektronski prijenos sredstava (engl. Electronic transfer fund) i EPS elektronski sustav plaanja ( engl. Electronic payment system) koji se obavlja kroz mreu bankomata. ATM aparati su terminali smjeteni gdje je velik promet ljudi, a omoguavaju jednostavne transakcije ( na primjer: podizanje gotovine). Problem uvoenja ATM aparata u distribucijuusluga banke je u gubitku osobnog kontakta s klijentima. ATM aparati nude klijentima dvadesetetverosatno bankarstvo. Glavne sastavnice EFT sustava su: bankomati, POS terminali, ACH i internet bankarstvo. Bankomati ( cash dispensers) su razliiti terminali za samoposluivanje klijenata smjeteni u predvorju banke ili su postavljeni na razliitim mjestima neovisno o lokaciji poslovnice banke. Aktiviraju se magnetskom ili ip karticom , te unosom osobnog identifikacijskog broja PIN-a , a nude ove usluge:isplate gotovine, tiskanje izvoda s rauna , mjenjanje stranih valuta, usitnjavanje novca, uplate gotovine na raune, prijenos sredstava s jednog rauna na drugi i naruivanje ekova. Klijentima se putem njih nudi 245-satno bankarstvo i koritenjem mree bankomata ijom karticom raspolau. U BiH prvi bankomat instaliran je 2001.godine, a danas ih je instalirano sveukupno 215 u bankovnoj mrei2. Prvi bankomat u Hrvatskoj instaliran je jo davne 1984. U zemlji ima 3470 bankomata, to je poveanje od 9,5 posto prema 2008., a za etiri puta u odnosu na 20003.

1 2 3

Kandija.V., ivko,I., Poslovna politika banaka, Sinergija, Zagreb, 2004., str.384 www.unicreditbank.ba www.limun.hr

Primjena bankomata Bankomati su ureaji za izdavanje gotovoga novca vlasnicima bankovnih rauna bez fizikog posredovanja ljudi- bankovnih djelatnika- pri obavljanju takvih transakcija. Bankomat se sastoji od dva osnovna dijela: dijela za fiziku manipulaciju novanicama i dijela za manipulaciju podacima o novanim sredstvima na raunu komitenta4. Prednosti uporabe bankomata su brojne: alterima, i sl. Rizici zloporabe ovlasti bankovnih djelatnika umanjuju se, kao i rizici od eventualnih pljaki i slinih kriminalnih djela. Slini bankomatima su i automati za mijenjanje novca ili mjenjaki automati, koji primjenom metode prepoznavanja uzorka raspoznaju koju je vrstu novanice korisnik podnio na zamjenu, izraunavaju ekvivalent u nekoj drugoj valuti i isplauju gotovinu u toj valuti. POS terminali (point of sale) terminali na mjestu prodaje- su sustavi za elektroniki prijenos sredstava na mjestu prodaje preko terminala postavljenog u prodavaonici. POS terminali instalirani su na prodajnom mjestu i omoguuju plaanje karticom. To je takva tehniko-funkcionalna inovacija koja poboljava djelotvornost sustava plaanja, omoguuje mu i prikupljanje razliitih informacija. Koristi za potroaa su sigurnost plaanja i mogunost dranja sredstava na raunu sve do trenutka transakcije, dok se nepovoljnost ogleda u nepostojanju odgode plaanja. Ovakav nain plaanja ubrzava sustav plaanja banke te joj smanjuje trokove i rizik. ACH ( automated clearing house)-automatsko obraunavanje je kompjuterizirana pogodnost izravnog plaanja na raun plaa, mirovina, komunalnih usluga elektronskim putem izravno usmjerenim ka financijskoj instituciji ili bazi podataka. Ovim sustavom se reducira nepotrebna papirologija u plaanjima u odnosu na dosadanje klasino plaanje, npr.ekom.
4

Smanjuje se potreba za ivim ljudskim radom pri obavljanju razmjerno Smanjuju se mogunosti pogreaka u poslovanju banaka i ostalih financijskih Komfor se korisnika (klijenta banke ili sline institucije) uvelike poveava, jer

jednostavnih poslova institucija, jer su im automati i raunala manje podloni od ljudi oni vie ne moraju voditi rauna o radnom vremenu banke, o eventualnim guvama na

Leko, V., Financijske institucije i trita, Zagreb 2008. Str.158.

DISINTERMEDIJACIJA
Intermedijacija bi znaila nain prijenosa novanih sredstava od krajnjih pozajmljivaa krajnjim uzajmljivaima uz posredstvo financijskih posrednika ili intermedijara koji kupuje direktna potraivanja i transformira ih u indirektna potraivanja s drugaijim svojstvima. Kao financijski posrednici pojavljuju se banke, tedne depozitne institucije, osiguravajue kue, stambena drutva, mirovinski fondovi, razne dravne financijske institucije i dr. Meutim, jedan od trendova u suvremenom bankarstvu jest disintermedijacija to znai smanjivanje uloge financijskih posrednika. Disintermedijacija je pojava preseljenja novanih sredstava s indirektnog na direktno i neposredovano trite, ime se zaobilazi posrednika uloga financijskih institucija, a krajnji zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno5. Uzroci pojave disintermedijacije su: 1. kod disintermedijarnog trita se kamatna stopa neposredno ugovara, te ne postoje dravni limiti (administrativni) to rezultira time da depoziti u bankama padaju, a rastu depoziti u money-market fondovima. 2. mnoge korporacije imaju bolji bonitet od banaka i novana se potraivanja prema njima na tritu prihvaaju bez rezervi. Prednost disintermedijacije je mogunost krojenja duga. Proces disintermedijacije primjetan je i kao preseljavanje novanih fondova iz financijskih posrednika s ogranienjima kamatnih stopa u one ija djelatnost nije podvrgnuta takvim ogranienjima.

www.wikipedia.com

SEKURITIZACIJA
Sekuritizacija moe biti definirana u irem ili uem smislu. ire poimanje oznaava tijek financijskog procesa u kojem se poveava relativno znaenje prenosivih u odnosu na neprenosive financijske aktive. U uem smislu, sekuritizacija predstavlja bankovne operacije uz pomo kojih one svoja potraivanja pretvaraju u prenosive vrijednosnice financijskog trita. Sekuritizacija (engl. securitization) su nove tehnike financiranja u kojima se klasini oblici potraivanja preobraavaju u nove odnose koje sada predstavljaju vrijednosni papiri u kojima su ti odnosi utjelovljeni. Tehniku sekuritizacije razvijaju financijske organizacije ili velike korporacije da bi iz bilance izbacile ona potraivanja koja su podlona promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku ili su openito nepovoljnih ili rizinih karakteristika. Tehnikom sekuritizacije nelikvidna ili "zaleena" potraivanja (dijelovi aktive) transformiraju se u utrive instrumente financijskog trita. U procesu sekuritizacije na osnovi skupa potraivanja jedne institucije ili korporacije emitiraju se udjelni papiri na taj skup potraivanja ili obveznice kojima se kupcima novoemitiranih vrijednosnih papira obeavaju priljevi po otplatama standardnog sekuritiziranog potraivanja i prinosi (kamate) koji e se na temelju prihoda od standardnog potraivanja kroz vrijeme ostvarivati. Ako je u posao sekuritiziranja potraivanja ukljuena i trea osoba (specijalizirana financijska institucija ili trust), ona za svoje usluge zaraunava provizije. Kod sekuritizacije potraivanja jedna se vrsta potraivanja pretvara u obvezu koja e biti ispunjavanja u iznosima, dospijeima, dinamici isplata glavnice i prinosa i sa svim drugim karakteristikama koje vrijede za sekuritizirano potraivanje. Emitirane obveze utemeljene su, a njihovo ispunjavanje osigurano dijelom aktive korporacije ili financijskim plasmanima slinih karakteristika u aktivi financijskih organizacija (asset-backed securities vrijednosni papiri utemeljeni na aktivi). Ova se financijska inovacija poinje primjenjivati od 1970. u hipotekarnom kreditiranju, uglavnom stambene izgradnje. Na osnovi skupa (poola) standardnih hipotekarnih kredita s unaprijed poznatom dinamikom po otplatama glavnice i kamata, a uz garancije dravnih hipotekarnih agencija emitiraju se udjeli u tome skupu ili obveznice. Otplatama standardnih hipotekarnih kredita od strane individualnih korisnika tih kredita, kroz vrijeme se servisiraju obveze po emitiranim udjelima ili zadunicama (vrijednosnice na osnovi hipoteke, mortgage-backed securities). 7

Najvei

kupci

ovih

vrijednosnica

su

investicijski

fondovi,

tedno-kreditne

organizacije, mirovinski fondovi, trust odjeli banaka. Nakon velikog uspjeha sekuritizacije hipotekarnih kredita, tehnika se iri na sekuritizaciju automobilskih zajmova, potraivanja po kreditnim karticama, leasing potraivanja, hipotekarnih kredita u brodogradnji, potraivanja po bankovnim akceptima pa sve do sekuritizacije svih oblika kredita ili cjelokupne aktive. U SAD je 1985. sekuritizirano 900 milijuna dolara automobilskih kredita, a ve 1986. to je bilo uinjeno s vie od 10 milijardi dolara takvih potraivanja. 1989. sekuritizirano je 30 milijardi dolara potraivanja po kreditnim karticama. Smatra se da je danas sekuritizirano vie od 200 milijardi dolara nehipotekarnih potraivanja. Sekuritizacijom se, osim navedenog, u financiranje prodaje kua, stanova, automobila, potroakog kreditiranja, leasinga i sl. osim proizvoaa i trgovaca ukljuuje i iroki krug investitora od kojih se "ex post" pribavljaju sredstva za takve namjene. Za uspjenu primjenu sekuritizacijskih tehnika nuna je moderna kompjutorska tehnologija koja omoguava uredne evidencije, sniava trokove i omoguava krojenje raznovrsnih skupova potraivanja, angaman drave (prvenstveno kroz sustav garantiranja) i odgovarajua porezna politika. Na taj nain se uz iroke mogunosti investiranja omoguava i dezinvestiranje, ime se svakom sudioniku financijskog trita prua mogunost "rastresanja" imovine i stalnog prilagoavanja pasive ali i aktive uvjetima i poticajima s trita.

FINANCIJSKE INOVACIJE I NOVI PROIZVODI

1. FINANCIJSKE INOVACIJE Brojne financijske inovacije javljaju se iz 2 razloga: a) to je zadravanje postojeeg trinog udjela b) poveanje postojeeg trinog udjela. Inovacije se pojavljuju kao novi proizvodi: a) nul-kupon ili zero-kupon obveznice b) junk bonds c) debt-equity i druge zamjene (swap) d) prodaja vrijednosnica uz duboki diskont e) tednotransakcijski rauni... Inovacije se pojavljuju kao novi procesi: a) ATM b) POS terminali c) automatski kliring (ACH) d) drive-in bankarstvo e) SWIFT... Uzroci inovacija su: a) u promjenjivoj inflaciji i kamatnim stopama, b) regulaciji, c) poreznim propisima, d) napretku tehnologije i znanosti. Temeljne posljedice su to: a) financijska trita postaju konkurentnija i djelotvornija b) mare financijskog poslovanja su nie c) financijske usluge su jeftinije. Internetsko i mobilno bankarstvo sve ee zamjenjuje konvencionalno, a bankari se polako pretvaraju u savjetnike. Lider na ovom tritu je Zagrebaka banka, no i druge banke nude razne mogunosti. Poput bankomata ili plaanja parkiranja mobitelom i elektroniko bankarstvo danas je postalo sasvim normalno i dostupno klijentima banaka. Neki korisni podaci jesu da koritenje interneta, e-zaba uslugom koristi se oko 440.000 9

korisnika. Uslugom e-zabe za graane koristi se vie od 375.000 osoba, to ini vie od 50% korisnika internetskog bankarstva u Hrvatskoj, dok su pravne osobe koje koriste usluge internetskog bankarstva Zagrebake banke zastupljene s priblino 70.000 korisnika. Prema aktualnim podacima, vie od 40% transakcija putem internetskog bankarstva u Hrvatskoj provede se upravo putem e-zabe. E-zaba nudi jedinstvenu uslugu na tritu: euplatnicu koja klijentima omoguuje da za plaanje rauna Zagrebakog Holdinga, HT-a, Vipneta i Optima telekoma putem internetskog bankarstva zaprime naloge unaprijed popunjene svim podacima (o primatelju, raunu uplate, iznosu, pozivu na broj). Pritom klijent sam odluuje kad e obaviti plaanje. Inae, klijentima je od 2009. omogueno i trgovanje vrijednosnim papirima putem internetskog bankarstva, e-trade usluge koja omoguuje cjelokupno brokersko poslovanje sa Zagrebakom bankom putem interneta6. U usluzi m-zabe Zagrebaka banka trenutano biljei vie od 150.000 korisnika koji se njome mogu sluiti na vie od 90% mobilnih ureaja prisutnih na tritu. U travnju ove godine u ponudi je i aplikacija mobilnog bankarstva za iPhone. Trini udjeli Zagrebake banke u segmentu mobilnog bankarstva iznose 43% u broju korisnika i broju transakcija te ak 92 % u iznosu plaanja putem mobitela7. Prednosti internetskog i mobilnog bankarstva u Hrvatskoj: koritenje usluga s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu, pristup raunima 24 sata svaki dan, bra i jednostavnija komunikacija s bankom elektronskim putem, povoljnije naknade za obavljanje usluga nego na alteru banke, besplatno preuzimanje izvoda, a navodi i da je njihova usluga HYPOnet, osim hrvatske inaice, dostupna na engleskom i njemakom jeziku. Da bi se novac kretao putem aplikacije korisnik mora zadati transakciju ili prijenos i verificirati ju. Svaka radnja tog tipa ostavlja trag i moe se svakog pojedinog korisnika provjeriti to je radio i kamo je i kako plaao. Sukladno tome, novac ne moe nestati. Eventualno moe grekom klijenta biti plaen na pogreni raun primatelja (broj rauna primatelja unosi klijent), ali uvijek postoji trag gdje je novac i kako je tamo dospio. Naknade za provoene transakcija putem internetskog bankarstva su i do nekoliko puta nie nego pri plaanju klasinim putem, a provoenje odreenih transakcija je besplatno. Kreditiranje putem interneta-PBZ je prva uvela online poslovanje, u svom portfelju ima cijel niz eBanking usluga, posebno prilagoenih razliitim potrebama naih klijenata. Od onih, ve 'klasinih' usluga za internetsko bankarstvo za graane, obrtnike i poduzea, preko usko specijaliziranih usluga kao to je PBZ Investor (trgovanje vrijednosnim papirima), do
6 7

www.unicredit.ba Ibid

10

raznih tehnolokih varijacija na drugim platformama (npr., mPBZ za mobitele). Danas, gotovo 200.000 graana i poduzea koriste ove usluge koje su u nekim segmentima dominantne u odnosu na ostale kanale. Prole su godine uveli novu uslugu: mPBZ (mobilno bankarstvo). Rije je o usluzi internetskog bankarstva posebno dizajniranoj za mobilne telefone. Uskoro e ponuditi svojim korisnicima internetskog bankarstva posve novu uslugu na naem tritu - eRaun, a rije je o neovisnom rjeenju koje ve pet mjeseci radi u testnom reimu. Takoer, PBZ je jedina domaa banka koja nudi kreditiranje putem interneta na nain da korisnik putem raunala i interneta zatrai kredit, primjerice 10.000 eura na tri godine, a raunalo odmah kae moe li vam se takav kredit odobriti ili ne. Ako se kredit odobri, korisnik treba jedino unijeti autorizacijski kod, ime ujedno i daje suglasnost na uvjete i odmah dobiva sredstva na raun. Svi sustavi su na najvioj sigurnosnoj razini. U deset godina rada ovog servisa nije zabiljeena nijedna pronevjera, kao i nijedan sluaj poricanja neke transakcije od strane klijenta. Primjerice, kod mobilnog bankarstva mobitel moe biti zatien, ali je i aplikacija zatiena osobnim pinom, koji nije pohranjen u mobitelu. To zapravo znai da ni kraa mobitela ili njegov gubitak ne predstavljaju nikakav sigurnosni rizik. Iz istog razloga ovdje ne pomau ni ureaji za kloniranje koji danas postoje za kopiranje sadraja mobitela, jer PIN nije pohranjen na mobitelu, kae.8 Segment Internet bankarstva u poslovanju s pravnim osobama unaprijedila je i RBA ponudom novih usluga, odnosno unaprjeenjem postojeih. Rije je o uvoenju novih USB ureaja koji omoguuju napredni elektroniki potpis te pristup novim elektronikim uslugama dravne uprave i javnih slubi. Osim toga, tu je usluga eBroker, zatim usluga e-ToMiTreba!!, kao i usluga dostave Naloga za otvaranje dokumentarnog akreditiva. U svakom sluaju, ovo je samo mali dio onoga to se danas nudi na bankarskom tritu. Prednosti su znaajne, sigurnost je na visokoj razini, pa ne treba sumnjati u tvrdnje da smo, barem to se tie bankarstva, ve zakoraili u budunost. Internet bankarstvo, kuno bankarstvo (home banking) ili korporativno upravljanje (engl corporate banking) koritenjem raunala u kui ili na poslu otvara nove mogunosti isporuke bankarskih proizvoda, npr. za tvrtke: prijenos sredstava, otvaranje akreditiva, plaanje treim osobama ili investiranje slobodnih sredstava tvrtke9. Klijenti i poduzea putem raunala mogu pristupiti svojim bankovnim raunima i obavljati transakcije.
8

Ibid Paniani, ., Elektroniko trgovanje, Sinergija, Zagreb 2000. Str.160.

11

Raunalom se mogu dobiti informacije o stanju i transakcijama na raunu, kretanju teajeva vrijednosnih papira, teaja pojedinih valuta, kamatnih stopa i postaviti brojni upiti banci. Ono predstavlja skup programske i strojne opreme koji povezuje servis odreenih banaka i domove klijenata, omoguuje niz usluga. Dostupna inovacija klijentima banke koji imaju raunalo i prikljuak na internet. Informacijski upiti omoguavaju uvid u stanje tekueg rauna, pregled financijskih transakcija i kredita te teajnih listi. Usluge telebankinga osiguravaju tajnost i nepovredivost rauna pri emu najee dolazi do blokada pri pogrenom (neovlatenom)unoenju PIN-a, odnosno ifre. Prednosti internet bankarstva su: prostorna neovisnost o poslovicama banke i radnom vremenu, smireno odluivanje o financijskim transakcijama, tajnost i nepovredivost rauna, mogunost informiranja, manja provizija kod plaanja rauna, uvid u teajne liste, koritenje elektronskom potom. Ova pogodnost banke moe se koristiti u zemlji ili inozemstvu. U svijetu interneta vrijeme nije prepreka ve stavka koja se naplauje. Klijentima treba ponuditi svakodnevnicu bez ekanja u redovima poslovnica banaka ili pota, bez stresa uzrokovanog radnim vremenom poslovnica. Olakati im obavljanje transakcija ponudivi im okruenje i udobnost vlastitog doma ime se skrauje njihovo radno vrijeme, a poveava slobodno koje mogu provesti s obitelji ili obavljajui vanije poslove od ekanja. To je rjeenje koje ne omoguuje samo da banka postane online, ve da svojim klijentima ponudi siguran nain obavljanja transakcija iz svog vlastitog ureda ili doma. S druge strane pridonosi smanjenju trokova otvaranja novih poslovnica, zapoljavanja novih kadrova i kupovine dodatne opreme dok istovremeno jami poveanje udjela na tritu. Osnovna naela u razvoju ove suvremenih trendova i aplikacija:

Sigurnost banke i klijenta u provoenju transakcija. Jednostavnost u koritenju za klijenta. Proirenje usluga koje banka nudi. Dostupnost usluga 24 h dnevno. On-line sinkronizacija (prikazi i izmjene na podacima u realnom vremenu). Mogunost banke da samostalno dizajnira izgled stranice za korisnika. Glavne prednosti su jednostavnost koritenja, preglednost, kategorizirano praenje

unosa i ispisa, a ponajvie mogunosti prilagodbe za velikog i malog klijenta. Virtualna banka - banka budunosti, dostupna 24 sata dnevno 7 dana u tjednu 365 dana u godini san je svakog bankara, poslovnog ovjeka i graana! Internet bankarstvo i njegova poetna stranica prikazuje korisniku novosti, obavijesti i ponude iz banke, a takoer i linkove za sve neproitane poruke. Za svaku od stavki, koje se 12

iskazuju korisnicima na poetnoj stranici, administrator odreuje da li e se i kojem tipu korisnika prikazivati. Omoguava se ovlatenom korisniku pristup bilo kojem od rauna u bilo koje vrijeme, pratei i nadgledajui svoje aktivno stanje rauna. Korisnici mogu pregledati i ispisati aktivno stanje depozitnog ili kreditnog rauna. Pregledan prikaz sa svim potrebnim detaljima omoguava korisniku praenje svih priljeva i odljeva po njegovom raunu. tovie, svaki se nalog, bez obzira da li je iniciran preko Internet bankarstva ili ne, moe pratiti kroz sve faze obrade u banci.. Omoguena su plaanja putem Interneta kao i kupnja i otkup valute. Kroz administraciju je mogue definirati razliite razine potpisa (do ak 9 razina) korisnika koji skupnim potpisom alju nalog na obradu, mogue je postaviti limite na iznose naloga koje korisnik moe potpisati, a moe se definirati i dnevni limit na otkup i prodaju valute. Preglednost unosa, kopiranje, grupiranja, kreiranje predloaka te automatske provjere podataka omoguit e jednostavnu uporabu ovog djela Internet bankarstva, pruajui samim tim smanjenje pogreke i automatiziranost prilikom rada. Omoguava dvosmjernu komunikaciju banke s klijentom. Zbog jednostavnosti upotrebe potie klijenta na komunikaciju s bankom: pitanja, zahtjevi, prijedlozi, prigovori bit e u banci zaprimljeni odmah. Banka dobiva mogunost sigurnog i brzog obavjetavanja klijenta. Takoer, odreene obrade i obavijesti kreiraju poruke za korisnike, tako da npr. kada se u banci kreira obavijest o deviznom priljevu korisnik e dobiti poruku i mogunost da si ispie tu obavijest. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) o broju korisnika internet bankarstva medu graanima i poslovnim subjektima za 2008. godinu, broj korisnika ove usluge biljei vrlo solidne stope rasta. Naime, uslugu internet bankarstva tijekom 2008. godine koristilo je 559.711 graana te 150.668 poslovnih subjekata. U odnosu na 2007. godinu, rije je o rastu od 31,9% u segmentu koritenja od strane graana, odnosno rastu od 15,8% u segmentu koritenja poslovnih subjekata. Te su brojke jo impozantnije kad se stanje U 2008. godini usporedi sa 2005. godinom, kada je ta brojka bila za polovinu manja - fizikih osoba korisnika internet bankarstva bilo je neto vie od 276.000, dok je broj pravnih osoba korisnika iste usluge iznosio 86.000. Do kraja lipnja 2010. godine internet je koristilo 693.384 fizikih osoba (to je poveanje od 23,88% u odnosu na 2008.) i 169.687 poslovnih subjekata.Ako se usporedi razvoj irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u odnosu na onaj u Europskoj uniji, vidljiv je izrazit pomak u 2008. godini. Naime, na kraju 2007. godine gustoa u Republici Hrvatskoj iznosila je 8,72%, a gustoa u Europskoj uniji iznosila je 20,00%. Internet korisnici sve su upueniji u prednosti njegova koritenja pa polagano nestaje onaj 13

poetni strah koji je bio prisutan. Osim toga, injenica da su bankarske usluge obavljene putem interneta i do nekoliko puta jeftinije od onih na alteru hrvatskih banaka utjee na sve vee zanimanje klijenata za internet bankarstvo. Gotovo sve banke u Hrvatskoj danas nude obavljanje dijela svojih usluga putem interneta, a popis transakcija koje se mogu obaviti na taj nain iz dana u dan sve je vei. Od obinih transakcija, poslova oroenja valuta, uplate udjela u investicijskim fondovima do doznake sredstava u inozemstvo, banke, pogotovo one s velikom bazom klijenata, natjeu se kako korisnicima ponuditi to kvalitetnije i brojnije elektronske usluge. Velika prednost ebankinga su nie naknade za provoenje platnih naloga u usporedbi s plaanjem rauna na alterima banaka, pote ili Fine. U platnom prometu poduzea 80% transakcija obavi se preko interneta. Novost na Hrvatskom tritu je internetski servis za plaanje rauna - Rauni.hr. E-rauni su potpuna zamjena za raune na papiru. E-rauni e se umjesto u potanski sandui primati unutar internet bankarstva, a plaaju se jednostavno jednim klikom. Usluga e-rauna bit e dostupna u bankama diljem Hrvatske tijekom 2011.10 Kako funkcionira ovaj servis? Izdavatelji rauna - izdavateljima rauna omoguava se prikljuivanje na sustav Rauni.hr te elektroniko slanje rauna. Ostvaruju utedu od 50% u odnosu na printanje i klasinu distribuciju rauna. Povezivanje na sustav Rauni.hr radi se u suradnji sa sistem integratorima ili IT tvrtkama s kojima izdavatelji rauna ve rade. Prednosti za izdavatelje: utede u slanju rauna, manje greaka, novi personaliziran komunikacijski kanal prema korisniku, poboljanje naplate i tijeka novca, ekoloki osvijeteno poslovanje Banke - Rauni.hr omoguavaju bankama relativnojednostavno prikljuenje na sustav erauna i implementiranjc suelja za primanje, prikaz i plaanje e-rauna poslanih kroz Rauni.hr sustav. Prednosti za banke: jednostavan personaliziran transakcijski kanal, novi razlog za koritenje internet bankarstva , generator prihoda , inovativno rjeenje s novim mogunostima, ekoloki osvijeteno poslovanje.Krajnji korisnici - prvo graani kao primatelji rauna, a kasnije i obrti ili tvrtke moi e se unutar internet bankarstva svoje banke prijaviti za primanje elektronikih rauna koje primaju na mjesenoj bazi te ih vrlo jednostavno plaati kad im to najvie odgovara. Sustav e korisnike obavjetavati o datumima dospijea plaanje te e korisnici moi pristupati elektronikoj arhivi svojih rauna godinu dana. Prednosti za korisnike: uteda vremena, nema gubljenja rauna, tonost podataka, jednostavnost plaanja, transparentnost, ekoloki pozitivna usluga.Moderna tehnologija e ovim projektom svim sudionicima u lancu (poduzeima, izdavateljima rauna, bankama i
10

www.racun.hr

14

graanima - krajnjim korisnicima usluge) znatno olakati ivot smanjivanjem nepotrebnih administrativnih aktivnosti uz znaajne utede. Ono to je u svijetu poznato, a u Hrvatskoj jo uvijek i nije toliko, su internet banke. U Hrvatskoj nema posve internetskih banki, financijskih institucija bez poslovnica koje posluju iskljuivo elektronski (internetom ili telefonom i faks-ureajem), a koje ine daljnji korak u evoluciji bankarskih usluga. Iako su iste e-banke i u Europi prilino rijetke, istraivanja pokazuju da e se u tom smjeru razvijati bankarstvou budunosti, no teko je rei kad e se najvei broj potreba za bankovnim uslugama rjeavati bez posredovanja bankovnog slubenika. Jedna od najpoznatiji internet banka je PayPal na kojem se moe otvoriti online bankovni raun besplatno. S tim raunom moe se uplaivati novac na va raun, isplaivati novac sa rauna, slati novac sa rauna na drugi raun, primati novac na raun, plaati raznu robu i usluge, odnosno kupovati stvari recimo na e-bayu ili slino. PayPal je trenutno najpopularniji i najkoriteniji online servis za bankovne transfere na svijetu, a prema podacima nekih analitiara, upravo ovaj servis svake sekunde obavi novane transakcije vrijedne 1.128 dolara. S obzirom na to da PayPal zasad nema ugovore s naim domaim bankama, novac je mogue uplatiti iskljuivo kreditnom karticom, no i ovaj novitet smatra se dostignuem. Sve to je domaim korisnicima potrebno za koritenje servisa PavPal je poznavanje engleskog jezika, valjana adresa e-pote te kreditna kartica i, nakon to se izvri prva uplata, na svim ostalim web odreditima daljnje uplate za vas obavlja PayPal. Posebni bankovni paketi Banke tekue raune prodaju u raznim paketima koji mjeseno u Hrvatskoj kotaju od 10 do 95 kuna, s minusima, odnosno doputenim prekoraenjima to se proteu i do 30 tisua kuna, brojnim pogodnostima i dodatnim karticama na koje odobravaju dodatna zaduenja to se mogu popeti i do 50 tisua kuna. U paketima je internet, telefonsko i SMS bankarstvo, osiguranje, mogunost podizanja gotovine na bankomatima u zemlji i inozemstvu bez provizije... Paketirani tekui rauni su vrlo dobro rjeenje ako e se koristiti sve ili veina usluga iz paketa, jer se na takav nain doista prolazi jeftinije nego da se svaka usluga plaa pojedinano. Tekui se raun u bankama moe ugovoriti i kao goli model, bez dodatnih usluga. Svatko za sebe najbolje zna koliko e koristiti neku uslugu, je li mu potrebna neka dodatna kartica uz onu debitnu - karticu tekueg rauna i koja bi to bila kartica. Najpametnije je raspitati se o svim cijenama, tarifama i pogodnostima raznih paketa, razmisliti o onom stoje potrebno, sjesti i izraunati koliko se neto isplati. 15

Ljudi koji ne ele koristiti minus, ili oni koji ga ele smanjiti ili ga se rijeiti, grijee ako misle da to ne mogu uiniti jer moraju imati ba onakve pakete kakve su uzeli ili prihvatiti sve ono to im se ponudi u bankama. Tekui se moe dogovoriti i bez doputenog prekoraenja, s manjim minusom od onog koji im se nudi ili odbiti paketirani tekui i uzeti goli model, bez ikakvih dodatnih usluga i pogodnosti. Osim toga, u bankama se za veinu kartica moe ugovoriti i nie limite potronje. Vlasnici paketa tekuih rauna, ovisno o banci i svom statusu klijenta, imaju razne pogodnosti, pa u nekim bankama mogu raunati na malo povoljniju kamatu na tednju, ali i na niu kamatu na kredit. Ima i banaka koje svojim klijentima nude razne popuste kod odreenih trgovaca u Hrvatskoj, servisne centre za pomo u kui, na putovanjima... Milijuni tekuih rauna i kartica-Graani u bankama imaju 4,11 milijuna tekuih rauna (jedna osoba moe imati vie tekuih) Krajem oujka ljudi su u lisnicama imali ukupno 8,46 milijuna kartica, od kojih je 6,4 milijuna debitnih kartica tekuih rauna. Na alterima se obavlja tek svaka osma transakcija-U veini banaka danas se tek 10 do 20 posto transakcija odvija na alterima u samim poslovnicama. Vie od 35 posto Hrvata koji su spojeni na internet koristi usluge e-bankarstva. Rije je u pravilu o jeftinijim uslugama nego u samoj poslovnici koje su sve vie rezervirane za usluge savjetovanja iz podruja ulaganja, kreditiranja i investiranja. U Zagrebakoj banci je ukupni udio transakcija koje se obavljaju u poslovnicama pao na oko 15 posto svih transakcija klijenata u poslovanju.11 ak 85 posto transakcija odvija se putem direktnih kanala distribucije: bankomata, Zaba kioska, samouslunih platno-prometnih ureaja, ezabe, m-zabe te telefonskim i SMS bankarstvom. Samo putem Zabinih bankomata mjeseno se preko 2,5 milijuna transakcija isplati oko dvije milijarde kuna i uplati oko 300 milijuna kuna. Samo u toj banci u posljednjih 10 godina broj transakcija na bankomatima je utrostruen na 55 milijuna, a broj korisnika internetskog bankarstva udvostruenje samo u posljednjih pet godina na dananjih 367 tisua klijenata. Prvi su se na tritu, jo krajem 80-tih godina, pojavili bankomati, a najveu prednost i brzinu usluge donijelo je internet bankarstvo. U Hrvatskoj potanskoj banci potvruju da se u ovoj godini 88 posto transakcija poslovnih subjekata odvijalo putem internet bankarstva, dok je kod graanstva tim putem obavljeno 92 posto transakcija. Sve vei broj klijenata odluuje se za obavljanje transakcija putem internet bankarstva, pa je tako u odnosu na prolu godinu taj broj porastao za 34 posto. Minimalna uteda plaanjem internet bankarstvom za graane iznosi 60 posto dok se na taj nain za

11

www.limun.hr

16

poslovne subjekte utede iznosi i iznad 70 posto po nalogu u odnosu na iste usluge provedene u poslovnicama banke - kau u HPB-u. Kod veine takvih transakcija troak je znaajno nii nego u poslovnici. PBZ u svom portfelju ima cijel niz eBanking usluga, posebno prilagoenih razliitim potrebama naih klijenata. Od ve klasinih usluga za internetsko bankarstvo za graane, obrtnike i poduzea, preko usko specijaliziranih usluga kao stoje PBZ Investor, pa do raznih tehnolokih varijacija na drugim platformama (npr. mPBZ za mobitele) - istiu i u Privrednoj banci Zagreb. Danas gotovo 200.000 njihovih klijenata (graana i poduzea) koristi ove usluge. Tako se u platnom prometu poduzea 80 posto transakcija obavi putem interneta, dok je PBZ Investor gotovo istisnuo klasine kanale jer 98 posto transakcija vrijednosnim papirima klijenti obave upravo preko interneta. Da bi olakala pristup bankarskim uslugama, Erste banka je sredinom lipnja otvorila u centru Zagreba Erste Non-stop samouslunu zonu. To je prva samousluna zona u Hrvatskoj smjetena izvan poslovnice neke banke. U prostoru od 23 etvorna metra nalaze se najmoderniji bankarski samousluni ureaji koji klijentima, ali i ostalim graanima 24 sata sedam dana u tjednu omoguuju koritenje raznih financijskih usluga. Najvei broj transakcija u Erste Non-stop zoni biljei podizanje gotovine, a klijenti rado koriste i uslugu pologa gotovine, posebno zato to su sredstva poloena na raun na taj nain dostupna klijentu odmah. esto koriste i uslugu plaanja reijskih rauna i ostale usluge Info kioska. Uz internet i mobilno bankarstvo te ostale usluge Raiffeisen banka svojim je klijentima ponudila i drive-in poslovanje iz automobila. Novost je i usluga eBroker koja omoguuje klijentima RBA zadavanje naloga za kupnju ili prodaju dionica na Zagrebakoj burzi i praenje cijena u realnom vremenu putem interneta. Usluga je uvedena u komercijalnu ponudu te banke poetkom oujka ove godine, a klijenti je do kraja 2010. godine mogu koristiti bez plaanja mjesene naknade. Uz standardne usluge internet i SMS bankarstva klijenti Volksbanke pak najee koriste B-Free online tedni raun u kunama i eurima s kamatnom stopom od 3,5 posto godinje za depozite po vienju. Rije je o tednom raunu kojim se u cijelosti posluje putem internet bankarstva. Novac se na raun moe uplaivati u iznosima i vremenskim razdobljima po elji, a klijentu je dostupan u svakom trenutku, dok istovremeno ostvaruje znatno viu kamatnu stopu od klasine avista tednje. Uz to, poslovanje ovim raunom je iznimno jednostavno te potpuno besplatno, istiu u Volksbanci12.

12

www.jutarnjilist.hr

17

FlexiPLUS tekui raun novost u ponudi RBA-Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) je proirila svoju ponudu novim proizvodom "FlexiPLUS tekui raun" koji klijentima omoguuje pogodnosti u koritenju odreenih bankovnih usluga, kao i mogunost koritenja dodatnih usluga osiguranja, ovisno o vrsti ugovorenog FlexiPLUS tekueg rauna. Plaanjem jedinstvene mjesene naknade za koritenje FlexiPLUS tekueg rauna klijent ne plaa pojedinane naknade za ukljuene usluge te ima mogunost koritenja doputenog prekoraenja po tekuem raunu uz povoljniju kamatnu stopu, ime ostvaruje utedu u odnosu na klijenta koji nema ugovoren FlexiPLUS tekui raun. Klijenti mogu odabrati FlexiPLUS tekui raun koji najbolje odgovara njihovim potrebama. U ponudi su: FlexiSTART, FlexiIDEAL, FlexiSENIOR, FlexiRODA i FlexiSTUDENT13. FlexiSTART po jedinstvenoj mjesenoj naknadi od 22 kune ukljuuje sljedee bankovne usluge: voenje tekueg rauna, debitnu karticu vlasnika rauna, koritenje doputenog prekoraenja po tekuem raunu uz povoljniju kamatnu stopu, iDIREKT Internet bankarstvo, 50 posto povoljniju naknadu za kunska plaanja u korist rauna u drugim bankama putem iDIREKT-a te trajni nalog u korist fizikih osoba unutar Banke. Dodatna pogodnost ugovaranja FlexiSTART tekueg rauna je Osiguranje za sluaj smrti uslijed nezgode ili bolesti (osigurani iznos je 15.000 kuna, iz kojeg se nakon nastanka osiguranog sluaja podmiruje potraivanje RBA po tekuem raunu). FlexiIDEAL, uz gore navedene bankovne usluge, ukljuuje i debitnu karticu opunomoenika, mjeseni izvadak, kreditnu karticu, usluge mDIREKT Stanje rauna i mDIREKT Kreditne kartice te trajni nalog u korist pravnih osoba unutar Banke. Pored toga, korisnici FlexiIDEALA, u okviru jedinstvene mjesene naknade od 44 kune, imaju mogunost koritenja i Dodatnog zdravstvenog osiguranja. FlexiSENIOR mogu ugovoriti umirovljenici uz mjesenu naknadu od 11 kuna, a tekui raun pored bankovnih usluga ukljuuje i Osiguranje za sluaj smrti uslijed nezgode (osigurani iznos je 15.000 kuna, iz kojeg se nakon nastanka osiguranog sluaja podmiruje potraivanje RBA po tekuem raunu)14. RBA studentima nudi koritenje FlexiSTUDENT tekueg rauna bez plaanja mjesene naknade za koritenje bankovnih usluga ukljuenih u tekui raun. Za osobe na rodiljnom dopustu u ponudi je FlexiRODA uz mjesenu naknadu od 33 kune.

13 14

www.limun.hr www.rba.hr

18

E-nalog Svaka banka, oslukujui potrebe svojih klijenata, njihove ivotne navike i obaveze, nastoji ponuditi one usluge koje e pojednostaviti i olakati poslovanje s bankom. Danas, usluge mobilnog i Internet bankarstva ne predstavljaju luksuz, ve spadaju u standardnu ponudu svake banke. Odnedavno, pravnim osobama i obrtnicima stoji na raspolaganju enalog, program za izradu naloga za plaanje kojeg moete predati u banku ili FINA-u u elektronskom obliku na disketi, e-mailom ili preko Intenet banking suelja. Sam program je vrlo jednostavan za koritenje. Suelje programa vizualno podsjea na virman to raunovodstvenim djelatnicima olakava snalaenje i brzo privikavanje na rad. e-nalog omoguuje ispis naloga za plaanje, a ako poslovna banka ili FINA podrava izdavanje izvadaka prometa u elektronskom obliku, pomou ovog programa moe se pregledati i ispisati izvatke. Osnovne prednosti e-naloga: predaja naloga uz nie naknade banke izrada veeg broja naloga za plaanje bez ponovnog upisivanja podataka uteda vremena odlaska u banku, ukoliko se nalog alje e-mailom li preko Internet banking suelja

Internetsko bankarstvo sigurnije od podizanja novca na bankomatu-U pozadini jednostavnog plaanja rauna, podizanja kredita, kupnje deviza, praenja prometa, tednje, pa i kretanja udjela u fondovima preko servisa internetskog i mobilnog bankarstva nalazi se vrlo aktivna i inovativna industrija. Banke u nju godinje ubrizgaju 900 milijuna kuna. Toliko u unapreenje i odravanje informatikih sustava godinje ulau samo banke u Hrvatskoj. Na regionalnoj i europskoj razini takve investicije rastu na iznose koji se mjere u milijardama eura. S jedne strane poticaj takvim ulaganjima je rast broja korisnika tehnologija, posebno interneta. Sigurnosni standardi u internetskom i mobilnom bankarstvu u Hrvatskoj vrlo visoki. Isti visoki sigurnosni standardi moraju biti zadovoljeni i za mobilno i za internet-bankarstvo tako da to se sigurnosti tie razlike nema. Banke su posebno zainteresirane da se ti standardi ouvaju. Naime, Hrvatska udruga banaka jo je prije dvije godine poela upozoravati na opasnost internetskoga kriminala. Iako banke nevoljko govore o konkretnim tetama, oito je da su u Hrvatskoj glede raunalne sigurnosti sve prisutniji trendovi iz zemalja EU. Analitiari agencija tvrde da sedam postotnih bodova od ukupne potronje preko kartica koja prema HNB-u na godinjoj razini premauje 52 milijarde kuna ine tete nastale zbog klasinih 19

prijevara. To znai da u Hrvatskoj banke godinje izgube 37 milijuna kuna zbog prijevara na kreditnim karticama. Hakiranja, krade identiteta i ostali oblici sigurnosnih napada pojavljuju se u znatno manjem postotku, ali zato ubrzano rastu, pa ak se i udvostruuju na godinjoj razini. Sve banke imaju viestruke sigurnosne zatite tako da moemo zakljuiti da je internetsko bankarstvo sigurno kao i podizanje novca na bankomatu. Pojanjava da primjerice svi sustavi, ukljuujui i bankomate i POS sustave, rade preko bankarske mree i imaju viestruke zatite15. Viestruki PIN-ovi posebno se koriste u mobilnom bankarstvu gdje banka identitet korisnika osim preko PIN-a provjerava i preko broja mobitela kao i preko serijskog broja kartice s koje se ostvaruje veza na online bankarstvo. Bankarski paketi spas za poduzetnike u problemima-Domai poduzetnici svakim su danom u sve veim problemima, pogotovo mali i srednji poduzetnici. Ekonomsko okruenje i oekivanja za budua razdoblja nisu optimistina. Nelikvidnost svakoga dana raste, neplaeni rauni i dobrinosi postali su dio poslovnog modusa jer je novca ionako sve manje i manje, i veinom se koristi za tekue poslovanje. Racionalizacija, restrukturiranje i reprogramiranje za veinu poduzetnika vjerojatno su rijei koje svakoga dana najvie izgovaraju. Upravo zato su banke, kako bi izbjegle propast i pokuale osigurati kakav-takav nastavak poslovanja poduzetnika, kreirale razne pakete, odnosno kreditne linije. Raiffeisen banka ima vie ponuda za male i srednje poduzetnike. Istie se FlexiBiz tedni raun na kojem se moe ostvariti povoljnija kamata na sredstva po vienju. U proteklom razdoblju na trite je plasiran proizvod RBA komplet, ime je dodatno naglaena usmjerenost na male i srednje poduzetnike. Tako su, primjerice, u ponudi proizvodi iz RBA kompleta iz kojeg je mogue zatraiti kredit s fleksibilnim rokom otplate, doputeno prekoraenje po transakcijskom raunu ili Business MasterCard revolving kreditnu karticu, kau u RBA. U Hypo banci za sada prevladavaju reprogrami, prolongati i kratkorona financiranja. Nije mogue precizirati prevladavaju li zahtjevi loijih ili solventnijih klijenata, meutim moe se zakljuiti kako oni loiji veinom trae restrukturiranje/reprogram, dok su se kvalitetniji klijenti prilagodili novonastalim uvjetima na tritu te s adekvatnim bankovnim proizvodima odravaju svoju tekuu likvidnost. Poduzetnici koji dou u Zagrebaku banku najee koriste prekoraenje po raunu. Poduzetnici najvie trae najjednostavnije kredite, bez puno dokumentacije, i prekoraenje je sigurno prvi izbor zbog svoje jednostavnosti koritenja. Iznosi kredita nisu limitirani, ovise o potrebi klijenta i njegovoj poslovnoj situaciji. Budui da je ipak u najveem broju sluajeva
15

www.limun.hr

20

rije o malim poduzetnicima, to su i iznosi kredita za likvidnost do oko 20.000 eura, a brzina odobravanja ovisi o vie faktora, pri emu kvaliteta prezentiranih raunovodstvenih i poslovnih informacija poduzetnika ima presudan utjecaj. Privredna banka svojim klijentima takoer nudi poslovne pakete za poduzetnike. Splitska banka nudi brze kreditne linije s rokom do godine dana. Ako klijent ima urednu financijsku dokumentaciju, banka odobri predmetne kredite u maksimalnom roku do pet dana, kau u Splitskoj banci. Istiu kako je odjek meu poduzetnicima velik i godinje se otprilike 2500 poduzetnika odlui za pakete banke. Interes je velik jer ukupna cijena koja se plaa na bankarske usluge je manja te donosi olakanje u poslovanju posebno koristei izravne kanale za platni promet, istiu u toj banci. Poduzetnici u OTP banci odnedavno imaju uslugu preko SMSInfo servisa. Rije je o usluzi Kontrola rauna ugovaranjem kojom klijent na mobilni telefon do dva puta dnevno dobiva informaciju o realiziranom prometu po svom iro-raunu. Klijent sam bira limit prometa iznad kojeg eli primati poruke. Uz uslugu Kontrola rauna SMSInfo servis obuhvaa jo dvije usluge: Interaktivni SMS - poruke na upit i uslugu Kontrola kartica. Ipak, koliko god poduzetnici bili u problemima zbog znatno smanjenih gospodarskih aktivnosti, nije sve crno. Nelikvidnost upravo ima najznaajniji negativni utjecaj na poslovanje SME segmenta zbog njihova slabijeg pregovarakog poloaja u odnosu na kupce, ali i dobavljae. No, iskustva drugih zemalja ukazuju da se SME segment esto pokazao otpornijim te sposobnijim za prilagodbu od oekivanja. Ponuda usluga16 Zaba - Zagrebaka banka nudi kredite po povoljnijim kamatnim stopama u suradnji s EIB-om te povoljnije kredite obrtnicima Krapinsko-zagorske i Istarske upanije. Svim novoosnovanim poduzeima nude otvaranje iro-rauna i besplatno koritenje paketa na rok od tri mjeseca. Trenutno oko 40 posto klijenata Zabe koristi poduzetniki paket. Za sada je najvea potranja za kreditima za likvidnost i rjeenjima koja omoguuju brzu i jednostavniju naplatu potraivanja. PBZ - PBZ-ovi poslovni paketi omoguuju grupiranje ugovorenih proizvoda i usluga pod jednom i znatno povoljnijom naknadom uz niz pogodnosti/popusta pri koritenju ostalih proizvoda i usluga banke. Postoje dva PBZ-ova poslovna paketa za pravne osobe (PBZ Sinergo paket i PBZ SinergoPlus paket) te tri PBZ-ova poslovna paketa koji su u potpunosti prilagoeni potrebama obrtnika (PBZOBRT365@NET, PBZOBRTINFO i PBZOBRTCOM@NET).

16

www.olx.com

21

RBA - U ponudi su proizvodi iz kreditne linije EU/EBRD koji su namijenjeni financiranju kupnje poslovnog prostora, gradnju ili ureenje ureda, skladita ili proizvodnoprodajnog prostora te financiranje opreme ili vozila. Krediti su u kunskoj protuvrijednosti do 125.000 eura. Takoer su tu RBA Direkt servis i usluga eToMiTreba!!. Usluga eToMiTreba!! namijenjena je ponajprije pravnim osobama i obrtnicima, kojima RBA otvara nove mogunosti prodaje roba i usluga preko interneta, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Erste banka - Za izvoznike je posebno osmiljen Izvozni paket koji klijentima prua mogunost realizacije proizvoda iz paketa uz povoljnije kamatne stope te dodatne utede u obliku povlatenih naknada. Tu je mrea maunarodnih deskova koji pruaju klijentima informacije prijeko potrebne za nesmetano i brzo otvaranje podrunica u bilo kojoj dravi u kojoj je Erste grupa aktivna. Hypo banka - Hypo banka nudi sve vrste kredita, usluge platnog prometa, dnevnonone trezore, jamstveno i dokumentarno-akreditivno poslovanje, brojne kreditne linije, a sve to uz pojaanu suradnju sa upanijama i jedinicama lokalne uprave i samouprave te Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR). Hypo banka je takoer ukljuena u velik broj projekata poticanja poduzetnitva koje provodi u suradnji s lokalnim nadlenim institucijama, ime znatno pridonosi ravnomjernom regionalnom gospodarskom razvoju. Posebni programi za izvoznike odnose se na programe u suradnji s HBOR-om koji prate taj segment poduzetnika. SG-Splltska banka - Banka nudi tri vrste paketa za poduzetnike, ije se mjesene cijene kreu od 40 do 100 kuna ovisno o proizvodima koje sadre te popustima na cijene usluge banke. Paketi sadre transakcijske HRK i Fx raune, kartice te internet ili Smartoffice. Osim toga svi korisnici paketa imaju police osiguranja. Nude popuste u platnom prometu te u ulaznim naknadama za kredite i dokumentarno poslovanje. OTP - OTP banka malim i srednjim poduzetnicima nudi uz poznate kreditne, depozitne te proizvode platnog prometa odnedavno u ponudi imamo i pakete za mala poduzea i obrtnike. U ponudi imaju dvije vrste paketa: Start i Ekstra. Obje vrste paketa obuhvaaju koritenje sljedeih proizvoda: transakcijski raun, debitnu VISA karticu, internetsko bankarstvo i uslugu SMSInfo.

22

BSA - Bankarski Sustav Aplikacija

Elektronsko bankarstvo postalo je imperativ suvremenog bankarstva. Uvaavajui ubrzani tempo ivota, svjesni smo potrebe baninih klijenata (fizikih i pravnih osoba) da bilo kada i bilo gdje, BRZO i DISKRETNO dobiju korisne i tone informacije o stanjima njihovih rauna. Zbog svega ovoga razvio je se jedan bankarski sustav aplikacija. BANKSOFT u toj namjeri nudi BSA-SMS server, dakle, kompletna hardverska i softverska rjeenja koja se lako ugrauju u ve postojee integralno rjeenje na nivou cijele banke (BSA - Bankarski sustav aplikacija). Ugovaranje usluge s klijentom za poruke o stanju rauna i priljevu brzo je i lako, samo u nekoliko koraka odreeni su parametri novog ugovora. Na alteru banke obavljena je novana transakcija o emu klijent za nekoliko trenutaka primiti obavijest na zaslon svojeg mobilnog telefona. BSA - Bankarski Sustav Aplikacija, razvijen je profesionalno po modelu organizacije i poslovnih procesa trino usmjerene banke. To je integralni informacijski sustav koji predstavlja strateki alat za bankare, primjenom kojeg je omogueno pruanje kvalitetnije i bre usluge klijentima te postizanje njihovog zadovoljstva i lojalnosti, ali i puno jednostavnije kreiranje izvjea kao podloga donoenju poslovnih odluka. Tako se ostvaruje poboljanje same organizacije i poveanje konkurentnosti i uspjenosti banke. BSA je dizajniran tako da povezuje poslovne procese u banci i omoguuje jednostavnu nadogradnju Internet bankarstva, bankomata i direktnih veza prema drugim bankama ili klirinkim sustavima, bilo da se radi o domaem ili deviznom platnom prometu. Fleksibilnost sustava omoguuje jednostavnu prilagodbu zakonskim promjenama, odredbama i regulativama. Jednostavno se i sigurno integrira u postojei IT sustav banke. BSA zadovoljava najstroe kriterije sigurnosti i jami visok stupanj pouzdanosti transakcija, provjerenu autorizaciju i zatitu podataka.

23

MARKETING U SUVREMENOM BANKARSTVU

Turbulentno okruenje je jedina konstanta u dananjim uslovima poslovanja, samo su promjenekonstanta dananjice. Zatitni mehanizmi koji su dominirali u sektoru bankarstva se ukidaju a time irazne povlastice. Javljaju se globalni potroai, sa izdiferenciranim i potpuno jasnim potrebama ieljama. Uz to svi smo potroai bankarskih usluga jer postajemo sve obrazovaniji i sofisticiraniji, a i sama drava donosi zakone koji tite nae interese. Sam tehnoloki razvoj unosi brojne novine u bankarski sektor. Pratei sve ove faktore koji dovode do toga da ako banka eli da sauva svoju trinu poziciju, profitabilnost, klijente, ne smije ekati da klijent doe u banku, dolazimo do toga da svojim klijentima treba ii u susret. Banke koje ele uspjeh moraju da prihvate marketing koncept i apsolutnu orjentaciju na potroae. Osnovni cilj svake banke treba da bude zadovoljan potroa. Jedan zadovoljan potroa ostaje uvjek potroa. Jedan nezadovoljni potroa za sobom vue makar jo 5 takvih. Banke koje su do skoro imale izrazito autoritativan nastup prema svojim klijentima moraju se preorjentisati u ljubazne ponuae. Razlog vie tome jeste injenica da u razvijenim zemljama postoji jako veliki broj finansijskih institucija koje nude sline usluge, pa esto ponuda nadmauje tranju. Bez obzira na ovakve konstatacije danas ipak postoji odreeni broj banaka koje teko prihvataju marketing koncept. Ove banke kao opravdanje tome navode "Bankarstvo je neto drugo, finansijske usluge su drugaije, potroai su drugaiji, osoblje banke je drugaije. Otpor ulasku marketinke poslovne kulture u nekim bankama proizilazi iz tradicionalne poslovne kulture banke, koju karakterie autoritativan stil rukovoenja i komuniciranja kao i dosta konzervativan stav prema prihvatanju novih tehnika. Kao pet osnovnih faktora okruenja koji utiu na poslovanje banke navode se: kultura i drutvene promjene, pravni i zakonski okviri, tehnoloke promjene, konkurencija i vlasnike promjene. Kulturne i drutvene promjene. Promjene se deavaju i kod banaka kao ponuaa usluga i kod klijenata. Banke su sve manje konzervativne i autoritativne institucije a potroai su globalni potroai, jasnih preferencija i istananog ukusa. Mijenja se starosna struktura korisnika bankarskih usluga. Pravni i zakonski okviri. Iako se broj pravnih i zakonskih ogranienja u sektoru bankarstva smanjuje, neka ogranienja i dalje postoje. Vlada putem stope obaveznih rezervi, eskontne stope utie na poslovanje banaka jer na taj nain regulie koliinu gotovog novca i kredita u opticaju. Tehnoloke promjene omoguile su diferenciranje bankarskih usluga. Ovaj vid promjena 24

predstavlja ansu a ujedno i opasnost banaka. Banka mora ii u korak sa razvojem informatike tehnologije. Zahvaljujui tehnologiji banke su razvile itavu lepezu novih usluga (mail - info, sms - info, e-banking, kartino poslovanje, i niz drugih). Bez mnogo polemike konkurencija je najvaniji faktor poslovanja. Ona itekako opredjeljuje poslovanje banaka. Ono to je teko dostii a jo tee ouvati jeste dobra konkurentska pozicija. Treba obratiti panju na pet Porterovih sila konkurencije: supstituti, pregovaraka mo kupaca, pregovaraka mo dobavljaa, rivalitet meu konkurentima, novi konkurenti (barijere ulaska u granu). Vlasnike promjene itekako utiu na finansijske usluge. Bankarstvo je primjer izvedene tranje. Potroai (klijenti) ne koriste bankarske usluge "per se". Korienju bankarskih usluga predhodi transakcija vlasnitva jer se nakon toga koriste usluge banke radi posuivanja novca, uplate, prenosa sredstava sa rauna na raun i slino. Bitan aspekt u suvremenom bankarstvu jest i osobna prodaja. Ono to osobnu prodaju razlikuje od ostalih oblika promocije nije samo direktni kontakt sa klijentom ve i stalni prodajni napor koji su svojstveni isporuci bankarskih usluga. Osobna prodaja je specifian oblik marketing komuniciranja iji je osnovni cilj izai u susret potencijalnom kupcu kroz informiranje i utjecaj na njegovo ponaanje usmjereno na kupovinu i njeno pretvaranje u kontinuiran proces. Osobna prodaja omoguava povratnu informaciju, omoguava da se slijede zahtjevi, stavovi i predlozi kupaca. Osobna prodaja je prisutna kod svake banke, posebno kada treba prezentirati novi proizvod (uslugu) i nain njihove upotrebe.

25

INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA U FINANCIJAMA

U Svijetu je sve vie internacionalnih banaka. Meu financijskim institucijama, prednosti globalne orijentacije najvie su prepoznale i koriste ih banke koje danas posluju irom Svijeta. Pojam internacionalna banka najee se definira bankom koji uz pomo podrunica ili tvrtki keri posluju i u drugim zemljama. Na meunarodnom tritu one ostvaruju velike prihode zbog nepostojanja ili blae kontrole (npr. neizdavanje obveznih rezervi, povoljniji porezni tretmana i sl.) u odnosu na matinu dravu. Uslijed izlaska na svjetsko trite internacionalne banke poveavaju likvidnost i cijenu vlastitih dionica. U financijskom sektoru i sustavu financijskih proizvoda i usluga dogaaju se brojne i raznolike promjene koje mijenjaju prirodu poslovanja i djelovanja poslovnih banaka, njihovu poziciju meu konkurentima te nain, broj i ponudu financijskih proizvoda i usluga poduzeima kao vanim komitentima banaka. Globalna uloga financijskih usluga banaka u ovisnosti je od irokog spektra promjena koje se dogaaju na tritu financijskih usluga. Privatizacija i sekuritizacija su dva glavna pokretaa koji mijenjaju prirodu i nain distribucija financijskih usluga kompanijama i ostalim korisnicima17. U zadnjem desetljeu u razvijenim sustavima prisutno je okretanje retail bankarstvu a danas, nakon to je to trite prezasieno i poslovne banke okreu se sve vie trinom segmentu velikih poduzea. Primjerice, tehnologija omoguava direktnu prodaju vrijednosnica investitorima dok to do sada nije bilo mogue. Regulatori moraju prilagoditi svoju percepciju rizika u dinaminom okruenju i nastojati sustav odrati sigurnim kroz nova pravila prudencijalne regulacije. Sudionici industrije, meu kojima su i poslovne banke, moraju imati jasnu sliku o dinaminim promjenama da bi razvili efektivnu strategiju za budunost. Kao rezultat djelovanja tih promjena dogaa se transformacija financijskih usluga, nastanak internacionalnih raznolikosti u ponudi proizvoda i usluga, nastaju novi pokretai promjena, mijenja se priroda opsega i obujma regulatornih utjecaja na djelovanje banaka i ostalih financijskih institucija. Prisiljene prilagoavati se novim okolnostima i izazovima u okruenju, najvei broj banaka se u posljednja dva desetljea preoblikovao od tradicionalnih depozitno-kreditnih institucija u banke potpune usluge sposobne pruiti svaku financijsku uslugu i na domaem i na meunarodnim financijskim tritima.

17

www.poslovni.hr

26

Dananje banke preoblikovale su se u sloene financijske konglomerate financijske hobotnice sa pipcima u svim tradicionalnim bankovnim, nebankovnim pa ak i u pomonim financijskim poslovima. Rast meunarodnog bankarstva i udjela velikih banaka na svjetskom tritu, u najveoj je mjeri rezultat njihovog nastojanja za ostvarivanjem to veih prihoda. U tome su oduvijek najuspjenije banke iz najrazvijenijih zemalja, pa ne udi injenica da su nakon 1970-ih godina najvee meunarodne banke upravo iz SAD-s, Europe i Japana. Iako su i prije 1970-ih postojale internacionalne banke tek u tom razdoblju se poinju pojavljivati prve velike meunarodne banke u smislu u kojem ih danas poznajemo. U tom razdoblju najvanije meunarodne banke su bile iz SAD. One su u najveoj mjeri financirale meunarodnu razmjenu i izravna strana ulaganja, posebice u Junu Ameriku. Primjerice 1970. godine 79 amerikih banaka imalo podrunice u inozemstvu, a taj broj je narastao na 159 banka u 1980. godini. Tada su, osim najveih banaka koje su ve od ranije bile prisutne na meunarodnom financijskom tritu i mnoge druge, pa ak i manje regionalne banke, poele prepoznavati koristi meunarodnog poslovanja. Neke od njih su osnivale "full service" podrunice, posebice u europskim zemljama, dok su druge osnivale predstavnitva ("potanske sanduie") u offshore sreditima kao Kajmansko otoje ili Karibi. Nakon 70-ih godina nastupa razdoblje naglog rasta meunarodnog financiranja. Zbog nacionalnih interesa, sporazumijevanja u trokutu SAD, EU, Japan i zbog harmonizacije propisa unutar regionalnih zajednica (npr. EU) liberalizirani su propisi i omoguena sloboda meunarodnoga kolanja novca i kapitala. Posebno snano internacionalizaciji pridonosi razvoj tehnologije. Nacionalna trita su internacionalizirana, a svjetsko trite postalo je sloen spoj nacionalnih i posebnih meunarodnih financijskih trita: eurotrita offshore trita trita dravnog duga deviznog trita.

27

Dionice i obveznice kotiraju i na vie burzi u inozemstvu, kamate i dividende isplauju se u vie valuta i u vie zemalja za istu vrijednosnicu. Nacionalna OTC trita uvrtavaju i inozemne vrijednosnice. Instrumentima dravnog duga trguje se na svim vanijim tritima. Svaki subjekt u skladu s vlastitim motivima premjeta se sa trita na trite, a osnovni pokretaki initelj im je razlika u prinosima. Meunarodni sustav financiranja donosi rizike teajnih razlika, likvidnosti i promjena kamatnih stopa, ali je ve stvorio i zatitne mehanizme. Meunarodno financijsko trite je veleprodajno trite. Off-shore kompanije osnivaju svoje podrunice koje nisu zahvaene strogim propisima koji za osnivae vrijede u njihovim sjeditima. Uvoenje jedinstvene europske valute (Eura) jo je jedan znaajan korak k integraciji i internacionalizaciji financijskih trita. Glavni razlog izlaska banka iz SAD na svjetsko trite je strogi sustav regulacije koji je u SAD vladao do 1994.g. Bankama je bilo zabranjeno osnivanje podrunica izvan matine Savezne drave pa su mnoge banke priliku za rast traile izlaskom na meunarodno trite. injenica da su banke iz New Yorka imale podrunice u Tajvanu i Hong Kongu, ali ih nisu smjele imati u New Yersey-u je pomalo paradoksalna. Dozvolu za otvaranje podrunica u inozemstvu amerikim bankama daje FED (Federal Reserve Board) uzimajui u obzir financijsku poziciju banke i iskustvo u meunarodnom poslovanju. Nakon ove ekspanzije tijekom 1980-ih prisutnost amerikih banaka u inozemstvu naglo slabi. Tada su mnoge zemlje u razvoju zapale u duniku krizu, to se loe odrazilo na njihovu mogunost servisiranja preuzetih obveza. Dunika kriza 1980-ih najvie je pogodila velike amerike banke koje su nakon toga znatno smanjile svoju inozemnu aktivnost., kako u pogledu ukupnih plasmana stranim osobama, tako i u pogledu broja poslovnica i podrunica u inozemstvu. Tijekom 1980-ih broj amerikih banaka koje su bile prisutne na meunarodnom tritu je bio prepolovljen. Tek krajem 1990-ih se amerike banke opet znatnije okreu inozemnim tritima. U odnosu na regionalnu zastupljenost amerike banke su najprisutnije na financijskim tritima europskih zemalja, to zbog tradicionalne gospodarske i politike povezanosti, ali i zbog ekonomskog znaenja pojedinih europskih sredita, posebice Londona. Dakako, amerike banke su jako prisutne i u Aziji i Junoj Americi. Takoer se moe zapaziti i sve vea prisutnost globalnih banaka u offshore sreditima. U isto vrijeme proces globalizacije ide i u suprotnom smjeru, tako da je sve znaajniji ulazak stranih banaka na trite SAD-a. Veliina i tradicionalna otvorenost amerikog gospodarstva, te znaenje SAD-a u svjetskom gospodarstvu, privlae strane investitore, a posebno banke. Tako je, primjerice, u rujnu 2003. g. aktiva stranih banaka u SAD iznosila 3,8 tisua milijardi dolara. U odnosu na regionalnu prisutnost u SAD-u su najprisutnije europske banke, koje ine oko 80% ukupne aktive stranih banaka u SAD. Strane 28

banke koje ulaze na trite SAD prvenstveno se usmjeravaju na poslovanje s poduzeima, a ne sa stanovnitvom3 Znaaj japanskih banaka na amerikom, ali i meunarodnom tritu u cjelini sve vie pada. Japansko gospodarstvo, a time i banke su prolazile dugotrajnu krizu i bilo je potrebno dvadesetak godina restrukturiranja i prilagodbe. U sljedeem razdoblju za oekivati je da e se japanske banke prvenstveno se orijentirati na trita Rusije i Kine. Moe se rei da su financijska trita Rusije i Kine najprimamljivija investitorima iz cijelog Svijeta. Ova trita su izrazito zanimljiva investitorima zbog mnogoljudnosti, ali i oekivanog velikog gospodarskog rasta koji se predvia za gospodarstava ovih drava u narednom razdoblju. Danas su postupci spajanja ili preuzimana banaka u drugim zemljama najei oblik izlaska banaka na meunarodno trite. Primjer povezanosti i ovisnosti izmeu dogaaja na svjetskom i lokalnom financijskom tritu se vidio kada je talijanska banka Unicredito kupila 2005. g. austrijsko-njemaku HVB grupu i time formirala najveu bankarsku grupaciju u Europi, to se direktno odrazilo i na hrvatsko financijsko trite. Unicredito je morao prodati HVB Splitsku banku zato to je otprije bio vlasnik Zagrebake banke, te je kao vlasnik dvije banke postao vlasnik prevelikog udjela na hrvatskom bankarskom tritu. Na taj nain je transakcija kupnje u Njemakoj dovela do obveze prodaje u Republici Hrvatskoj. Pogrena je percepcija da je veliki udio stranih banaka karakteristika nerazvijenih trita i drava. Banke u stranom vlasnitvu ine znaajan dio bankarskih sustava ne samo u slabije razvijenim i tranzicijskim zemljama, nego i u razvijenim zemljama. U Europi on je najvei u Luksemburgu (oko 94%), a vrlo je znaajan i u Velikoj Britaniji i Irskoj (oko50%). U tranzicijskim zemljama u Poljskoj je privatizirano 70% bankarskog sektora, u Maarskoj 71%, a u Sloveniji samo 28%. U RH je stupanj privatiziranosti bankarskog sektora 92%, dok je udio stranih vlasnika od svih tranzicijskih zemalja najvei u ekoj gdje iznosi 98%. Kada se razmatra globalizacija u bankarstvu obino se razmatra njihova preuzimanja na tritima u razvoju i ope je miljenje da transakcije ine glavninu transakcija spajanja i pripajanja na svjetskim financijskim tritima, no kada se vide podatci o tome da je iznos meunarodnih spajanja i pripajanja unutar razvijenih zemalja u prvoj polovici 2006. g. bio ak 5 puta vei vide se pravi odnosi. Ono to se mora rei kao glavni uzrok sve vee globalizacije u bankarstvu je elja za smanjivanjem trokova kako bi se naposljetku poveala dobit to bi zadovoljilo vlasnike (dioniare) meunarodnih banaka. Zadnjih dvadeset godina u meunarodnim financijama obiljeile su mnoge pojave koje su samo pogodovale globalizaciji u bankarstvu od kojih su najvanije disintermedijacija, internacionalizacija financija, sekuritizacija, deregulacija - reregulacija, tehnoloka revolucija i financije, sve vei znaaj drava na financijskim tritima kroz politiku javnog duga. 29

Uslijed globalizacije tj. ulaska stranih banaka na hrvatsko bankarko trite ono se znatno razvilo i u odnosu na zemlje srednje i istone Europe. Bolja upravljaka struktura i upravljanje rizicima, prenoenje know-how-a te kompetitivnost koju strane banke unose na hrvatsko trite osigurali su pak izvrsne preduvjete za bolju, kvalitetniju i jeftiniju ponudu proizvoda i usluga za nae klijente, ali takoer i izvrsne preduvjete za daljnji razvoj bankarskog sektora i usklaivanje na putu prema EU. Vjeruje se da e pridruivanje EU-u donijeti daljnje smanjenje rizika poslovanja i cijene kapitala u Hrvatskoj. Hrvatsko bankarstvo morat e na putu prema EU-u napraviti mnoge dodatne prilagodbe te poboljati svoju infrastrukturu (primjena Basel II, zatita kreditora, kreditni registar, zemljine knjige, efikasnost pravnog sustava) kako bi se u cijelosti prilagodio zahtjevima razvijenog bankarstva i regulama EU-a. U meunarodnim plaanjima dominantnu ulogu preuzela je mrea SWIFT koju je osnovalo udruenje za meunarodne meubankovne financijske telekomunikacije 1973. godine, preko koje se najbre, najsigurnije i najjeftinije obavljaju meunarodna plaanja 18. Temeljena je na kompjuterkom sustavu u kojem svaka banka ima svoj kod. U mreu je ukljueno 4000 banaka. Putem SWIFT naloga se obavljaju sve financijske transakcije jedne banke sa bankama u inozemstvu. Kod je razdijeljen na 3 dijela, tehnoloki je onemogueno da jedan ovjek da SWIFT nalog. Telebanking je obavljanje bankovnih poslova iz kue ili iz ureda terminalima koji ih povezuju s bankovnim raunalima. Na taj nain je mogue otplaivati kredite, plaati raune, prenositi sredstva s rauna na raun, otvarati depozitne raune, pribavljati izvode, informacije i sl.

18

Paniani, ., Elektroniko trgovanje, Sinergija, Zagreb 2000., str., 156.

30

9.ZAKLJUAK
Uspjena banka treba izgraditi strategiju za odabranu grupu klijenata koristei suvremena tehnoloka dostignua u kombinaciji s osobnim kontaktom s graanima. Treba razvijati bankarske proizvode i usluge koji e zadovoljiti postojee klijente i privui nove. Rast i razvitak meunarodnih financija znaajno je potpomognut razvojem tehnologije i telekomunikacija, liberalizacijom financijskih sustava najrazvijenijih zemalja, te ubrzanim rastom meunarodne trgovine i meunarodnih financijskih transakcija. Pod utjecajem globalnog povezivanja i standardizacije razliitih financijskih trita, tehnika i financijskih tokova, znanja i regulacije, stvara se jedinstveno, globalno financijsko trite, koje nudi brojne nove mogunosti i perspektive svim sudionicima. Prihvaanje globalnih financijskih tokova i sudjelovanje u njima donosi mnoge pogodnosti, kako to je porast eksternog financiranja iz inozemnih izvora, poveane stope rasta i ubrzan rast cijele ekonomije, izvoza na nova trita, vea mogunost investiranja i sl.

31

LITERATURA
Kandija.V., ivko,I., Poslovna politika banaka, Sinergija, Zagreb, 2004. Leko, V., Financijske institucije i trita, Zagreb 2008. Paniani, ., Elektroniko trgovanje, Sinergija, Zagreb 2000. http://www.vecernji-list.hr http://www.bankamagazine.com www.lider.hr www.unicreditbank.ba www.racun.hr www.rba.hr www.olx.com www.poslovni.hr

32