Mag Rad Bevanda

Magistarski rad POSTUPAK GRAEVINSKE KALKULACIJE U INFORMACIJSKOM SUSTAVU PROJEKTA
Ladislav Bevanda 1

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Magistarski rad
POSTUPAK GRAEVINSKE KALKULACIJE U
INFORMACIJSKOM SUSTAVU PROJEKTA

Travanj, 2004.
Kandidat: Ladislav Bevanda
Ladislav Bevanda 2

Kazalo

Saetak 3

1. Uvod . 5

2. Stanje i analiza podruja kalkulacija u literaturi i praksi .. 11

3. Graevinski poslovni sustavi i projekti 20

3.1. Openito o poslovnim sustavima . 20

3.2. Openito o projektima 30

4. Analize problema 36
4.1. Definiranje procesa sustava izvorne organizacije . 37
4.2. Definiranje procesa sustava projektne organizacije .. 43
4.3. Dekompozicija procesa .. 45

5. Model graevinske kalkulacije i analize rizika 50

6. Zakljuak i smjernice za dalja istraivanja . 68

7. Literatura . 70

Prilozi 72

Prilog 1. Numeriki prikaz rezultata kalkulacije cijene projekta
po modelu u radu 72
Prilog 2. Klasifikacija djelatnosti poslovnih subjekata .. 85
Prilog 3. Slobodna klasifikacija djelatnosti . 86
Prilog 4. Prikaz dijela softwarea za kalkulaciju cijene .. 87
Prilog 5. Izvod iz nacionalne klasifikacije zanimanja . 96
Prilog 6. Primjer ivotnog tijeka projekta ................................................... 103
Prilog 7. Pregled osnovnih poslovnih procesa 111
Prilog 8. Bilance .. 121
Prilog 9. Internet stranice i organizacije za upravljanje projektima . 125

Ladislav Bevanda 3

Saetak magistarskog rada

U uvjetima globalizacije i sve jae konkurencije na tritu, optimiranje trokova projekta postaje uvjet
dobijanja ugovora, odnosno, opstanka, razvoja i rasta poslovnih sustava koja ih ostvaruju.
Graevinski projekti, kao proizvodi djelatnosti poslovnih sustava, se ostvaruju kroz poslovne i projektne procese. Za
trajan nadzor nad svim procesima, kao uvjet uspjenog ostvarenja projekta, oekivanja uesnika u ostvarenju
graevinskih projekata se iskazuju mjerljivim ciljevima - Balenced Scorecard za procese izvorne organizacije i kartom
uspjeha projekta - postignua projekta mjerljivi ciljevi projekta -Project Scorecard za projektne procese.
Promatrajui poslovne procese izvorne organizacije i karakteristike projektnog proizvoda u ivotnom tijeku
projekta, te potrebu za izraunom svih trokova poslovanja i projekata u svim fazama i za sve uesnike, postupak
graevinske kalkulacije mora omoguiti izradu: ponudbene, ugovorne, izvoake i naknadne kalkulacije, to je i cilj
ovog istraivanja.

Kontrolirano poslovno okruje osigurava uspjeno provoenje poslovnih zadaa uprave izvorne organizacije
kroz uspostavu lanca ovisnosti misije-vizije-strategije i mjerljivih ciljeva poslovnog sustava. Uspostava ovog lanca
ovisnosti ostvaruje se kroz konkretne procese poslovnog sustava, koji nastaju kao rezultat: analiza potencijala i
poslovanja poslovnog sustava, organizacije funkcija poslovnog sustavas s obzirom na potencijale poslovnog sustava i
signale iz okruja, tokova procesa i aktivnosti unutar funkcija poslovnog sustava, uzimajui u obzir potencijalne
(oekivane) projekte (projektne procese i funkcije).

Projektni proizvodi se ostvaruju kroz projektne procese pripadajuih funkcija izvorne i projektne organizacije,
za ije kreiranje se koriste metode za upravljanje projektima: PRINCE2 , PMI, ISO 1006, IPMA. Analizom zahtijeva
proizvoda projekta i metodama za upravljanje projektom produciraju se projektni procesi.

Za kvalitetna ostvarenja poslovanja i projekata, ulagai i uprave izvornih i projektnih organizacija moraju sa
dovoljno sigurnosti predviati ostvarivanje ciljeva poslovanja (potencijale poslovnog sustava) i projekata u ivotnom
tijeku projekta (resurse), te osigurati stalan nadzor nad svim procesima. Stalan nadzor nad procesima podrazumjeva
dekompoziciju i komponiranje poslovnih i projektnih procesa do razine prepoznavanja mjerljivih performansi procesa.

Procesi u izvornoj organizaciji produciraju aktivnosti koje obavljaju funkcijske jedinice izvorne organizacije,
pri emu se pojedine funkcijske cjeline i njihovi dijelovi, u jednoj fazi dobavljai za neku aktivnost, a kupci za neku
drugu aktivnost istog procesa.

Osnovni projektni procesi pri ostvarivanju graevinskih projekata se formiraju prema zahtijevima proizvoda
projekta, a temeljem aktivnosti kvalificiranih funkcija izvornih i projektnih organizacija, neophodnih za ostvarivanje
zahtijevanih karakteristika proizvoda projekta.

Konanu cijenu projekta ine trokovi projektnih procesa (upravljakih i procesa u vezi proizvoda projekta) i
pripadni dio trokova procesa izvorne organizacije (upravljakih i procesa u vezi proizvoda poslovanja izvorne
organizacije) sa uraunatim rizikom (poslovanja i projekata) i planiranom dobiti (ukupnog poslovanja i u projektu).

U nastojanjima da se izradi to prihvatljivija ponuda na pragu rentabilnosti- analizom pripadnih poslovnih i
projektnih procesa dobijemo minimalne komponente cijene projekta u graevinskoj kalkulaciji. Dinamizam imbenika
(rizini dogaaji), koji utjeu na cijenu, izmijenit e, kroz ostvarenje projekta, pretpostavljene minimalne vrijednosti
komponenti cijene projekta. Upravljanje rizikom u poslovanju i projektima znai kvalificiranje i kvantificiranje utjecaja
pojedinih rizinih dogaaja izvora rizika na promjenu vrijednosti komponenti cijene projekta i odvija se u fazama:
identificiranje rizika, procjenjivanje rizika, razvoj reagiranja na rizik i kontrola rizika.

Za matematski model procjene rizika koristi se simulacija Monte Carlo. U radu se prikazuje samo model
identificiranja rizika, nain odreivanja vjerojatnosti rizinog dogaaja, kvantificiranje simulacijom Monte Carlo i
podrazumijeva minimalne i maksimalne jaine utjecaja, a ne distribuciju utjecaja unutar tog raspona.
Izloene analize daju osnove za definiranje procesa i struktura organizacija za ostvarenje projekata i nadzor
nad njima, kao poetne parametre za informacijske sustave poslovanja i projekta.
Dalja istraivanja bi vodila ka razvoju modela za identifikacije rizika (jednoznano odreivanje veza uzrok
posljedica), procjenjivanje rizika (rasponi utjecaja i razdiobe vjerojatnosti utjecaja pojedinog izvora rizika na pojedini
dio cijene projekta unutar raspona), uspostavu matematskog aparata za procjenu rizika u graevinskoj kalkulaciji, te
reagiranja na rizik u procesima izvorne i projektne organizacije.
Ladislav Bevanda 4

Summary

In the conditions of globalisation and increasing competition on the market, optimisation of project costs is becoming a
condition for contract award, that is, for survival, development and growth of business systems that make them.
Construction projects, as products of business systems, are realised through business and project processes. For
permanent supervision of all processes, as a condition for a successful project implementation, the expectations of the
participants in a construction project are presented by measurable objectives: Balanced Scorecard for the processes of
the original organisation and Project Scorecard for project processes. Considering business processes of the original
organisation and the characteristics of a project product in the life course of a project, as well as the need to estimate all
operating and project costs at all stages and for all participants, the procedure for a construction calculation must make
possible the preparation of tender, contract, execution and ex post cost accounting, which is the very objective of this
investigation. Controlled business environment secures successful performance of business tasks of the original
organisation management through establishing a chain of dependence between mission-vision-strategy and measurable
objectives of a business system. The establishment of this dependence chain is realised through concrete processes of
the business system, which arise as a result of potential analyses, business, and organisation of functions of the business
system with regard to its potentials and environment signals, process courses, and the activities within the system
function, taking also into account potential (expected) projects (project processes and functions).
Project products are realised through project processes of appertaining functions of the original and project
organisation, for whose creation project management methods are used: PRINCE2, PMI, ISO 1006, IPMA. Project
processes are produced by an analysis of the requirements of a project product and by project management methods.
For a proper realisation of business and projects, investors and managements of original and project organisations must,
with sufficient certainty, foresee the realisation of business (potentials of the systems business), and project objectives
in the life course of a project (resources), and provide for a constant supervision over all processes. The constant
supervision over processes understands decomposition and composition of business and project processes up to the
level of recognition of measurable process performances.
The processes in the original organisation produce the activities performed by function units of the original
organisation whereby individual function wholes and their parts appear as suppliers for an activity at one stage and
buyers for some other activity in the same process.
Basic project processes in realising execution building projects are formed according to the requirements of the project
product, based on the activity of qualified functions of original and project organisations, necessary for the realisation
of required characteristics of the project product.
The final price of the project includes the costs of project processes (management processes and those related to the
project product), and the appertaining part of the costs of the original organisation processes (management and product-
related processes of the original organisation), including risk (of the business and the project) and planned profit (in the
total business operations and in the project).
In an effort to make the most favourable offer at the breakeven point by an analysis of appertaining business and
project processes we arrive at the minimal project cost components in a construction calculation. The dynamics of the
factors (risky events) affecting the price will, through the realisation of the project, change the supposed minimal values
of project price components. Risk management in business operations and in projects means qualification and
quantification of the effects of individual risky events risk sources on the change of the value of project price
components, and proceeds at the following stages: risk identification, risk estimate, risk reaction development, and risk
control.
The Monte Carlo simulation is used for the mathematical risk estimate model. The paper presents only risk
identification model, the way of determining risk event probability, quantification by Monte Carlo simulation, and
understands minimal and maximal effect level but not the distribution of effects within this range.
The analyses set forth here give a basis for the definition of processes and structures of the organisations for the
realisation of projects and supervision over them, as initial parameters for information business and project systems.
Further investigations would lead to the development of risk identification (unequivocal determination of cause-effect
relation), risk estimate (risk ranges and distributions of the effect probability of a certain risk source on an individual
part of the project price within the range), establishment of a mathematical apparatus for risk estimate in a construction
calculation, and reaction to a risk in the processes of the original and the project organisation.
Ladislav Bevanda 5

1. Uvod i prikaz problema

Graevinski projekti
1
koje ostvaruju graevinske tvrtke za naruitelje imaju znaajke drugih
industrijskih roba i usluga (vrsta, veliina, cijena, kvaliteta), s tim da je mehanizam
izrade i predaje unikatnoga projektnog (a ne masovnog) proizvoda kupcu znatno sloeniji.
Glavni sudionici, ne pretpostavljajui ovisnost strukture organizacije za izvedbu o vrsti
projekta, su uvijek:
- s jedne strane naruitelj projekta (s neophodnim konsultantima i suradnicima, raunajui i
korisnike) kao kupac, primatelj usluga,
- s druge strane poslovni sustav, graevinska tvrtka (s neophodnom funkcijskom i
projektnom strukturom) kao davatelj usluga i
- s tree strane vanjske i unutarnje kontrolne organizacije (uprava, nadzor investitora,
kontrola sukladnost).

U radu e biti analiziran poslovni sustav s poslovnim procesima, organiziran za djelatnosti
izvoenja graevinskih projekata u svim fazama ivotnog tijeka projekta do predaje
proizvoda naruitelju i odravanja u zajamenom roku.

U ivotnom tijeku graevinskog projekta (koncipiranje, definiranje, izvoenje, koritenje)
potrebno je osigurati trajan nadzor nad svim procesima
2
potrebnim za ostvarivanje takva
pothvata (graevinski projekt). Ovaj cilj jednako vai i za poslovne procese organizacije
koja je je poduzela projekt - izvoa (izvorna organizacija, vlasnik projekta, poslovni
sustav, poduzee, tvrtka) i za procese projektne organizacije, kojoj se dodjeljuje projekt na
neposredno ostvarivanje.
3

Izvorna organizacija
Projektna organizacija
Upravljacki procesi izvorne
organizacije
Upravljacki procesi projektne
organizacije
Procesi izvorne organizacije u vezi
proizvoda projekta
Procesi u vezi proizvoda projekta
projektne organizacije

Slika 1. Procesi u poslovnom sustavu za ostvarivanje projekta

Ulagai - vlasnici kapitala osnivaju graevinske poslovne sustave ulaui kapital (u svim
oblicima) u stvaranje potencijala poslovnih sustava
4
za davanje usluga izvedbe
graevinskih projekata (djelatnost izvorne organizacije - prilog 2. i 3. - Klasifikacija

1
Projekt je svaki jednokratan ljudski pothvat koji ima jasno odreen cilj, a izvodi se po fazama unutar
zadanog vremena uz troenje ili iskoritavanje velikog broja razliitih i ogranieno raspoloivih sredstava
(58)
2
Proces je skup sredstava i djelatnosti koji su u meusobnom odnosu a koji mijenjaju sirovinu u krajnji
proizvod. (ISO 8402:1994, 1.2) Procesi se dijele u dvije kategorije kroz projektne faze: proces upravljanja
projektom i procesi i vezi s proizvodom projekta (oni koji se iskljuivo bave proizvodom projekta kao to su
dizajn, proizvodnja i verifikacija) (25), (46),(47),(48).
3
Izvorna organizacija jest organizacija koja odluuje poduzeti projekt te dodjeljuje projekt projektnoj
organizaciji (25), (46),(47).
4
Potencijalom trgovakog drutava smatraju se sposobnosti za ostvarivanje uspjeha i u budunosti u djelatnosti
(bussinesu) u koji se ulae. (50)
Ladislav Bevanda 6

djelatnosti poslovnih subjekata) s ciljem uveanja kapitala i potencijala poslovnog sustava,
koje nastaje kroz u procesu stvaranja nove uporabne (trne) vrijednosti, iskazane u obliku
dividende, dobiti ili kapitalne dobiti.

Vlasnici kapitala
ulagaci
kapital
Djelatnost po programima
projekti

Slika 2. Glavni nositelji uloga u poslovnom sustavu za ostvarivanje projekta

Uprave (management) trgovakih drutava (izvorne organizacije) su primatelji kapitala
ulagaa sa zadatkom (ciljem) da ispune oekivanja:
a) ulagaa:
- upravljajui ostvarivanjem osnovnih i sporednih djelatnosti poslovnog sustava;
- stvarajui strukturu potencijala poduzea (uz suglasnost ulagaa);
5

- sudjelujui u uspjehu (dobiti, potencijalima) djelatnosti kojima upravljaju;
- trajno prilagoavajui poslovnu strategiju odrivom razvoju,
6
i
b) kupaca njihovih usluga kvalitetno ostvarujui projekte na zadovoljstvo kupca.

U
l
a
g
a
c
i
k
a
p
i
t
a
l
Djelatnost
izvorne
organizacije
D
o
d
a
n
a
v
r
ij
e
d
n
o
s
t
-
z
a
d
o
v
o
ln
i
k
u
p
c
i
profit
U
l
a
g
a
c
i
k
a
p
i
t
a
l
Djelatnost
izvorne organizacije
D
o
d
a
n
a
v
r
ij
e
d
n
o
s
t
-
z
a
d
o
v
o
ln
i
k
u
p
c
i
U
l
a
g
a
c
i
k
a
p
i
t
a
l
Djelatnost
izvorne organizacije
D
o
d
a
n
a

v
r
ij
e
d
n
o
s
t
-
z
a
d
o
v
o
ln
i
k
u
p
c
i
Profit
Profit
U
l
a
g
a
c
i
k
a
p
i
t
a
l
Djelatnost
izvorne
organizacije
D
o
d
a
n
a
v
r
ij
e
d
n
o
s
t
-
z
a
d
o
v
o
ln
i
k
u
p
c
i
profit
profit
U
l
a
g
a
c
i
k
a
p
i
t
a
l
Djelatnost
izvorne
organizacije
D
o
d
a
n
a
v
r
ij
e
d
n
o
s
t
-
z
a
d
o
v
o
ln
i
k
u
p
c
i
profit
profit

Slika 3. Logika poslovnih odnosa

5
Potencijali se mogu strukturirati u skupine: potencijal prodaje, potencijal proizvodnje, potencijal zaposlenih,
potencijal managementa, potencijal organizacije, potencijal razvoja, financijski potencijal, rentabilnost (50).
6
Odrivi razvoj podrazumijeva unaprijeivanje ekonomije, okolia i dobrobiti ljudi. Najee koritena definicija
dolazi od Svjetske komisije za okoli i razvoj (Brundtlandova komisija) koja vee pojam odrivosti s buduim
naratajima. U poslovnom (korporativnom) kontekstu, Internacionalni institut za odrivi razvoj (IISD) razvio je
sljedeu definiciju:"Za poslovni pothvat, odrivi razvoj znai prilagodbu poslovne strategije i aktivnosti koja
zadovoljava potrebe poduzea i ulagaa, a istovremeno titi, odrava i unaprijeuje ljudske i prirodne resurse koji e
biti potrebni u budunosti."
Ladislav Bevanda 7

Uspjenost managementa u izravnoj je ovisnosti o strukturiranju potencijala koji mu je na
raspolaganju, uvaavajui stanje poslovne ekonomije u okruenju.
Iako su dividenda i profit (ili odranje i poveanje potencijala) jedan od najbitnijih pokretaa
poslovnog procesa, ukupna oekivanja ulagaa i uprave, ali i cijeloga poslovnog sustava,
iskazuju se openito uravnoteenom kartom uspjeha - postignua (Balenced
Scorecard-BSC) poslovnog sustava, kao sustavom za mjerenje uspjenosti poslovanja
sustava za sve sudionike (8),(30).

Djelatnost poslovnog sustava je skup procesa na ostvarivanju projekata (proizvoda
poslovnog sustava) kroz koje ulagai i management, ispunjavajui oekivanja kupaca
(kvalitetno ostvareni projekti na zadovoljstvo kupca), ostvaruju svoje, najee unaprijed
objavljene, ciljeve kroz BSC (prije svega odranje i rast potencijala poduzea).
Management odreuje zadae (dodjeljuje projekte) projektnim timovima.

Projektne organizacije
7
izvode projekte koje im je, s jasnim ciljevima (mjerljivim),
dodjelila uprava poslovnog sustava (izvorna organizacija) i ispunjavajui ciljeve projekta
(kroz koje se dijelom ostvaruju ciljevi ulagaa i managementa - rast potencijala), ostvaruju
svoje ciljeve: naknade za svoj angaman, sudjelovanje iz dobiti od projekta, .... .

Oekivanja uprave poslovnog sustava i projektnih timova u projektima iskazuju se kartom
uspjeha projekta-postignua projekta mjerljivi ciljevi projekta (Project Scorecard -
PSc), kao sustavom za mjerenje uspjenosti ostvarivanja projekata za sve sudionike u
projektima.

Projektnu organizaciju kod graevinskih projekata, za djelatnost izvoenja radova, ine:
- projektni timovi za upravljanje projektom,
- uprave gradnje za gradilita s vie objekata,
- uprave gradilita, za pojedina gradilita,
- organizacijske jedinice za instalaciju i deinstalaciju gradilita,
- organizacijske jedinice za pojedinana izvrenja fizikih dijelova objekta.

Koristei potencijale poslovnog sustava sve organizacijske razine (funkcije) izvorne i
projektne organizacije prenose dijelove potencijala poslovnog sustava, kroz procese i
aktivnosti koje obavljaju pri ostvarivanju proizvoda projekta, na proizvod projekta.
8

Temeljei sva mjerenja na orijentaciji na procese (aktivnosti), izloeno se primjenjuje na
procese u vezi upravljanja (ulagai, management izvorne organizacije, upravljake funkcije
izvorne organizacije, projektni tim, upravljake funkcije projektne organizacije),
kao i na procese u vezi proizvoda projekta (operativne funkcije izvorne organizacije, stalni
pogoni izvorne organizacije, dio funkcija projektne organizacije, neposredna izvrenja,
organizacijske jedinice za instalaciju i deinstalaciju gradilita, jedinice izvedba faza
projekta, kontrole, ).
9

Kroz primjenu naela (metodologije) planiraj-provedi-provjeri-postupi PDCA
(Plan-Do-Check-Act, Deming) potrebno je stalno predvianje stanja izvorne organizacije i

7
Projektna organizacija je organizacija koja provodi projekt. Projektna organizacija moe biti i dio izvorne
organizacije koja moe biti ustanovljena kao zajedniko ulaganje ili konzorcij itd. (ISO 1006). Najee je privremena
do okonanja projekta (26).
8
Kod kalkuliranja cijene sata rada stroja u graevinarstvu na slian nain amortizacijom smatramo vrijednost stroja
koja se radom na poziciji u projektu prenosi na konaan proizvod projekta, a time uraunava u njegovu vrijednost,
odnosno oekuje naknadu za makar odranje ili porast vrijednosti danog sredstva (stroja) (50).
9
Procesi se dijele u dvije kategorije kroz projektne faze: proces upravljanja projektom i procesi i vezi s proizvodom
projekta (oni koji se iskljuivo bave proizvodom projekta kao to su dizajn, proizvodnja i verifikacija) (ISO 8402:1994,
1.2) (46),(47).

Ladislav Bevanda 8

projektne organizacije u svim vidovima (cijene, trokovi, rokovi, zadovoljstvo kupca,
kvaliteta proizvoda i procesa, stanje ljudskih potencijala, Balanced Scorecard i Project
Scorecard). Da bi se u svim fazama poslovanja tvrtke (izvorne organizacije) i ivotnog
tijeka projekta sagledala sva sloenost njihovih struktura i osigurao uspjeh projekta i
poslovne politike tvrtke koja ga ostvaruje, potrebno je, ve u fazi pripreme projekta, kroz
graevinsku kalkulaciju, omoguiti takvu slojevitost i transparentnost resursa projekta i
potencijala poslovnog sustava koje ostvaruje projekt, koja e, u fazi eventualnog
ostvarenja projekta, osigurati jasne odnose meu organizacijskim jedinicama i procesima
koji ostvaruju projekt.
10

U Leksikonu graevinarstva (V. Simovi i autori) stoji:

Kalkulacija cijene (engl. price calculation, njem. Preisberechnung, f.) je raunski postupak
kojim se utvruju cijene proizvoda, robe i usluga. Sa stajalita namjene u graevinarstvu
dvije su osnovne vrste kalkulacija:
a) kalkulacije cijene za potrebe nastupa na tritu, i
b) kalkulacije cijena za interne upotrebe.
U prvu skupinu kalkulacija ubrajaju se:
projektantska kalkulacija predraunske cijene i
kalkulacija pogodbene cijene.
Projektantska kalkulacija predraunske cijene slui kao podloga za odreivanje
investicijskog iznosa.
Kalkulacija pogodbene cijene slui za utvrivanje cijene gradnje izmeu naruitelja i
izvoaa radova.
Kalkulacije za interne potrebe su kalkulacije dogovorenih cijena interne cijene, koje se
utvruju unutar izvoake tvrtke za raspodjelu ugovorenih cijena radova za sve sudionike
u izvoenju.

Ovdje e biti izloen pristup graevinskoj kalkulaciji, koji nastoji rjeiti vei dio naprijed
iznesenih zadataka, s aspekta izvoenja i upravljanja u svim fazama ivotnog tijeka
graevinskih projekata do predaje proizvoda kupcu (investitoru, naruitelju) - kalkulacija za
interne potrebe, koja bi za posljedicu imala kalkulaciju pogodbene cijene prihvatljive
strukture za upravljanje u informacijskom sustavu projekta tijekom ostvarivanja projekta
(prema definiciji iz Leksikona).

Prikaz problema

U fazi koncipiranja i definiranja graevinskog projekta, odreuju se bitni minimalni tehniki
zahtjevi graevine proizvoda projekta, koje propisuje graevinska i zakonska
regulativa,
11
a koji niim (osim eventualnim zahtjevima naruitelja u pogledu nekih
tehnikih rjeenja) ne ulaze u ekonominost i rentabilnost primjenjenih rjeenja i naina pri
ostvarivanju projekta.

Tehniki zahtjevi za graevinu definiraju koliine (minimalne) nepovratnoga
reprodukcijskog troenja elemenata u proizvodnom procesu (kao posljedica bitnih
zahtjeva za graevinu), to ini samo ui dio pojma trokovi projekta, koje esto
definiramo i kao izravni trokovi.
Odreivanje ovih trokova (trokovi u vezi proizvoda projekta) je prema vlastitim internim

10 Kalkulacijom se izraunava visina svih trokova na jednu jedinicu proizvedene ili isporuene robe. Svrha je
kalkulacije ustanovljivanje najnie granice cijene robe koja osigurava najvii stupanj rentabiliteta (omjer dobiti i
angairanih sredstava). (Opa enciklopedija)
11
Glava II. Bitni zahtjevi za graevinu, Zakon o gradnji RH 2003. i druga autonomna struna graevinska regulativa
Ladislav Bevanda 9

ili prihvaenim prosjenim normama uinaka i utroaka ..., standardnim normativima i
sl. ... .
12

Osim navedenih izravnih trokova neposredne proizvodnje ili pojedinanih izvrenja,
trokovi nastaju i u vezi s drugim funkcijama neophodnim za organizaciju ostvarivanja
projekata - neizravni trokovi (procesa izvorne organizacije u vezi s upravljanjem i procesi
u vezi upravljanja projektom. Ovi trokovi, iako nemaju obiljeje reprodukcijskog troenja,
sastavni su dijelovi cijene kotanja projekata (proizvoda i usluga).

Ukupnu cijenu projekta ini, dakle, vrijednosti kotanja nepovratnoga reprodukcijskog
troenja i vrijednosti kotanja koje na proizvod projekta prenose ostale funkcije (izvorne i
projektne organizacije) pri ostvarivanju proizvoda projekata (prijenos potencijala
organizacije na proizvod projekta).

P R O J E K T N I T R O K O V I
TROKOVI REPRODUKCIJSKOG
TROENJA
IZRAVNI TROKOVI
TROKOVI POJEDINACNIH IZVRENJA
UGLAVNOM FIKSNI
TROKOVI PRENOSA POTENCIJALA
GODPODARSKOG DRUTVA NA CIJENU
PROIZVODA PROJEKTA -
NEIZRAVNI TROKOVI PROJEKTA
UGLAVNOM PROMJENJIVI
OVISNI O UPRAVLJANJU I ORGANIZACIJI DRUTVA

Slika 4. Temeljna struktura trokova (19), (34), (41), (43), (66), (69)

Kako su vrijednosti nepovratnoga reprodukcijskog troenja, makar po koliini, uglavnom
fiksne, to se zahtjevi za ekonominou i rentabilnou ostvarivanja projekata mogu
najvie ostvarivati kontrolom nad troenjima u procesima upravljanja izvornom i
projektnom organizacijom (trokovi prijenosa potencijala).

U uvjetima sve jae konkurencije na tritu, optimiranje svih, a posebno neizravnih
trokova postaje uvjet dobijanja ugovora, opstanka i razvoja poslovnog sustava.

Promatrajui ivotni tijek projekta (prilog 6.) i potrebu za izraunom svih trokova projekta
u svim fazama i za sve sudionike, modeli kalkulacija trokova projekata trebali bi
omoguiti izradu:

- ponudbene kalkulacije u fazi izrade ponude,
- ugovorne kalkulacije za fazu ugovaranja, nakon to se svi zahtjevi za ugovor
preciziraju,
- izvoake kalkulacije za fazu organizacije izvoenja radova optimizacija
projekta pri izradi projekta organizacije graenja (tehno-ekonomski elaborat),
- naknadne kalkulacije po uporabnoj dozvoli, po predaji proizvoda naruitelju i u
svrhu ocjene uspjenosti prema karti postignua poslovanja i projekta.

12
Normativom (normom) se u ovom kontekstu smatra prosjena koliina svih resursa (vrijeme, materijal, strojevi,
ostalo.. ) koji su potrebni kvalificiranoj grupi (timu) za izvrenje odreene tipizirane jedinice proizvoda po odreenom
postupku i redosljedu radnih operacija, odreenim alatima i strojevima, u normalnim uvjetima okruenja uz normalno
zalaganje i zamor (5), (6), (14), (10), (18), (19), (42), (45).

Ladislav Bevanda 10

Zakljuak 1. Nain rjeavanja
Stoga se kao cilj istraivanja i rjeenje problema postavlja:
- modeliranje struktura funkcija izvorne organizacije koja se kandidira za
ostvarivanje graevinskih projekata,
- modeliranje struktura funkcija projektne organizacije ostvarivanju
graevinskih projekata,
- modeliranje svih procese i aktivnosti funkcija izvornih i projektnih
organizacijskih jedinica,

kako bi se ostvario

uinkovit nadzor nad strukturom trokova graevinskih projekata

u svrhu:
1. optimiranja trokova poslovanja izvorne organizacije,
2. optimiranja trokova izvedbe projekata (ekonomino i rentabilno
ostvarivanje, uz uvaavanje stohastinosti),
3. osiguranja ulaznih podataka za informacijski sustav upravljanja
projektom, i
4. osiguranja ulaznih podataka za poslovni informacijski sustav.

4.1.Procesi
izvorne
organizacije
3.2. Opcenito
o projektima
Project
Scorecard
3.1. Opcenito
o poslovnim
sustavima
1.Uvod-
Definiranje
problema
Balanced
Scorecard
2. Analiza
podrucja
4.2.Procesi
projektne
organizacije
5.Model gradevinske
kalkulacije i analiza
rizika
4.3. Dekompenzacija
procesa

Slika 5. Nain rjeenja problema u radu

Ladislav Bevanda 11

2. Stanje i analiza podruja kalkulacija u literaturi i praksi

Kod iskazivanja trokova proizvoda projekata razlikujemo:
- procjenjivanje trokova u ranim fazama tijeka projekta (koncipiranje i definiranje)
za razliite studije ocjena investicija za investitora, i
- proraunavanje trokova proizvoda projekta u fazi definiranja i izvoenja projekata
za izvedbu projektnih proizvoda.

Pri ovom se trokovi eksploatacije proizvoda projekta ne vrjednuju posebno ili se njihova
vrijednost ocjenjuje eventualnim prihvaanjem alternativnih tehnikih rjeenja proizvoda
projekta.

Kod procjenjivanja trokova koriste se razni modeli procjenjivanja:
- parametarski modeli,
- regresijski modeli,
- elementni modeli,
- modeli priblinih koliina,
- trokovnici.

Parametarski modeli procjenjuju trokove projektnog proizvoda temeljem znaajnih fizikih
znaajki proizvoda projekta, a iz stvarnih trokova ranije izvedenih projekata u slinim
uvjetima. Tonost metode je do 30% (lit. 39).

Regresijski modeli procjenjuju trokove projekta tako to se ukupna cijena smatra ovisnom
statistikom varijablom ije vrijednosti nalazimo u ve ostvarenim projektima, znaajne, a
brzo odredljive, komponente cijene projekta (najee izravni trokovi pojedinanih
izvrenja radne snage, materijala, koritene opreme ... u reprodukcijskom troenju za
projekt ) neovisnim statistikim varijablama, koje se takoer odreuju iz ranijih projekata.
Viestrukom regresijskom analizom iznalazi se funkcija ovisnosti i korelacija statistikih
varijabli. Ovo je relativno brz nain procjene trokova projekta ija tonost takoer dosta
varira. Autor ovog rada za seminarski je rad u tijeku poslijediplomskog studija iz Statistike
sainio regresijsku analizu na relativno malom broju uzoraka (27), to je pokazalo dobro
ponaanje modela za projekte sline strukture i sloenosti u pogledu konstruktivnih i
drugih tehnikih rjeenja. Mogue bi bilo izraivati modele za pojedine vrste proizvoda
projekta (npr. podjela objekata prema Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u
graditeljstvu...).

Kod elementnog modela trokovi se odreuju za nekoliko razliitih funkcijskih elemenata
projektnog proizvoda (trokovno znaajnih) i oni se relativno tono odreuju. Elementi
povezani ine cjelinu bez obzira na lokaciju. Trokovno neznaajni funkcijski elementi se
iskustveno procjenjuju. Tonost ovih modela je do 20%.

Model procjene priblinih koliina koristi se u fazi izrade projektne dokumentacije i baziran
je na subjektivnoj ocjeni prilinih koliina na koje se primjenjuju okvirne cijene na tritu.
Tonost modela je do 18% (lit. 39).
Trokovnici
13
slue za procjenjivanje i proraunavanje cijene proizvoda projekta i ve su
150 godina u graevinarstvu irom svijeta najprimjenjivaniji model, pa e i u ovom radu biti
u sreditu istraivanja s ciljem da se ukupni trokovi projekta uvijek izraze kroz trokovnik.

Trokovnici slue:
- izvoditeljima radova za licitiranja na istim polaznim osnovama,

13
Detaljni opisi svih pozicija rada kao dijelova aktivnosti s koliinama na koje se mogu primjeniti razliite cijene
Ladislav Bevanda 12

- kao osnova za plaanje i obraunavanje izmeu izvoditelja i naruitelja pri izvoenju,
- kao polazna toka za planiranje i upravljanje projektom,
- kao osnov za procjenu izvoditelja o utrocima pri izvedbi projekata.

Trokovnike ine pojedine, po vrsti rada strukturirane
14
pozicije rada za izradu fizikih
dijelova graevine kojima se odreuju koliine i jedinine cijene.
Pozicije rada trokovnika formiraju se iz stadardnih radnih procesa pojedinanih izvrenja,
to je razina do koje se u graevinarstvu normiraju radne zadae pojedinana izvrenja.

Standardni radni procesi (norme rada i utroaka) definiraju resurse za reprodukcijska
troenja u projektnim proizvodima, to znai da se jednostavno trokovniki iskazuju
izravni reprodukcijski trokovi projekta. Ostali, neizravni trokovi se, s obzirom da je
trokovnik sredstvo izraajanja u korespodenciji sudionika u ostvarivanju projekata,
pridruuju na razne naine izravnim reprodukcijskim trokovima.

Primjenjujui izraun cijene projekta na trokovniku specifikaciju radova, ukupnu
cijenu projekta izraenu kroz koliine stavki trokovnika i jedininim cijenama trokovnike
specifikacije ine zbroj umnoaka koliina pojedinih stavki trokovnika i jedininih cijena
pripadajuih stavki, kako slijedi (6), (10), (14), (34), (35), (66), (69):
1
n
p i i
i
C k C
=
=
i
gdje je
p
C - kompletna cijena projekta,
i
k - koliina i-te stavke trokovnika,
i
C -cijena i-te stavke trokovnika.
Jedinina cijena
( )
i ti ti
C D I = +
( )
ti pi pi pi pi
D p m u a = + + + - izravni trokovi i-te jedinine cijene, koji su zbroj reprodukcijskih
utroaka za jedinicu trokovnike pozicije, formiran na bazi zbrajanja utroaka standardnih
radnih procesa za poziciju trokovnika,
ti
I neizravni trokovi jedinine cijene,

S druge strane, ukupna cijena projekta moe se izraziti i kao
1
( )
n
p i pi pi pi pi tr
i
C k p m u a I
=
= + + + +
i , gdje su
1
( )
n
i pi pi pi pi
i
k p m u a
=
+ + +
i - ukupni izravni reprodukcijski trokovi projekta,

pi
p bruto trokovi rada radnika za jedinicu trokovnike stavke na bazi normiranja
standardnih radnih operacija,

14
Za razne grane graevinarstva razliito strukturirane. Trokovnik ini entitet sastavljen od tekstualnog opisa pozicija
radova oznaenih jedinicom mjere, iskazom koliina jedinica mjere entiteta i novanim iznosom-cijenom za jedinicu
mjere, za izgradnju, popravke ili preureenje jedne graevinske cjeline. Za razliku od standardnoga normiranog radnog
procesa kod kojeg se za vrijeme njegova trajanja ne mijenja sastav radne grupe (kakva moe biti i trokovnika
stavka) openito trokovnika stavka se definira kao kompleksni radni proces koji se moe sastojati od jedne ili vie
multipliciranih normiranih radnih procesa ili njihovih dijelova, meu kojima postoji funkcionalna (ali ne vremenska i
organizacijska povezanost kao kod aktivnosti u procesima) povezanost u svrhu dobijanja logikih fizikih dijelova
objekta s pripadajuim izmjerama koliina (a ne funkcionalnog dijela zacrtanog proizvoda projekta kao kod aktivnosti
procesa). Primjer (oplaivanje + betoniranje u jednoj trokovnikoj stavci, izrada i ugradba armature, iskop, utovar i
odvoz, ... ), (35), (42),
Ladislav Bevanda 13

pi
m normirani trokovi ugraenog materijala za jedinicu trokovnike stavke na bazi
normiranja standardnih radnih operacija,
pi
u normirani trokovi usluga drugih za jedinicu trokovnike stavke na bazi normiranja
standardnih radnih operacija,
pi
a normirani trokovi amortizacije sredstava rada za jedinicu trokovnike stavke na
bazi normiranja standardnih radnih operacija,
tr
I -ukupni neizravni trokovi projekta.

Najee se u praksi primjenjuju sljedei naini podjele neizravnih trokova u jedinine
cijene trokovnikih stavki:

a) neizravni trokovi dijele se samo na radnu snagu pojedinanih izvrenja (izravnih
trokova) skupa standardnih normiranih radnih procesa koji sainjavaju trokovniku
stavku:
1 1
1
( ) ,
n n
tr
p i pi pi pi pi i pi n
i i
i pi
i
I
C k p m u a k p
k p
= =
=
= + + + +

i i
i

gdje je bezdimenzijski faktor kojim se uveava radna snaga pojedinanih izvrenja
reproduktivnog troenja stavki trokovnika za pokrie neizravnih trokova F
15
:
1
tr
n
i pi
i
I
F
k p
=
=
i

1 1
( )
n n
p i pi pi pi pi i pi
i i
C k p m u a k p F
= =
= + + + +

i i i
1
( (1 ) )
n
p i pi pi pi pi
i
C k p F m u a
=
= + + + +
i

Jedinina cijena i-te stavke trokovnike specifikacije dobije se kao:
(1 )
i pi pi pi pi
C p F m u a = + + + + i , a

neizravni dio troka u jedininoj cijeni trokovnike stavke je
ti
I =
pi
p i F .

b) ako se neizravni trokovi dijele na ukupne trokove trokovnike specifikacije
kao skupa standardnih normiranih radnih procesa koji sainjavaju trokovniku stavku:

1
1
1
( )
( ) ,
( )
n
i pi pi pi pi n
i
p i pi pi pi pi tr n
i
i pi pi pi pi
i
k p m u a
C k p m u a I
k p m u a
=
=
=
+ + +
= + + + +
+ + +
i
i i
i

15
Radna snaga moe se raunski uveavati i u postotcima za (1+F)*100 % za dodavanje neizravnih trokova u
jedinine i ukupnu cijenu iskazanu kroz trokovniku specifikaciju.
Ladislav Bevanda 14

1
1
( ) 1
( )
n
tr
p i pi pi pi pi n
i
i pi pi pi pi
i
I
C k p m u a
k p m u a
=
=
| |
|
| = + + + +
|
+ + +
|
\ .
i i
i

1
1
(( ) 1),
1 1
( )
n
p i pi pi pi pi
i
tr
n
i pi pi pi pi
i
C k p m u a F
I
gdje je F
k p m u a
=
=
= + + +
| |
|
| = +
|
+ + +
|
\ .
i i
i
,

gdje je F1 bezdimenzijski factor koji se uveavaju ukupni ili jedinini izravni trokovi
(reprodukcijska troenja) stavki trokovnika za pokrie neizravnih trokova.
16

Jedinina cijena i-te stavke trokovnike specifikacije dobije se kao:
( ) 1,
i pi pi pi pi
C p m u a F = + + + i .

Ovo naelo podjele neizravnih trokova u ukupnu cijenu projekta openito je prisutno kad
se cijena projekta iskazuje trokovniki, to je najee sluaj.

Naelo kalkuliranja izravnih trokova na bazi trokovnike specifikacije, najee
raunalnim programima s ve definiranim bazama standardnih radnih operacija s
pripadnim resursima reprodukcijskim troenjima, gotovo je uobiajan i svi softwarei, iako
na razliitim izvornim bazama, daju sline logike modele i rezultate u smislu vrste i
kvalitete analiza i izvjea, koja nude (prikaz nekih software je u dodatku 4.). Neizravni
trokovi pridruuju se esto na jedan od prethodno prikazanih naina.

Stalna su nastojanja softwareskih rjeenja da se trokovnici iskoriste za planiranje s ciljem
upravljanja projektima i kao ulazni podaci u poslovne i projektne informacijske sustave, to
u provoenju ne daje znatnije rezultate, bar ne u masovnijoj primjeni i pogreno je bez
sveobuhvatnije analize poslovnoga i projektnog sustava.

Ono u emu se pristupi kod izrauna trokova projekta temeljem trokovnike specifikacije
razlikuju je sljedee:

- razliite definicije opih i posebnih uvjeta izvoenja radova,
- naini izrade trokovnikih specifikacija,
- naini prikazivanja trokova projekata,
- nain izrauna izravnih trokova,
- razliiti primjenjeni standardi i normative prosjenih uinaka i utroaka,
- naini izmjera za trokovnike specifikacije,
- razliite podjele trokova,
- razliita rjeenja transformiranja trokovnikih specifikacija u planove projekata,
i

16
Izravni trokovi raunski se mogu uveavati i u postotcima za F1*100 % za dobijanje ukupnih trokova (izravnih i
neizravnih) jedininih i ukupne cijene iskazane kroz trokovniku specifikaciju.

Ladislav Bevanda 15

- specifian pristup izraunu neizravnih trokova projekta kod veine zemalja,
grana graevinarstva a i tvrtki koje se bave ostvarivanjem proizvoda projekta, to e biti
preteit predmet ovog rada.

Ovisno o zemlji i tradiciji u graevinarstvu, postoje razliiti pristupi metodologiji kalkulacije
trokova graevinskog projekta u literaturi i praksi, utemeljene na opim naelima
upravljanja projektima i pravilima struke, te specifinostima pojedinih oblasti za koju se
izgrauju kalkulacije kao i posebnosti pristupa tvoraca kalkulacijskih modela.

Zajedniko za sve njih, a to ih u naelu razlikuje, i esto ini meusobno nekompatibilnim
za razmjenu podataka, je:

- prihvaanje posebnih razliitih trokovnikih specifikacija kao sredinjeg dokumenta oko
kojeg se sve dogaa, jer je on najvaniji korespondirajui dokument izmeu izvoaa i
naruitelja,
- prihvaanje lokalnih opih i tehnikih uvjeta izvoenja radova, na kojima se baziraju
- standardni opisi trokovnikih specifikacija, kao I
- standardizirani radni procesi normative (uglavnom pojedinanih izvrenja),
- specifino strukturanje trokova projekata, faze projekta, te openito vrste trokova.
- specifinost izmjera koliina,
- posebnost organizacijskih modela projekta i izvornih organizacija (ako ih modeli tretiraju),
- razliiti standardi klasificiranja podataka,
- razliitost veza izmeu baza podataka trokovnikih specifikacija i softwarea za
planiranje i kontrolu projekata .

Slijedi prikaz posebnosti elemenata kalkulativnih modela pojedinih zemalja.

Njemaka
Das Baukosteninformationszentrum Deutscher Architektenkammern GmbH (BKI) sa
sjeditem osnovano je u Stuttgartu 1996. od 16 drutava arhitekata njemakih saveznih
drava. Zadaa je standardiziranje postupka izrade cijena projekta za sve sudionike u
graevinskim projektima. Drutvo je potvrdilo ve postojea naela u kalkuliranju:
- standardni opisi pozicija trokovnika -LV-Position (Leistungsverzeichnis)
- AVA-Auschreibung, Vergabe und Abrechnung,
- Standardleistungbuch fr das Bauwesen (StLB) od poetka 70-tih godina
- i od 1996. nov pristup STLB Dynamische Baudaten
(http://www.dynamischebaudaten.de/) firme Dr. Schiller & Partner GmbH potaknut
lakom razmjenom podataka unutar sveukupnog procesa ostvarivanja projekta,
STLB Dynamische Baudaten podrazumijeva dinamian nain (relacijski model)
formiranja (slaganja) LV pozicija ,
- struktura trokova prema DIN 276 ,
- struktura trokova prema DIN 277,
- standardni opi tehniki uvjeti prema Verdingungsordnung fr Bauleistungen
(VOB),
- standardni normativi rada Arbeitszeit-Richtwerte-Tabellen (ARH).

Njemaka udruga izraivaa softwarea za graevinarstvo BUNDESVEREINIGUNG
BAUSOFTWAREHUSER E.V. http://www.baukosten.de/, http://www.bvbs.de/ osnovana
1993. godine BVBS - dala je prijedloge u pogledu zajednikih osnova izraivaa
softwarea, koje se odnose na razmjene podataka izmeu pojedinih software rjeenja,
obradu podataka s aspekta struke, online servisima. Obuhvat rada BVBS-a je: definiranje
pojmova, ozakonjivanje pravila, online servisi. Surauje s AG 13 - AVA, AG 14
Mengenabrechnung Deutscher Betonverein - Datenverarbeitung im Konstruktiven
Ladislav Bevanda 16

Ingenieurbau, ISO/ STEP AP 225 - 3 D Gebudemodell, Stahl - und Holzbau. Dio
dogovorenih uvjeta za izradu softwarea za kalkuliranje je:
- standardni opisi trokovnikih specifikacija za raspise natjeaja (AVA) prema
Standardleistungbuch fr das Bauwesen (StLB) i (od 1996.). Nov pristup STLB
Dynamische Baudaten potaknut lakom razmjenom podataka unutar sveukupnog
procesa ostvarivanja projekta,
- sva strukturiranja prema BKI,
- normiranja slobodna ili prema ARH,
- omoguavanje razmjene podataka prema GAEB standardu koji definira
mogunost razmjene baza meu softwareima u Njemakoj (Gemeinsamer
Ausschu Elektronik im Bauwesen),
- omoguavanje razmjene podataka prema CSV (comma-separated variable) kao
standarda razmjenu s drugim standardnim programima kao MS EXCEL to dalje
znai vezu s MS Projectom, Primaverom.

Dokaz koliina i premjeravanje objekata, razmjena i preuzimanje vrijednosti meu raznim
programima koji se koriste u graevinskim projektima, definirana je Pravilnikom za
elektronike graevinske obraune REB (Regelung fr elektronische Bauabrechnung)
REB Vb 23.003.

U pravilniku za odreivanje trokova (naknada, honorara) arhitekata i inenjerskog osoblja
pri ostvarivanju graevinskih projekata, Honorarordnung fr Architekten und Ingenieure
HOAI (zadnje izdanje 1996.) (http://www.hoai.de/), dani su opisi radova arhitekata i
inenjera u ostvarivanju projekta, te honorarne skupine i pripadajue naknade. Ovim se
postavljaju pretpostavke da se izrauju svi procesi.

Austrija

Austrijski standardi u potpunosti se naslanjaju na njemake. Standardizirana struktura
trokova objekta i standardi opisivanja pozicija trokovnika definirani su u normi NORM
B2062 & B2063 (izdanje 1996.).
Austrijska standardna kalkulacija izravnih trokova (Kalkulationsstammdaten) graenja
ASTAMM96 sadri ca. 10.300 normativa za vrijeme rada radnika, usluge, materijal,
strojeve i opremu, recepture i aktivnosti.
Kroz austrijske norme NORM B2063 i B2114 definiran je format podataka za razmjenu
meu programima u komunikaciji tijekom ostvarivanja projekta. Opisi i normativi izdaju se
u takvom formatu da je uporabljiv za obradu korisnicima raznih drugih softwarea (protokol
GAEB, CSV).

Sjedinjene Amerike Drave

Nacionalna udruga The Construction Specifications Institute (CSI) je nacionalna
profesionalna udruga koja brine o tehnikim informacijama i proizvodima, stalnom
obrazovanju, profesionalnim konferencijama, izrauje pravila za komuniciranje svih
privremenih sudionika u projektima i graevinske industrije i osigurava neophodno za
organiziranje i predstavljanje dokumenata graevinskog projekta. http://www.csinet.org/ .
Opisivanje vrsta radova prema CSI Division Count CSI Division Count (USA)
podijeljeno je u grupe: General Requirements, Site Construction, Concrete, Masonry,
Metals, Wood & Plastics, Hermal & Moisture Protection, Doors & Windows, Finishes,
Specialties, Equipment, Furnishings, Special Construction, Conveying Systems,
Mechanical, Electrical.

Ladislav Bevanda 17

Construction Market Data Group, http://www.cmdg.com/ ,CMD Group je vodea amerika
grupacija koja se bavi informatizacijom graevinske proizvodnje, te tako prireuje
elemente za odreivanje cijena pri ostvarivanju graevinskih projekata. lanovi grupe su:
Architects' First Source, koji pored ostalog, zajedno s Construction Specifications
Institute (CSI) izrauje standarde za opisivanje radova u graevinskim projektima CSI's
SPEC-DATA (R)
Associated Construction Publications koju ine 14 pokrajinskih tiskovina koje se bave
graevinarstvom.
Byggfakta Scandinavia AB udruga koja se bavi informatizacijom u graevinarstvu u
Skandinavskim zemljama.
Clark Reports je dio grupe koji se bavi izvjeivanjem iz oblasti djelovanja CMR Group.
Construction Market Data je dio grupe koji se bavi predstavljanjem dostignua CMRG.
Construction Market Data Canada je dio grupe koji se bavi predstavljanjem dostignua
CMRG u Kanadi
Cordell Building Information Services je dio grupe koji se bavi graevinskim projektima
i kotanjima u Australiji
Manufacturers' Survey Associates se bavi specifikacijama i dokumentima u procesu
ostvarivanja projekata.
R.S. Means je dio grupe koji se bavi odreivanjem cijena u graevinskim projektima.
R.S.Means Company, Inc.Construction Plaza, 63Smiths Lane Kingston, MA 023640800 1-
800-334-3509, www.rsmeans.com je vodea sjevernoamerika tvrtka za informacije o
cijenama graenja. lan je Construction Market Data Group i nudi informacije svim
sudionicima u ostvarivanju projekata. Godinje izdaje bilten jedininih cijene u graenju
(construction cost data books) R.S. Means' Cost Data. Normativi za pojedine vrste radova
prema R.S. Means cost data book (USA) dijele se u Mechanical, Building Construction,
Plumbing, Concrete & Masonry, Repair and Remodeling, Electrical, Site Work and
Landscape, Facilities, Square Foot Costs, Heavy Construction.

Ameriko drutvo za cijene u graenju AACE International, the Association for the
Advancement of Cost Engineering, www.aacei.org, skrbi i izuava o svim elementima
bitnim za cijene u graevinskim projektima.

Uglavnom se svi modeli izrauna baziraju na specifikacijama CSI i izraunu izravnih
trokova graenja iz R.S. Means' Cost Data i pomonim izraunom ostalih trokova te
dodavanjem postotaka na pojedine stavke izravnih trokova.
esto se koriste EPS standardi (ENGINEERED PERFORMANCE STANDARDS) za
distribuciju pojedinih resursa, WBS podjele na temelju naela ABE (activity based
estimating).
Noviji nain kalkuliranja trokova graenja Environmental Cost Handling Options and
Solutions (ECHOS) rezultat je joint venture izmeu Talisman Partners, Ltd.
(www.talpart.com ) i R. S. Means Company. ECHOS uvaava prirodu trokova i razmatra
ih po srodnosti, uvaavajui projektne faze i ivotni vijek projekta, a i dalje se u veini
naslanja na R.S. Means' Cost Data. Iz tog su nastali standardi Environmental
Remediation Estimating Methods Handbook sa, za kalkulacije, 50 standardnih pomonih
tehnologija (step-by-step) formiranja cijene i ECHOS Environmental Remediation Cost
Data Books. Takoer, kao posljedica novog pristupa, stvoreni su razni modeli graevinskih
projekata (objekata) kojima se brzo izraunavaju-procjenjuju trokovi, (projekt PACES-
Parametric Construction Cost Estimating System), unosei kao ulazne podatke
relevantne podatke (parametre) graevinskih objekata.
Ladislav Bevanda 18

Velika Britanija
Normativi za odreivanje cijena radova u graevinarstvu prikazani su u vie prirunika
SPON press-a Estimaring Costs Guides.

Hrvatska

Primjenjuje se vie standarda za tehnike zahtjeve i opisivanje radova od koji neki nisu
zakonom propisani pa nisu u obveznoj primjeni:
- Opi tehniki uvjeti za radove na cestama, RSIZ za ceste Hrvatske, Zagreb, 1989.
- Standardna kalkulacija - standardni opisi i normativi ukan, P., IGH, za
visokogradnju,
niskogradnju,
vodovode i kanalizaciju,
- Opisi prema skriptama Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu,
- Prirunik za graevinsko poduzetnitvo Buar, G., Rijeka, 1999.
- ili se esto opisivanje radova vri po inventivnosti i izboru projektanata i njihovih
suradnika,

Koriste se razliiti normativi za kalkulaciju cijene:
- Standardna kalkulacija - standardni opisi i normativi ukan, P., IGH,
- Knjige graevinskih normi ("Graevinske knjige" knjige 1.-6.), Graevinska knjiga
Beograd,
- Prirunik za graevinsko poduzetnitvo i normativi graevinskih radova, Buar, G.,
Rijeka, 1999.
- i razne interne norme za radove u graevinarstvu.

Standardni opisi i normativi konsultantskih usluga su iz Prirunika za konsultantske usluge
u investicijskoj izgradnji, Koprojekt - Zagreb, 1991., i novije u Pravilniku o cijenama usluga
Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu.

Struktura trokova graevine, usluga inenjera i arhitekata i podjela objekata je definirana
u Pravilniku o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, koja
nema izravne veze s nekim od modela opisivanja i normiranja radova.

Metodologija izrauna neizravnih trokova i njihova pridruivanja u trokove projekta (u
trokovnike stavke) je razliita i nije na razini nekoga opeprihvaenog modela.
Standardna kalkulacija primjenjuje dva imbenika za dodatak neizravnih trokova:
imbenik trokova gradilita koji se primjenjuje na izravne trokove projekta i imbenik
poduzea koji se primjenjuje na ukupne izravne trokove uveane za neizravne trokove
gradilita.
U ostalim sluajevima uglavnom se koristi imbenik za neizravne trokove tako da se
uveaju trokovi radne snage pojedinanih izvrenja trokovnikih specifikacija.

Stanje u okruenju:
Bosna i Hercegovina

Ne postoji standard za opisivanje radova.
Postoji Prirunik o tehnikim i obligacionim uvjetima za projektovanje i izvoenje radova
na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji i adaptaciji graevina visokogradnje, Sarajevo, 1999.
koji definira pojedine vrste radova, koji nije obvezujui ako se u ugovorima ne navede
eksplicitno.
Opti i tehniki uslovi za rekonstrukciju magistralnih cesta je iz 1972. godine.
Ladislav Bevanda 19

Normativi se primjenjuju iz knjiga graevinskih normi (knjige 1.-6.) Graevinska knjiga,
Beograd, 1995.
Trokovi projekta kalkuliraju se na bazi trokovnike specifikacije. imbenik za neizravne
trokove uveava trokove radne snage pojedinanih izvrenja trokovnikih specifikacija i
tako se dobiju ukupni trokovi projekta s ukljuenim neizravnim trokovima u trokovnike
stavke.
Slino je i u ostalim dravama u okruenju.
Prikaz i usporedba nekih raunalnih programa za kalkuliranje je u dodatku 4.

Zakljuak 2.

Kako trokovnici samo jednoznano definiraju podatke za dio cijene projekta koji se odnosi
na reprodukcijska troenja, to moe posluiti samo kao polazna toka za planiranje i
upravljanje projektom, ali ne i kao model za upravljanje projektom.

Namjera ovog rada je da se
- trokovnici, kao polazna toka, dekompenziraju na nain kako e se predstaviti, i
transformiraju (ukljue) u druge stvarne procese projektne i izvorne organizacije kako bi se
stvorila svrsishodna procesna organizacija djelotvorna za izvrenje projekta,
- ostali poslovni i projektni procesi komponiraju iz, takoer, standardnih radnih operacija.

S obzirom na izloeno stanje podruja, stvaranje sve veeg broja domaih standarda
prema iskustvima i znanjima u svijetu, kako je prethodno izloeno, nuno je za
transparentnije kalkuliranje cijena projekata.

Ladislav Bevanda 20

3. Graevinski poslovni sustavi i projekti

3.1. Openito o poslovnim sustavima (8), (30), (31), (33), (35), (43), (44), (50),
(60), (64), (67), (69), (73), (77), (78).

Trino gospodarstvo je prostor u kome se poslovni sustavi, na trnovitu putu do:
1. zadovoljnog kupca (investitora, naruitelja) proizvoda i usluga (proizvoda projekta)
kao najvanijeg razloga postojanja poslovnog sustava
i
2. odranja i rasta potencijala poslovnog sustava stvaranjem dodane vrijednosti
ostvarenog proizvoda projekata, djelatnou poslovnog sustava (prilog 2.),
susreu razne neizvjesnosti, a posebice u tranzicijskim ekonomijama.

Ovdje navodim dio znaajnih izazova na koje poslovni sustavi moraju biti pripravni i koje
moraju uvaavati pri donoenju odluka i planova u pogledu odabira djelatnosti i
strukturiranja potencijala poslovnog sustava:
- globalizacija: vizije, misije, politike, strategije, direktive, upute; IT/IS (Internet,
Intranet, virtualne organizacije),
- orijentacija na kupca: mjerenje zadovoljstva kupaca,
- brzina: usmjeravanje na ciljeve MBO (Management by objective), odluivanja na
najniim razinama (empowerment, lean organization),
- izvrsnost: modeli poslovne izvrsnosti, TQM (Total Quality Management),
upravljanje kljunim, upravnim i podravajuim procesima, BSC (Balanced Scorecard), ...
- trokovna uinkovitost: smanjivanje trokova, nadzor nad trokovima procesa i
aktivnosti (Activity Based Costing),
- kompletna rjeenja: inovacije, razmjena znanja,
- odrivi razvoj.

U navedenim uvjetima svakako je vano, osim kupaca projektnog proizvoda i ulagaa u
potencijale poslovnog sustava koje ostvaruje projekt, izraziti i zadovoljiti interese i drugih
zainteresiranih strana u okruju u kojem djeluje poslovni sustav okruje poduzea:
drutvo, dobavljai, kupci, vlasnik, uprava, djelatnici , uvijek uvaavajui naela odrivog
razvoja.

Vrhovna uprava poslovnog sustava strukturira (distribuira) ulagaki kapital u potencijale
poslovnog sustava, s ciljem njihova odranja i poveanja kroz djelatnosti poslovnog
sustava, obnavljajui potencijal sustava kroz sudjelovanje u trokovima proizvoda projekta.
Uspjeh uprave ovisi iskljuivo o kvaliteti obavljanja ove zadae. Uspjeno provoenje
zadae uprave je mogue u kontroliranom poslovnom okruju. Kontrolirano poslovno
okruje osigurava se kroz uspostavu lanca ovisnosti misije-vizije-strategije i mjerljivih
ciljeva.
Openito interesi svih sudionika iskazuju se kroz misiju poduzea, bilo ono toga svjesno
ili ne, i bilo da je misija napisana ili nije. Misija je razlog postojanja. Za graevinsko
poduzee moe izgledati kao:

Biti uspjean davatelj usluga u okviru graevinskih projekata, pouzdan partner kupcima i dobavljaima, te
stabilan partner zajednici, uzdravajui naela odrivog razvoja.
Misiju moemo ostvariti ako su ulagai i management u stanju zamisliti budue eljeno
stanje - viziju stanje poslovnog sustava, koje se eli postii u definiranom buduem
razdoblju ispunjavanjem misije stanje potencijala u realnom okruju. Za graevinsko
poduzee vizija moe biti:

Ostvariti kvalitetne i pouzdane graevinske projekte
Ladislav Bevanda 21

Trajno poboljavati proizvodnju i unaprjeivati proizvodne procese uz odriv razvoj
Ostvariti (eljeno) stanje potencijala (bilanci) u planskom razdoblju .. . Ostvariti dobit iz poslovanja
Osigurati zadovoljstvo kupaca i drugih sudionika.
Unaprjeivati osjeaj pripadnosti i timski rad.

Ulagai i management koji su u stalnoj utrci za dobijanjem novih ugovora i nikad nemaju
spremne kupce proizvoda i usluga, (korisnike usluga i investitore u okruju) koji
nestrpljivo ekaju da potencijali izvoaa budu uveani (oploeni) u njihovim
projektima, nego su izloeni, u svojim nastojanjima, iznimnim rizicima u pothvatima
(projektima).

Uvaavajui interese svih sudionika (nositelja uloga), te misiju i viziju poslovnog sustava,
za poslovni uspjeh neophodno je odrediti strateke pravce djelovanja - strategiju, koja
e omoguiti iskazane ambicije rasta potencijala poslovnog sustava izvoaa, kroz
ostvarivanje projekata kupaca, kako bi trite (kupci) prepoznali i uvaili poslovni sustav
kao kompetentnoga i konkurentnog partnera i realizatora projekata naruitelja.

Strateko planiranje je proces kojim vodei lanovi jedne organizacije predviaju njezinu
budunost i razvijaju neophodne postupke i operacije za dostizanje te budunosti.
Strategija se ostvaruje kroz konkretne procese poduzea koji nastaju kao rezultat analiza
potencijala i poslovanja poslovnog sustava, organizacije funkcija poslovnog
sustava s obzirom na potencijale sustava i signale iz okruja, tokova procesa i
aktivnosti unutar funkcija poduzea (podrazumijevajui ovdje i potencijalne
projektne procese i funkcije).

MISIJA
VIZIJA
STRATEGIJA
MJERLJIVI CILJEVI
BALANCED SCORECARD
POSLOVNI PROCESI I AKTIVNOSTI
MJERENJA
-ANALIZA POTENCIJALA TVRTKE
-ANALIZA POSLOVANJA
-ANALIZA ORGANIZACIJE
-ANALIZA TOKOVA PROCESA
-ANALIZA AKTIVNOSTI FUNKCIJA ORGANIZACIJE

Slika 6. Lanac ovisnosti misije vizije strategije i mjerljivih ciljeva

Planirani procesi i aktivnosti izvorne organizacije rezultat su strategijskog planiranja za
plansko razdoblje. Strategijsko planiranje oznaavaju:
- radikalno razmiljanje i predvianje o budunosti,
- postavljanje u sredite rezultata koje organizacija eli postii (uravnoteena karta
uspjeha),
- fokusiranje na optimizaciji rezultata poslovanja i kvaliteti procesa u organizaciji,
kao kljunih za isporuke kvalitetnih proizvoda i usluga,
Ladislav Bevanda 22

- usmjerenost kulturi organizacije prilagodljive promjenama.

predplaniranje
Predplansk
e
aktivnosti
Procjena
organizacije
Strategijsko planiranje
misija
vizija
Razvoj
mjere
plana
zadaci
strategija
Vodeci
principi
Strateki
ciljevi
Analiza
praznih
hodova
Mjerenje I
validacija
razvoj
Startegijske
osnove
Saopcenje
rezultata
Analiza I
validacija
Prikupljanj
e
podataka
finalizacija
Saopcenje
plana
Kompletiran
je plana
Implementacija
Pracene
statusa
Saopcenje
napredovanj
a
Razvoj
akcionih
planova
Poduzima
nje akcija
STRUKTURANJE
POTENCIJALA
I
RASPODJELA
RESURSA

Slika 7. Model strategijskog managementa

Kljuna pitanja na koje strategija daje odgovore:
Kako e potencijali poslovnog sustava izgledati u razdoblju planiranja?
Kako ostvariti dividendu?
Kako postii dobit?
Kako emo razborito rasporediti novac i trokove?
Kako emo odravati nau sposobnost za trajnim poboljavanjem?
Koje procese moramo unaprijediti da bismo zadovoljili zainteresirane strane?

misija
Kupci I zainteresirane strane
Interni procesi
Radnici I kapaciteti financije
DIVIDENDA, PROFIT
ODRATI SUSTAV U
STALNOM POBOLJANJU
UNAPREENJE PROCESA RADI
ZADOVOLJENJA ZAINTERESIRANIH STRANA
RAZBORITO RASPOREDITI
NOVAC I TROKOVE
STANJE POTENCIJALA
PODUZECA
STRATEGIJA

Slika 8. Model kljunih pitanja misija-operativa

Primjer strategije za graevinsko poduzee:

Osiguranje trita za godinju proizvodnju iz osnovne djelatnosti od EUR,
Planirano stanje potencijala poslovnog sustava ...,
Ostvarenje dobiti prije oporezivanja na razini % od ostvarivanja,
Uvoenje novog proizvoda i usluge za kupce ,
Ladislav Bevanda 23

Trajno poboljavati proizvode i procese u cilju poveanje iskoristivosti proizvodnih kapaciteta, smanjenja
trokova i poveanja produktivnosti,
Poboljanje sustava kvalitete, zatite okolia, sigirnosti na radu i zatiti zdravlja radnika,
Odravati partnerski odnos s kupcima i dobavljaima,
Potivati naelo odrivog razvoja u svim poslovno proizvodnim procesima.

Sukladno strategiji (pravcima djelovanja) poslovni sustav donosi mjerljive poslovne
ciljeve, kao:

Poveati kapital za emisijom dionica za ... ,
Osiguranje trita za godinju proizvodnju iz osnovne djelatnosti od EUR,
Ostvarenje dobiti prije oporezivanja na razini % od ostvarivanja,
Uvoenje panelnih zidova u kao novog proizvoda na trite u sljedeoj godini,
Uvoenje sidrenja VT kao novog proizvoda na tritu u sljedee 2 godine,
Planirane rokove isporuka (projektiranja i izvoenja) ispunjavati do 95%,
Proizvodne kapacitete iskoristivosti 90% (rentabilnost),
Smanjiti trokove nekvalitete ispod 2% ,
Odrati produktivnost do iznad 95%,
Osigurati just in time isporuke bez stvaranja zaliha,
Nadzirati trokove nekvalitete,
S komunalnim poduzeima postii sporuzume o odvozu proizvodnog otpada i njegovu zbrinjavanju.

Sljedea faza u stvaranju logike veze izmeu misije poduzea i ostvarenja mjerljivih
ciljeva je mjerenje uspjeha ili neuspjeha, odnosno provjera uzrono posljedine veze
misija-mjerljivi ciljevi, na kojoj se bazira strategija, provjera sposobnosti tvrtke (stanja
potencijala tvrtke) da dosegne planirano, koncentriranje energije uprave na stvarno
definirane probleme. Mjeriti se moe samo u sustavima gdje se kontroliraju procesi.
Strateko upravljanje, kroz izloeni tijek od misije do mjerljivih ciljeva, u kojem se oni mogu
iskazati skupom ciljeva i parametara (performansi) bitnih za uspjeh poslovanja, nazivamo
Balanced Scorecard uravnoteena karta postignua. Kontroliranje svakoga postavljenog
cilja kao rezultata strategije poduzea mogue je kroz definiranje kljunih parametara
(performansi, obiljeja) procesa za ostvarenje tog cilja.
Balanced Scorecard (BSC) je koncept, kojeg su predstavili Kaplan i Norton 1992. u
Harvard Business Review, kao ideju je da BSC bude model za ocjenu uspjenosti
menadmenta. U poetku kao sredstvo izvjeivanja, to je bio strukturni nain povezivanja
raznih pokazatelja koritenih u prikazivanju rezultata poslovanja. BSC je i tada ukljuivao
kritine vidove poslovanja, te je takoer zamijenio neke tradicionalne financijske mjere s
dijelom nefinancijskih (neopipljivih) imbenika. BSC je instrument, odnosno metodologija
za transformiranje stratekih ciljeva organizacije u pokazatelje performansi poslovnih
procesa. BSC je ujedno i strukturirani pristup za koritenje informacija vezanih uz mjerenje
performansi; znaajno olakava postavljanje ciljeva; pomae u rasporeivanju resursa;
osigurava menaderima odravanje ili promjenu strategije ostvarenja postavljenih ciljeva;
omoguava izvjetavanje o napredovanju ostvarenja istih.

Najee se BSC izraava kroz zajednike ciljeve-performance procesa, formuliranih
unutar 6 perspektiva:
Financije - mjeri krajnji rezultat poslovanja koji se na kraju prelijeva dioniarima
(ulagaima) i drugim sudionicima (stanje potencijala poslovnog sustava),
Kupci praenje poslovanja oima kupaca i trita kako bi se zadrao fokus na
potrebama kupaca i njihovom zadovoljstvu, kao prigodama za ostanak i ovladavanje
tritem.
Unutarnja uinkovitost - fokus je na organiziranju i praenju kljunih internih procesa
poslovanja; poboljanje tih procesa jedan je od glavnih pokazatelja buduega financijskog
rezultata,
Ladislav Bevanda 24

Inovacije - kvaliteta zaposlenika oituje se u ovoj perspektivi,
Zaposlenici - odgovarajue investiranje u ovo podruje temelj je opstanka i dugoronog
razvoja,
Uprava - Poslovodstvo mora biti u mogunosti svoje poslovne procese sagledati,
prepoznati, definirati i njima upravljati kroz mjerljive performanse procesa.

Unutar navedenih perspektiva bitno je odrediti parametre koji se mjere i njihove
karakteristine vrijednosti (performanse), njihove razine mjerenja, periodinost mjerenja i
jedinice mjerenja.
Pri ovom se ne ulazi u metode analiziranja i modeliranja poslovanja, samo se postavljaju
okvirne poetne toke i potrebne performanse za mjerenja.

Slijedi primjer popisa pokazatelja uspjenosti poslovanja:
Magistarski rad POSTUPAK GRAEVINSKE KALKULACIJE U INFORMACIJSKOM SUSTAVU PROJEKTA _________
Ladislav Bevanda 25

p
e
r
s
p
e
k
t
i
v
e

Kljuni pokazatelji uspjenosti Razina mjerenja Periodinost mjerenja Jedinica mjerenja
Vlasniki udjeli
- stanje vlasnikih udjela
- promjena u odnosima vlasnikih udjela
vlasnici 1. godinje
2. po promjenama

1.apsolutni iznosi
2.relativni odnosi vlasnikih
udjela
Dobit prije oporezivanja
- planirana dobit
- ostvarena dobit

- sudjelovanje dividende u dobiti

- dobit po zaposlenom prije oporezivanja
izvorna
organizacija
1. godinje i
polugodinje

% od ostvarenja
% od ostvarenja
odnos planirane i ostvarene
% od dobiti
% od vlasnikog udjela
apsolutni iznos dobiti
Prihodi iz osnovne djelatnosti
- prodaja i trni udio
planirani ukupni prihod iz osnovne djelatnosti
planirani ukupni prihod iz sporednih djelatnosti
- po proizvodu i usluzi iz osnovne djelatnosti
prihod po m2 izraenog asfalta
prihod po m3 probijenog tunela
prihod po m2 poslovnog objekta
prihod po m2 stambenog objekta
prihod po m3 ugraenog betona
prihod po m2 ugraene oplate
prihod po ugraenom kg armature
prihod po m3 zidanog zida
prihodi po podizvoaima
....

izvorna
organizacija

2. godinje i
polugodinje
3. mjeseno

tisue KM

f
i
n
a
n
c
i
j
s
k
i

- po proizvodu i usluzi iz sporednih djelatnosti
prihodi po m2 mosta izvedba
prihodi po m2 mosta projektiranje
prihodi po m2 projektiranja visokogradnje
prihodi po ugraenom m3 betona
prihodi po ugraenom m2 oplate
prihodi po ugraenom kg armature
prihodi po podizvoaima

Ladislav Bevanda 26

- prihod po zaposlenom
ukupan prihod po zaposlenom
prihod po zaposlenom iz osnovne djelatnosti
prihod po zaposlenom iz sporednih djelatnosti

Rast
relativni odnosi prema prethodnom planskom razdoblju za sve
kategorije mjerenja

Novani tijek
novana sredstva u planskom razdoblju
prihodi-rashodi

Upravljanje sredstvima
- poveanje obrtaja-skraenje ciklus obrtaja novanih sredstava
- smanjenje zaliha

Izvoz
planirani izvoz u ukupnom prihodu iz osnovne djelatnosti
planirani izvoz u ukupnom prihodu iz sporednih
djelatnosti
io polugodinje,
godinje
tisua KM

Trokovi
- vrijednost nabavljene robe
- vrijednost nabavljenih usluga
- struktura trokova po procesima i aktivnostima

- analiza ekonominosti
- po vrsti proizvoda i usluga iz osnovne djelatnosti
trokovi m2 poslovnog objekta
trokovi m2 stambenog objekta
trokovi po ugraenom m3 betona
trokovi po ugraenom m2 oplate
trokovi po ugraenom kg armature
trokovi po m3 zidanog zida
trokovi po podizvoaima

- po vrsti proizvoda i usluga iz sporednih djelatnosti
trokovi m2 mosta izvedba
trokovi m2 mosta projektiranje
trokovi m2 projektiranja visokogradnje
trokovi po podizvoaima

io

polugodinje
godinje

KM
Ladislav Bevanda 27

vrijeme,
kvaliteta,
servis,
cijena/kotanje)

Zadovoljstvo kupaca
- broj i vrsta pritubi prije primopredaje
- broj i vrsta pritubi u zajamenom roku
- broj i vrsta pritubu poslije zajamenog roka
kom
Trni udio
- % pokrivenosti ukupnih procjenjenih potreba pojedinih kupaca

Zadravanje kupaca
- frekvencija ugovora po pojedinim kupcima

Pridobivanje kupaca
- % ostvarivanja dobijenih ugovora po ponudama za nove kupce

Profitabilnost po kupcu - ostvareni profit po kupcu
- ukupan profit po kupcu
- strukturirani trokovi po kupcu
- ugovori po kupcu

Funkcionalnost
- obiljeja koja nadmauju konkurente
- krai rokovi
- vea kvaliteta izvedbe
- vea pouzdanost
- povoljan odnos cijena/kvaliteta
- tehnoloke mogunosti (visoko podupiranje, rad na
visini, prednaprezanje, nastavljanje armature LENTON ...)

Cijena
- kupevo vienje vrijednosti naspram cijene

Vrijeme
- prosjeno vrijeme ekanja na ponudu
- prosjeno vrijeme ekanja na ostvarenje

k
u
p
c
i

Raspoloivost
- % neisporuenih (neprihvaenih) narudbi (ugovora) zbog
neraspoloivosti

Ladislav Bevanda 28

Programi, projekti (Proizvodi i usluge)
vrijeme
kvaliteta
Proizvodnost
u procesima u vezi upravljanja izvorne organizacije
u procesima u vezi upravljanja projektom
u procesima u vezi djelatnosti izvorne organizacije
u procesima u vezi proizvoda projekta
za pojedinu vrstu proizvoda i usluga
sati rada po ugraenom m3 betona
sati rada po ugraenom m2 oplate
sati rada po ugraenom kg armature
............
za pojedinu vrstu proizvoda i usluga
sati rada po m2 mosta izvedba
sati rada po m2 mosta projektiranje
sati rada po m2 projektiranja visokogradnje
sati rada po tehnikim znaajkama projekta
..............
kotanje

Projektiranje
- potrebno vrijeme za zavretak projekata po vrstama

Izrada
- trajanje procesa ostvarenja projekta po vrstama
- trokovi po aktivnostima izrade

Isporuka
- % pravodobnih isporuka
- % ranijih isporuka
- % zakanjelih isporuka
struktura zakanjelih isporuka
razlozi izvoaa
unutarnji razlozi
vanjski razlozi
razlozi kupca

U
n
u
t
a
r
n
j
a

u
i
n
k
o
v
i
t
o
s
t

Usluga
- broj kupaca s ponovnom narudbom u 3 mjeseca

Ladislav Bevanda 29

Sposobnosti zaposlenih
- % zadovoljnog osoblja
- % fluktuacije osoblja
- produktivnost po zaposlenom
- prihod po zaposlenom
- dobit prije oporezivanja po zaposlenom i sudioniku u
ostvarivanju

Motivacija
- broj primljenih sugestija
- broj provedenih sugestija
- broj priznanja i nagrada

Z
a
p
o
s
l
e
n
i
c
i

e
n
j
e

i

r
a
z
v
o
j

Informacijska tehnologija
- % pokrivenosti potrebnim informacijama (koje su potrebne
informacije u organizacijskoj strukturi)
- % informacija o kupcima za vrijeme interakcije s kupcem (koje
su informacije)

m
a
n
a
g
e
m
e
n
t

Ekonominost
- po vrsti proizvoda i usluga iz osnovne djelatnosti
trokovi m2 poslovnog objekta
trokovi m2 stambenog objekta
- po vrsti proizvoda i usluga iz sporednih djelatnosti
trokovi m2 mosta izvedba
trokovi m2 mosta projektiranje
trokovi m2 projektiranja visokogradnje
trokovi po tehnikim znaajkama projekta
Proizvodnost u procesima upravljanja
sati rada po ugraenom m3 betona
sati rada po ugraenom m2 oplate
sati rada po ugraenom kg armature
sati rada po m2 mosta izvedba
sati rada po m2 mosta projektiranje
sati rada po m2 projektiranja visokogradnje
sati rada po tehnikim znaajkama projekta
Rentabilnost

Tabela 1. Performanse unutar perspektiva Balanced Scorecard-a
Ladislav Bevanda 30

3.2 Openito o projektima (1), (2), (3), (12), (13), (16), (20), (21), (29), (35), (37), (44),
(54), (56), (58), (61), (63), (65), (71).

U tijeku ostvarivanja projekt prolazi kroz razne faze ivornog tijeka, pri emu je bitan
nadzor u svakoj fazi (faze projekta prilog 6. i 7.). Projektni proizvod se ostvaruje kroz
projektne procese. Razlikujemo:
- Proces upravljanja projektom podrazumjeva planiranje, organiziranje,
nadgledanje i kontroliranje svih vidova projekta u trajnom procesu postizanja njegovih
ciljeva (ISO), a obuhvaa sljedee procese (graevinski izvoaki projekti):
- upravljanje cjelokupnim projektom,
- upravljanje obujmom projekta,
- upravljanje vremenom,
- upravljanje trokovima,
- upravljanje kvalitetom,
- upravljanje ljudskim resursima,
- upravljanje sredstvima,
- upravljanje komunikacijama,
- upravljanje rizikom,
- upravljanje nabavom,
koji se ostvaruju kroz funkcije
- projektne uprave,
- uprave gradnjom kod vie gradilita,
- uprave gradilitem,
- Procese u vezi proizvoda projekta pod im podrazumijevamo procese:
- pojedinanih izvrenja pozicija objekta,
- procese instalacije i deinstalacije gradilita,
(- dio usluga procesa pojedinanih izvrenja funkcija izvorne organizacije u
projektnoj organizaciji),
koji se ostvaruju kroz pripadajue funkcije koje mogu biti organizirane na razne naine
ovisno o vrsti i strukturi proizvoda projekta.

Meu metodama za upravljanje projektima najee se koriste: PRINCE2 (PRojects IN
Controlled Environments), Project Management Institutes, A Guide to the Project
Management Body of Knowledge (PMBOK Guide), ISO 1006, IPMA International
Project Management Association. Analizom zahtjeva proizvoda projekta i metodama za
upravljanje projektom produciraju se projektni poslovni procesi.

Meu temeljnim zahtjevima u pogledu trokova projekta i upravljana trokovima koje istiu
norme ISO 10006 (smjernice za kvalitetu u upravljanju projektima) i ISO 10014 (smjernice
za upravljanje ekonomijom kvalitete) su:

- predvianje i upravljanje svim trokovima projekta i osiguranje zavretka projekta
unutar ogranienja prorauna projekta kroz: razvoj trokovne strukture projekta, izradu
prorauna projekta, kontrolu trokova projekta,

- rasporeivanje svih trokova s obzirom na faze projekta (project faze),
organizacijske jedinice OBS (organisational breakdown structure), radne cjeline WBS
(work breakdown structure), kljune resurse RBS (resource breakdown structure), te vrste
trokova (account codes), ili neke druge podjele trokova specifine za pojedinu struku, a
ne njihova apsorpcija u ope trokove,

- razlikovanje trokova sukladnosti (suobraznosti, zbog kvalitete) i trokova
nesukladnosti (nesuobraznosti, zbog nekvalitete).
Ladislav Bevanda 31

Nain upravljanja i ostvarivanja projekta, kroz sagledavanje ivotnog tijeka projekta i svih
projektnih procesa, u vezi upravljanja i u vezi s proizvodnjom projekta, i postavljanje
mjerljivih ciljeva, koji se mogu iskazati skupom parametara (performansi, obiljeja) projekta
bitnih za uspjeh projekta, nazivamo Project Scorecard uravnoteena karta uspjeha
projekta.

Praenje svakoga postavljenog cilja kao rezultata plana projekta, mogue je kroz
definiranje kljunih parametara (performansi, obiljeja) procesa za ostvarivanje tog cilja.

Okvirna uravnoteena karta uspjeha projekta moe izgledati kako slijedi:
Ladislav Bevanda 32
Parametri
uspjeha
(Balanced
Category)
Parametri koji se mjere razina mjerenja Periodinost
mjerenja
Jedinica
mjerenja
Trokovi Stvarni trenutni trokovi prema (u odnosu na) proraun (odstupanja) za
projekt, za procese, za faze projekta, za aktivnosti, etc.
Ukupni trokovi po nositeljima (mjestima troka) mjeseni i po
kompletiranju (PV, IO, UG, UP, ID, PI)
Ukupni trokovi radne snage po ugovorima, po znaajkama projekta
(ugovora)
Ukupni trokovi po izvrenju
Primjenjene ideje za smanjenje trokova, uinci smanjenja trokova
pr.org
vo.gr.
site in.
poj. izvr
mjeseno
po zavetku
projekta
KM

Sati rada
Stvarni trenutni sati rada prema proraunskim (odstupanja)
Iznosi rada projektne uprave prema ukupnim satima rada
pr.org., vo.grad.
site in., poj.izvr
mjeseno
po zavretku
sati rada
Rokovi Stvarni rokovi prema proraunskim (odstupanja) projekta mjeseno % izvrenja
% odstupanja
Produktivnost

Teko mjerljive
veliine se
procjenjuju i
pridodaju
Sati rada poj.izvr po karakteristinom proizvodu ili fazi projekta
sati rada/ m3 betona u oplati s armaturom
..............
Broj proizvedenih jedinica po satu rada
Sati rada u odnosu na standardne projektne procese
Spaeni sati rada zbog ideja za smanjenje trokova, uinci
Broj procesa poboljanih uslijed primijenjenih ideja
Broj sati/novca spaenih kroz poboljanja procesa
pr.uprava
org. gra
site in.
poj.izv.
mjeseno sati rada
-% odstupanja od
plana
Kvaliteta
isporuke

Postotak popravki zbog nekvalitete (pogrena izrada)
Postatak predaja poslova od prvi put
Broj pogreaka otkrivenih pri predaji posla
Broj pogreaka otkrivenih u zajamenom roku
Percentage of deliverables that comply 100% with organization standards
Percentage of deliverables that comply with organization architectural
standards
Broj zahtjeva kupca za izmjenu opsega-podruja primjene projekta
Broj sati dorade za prethodno kompletirane isporuke
Broj dobrih poslovnih iskustava prepoznatih i primjenjenih na projektu
Broj rizinih poslova koji su uspjeno rijeeni
pr. upr
upr,grad
site in.
poj. izvr.
mjeseno
kad se dogode

broj
Zadovoljstvo Zadovoljstvo kupca s meuisporukama do predaje projekta pr.uprava broj:
Ladislav Bevanda 33
kupca
isporukama

Zadovoljstvo kupca s isporukama u zajamenom roku
Pouzdanost isporuenih zavrenih projekata
Odstupanje na koje kupac nee dati primjedbu
Uporabljivost-koliko isporueni projekt odgovara kupevim potrebama
Vrijeme odaziva na zahtjev kupca
Lakoa koritenja isporuenih projekata (dodatne usluge koje kupcu
omoguuju lako razumijevanje i uporabu predanih proizvoda)
Raspoloivost - Pristupanost
Prilagodljivost zahtjevima kupca
Intuitivnost pogoditi elje kupca
Sigurnost povjerenje kupca u projekte koje izraujemo -izvodimo
Susretljivost za kupeve zahtjeve
Lakoa razumijevanje poruka kupca
Korisnika dokumentacija obvezno izraditi minimalni projekt izvedenog
stanja, uputa o primjenjenim tehnologijama i njezinoj daljnjoj uporabi
Broj odobrenih poslovnih zahtjeva kupca zadovoljenih kroz projekt
u tijeku
po zavretku
-zadovoljnih
-djel. zadovoljnih
-nezadovoljnih

Zadovoljstvo
kupca
projektnim
timom

Ukupno zadovoljstvo kupca s projketnim timom u pogledu
- odgovornost svijest o vanosti kupca
- kompententnost za posao
- pristupanost
- uljudnost
- dobra komunikativnost
- vjerodostojnost, povjerenje
- obrazovanje kupca od tima
- praenje isporuka kroz suglasnosti
- profesionalizam
- obuavanje kupca
- sveukupno zadovoljstvo kupca
- stajanje (izgubljeno vrijeme) isporuke zbog kupevih dopunskih pitanja i
problema
- Prosjeno vrijeme potrebno za rjeavanje upita kupca
- broj zahtjeva za promjenu opsega projekta u odnosu na originalni
projekt i trajanje
pr.upr. u tijeku izv.
-po zavretku
broj:
-zadovoljnih
-djel. zadovoljnih
-nezadovoljnih
Poslovne
vrijednosti

Vrijednost posla bazirana na analizi trokovi/dobit
(rizik, dobit, ...) ili
vrijednosne postavke koje su stvorene kad je projekt odobren i zapoeo
....... ekonominost

Tabela 2. Performanse projekta - Project Scorecard
Ladislav Bevanda 34
Zakljuak 3.

Zahtjevi poslovnog sustava poduzea su mjerljivi ciljevi poslovanja, kao rezultat
transformiranja misije, vizije, strategije poduzea u mjerljive ciljeve pokazatelje
performansi poslovnih procesa. Mjerljivi ciljevi poslovnog sustava su poetne toke
informacijskog sustava poduzea.
17

I uspjeh projekta (zadovoljstvo naruitelja postignutim obiljejima proizvoda
projekta) moe se prikazivati mjerljivim ciljevima projekta pokazateljima performansi
projektnih procesa, kao rezultata transformiranja zahtjevanih znaajki proizvoda projekta u
mjerljive ciljeve. Mjerljivi ciljevi projekta su poetne toke informacijskog sustava projekta.

Promatramo modele stvarnih sustava poduzea i sustava graevinskih projekata,
koji se sastoje od modela podataka, modela procesa i modela resursa kao predodbe
stvarnih sustava unutar poduzea koje se bavi graevinskom djelatnou i graevinskih
projekata kao proizvoda projekta, s fokusiranjem na
- u poslovnim procesima izvorne organizacije na

politiku cijena i odreivanje cijena ,

- u procesima projekta

fazu pripreme ponude - graevinsku kalkulaciju u ivotnom tijeku projekta,
definiranje projekta (ponudbena i ugovorna kalkulacija) i
izvedbu projekta (izvoaka i naknadna kalkulacija) .

Prihvaajui kriterije:

1. Balance Scorecard (uravnoteena karta postignua poslovanja) kao
a) metodologiju transformiranja stratekih ciljeva u pokazatelje performansi
poslovnih procesa poduzea, a i kao
b) sustav mjerenja koji usklauje sliku poslovanja poslovnog sustava (tvrtke,
poduzea) putem financijskih i nefinancijskih vrijednosti,

utemeljen na:
- mjerljivim stratekim ciljevima poslovanja (sadranim u zahtjevima poslovnoga
informacijskog sustava poduzea, kao modela fizikog sustava),
- zahtjevima upravljanja u poslovnim sustavima kroz planiranje, organiziranje,
kadrovsko popunjavanje, voenje, kontroliranje,
18
i

2. Project Scorecard (uravnoteena karta uspjeha projekta) kao
c) metodologiju transformiranja ciljeva projekta u pokazatelje performansi
procesa projekta, a i kao
d) sustav mjerenja koji usklauje sliku uspjenosti projekta putem financijskih i
nefinancijskih vrijednosti,
utemeljen na:
- zahtjevima obiljeja proizvoda projekta,
- zahtjevima upravljanja projektom,

17
M. Pavli:Informacijski sustav je skup informacijskih objekata (dijelova, elemenata) koji komuniciraju
(povezani su) razmjenom informacija. Informacijski sustav je apstraktno promatran dio svakog sustava u
kojem nas zanimaju informacije i njihova transformacija. Projektiranje informacijskog sustava je nalaenje
relevantnog modela stvarnog sustava. (52)
18
Management je proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojemu pojedinci, radei zajedno u
skupinama, uinkovito ostvaruju odabrane ciljeve. (73)
Ladislav Bevanda 35
- zahtjevima kvalitete u upravljanju projektima i zahtjeva ekonomike upravljanja
kvalitetom projekta,

predoit e se prijedlog analize trokova graevinske kalkulacije za uinkovito
ostvarivanje odabranih ciljeva predmetnih procesa.

Graevinska kalkulacija mora odgovoriti ili dati dovoljno dobre pretpostavke o
strukturi poslovanja poslovnog sustava i projektoj strukturi, da bi, ve u fazi njezine
izrade, bilo mogue poslovne procese i projektne procese ralaniti sukladno
naprijed iznesenim zahtjevima.

Samo mjerenje, na kraju, znai samo prebrojavanje mrtvih, ako se ne odrede doputena
odstupanja. Stalan nadzor nad procesima omoguava stalno poboljanje kvalitete
ostvarivanja i uspjeha misije i projekata. Odobrenja o odstupanjima, gornje i donje granice
performansi, su vani elementi za ocjene rezultata mjerenja u procesima poslovanja i
projektnim procesima. Jedna od poznatijih metodologija koja se koristi za nadzor nad
procesima je Six Sigma metodologija (Motorola), a znai za sve procese odreivanje
gornje i donje granice performansi (kroz +-3 standardne devijacije od srednjih vrijednosti
performansi procesa).

Ladislav Bevanda 36
4. Analiza problema (29), (35), (36), (41), (42), (43), (49), (50), (61), (63), (64),
(73).

Ulagai i uprave drutava i projekta moraju s dovoljno sigurnosti predviati stanja
ostvarenja ciljeva poslovanja (potencijale poslovanja tvrtke) i projekata (resurse) u
ivotnom tijeku projekta. (dodaci 6. i 7.)
Ciljevi izvorne organizacije ostvaruju se kroz procese funkcija poslovnog sustava. Ciljevi
projekta se ostvaruju kroz procese projektne organizacije. Podrazumijevaju se i procesi u
vezi proizvoda projekta i poslovnog sustava i procesi upravljanja projekta i poslovnog
sustava. Procesi su izgraeni od svrsishodno poredanih aktivnosti. Aktivnosti se sastoje
od standardnih radnih procesa. Standardni radni procesi-pozicija svih vrsta izgraeni su
uvijek iz resursa: rad djelatnika pripadajue kvalifikacijske strukture, normiranog materijala
za jedinicu radnog procesa, normirane usluge drugih za jedinicu i amortizacije normirane
uporabe sredstava rada (pripadajueg prijenosa potencijala organizacije) u jedinicu
standardne radne operacije.
19

U sustavu ne postoji aktivnost (pa ni troak) koja nije dio nekoga poslovnog ili projektnog
procesa, pa tako kalkulacijom mora biti obuhvaeno svako troenje u poslovnom i
projektnom sustavu.
Za kvalitetno ostvarenje projekata potrebno je osigurati stalan nadzor nad procesima
projekta u tijeku njegova odvijanja. Stalan nadzor nad procesima podrazumijeva
dekompoziciju poslovnih procesa do razine (prethodno spomenute) prepoznavanja
mjerljivih performansi procesa. Konkretno: pretpostavka za uspjeno ostvarivanje projekta
je uspostava mjerljivih ciljeva u ivotnom tijeku projekta, a na temelju predoene
dekompenzacije procesa do standardnih radnih procesa ili pozicija. Faza projekta u kojoj
se planiraju i predviaju stanja projekta, odnosno performanse projekta, je prethodna
kalkulacija. Nakon dobijanja ugovora za projekt (uspjeno zavrenog natjeaja) radi se
ugovorna kalkulacija. Po ugovaranju se radi izvoaka kalkulacija, koja uvaava
trenutno stanje potencijala i resursa izvoaa a i stanje na tritu. Ova se kalkulacija moe
vie puta revidirati u tijeku ostvarivanja projekta. Po zavretku projekta radi se naknadna
(okonana) kalkulacija koja je podloga za ocjenu uspjenosti projekta project
scorecarda i poslovanja tvrtke.

19
Uvijek podlono racionalizaciji pomou 1.studija vremena i rada, 2.studija pokreta, 3.studija radnog mjesta, 4.studija
sredstava rada. (50)
Ladislav Bevanda 37
4.1. Definiranje procesa i aktivnosti sustava izvorne organizacije (1),
(7), (8), (11), (24), (30), (43), (49), (55), (60), (61), (63), (71), (73), (77), (78).

Pri ostvarivanju graevinskih projekata najprimjereniji model organizacije poslovnog
sustava je matrina organizacija, u kojoj je izraena podjela odgovornosti izmeu funkcija
izvorne organizacije i funkcija projektne organizacije kojoj je dodijeljen projekt.

Organizacija je skupina ljudi i ustanova s ureenim odgovornostima, ovlastima i odnosima.
Izvornoj organizaciji i njezinu managementu povjeren je od strane ulagaa kapital (vlastiti i
tui - potencijal) na upravljanje s ciljem da se vlasniku (ulagau) osigura profit, ouvanje i
poveanje potencijala.

Izvorna organizacija poslovnog sustava e planirati, organizirati, voditi, kontrolirati i
kadrovski popunjavati poslovni sustav (procese u njemu) za ostvarenje djelatnosti
(programa sistematiziranih graevinskih projekata), kroz organiziranje funkcija
poslovnog sustava.

Organiziranje funkcija poslovnog sustava predstavlja (klasian pristup organizaciji funkcija
poslovnog sustava):
- organiziranje i klasificiranje potrebnih procesa i aktivnosti funkcija izvorne
organizacije,
- grupiranje aktivnosti nunih za postizanje ciljeva,
- dodjeljivanje svake grupe aktivnosti pojedinoj funkciji poslovnog sustava, zajedno
s ovlastima za njihovo nadgledanje,
- osiguranje koordinacije u organizacijskoj strukturi i to vodoravne i okomite.

mangement izvorne
organizacije
Dionicari-ulagaci
nadzorni odbor
upravni odbor
funkcije izvorne organizacije
Projekt11
funkcije izvorne organizacije
izvorna organizacija
projekt12
projekt32
projektna organizacija
organizacijska struktura sustava
program1
program2
program3
Projekt22
projekt21
projekt31
Slika 9. Matrina organizacija poslovnog sustava okvirna shema
Ladislav Bevanda 38
Misija
vizija
strategija
mjerljivi
ciljevi
politike I
planovi
Proces organiziranja funkcija izvorne organizacije
Vodoravna I
okomita
koordinacija
ovlasti I
informacijskih
veza
Delegiranje
ovlasti
Grupiranje
aktivnosti s
obzirom na
resurse I
situacije
Ustanovaljavanj
e I razvrstavanje
potrebnih
aktivnosti
Studija izvodljivosti I povratne informacije
Organiziranje funkcija poslovnih sustava
Kadrovsko
popunjavanje
vodenje
kontroliranje
Slika 10. Model organiziranja funkcija poslovnog sustava

Funkcionalna ovlast je pravo delegirano pojedincu ili odjelu da kontrolira posve odreene
procese, prakse, politike ili druga pitanja u vezi s aktivnostima koje poduzimaju osobe u
drugim organizacijskim jedinicama.

Model funkcija poslovnog sustava izvorne organizacije koja se bavi ostvarivanjem
graevinskih projekata, openito se dijeli na:
- vlasnike i predstavnike vlasnika,
- upravu izvorne organizacije,
- funkcije izvorne organizacije koje se bave proizvodima izvorne organizacije-
programima i projektima.

Ovisno o veliini i sloenosti projekata, esto, funkcije izvorne organizacije obavljaju i
pojedine projektne procese.

U p r a v n i o d b o r
p o d u z e c a
D i r e k t o r I u e d
d i r e k t o r a
I s t r a i v a n j e I r a z v o j
G l a v n i i n e n j e r
U p r a v l j a n j e l j u d s k i m
p o t e n c i j a l i m a
p r o i z v o d n j a
P r o g r a m 2
( k a m e n o l o m )
P r o g r a m 3 ( b e t o n a r a )
P r o g r a m 1 ( p r e f a b i k a c i j a )
M a r k e t i n g I p r o d a j a L o g i s t i k a I n a b a v a
P r i p r e m a p r o i z v o d n j e
F i n a n c i j e I
r a c u n o v o d s t v o
K o n t r o l a k v a l i t e t e
K o m u n i k a c i j e ,
i n f o r m a t i k a
P r o g r a m 4
( i z v o d e n j e r a d o v a )
P r o g r a m 5 ( p r o j e k t i r a n j e )

Slika 11. Organizacijska struktura funkcija izvorne organizacije
Ladislav Bevanda 39

Da se osigurao procesni pristup nuno je tijekom izgradnje poslovnih procesa, koji se
sastoje od navedenih potrebnih aktivnosti, pridravati se najmanje sljedeih koraka:
- identificirati glavne procese poslovnog sustava ,
- utvrditi pojedinane procese u okviru svakoga glavnog procesa poslovnog sustava,
- za svaki pojedinani proces utvrditi sljedee elemente:
- unutarnje i vanjske dobavljae,
- unutarnje i vanjske kupce,
- vlasnike procesa,
- poetak i kraj procesa,
- ulaze i izlaze,
- aktivnosti procesa,
- kontrolne mehanizme procesa,
- resurse procesa i aktivnosti,
- kljune aktivnosti procesa,
- definirati odgovornosti za sprovoenje svake aktivnosti procesa,
- definirati potrebne dokumente i drugu potporu za aktivnosti i procese.

O s n o v n i e l e m e n t i p r o c e s a
P o c e t a k I k r a j
p r o c e s a
U n u t a r n j i I v a n j s k i
k u p c i d i j e l a p r o c e s a
V l a s n i k p r o c e s a
A k t i v n o s t i p r o c e s a
U l a z i I i z l a z i
p r o c e s a
U n u t a r n j i I v a n j s k i
d o b a v l j a c i
P R O C E S
r e s u r s i

Slika 12 . Osnovni elementi poslovnih procesa

Model produciranja procesa funkcija izvorne organizacije:

Analiza poslovanja , analiza poslovnih procesa,
Ustanovljavanje I razvrstavanje potrebnih
aktivnosti za realizaciju planiranih ciljeva za
planski period
Raspoloivi resursi I trenutna situacija u
planskom periodu
M
i
s
i
j
a
,

v
i
z
i
j
a
,
s
t
r
a
t
e
g
i
j
a
,

m
j
e
r
l
j
i
v
i
c
i
l
j
e
v
i
B
a
l
a
b
c
e
d

S
c
o
r
e
c
a
r
d
Procesi
poslovnog
sustava
Organiziranje
poslovnog
sustava

Slika 13. Produciranje poslovnih procesa

Ladislav Bevanda 40
Procesi u izvornoj organizaciji produciraju aktivnosti koje obavljaju, temeljem naprijed
izloene analize, funkcijske jedinice izvorne organizacije. (Popis osnovnih poslovnih
aktivnosti organizacije su u dodatku 8.)

projekti
AKTIVNOSTI
FUNKCIJA
IZVORNE
ORGANIZACIJE
3
6
FUNKCIJE
IZVORNE
ORGANIZACIJE
2
5
4
7
PROCESI IZVORNE
ORGANIZACIJE
program1
Uprava trgovackog drutva
Predstavnici ulagaca
program2
program3
projekti

Slika 14. Shema procesa u izvornoj organizaciji

Pri tome su pojedine funkcijske cjeline (njihovi dijelovi), u nekom procesu izvorne
organizacije, u jednoj fazi dobavljai za neku aktivnost, a kupci za neku drugu aktivnost
istog procesa.
AKTIVNOSTI
FUNKCIJA
IZVORNE
ORGANIZACIJE
3
6
FUNKCIJE
IZVORNE
ORGANIZACIJE
2
5
4
7
PROCESI IZVORNE ORGANIZACIJE
AKTIVNOSTI
FUNKCIJA
IZVORNE
ORGANIZACIJE
2 3
PROCESI IZVORNE
ORGANIZACIJE
4 5 6 7

Slika 15. Formiranje poslovnih procesa izvorne organizacije

Ladislav Bevanda 41
Na sve procese treba se primijeniti metodologija planiraj-provedi-provjeri-postupi PDCA
(Plan-Do-Check-Act).

Procesni pristup u sustavu i u upravljanju kvalitetom vodi do zadovoljstva kupca.

Trajno poboljavanje sustava upravljanja
Odgovornost poslovodstva
K
u
p
a
c
z
a
h
t
i
j
e
v
i
K
u
p
a
c
z
a
d
o
v
o
l
j
s
t
v
o
Realizacija
proizvoda-projekata
Upravljanje
resursima
Mjerenje analiza
I poboljavanje
ulazi projekt

Slika 16. Model procesnog pristupa sustavu upravljanja kvalitetom

Popis najvanijih poslovnih procesa izvorne organizacije prema vrsti, bez suvinih detalja,
prema raznim autorima su:

- A.W. Scheer
20
:
- Logistiki procesi
-logistika proizvodnje
proces planiranja primarnih potreba
proces planiranja materijalnih potreba
proces planiranja sati rada i kapaciteta
proces planiranja izrade
- logistika nabave i prodaje
proces izrade ponude (kalkulacija)
- logistika ljudskih potencijala
- Procesi razvoja novih proizvoda
- procesi marketinga/prodaje
procesi nuenja
proces izrade ponude (kalkulacija)
- proces konstruiranja
- proces planiranja izrade
- procesi osiguranja kvalitete
- procesi planiranja resursa i infrastrukture
- ostvarivanje planiranja uklanjanja proizvoda po uporabi

- Informacijski i koordinacijski procesi
financijsko knjigovodstvo
informacijski management
raunanje trokova i rentabilnosti, kontroling

- kroz est osnovnih kategorija procesa (BS 6143-1, BS 6143-2):

20
ARIS - Business Process Modeling, Autor: Scheer, A.-W. (University of the Saarland, Germany)

Ladislav Bevanda 42
- rukovoenje poslovnim sustavom (upravljaki procesi),
- osiguranje resursa za funkcioniranje poslovnog sustava,-resursni procesi
- procesi orijentirani kupcu (marketing),
- proces proizvodnje (usluivanje kupca), procesi ostvarivanja proizvoda i usluga,
- procesi potpore,
- procesi osiguranja, - procesi poboljanja

- prema vlasnicima procesa i izvornoj vrsti ( iri popis podprocesa u dodatku 8.):
Procesi predstavnicka ulagaa (dioniara),
Procesi uprave izvorne organizacije:
Procesi direktora i ureda direktora,
Procesi glavnog inenjera ,
Procesi funkcija Istraivanja i razvoja,
Procesi marketinga i prodaje,
Procesi upravljanja ljudskim potencijalima,
Procesi logistike, nabave i odravanja,
Procesi planiranje ostvarivanja proizvoda (programa i projekata),
Procesi financija i raunovodstva,
Procesi kontrole i osiguranja kvalitete,
Procesi komunikacija i informatike,
Procesi pri proizvodnji,
Procesi u programima projektiranje, ukoliko je projektiranje funkcija izvorne
organizacije (pri tom su oni projektni procesi),
Procesi programa izvoenje radova, ukoliko je izvoenje funkcija izvorne
organizacije (pri tom su oni projektni procesi).

Potpuno funkcijska organizacija imala bi sve procese izvorne organizacije iji bi sastavni
dio bili projektni proces za ostvarivanje proizvoda koji imaju znaajke projekta.

Ladislav Bevanda 43
4.2. Definiranje procesa i aktivnosti sustava projektne organizacije (2),
(3), (4), (5), (6), (10), (12), (13), (14), (16), (21), (23), (28), (29), (34), (35), (36), (37), (52),
(55), (71).

Projekt je jedinstven proces koji se sastoji od niza koordiniranih i kontroliranih radnji s
poetkom i zavrnim rokovima, koji se poduzima da bi se ostvario cilj koji zadovoljava
posebne zahtjeve ukljuujui vremenska ogranienja, trokove i sredstva (ISO 1006).
Projektna organizacija je privremeno uspostavljena organizacija za ostvarivanje
dodijeljenog joj projekta.

Upravljake funkcije projektne organizacije ine lanovi ili grupe u projektnom timu i
obavljaju projektne procese u vezi upravljanja projektom. Broj lanova ili grupa u
projektnom timu koji provode aktivnosti upravljanja ovisi o veliini i sloenosti projekta.

Preporua se (prema Wischnewski) odreivanje broja lanova ili grupa projektnog tima
prema formuli:
( 8)
A
N
KxLx
= , gdje je:
N - broj managera ili skupina u timu,
A - vrijednost ugovora, K - prosjena cijena za radnu snagu na godinu,L - trajanje projekta,
ili okvirno (prema Litke):
21

Broj suradnika Ljudi na godinu Milijuni EUR-a
Mali projekti <6 <0,4 <0,05
Srednji projekti 6-50 0,4-50 0,05-5
Veliki projekti >50 >50 >5
Tabela 3. Veliine projekata i broja suradnika

Funkcije projektne organizacije u vezi proizvoda projekta ine lanovi ili skupine u
izvoakom projektnom timu. Broj lanova ili skupina u projektnom timu koji provode
aktivnosti procesa u vezi proizvoda projekta, ovisi o veliini, sloenosti projekta, te
rokovima, dodijeljenim potencijalima i raspoloivim resursima.

Produciranje procesa projektne organizacije:

21
Kai Saltzman, disertacija (63)
Aktivnosti izvorna organizacija
Aktivnosti projektna organizacija
P
r
o
i
z
v
o
d
i

p
r
o
j
e
k
t
a
Projektni
proces
Zahtijevi
proizvoda
projekta

Slika 17. Produciranje projektnih procesa
Ladislav Bevanda 44

Faze projekta ostvarivanja izvoakih graevinskih projekata koje u analizi treba
sagledavati su (detaljnije u dodatku 6.):
- koncipiranje
- zamisao,
- zahtjev s trita,
- istraivanje, idejna tehnika dokumentacija,
- uvjeti ureenja prostora,
- prethodne suglasnosti,
- investicijska studija,
- studija izvodljivosti,
- osiguranje financiranja,
- imovinsko-pravni odnosi
- definiranje
- prikupljanje ponuda i odabir projektanata za izradu tehnike dokumentacije,
- projektni program i zadatak,
- izrada i nadzor nad tehnikom dokumentacijom,
- suglasnosti na tehniku dokumentaciju,
- revizija i korekcije,
- graevna dozvola,
- prikupljanje ponuda za graenje,
- idejni projekt organizacije graenja,
- izrada ponudbene kalkulacije,
- izbor izvoaa
- izrada ugovorne kalkulacije,
- ugovaranje radova,
- izvoenje
- izvedbeni projekt organizacije graenja,
- izrada izvoake kalkulacije,
- uvoenje izvoaa u posao, pripremni radovi,
- graenje,
- isporuka i montaa opreme,
- tehniki pregled,
- izrada naknadne kalkulacije (okonana),
- primopredaja, ishoenje uporabne dozvole, te
- uporaba objekta, zajameni rok i odravanje.
Osnovni projektni procesi pri ostvarivanju izvoakih graevinskih projekata su (detaljnije
u dodatku 8.):
Iniciranje projekta,
Planiranje projekta,
Kontrola plana projekta,
Odobrenje plana projekta - PSC,
Ostvarivanje projekta:
pripremni radovi,
procesi instalacije i deinstalacije gradilita:
kontrola kvalitete izvedbe,
procesi s podizvoaima,
izvedba trokovnike specifikacije,
zavrni radovi,
kontrola ostvarivanja projekta,
predaja proizvoda kupcu:
primopredaja radova-tehniki prijam,
otklanjanje nedostataka,
okonani obraun,
Ladislav Bevanda 45
administrativno zatvaranje projekta uporedba s PSC.

4.3. Dekompozicija poslovnih procesa (4), (5), (6), (10), (14), (21), (23), (34),
(35), (38), (39), (40), (42), (55), (58), (63), (71), (77).

Procesom smatramo svaku aktivnost koja prima ulaze i pretvara ih u izlaze. Temeljna
podjela procesa razlikuje procese upravljanja i procese u vezi proizvoda projekta (dizajn,
proizvodnja i vrjednovanje, bilo da se radi o softwareu, hardwareu, usluzi ili procesnom
proizvodu). U modeliranju procesa raznih organizacijskih razina (OBS) mora se teiti
sljedeem: Da se udovolji razliitim zahtjevima, da se svlada stalno usavravanje i
poboljavanje, da se upravlja promjenama, potrebna je jedinstvena predodba i nain
gledanja cjeline i njezinih dijelova-fraktalna
22
struktura - u svakom se detalju odraava
cjelovita struktura. To znai da se procesi sastoje od podprocesa, podprocesi od
aktivnosti, aktivnosti od radnih procesa (pozicija), radni procesi od operacija, operacije od
postupaka, postupci od pokreta. Radni procesi slue za iznalaenje normi kod organizacije
rada, tehnolokog redosljeda, planiranja i sl. i oni ine standardne radne procese-pozicije,
a radni procesi
23
se uvijek sastoje od:
- rada radnika,
- materijalnih trokova,
- amortizacije opreme i sredstava,
- usluga drugih za radni proces.

Standardni radni procesi normiraju se za sve vrste procesa, s obzirom da se za vrijeme
radnog procesa ne mijenja sastav radne skupine (42):

Glavni proces
Podprocesi
Aktivnosti
Radni procesi-pozicije-normativi Rad radnika
Radne operacije Materijal
Postupci Usluge drugih
Pokreti amortizacija
Tabela 4. Dekompozicija procesa

Glavni procesi su skup podprocesa ili aktivnosti koji u logikom redosljedu i odnosima ine
cjelovit sustav poslovanja organizacije pri ostvarivanju nekog pothvata-projekta i pod
izravnom su odgovornosti vrhovnih funkcija organizacije TOP managementa.

Podprocese sainjavaju aktivnosti koje u logikom redosljedu i odnosima povezanim ine
cjeloviti svrsishodno zaokruen proces pri ostvarivanju nekog pothvata-projekta i pod
odgovornosti su jednoga funkcionalnog dijela funkcionalne izvorne ili projektne
organizacije.
Aktivnosti - kompleksni radni proces sastoji se od veeg broja radnih procesa meu
kojima postoji vremenska i organizacijska povezanost u svrhu dobijanja funkcionalnog
dijela zacrtanog proizvoda projekta.
24

22
Fraktal potjee iz teorije kaosa znai slian sebi (49),
23
Kod radnog procesa se za vrijeme njegova trajanja ne mijenja sastav radne grupe. (42)
24
Paralelno i na istoj hijerarhijskoj razini promatramo stavke trokovnika koje se isto sastoje od normiranih
radnih procesa. Budui da je dokument za korespondiranje unutar realizacije projekata, najee, ugovorni
trokovnik-specifikacija radova, pri formiranju aktivnosti kompleksnih radnih procesa, formiranje
trokovnika na ovakav nain se moe pojaviti kao meufaza do formiranja aktivnosti iz radnih procesa. Ovo
isto tako omoguuje iskazivanje s jedne strane kompleksnosti cijene proizvoda projekta kao skupa svih
procesa a i kao skupa trokovnikih stavki specifikacija radova.
Ladislav Bevanda 46
Kod radnog procesa se za vrijeme njegova trajanja ne mijenja sastav radne grupe.
Kod radne operacije se za vrijeme njezina trajanja ne mijenja materijal, alat, te sastav
radne grupe.
25
Radni postupak je vezan za specifini dio radnje ili postupka. Kod
radnog pokreta radnik izvrava elementarne dijelove rada udovima, tijelom, glavom i sl.
Primjeri projektnih procesa navode se u dodatku 8.
Okvirni nain dekomponiranja trokovnikih stavki u radne procese te ponovnog
komponiranja istih i drugih radnih procesa (od neizravnih troenja) u stvarne planske
aktivnosti ili prekidne radne strukture (WBS) pokazuje se u emi koja slijedi:

25
Slue za iznalaenje normi kod organizacije rada, tehnolokog redoslijeda, planiranja i sl. za sve vrste procesa unutar
poslovnoga i projektnog sustava. (42)
Ladislav Bevanda 47
+radni procesi pojed.izvrenja i1()
+kolicina procesa i troskovnika i ()
+...()
+radni procesiizvrenjan1()
+koliina radnogprocesan1()
-vrsta aktivnosti
-organizaciona jedinica
-naziv aktivnosti
-opis aktivnosti
-resursi aktivnosti
Aktivnost...i
+standardni radni proces n1()
+koliina radnog procesa n1()
+...()
+stand.radni proces nn()
+koliina radnog procesa nn()
-program
-projekt
-grupa radova
-stavka trokovnika
-jedinica mjere
-dokaznica
-koliina
Stavka trokovnika n
+aktivnost i1()
+...()
+aktivnost ii()
+....()
+aktivnost in()
-vlasnik procesa
-vrsta procesa
-opis procesa
-prethodni proces
-naredni proces
-resursi procesa po aktivnostima
-koliina procesa
Proces (podproces) ... i
+proces 1()
+proces 2()
+...()
+proces ... i()
+proces n()
-program-projekt
-Opis programa
-procesi programa-projekta
-aktivnosti djelatnosti
-resursi programa-projekta
Djelatnost-faza projekta ... i
+radni procesi pojedinanih izvrenja()
+koliina radnog procesa i1()
+...()
+stand.radni proces in()
+koliina radnog procesa inn()
-program
-projekt
-grupa radova
-stavka trokovnika
-jedinica mjere
-dokaznica
-koliina
Stavka trokovnika ... i
+aktivnost i1()
+...()
+aktivnost ii()
+....()
+aktivnost in()
-vlasnik procesa
-vrsta procesa
-opis procesa
-prethodni proces
-naredni proces
-resursi procesa po aktivnostima
-koliina procesa
Proces (podproces) ... i
+radni procesi pojed.izvrenja i1()
+kolicina procesa i troskovnika i ()
+...()
+radni procesiizvrenjan1()
+koliina radnogprocesan1()
-vrsta aktivnosti
-organizaciona jedinica
-naziv aktivnosti
-opis aktivnosti
-resursi aktivnosti
Aktivnost...1

Slika 18. Dekompozicija trokovnika u standardne radne procese i komponiranje aktivnosti i procesa

Ladislav Bevanda 48

Trokovnike pozicije sastoje se od standardnih radnih pozicija pojedinanih izvrenja
(normiraju se po poznatim metodama) i u svrhu planiranja se u njih dekomponiraju.

Aktivnosti plana pojedinanih izvrenja mogu se komponirati ovisno o analizi znaajki
proizvoda projekta iz:
a) dijela jedne stavke trokovnika (dio standardnih radnih procesa normiranih
stavki),
b) kompletne jedne stavke trokovnika,
c) vie kompletnih stavki trokovnika
b) dijelova vie razliitih stavki trokovnika (standardnih radnih procesa normiranih
stavki razliitih trokovnikih pozicija).

Procese ine skupovi aktivnosti ranije definiranim nainom. Djelatnost izvorne organizacije i
projektne proizvode sainjavaju procesi.

Ostale aktivnosti u procesima izvorne organizacije i projektne organizacije komponiraju se iz
standardnih radnih procesa funkcija ovih organizacija i dalje jednako u procesima kao i
procesima pojedinanih izvrenja.

Zakljuak 4.
Na temelju stanja potencijala i planiranih mjerljivih ciljeva poslovnog sustava, utvrenih kroz
prethodne analize u stratekom planiranju, uprava procjenjuje i stvara u planskom
razdoblju pretpostavke za ostvarenje ciljeva, definirajui:

Strukturu funkcija izvorne organizacije,
Procese i aktivnosti funkcija poslovnog sustava za ostvarenje ciljeva,
Strukturu potencijalnih projekata i stanje tekuih projekata za planirano ostvarenje,
Procese i aktivnosti funkcija projektnih organizacija za ostvarenje ciljeva projekata.

Vrhovni management izvorne organizacije uz odobrenje predstavnika ulagaa (vlasnika), u
procesu stratekog planiranja donosi:
- planove ostvarenja po djelatnostima (programima),
te u procesu operacionalizacije plana:
- odobrava za plansko razdoblje obujme poslovnih procesa:
predstavnika vlasnika,
funkcija izvorne organizacije,
kao i stanje potencijala poslovnog sustava kroz plansko razdoblje.

Funkcija pripreme ili kalkulacija izvorne organizacije za kalkuliranje trokova projekata u
sklopu procesa Politika cijena i Odreivanje cijena sainjava modele standardnih radnih
procesa za :
- kalkulacije trokova procesa pojedinanih izvrenja pozicija projekta,
- kalkulacije procesa instalacije i deinstalacije gradilita,
- kalkulacije trokova uprave gradnje i gradilita i
- kalkulacije trokova projektne uprave.
26

Iz prethodnog e proistei svi resursi za izvrenje poslovnih i procesa projekta:
- radna snaga po strukturi,
- materijali po vrsti,

26
Za pozicije radnog procesa i aktivnosti za koje ne postoje nomativi rada i uinaka mogu se iznalaziti metodama mjerenja
utroka vremena (kronometraa, fotopregled, metoda trenutanih opaanja, tehnika evidencija, dnevni izvjetaji) te
statistikim obradama dobiti prosjena vremena, (35), (42), (50), (69).

Ladislav Bevanda 49
- usluge drugih po vrsti,
- sredstva po vrsti (potencijali)
razvrstani po
- funkcijama poslovnog sustava,
- organizacijskim jedinicama nositeljima funkcija organizacije,
- programima (djelatnostima),
- procesima i aktivnostima poslovnog sustava,
- procesima i aktivnostima projekata,
- fazama projekta.

a ime e se definirati trokovi

- hladnog pogona poslovnog sustava - veliinu trokova izvorne organizacije koje treba
kroz ostvarivanje graevinskih projekata povratiti u uloeni potencijal poslovnog sustava.
- trokovi reprodukcijskog troenja za projekte i vei dio neizravnih trokova.
27

Sudjelovanje trokova izvorne organizacije u trokovima graevinskih projekata (uloeni
potencijal poslovnog sustava) je dosta varijabilno, a za razinu detaljnosti ovog rada,
podrazumijevat emo da se pridruuju proporcionalno procijenjenoj vrijednosti projekta
u ukupnoj poslovnoj aktivnosti - ukupnom prihodu koji poslovni sustav planira ostvariti u
planskom razdoblju. Iako e angaman funkcija izvorne organizacije i potencijala poslovnog
sustava, odnosno pripadajui trokovi potencijala poslovnog sustava, pridrueni trokovima
projekta, u mnogome ovisiti o vrsti, veliini, sloenosti, te razini pripremljenosti projekata (to
esto nije proporcionalno vrijednosti projekta prema planiranom ukupnom prihodu), kao i
izvorima rizika u projekatima i poslovanju openito, gdje dio uzroka rizika (vanjski uzroci)
imaju vrlo malo veze sa samim projektom, a uglavnom utjeu na ukupno poslovanje i planove
izvorne organizacije.
Kroz proces stratekog planiranja, za ostvarivanje misije poslovnog sustava (misija-vizija-
strategija-mjerljivi ciljevi), odredit e se, za plansko razdoblje (najee godinje), skup
jednoznano odreenih poslovnih procesa i aktivnosti s pripadajuim trokovima, ukupno ili
po vrsti, iije e trokove trebati naknaditi iz ostvarivanja proizvoda poslovanja - projekata.

27
Koji u sebi ne sadre primarnu stohastinost u minimalnim vrijednostima prethodno odredljivi.
Ladislav Bevanda 50
5. Model graevinske kalkulacije i analiza rizika (1), (4), (5), (6), (10),
(14), (19), (21), (23), (34), (35), (36), (38), (39), (40), (42), (43), (45), (55), (66), (69), (70),
(77), (78).

U procesima stratekog planiranja :
- analizom dosadanjeg (potencijal) i planiranog (skup elja) poslovanja tvrtka
(bilance stanja i uspjeha - Prilog 8. iz kojih se utvruju potencijali poslovnog sustava),
- iz procesa istraivanja trita,
- procesima raunovodstvene analize i izvjetaja (procesi izvorne organizacije),
management izvorne organizacije izrauje:
- politiku cijena,
- okvirne planove izvorne organizacije po svim programima tvrtke,
- procese i aktivnosti upravljanja organizacijom i povezanim poduzeima,
- procese i aktivnosti predstavnika vlasnika,
- procese i aktivnosti funkcija izvorne organizacije,
- procese i aktivnosti u okviru prikupljanja i plasmana sredstava za ostvarivanje
planiranog (raspored potencijala),
- planiranu dobit na razini poduzea,
ime se definiraju mjerljivi poslovni ciljeve za plansko razdoblje (Balanced Scorecard).

U procesu planiranja cijene projekta bez pridruivanja tokova izvorne organizacije, za
odreivanje cijene projekta i kalkulaciju, funkcija izvorne organizacije zaduena za
kalkulacije, utvruje sljedee elemente cijene projekta:
- trokovi procesa projektne uprave,
- trokovi procesa uprave gradnje (ako je vie gradilita) i uprave gradilita,
-trokovi procesa instalacije i deinstalacije gradilita, procesa pojedinanih izvrenja
pozicija projekta koje nisu sadrane u trokovnikim stavkama,
- trokovi procesa pojedinanih izvrenja trokovnikih stavki projekta,
- rizik procjenjen s vrhovnom upravom izvorne organizacije,
ime se definiraju mjerljivi projektni ciljevi projekta Project Scorecard.

S obzirom da analiziramo kalkulaciju, najvaniji proces u tom smislu je utvrivanje politike
cijena za plansko razdoblje na razini poduzea (predstavnici vlasnika i izvorne organizacije)
koji se izrauje kroz procese stratekog planiranja, a u sastavu kojega su, izmeu ostalog,
sljedee bitne analize-dokumenti za kalkuliranje trokova projekta:
- analiza svih trendova u bilancama iz poslovnih aktivnosti (karta stanja bilanci s
trendovima u prilogu),
- analiza plana ukupnoga godinjeg prihoda - proizvodnje,
- usvajanje metodologije odreivanje preliminarne cijene projekta (procjenjene),
28

- usvajanje naina procjenjivanja slobodne upravljake veliine
29
za svaki projekt
posebno, na koji imaju utjecaj i bilance stanja i uspjeha poduzea a i vrsta i zahtjevi projekata
koji se kalkuliraju,
- usvajanje metodologije odreivanja godinjih trokova procesa predstavnika
vlasnika, (ovdje se ne misli na dividendu jer smo postavili da je dividenda u dobit, to ne
mora biti),
- usvajanje metodologije odreivanja godinjih trokova procesa izvorne organizacije
(hladni pogon poduzea),

28
Parametarski modeli, regresijski modeli, elementni modeli, modeli priblinih koliina, trokovnici s preliminarnim
cijenama (38), (39), (40).
29
Upravljaka vrijednost je apsolutno pozitivan ili negativan iznos, koji se uvrsti u cijenu projekta, a ini ga upravljaka
odluka u pogledu nekih od poslovnih injenica: stanje zaliha, inflacija, predvianje gubitka trita, rast investicija, nagli
pad poslovne aktivnosti, kompenzacijski poslovi, posebnost tehnologije....
Ladislav Bevanda 51
Vano je pri ovom istai da je analiza trendova gore navedenih parametara najvanija u
donoenju odluka za konkretne podatke u poslovnim planovima i projektima.
Slijedi karta bilanci s podacima, planovima i trendovima, iz dio posebnih analiza potrebnih za
strategiju politike cijena i kalkulaciju.

Posebna analiza 1. - Planiranje ukupnoga godinjeg prihoda

Ukupan planirani godinji prihod Up procjenjujemo na temelju:
- trenutno ugovorenih poslova,
- potencijala tvrtke,
- istraivanjima stanja na trita,
- procjenom konkurentnosti tvrtke, usporedbom s konkurencijom,
- analiza trenda investicija na tritu,
- stanjem raspoloivosti vlastitih resursa, i sl.

Posebna analiza 2. - Procjenjivanje preliminarne cijene projekta

Preliminarnu cijenu projekta
pp
C procjenjujemo nekim od spomenutih modela za
procjenjivanje cijene projekta, a temeljem

- ranije izvedenih projekta slinih znaajki i veliine,
- statistikim izvjetajima o kretanju cijena pojedinih resursa,
- posebnosti konkretnog projekta,
- srodnost potencijala tvrtke prema zahtjevima projekta, ... .

Posebna analiza 3. - Procjenjivanje upravljake veliine u projektu

Upravljaku veliinu projekta odreujemo temeljem:

a) Poslovnog stanja tvrtke ponuaa:
- stanja strukture potencijala poslovnog sustava,
- prevelike su zalihe na stanju ponuaa koje se mogu iskoristiti,
- broj dobijenih ugovora ima trend rasta ili pada,
- stanje stalnih sredstava iz bilance zahtjeva njihovo vee koritenje, snanije
izlaganje riziku,
- stanje tekuih sredstava omoguuje kreditiranje,
- procjena rizika pokazuje veu izloenost,
- ovaj projekt nam je nuan zbog trenutne poslovne situacije,
- kreditiranje je bitno za uspjeh u natjeaju,
- posebni uvjeti natjeaja pogoduju ponuditelju,
- ovaj projekt za ponuditelja je vaan zbog primjene njegove tehnologije,
- ponuditelj nudi kreditiranje jer je procijenio da je to odluujui imbenik za
dobijanje posla, .. ,

b)Tehnolokog i organizacijskog potencijala ponuaa:

- izmjenom tehnologije moe se ostvariti povoljnija cijena,
- izmjenom materijala i opreme se moe utjecati na cijenu,
- potrebnu tehnologiju za ostvarivanje projekta ima samo tvrtka koja nudi
posao,
- organizacija ostvarivanja ponuditelja povoljnije utjee na cijenu, ,
- ostale posebne okolnosti, ,

Ladislav Bevanda 52
Tabela 5. PREGLED TRENDA STANJA BILANCI KAO PODLOGA ZA -STRATEKO PLANIRANJE i DONOENJE ODLUKA ZA IZRADU
BALANCED SCORECARD MJERLJIVIH CILJEVA (URAVNOTEENE KARTE USPJEHA-POSTIGNUA) i -DONOENJE POLITIKE CIJENA
BILANCA STANJA ranije trenutno planirano trend IZ EGA, KAKO POSLJEDICA
Aktiva- to
Stalna
sredstva

Nematerijalna
Materijalna
Financijska
Tekua
sredstva

Zalihe
Tradbine
Ulaganja
Gotovina u banci
i blagajni

Pasiva - ije
Kapital
Upisani kapital
Akumulirani
dobitak

Vlastite dionice
Obveze
Dugorone
Tekue

BILANCA USPJEHA ranije trenutno planirano trend IZ EGA, KAKO POSLJEDICA
Prihod
Trokovi
Dobit
Ladislav Bevanda 53
Posebna analiza 4. - Procjenjivanje profitne (dobitne) stope D:

Godinja profitna stopa, kao dio poveanja potencijala poslovnog sustava, procjenivat e
se na temelju:
- uloenog kapitala vlasnika,
- ugovorene dividende % iz dobiti ili % na kapital
- cijene kapitala na tritu,
- stanja u bilancama stalnih i tekuih sredstava iz aktive, kapitala i obveza i
pasive
- razlike za pokrivanje amortizacije opreme i sredstava koje se nee
amortizirati ni kroz koje procese,
- ukupne izloenosti tvrtke,
- planiranog poveanja prihoda, ili oekivanog smanjenja prihoda %, to
apsolutno iznosi ..... nakon analize trita
- planirani trokovi e rasti ili se smanjivati,
- dobit bez dividende iz planiranog prihoda koja se oekuje je %,
- planova za, nuno ili po volji, rasporeivanje dobiti ili pokria gubitaka u
smislu:
- Poveanje stalnih sredstava na teret akumulirane dobiti ....
- Poveanje stalnih sredstava na teret dugoronih obveza ....
- Poveanje tekuih sredstava na teret kratkoronih obveza ...
Smanjenje tekuih sredstava za pokrivanje kratkoronih i dugoronih
obveza ... ,

Posebna analiza 5. - Procjenjivanje i analiziranje godinjih trokova predstavnika vlasnika

Planirani godinji izravni trokovi procesa predstavnika vlasnika i povrat od uloenog
potencijala (dividenda, kapitalizirana dobit) Tpv projiciraju se na temelju stanja za sline
godine ranije kao okvirne vrijednosti. Toniji plan procjenjivanja ovih trokova mogu je po
modelu izloenom u 4.1. ovog rada, gdje se analizom poslovnih procesa i aktivnosti
sagledavaju ukupni tokovi u izvornoj organizaciji na temelju svih neophodnih procesa i
aktivnosti za izvrenje poslovnih planova.

Posebna analiza 6. - Procjenjivanje i analiziranje godinjih trokova izvorne organizacije

Planirani godinji trokovi izvorne organizacije za ostvarivanje plana Tio procjenjuju se
temeljem stanja resursa i ukupnog prihoda za sline godine ranije kao pribline vrijednosti,
s odstupanjima koliko uprava procjenjuje da su okolnosti izmjenjene u odnosu na razdoblje
s kojim se usporeuje. Tonija procjena ovih trokova mogua je po modelu izloenom u
4.1. ovog rada, gdje se analizom poslovnih procesa i aktivnosti sagledavaju ukupni tokovi
u izvornoj organizaciji na temelju svih neophodnih procesa i aktivnosti za izvrenje
poslovnih planova.

Rezultati ovakve poslovne analize su sljedee procjenjene vrijednosti:
Up - Planirani ukupni prihod,
Tpv - Planirani godinji trokovi predstavnika vlasnika,
Tio - Planirani godinji trokovi izvorne organizacije za ostvarivanje plana,
D - Planirana stopa dobiti iz ostvarivanja planiranog ukupnog prihoda, procjenjuje
se na godinjoj razini a moe i varirati po projektima,
pp
C - okvirna preliminarna cijena projekta
Navedeni trokovi se u kotanje projekata pridruuju proporcionalno postotku sudjelovanja
vrijednosti konkretnog projekta u ukupnom prihodu za plansko razdoblje, s tim da se i
Ladislav Bevanda 54
mogua odstupanja moraju uvaavati s obzirom da razliito sloeni projekti trae razliit
angaman izvorne organizacije, ma koliko po vrijednosti bili isti, to je ve spominjano:
( )
pp
pv io
C
x T T
Up
+ - dio trokova izvorne organizacije i predstavnika vlasnika koji se
pridruuju konkretnom projektu.

Rezultat analize trokova projekta dobiju se sljedee procjenjene vrijednosti :
Tpu - trokovi projektne uprave
Tugr - trokovi uprave gradnje
Tugrd - trokovi uprave gradilita
Tsi - trokovi instalacije i deinstalacije gradilita
Tpi - trokovi pojedinanih izvrenja

Konano minimalne ukupne trokove projekta odreene prije procjene rizika ine:
( )
pp
pv io
p
C
x T T
U
+ + Tpu +Tugr + Tugrd + Tsi +Tpi +Uv + D.
Za procjenu rizika primjenit e se simulacija Monte Carlo da se odredi kvantificira -
reagiranje svakoga pojedinog troka s obzirom na izvor rizika. Tako e se odrediti iznos
rizika za konkretan projekt
,1 isk
R ,

Konano prve ukupne trokove projekta po procjeni rizika ine:
( )
pp
pv io
p
C
x T T
U
+ +Tpu +Tugr +Tugrd +Tsi + Tpi +Uv + D+
,1 isk
R =
,1 p
C

Nakon ovog se vri provjera prve blie cijene projekta
1
Cp prema okvirnim trokovima
izvorne organizacije i predstavnika vlasnika projekta
pp
C .

Ukoliko su razlike bitne u model procjene rizika se uvrtavaju trokovi projekta po
prethodnoj analizi (kojih moe biti vie iteracija do dovoljnog pribliavanja pretpostavljene
cijene projekta izraunatoj, ovdje predviamo samo jednu probu) umjesto okvirnih
trokova projekta, pa konana cijena projekta izgleda kako slijedi:
1
( )
pv io
Cp
x T T
Up
+ +Tpu +Tugr +Tugrd +Tsi + Tpi +Uv + d +
,1 isk
R =Cp
Ovaj postupak moe se ponoviti onoliko puta dok se razlika izmeu
1
Tp i Tp ne dovede u
prihvatljiv okvire. Podnoljiva razlika je razlika za koju smatramo da nee dati pogrene
uinke na ukupnu konanu cijenu projekta.

Model kalkulacije cijene graevinskog projekta

Poslovni plan nastoji se u potpunosti ostvariti da bi se ispunila misija poduzea, tj.
ostvarili ciljevi. Projiciranje organizacije (osnovne izvorne i projektne) u potpunosti se
zasniva na poslovnom planu. Planira se postojee potencijale poslovnog sustava i resurse
potpuno iskoristiti i oploditi kroz ostvarivanje projekata. To ini puni poslovni plan:

Ladislav Bevanda 55
rizik
dobit
pojedinacna izvrsenja
instalacija i deins.grad.
uprava gradnje i gradilita
uprava projekta
upravljacka vrijednost
izvorna organizacija
predstavnici vlasnika
projekt 1
projekt 2
projekt 3
projekt ...i
projekt n
puni poslovni plan struktura trokova projekta
(odnosi u strukturi variraju)
Slika 19. Projekt u poslovnom planu

Cijenu poslovnog ciklusa (programi i projekti) ini zbroj cijena svih procesa
(podprocesa) unutar neke organizacije.
1
n
i
i
P P
=
=

Cijena bilo kojeg poslovnog procesa (podprocesa) se dobije kao zbroj umnoaka
pripadajue koliine pojedine aktivnosti u procesu
, a j
k i jedinine cijene aktivnosti
, a j
A :
, ,
1
m
i a j a j
j
P k A
=
=
i
Nain dobijanja jedinine cijene bilo koje aktivnosti u poslovnom i radnom procesu
se dobije kao zbroj umnoaka pripadnih koliina radnih procesa i jedinine cijene radnih
procesa koja se dobije iz standardiziranih (normiranih) radnih procesa
30
.
, , ,
1
o
a j rp k rp k
k
A k c
=
=
i
Cijena standardiziranoga radnog ili poslovnog procesa dobije se kao zbroj
umnoaka pripadnih koliina i vrsta osnovnih resursa: radne snage, materijala,
amortizacije potrebnih sredstava i usluge drugih za ostvarivanje radnoga ili poslovnog
procesa i jedinine cijene tih vrsta osnovnih resursa:
rad
,
1
p
p l l
l
k p
=
i ,
materijal
,
1
r
m q q
q
k m
=
i ,
amortizacija
,
1
v
a u u
u
k a
=
i ,
usluge drugih
,
1
t
u s s
s
k u
=
i , a ukupno:

30
Standardiziranim normiranim radnim procesima podrazumijevamo sve vrste procesa i one u vezi proizvoda projekta i
upravljake (funkcija izvorne i projektne organizacije).
Ladislav Bevanda 56

, , , , ,
1 1 1 1
p r t v
rp k p l l m q q u s s a u u
l q s u
c k p k m k u k a
= = = =
= + + +

i i i i
Pripadne koliine osnovnih resursa dobiju se bilo kojom metodom za normiranje
rada i materijala, a cijene su minimalne s trita.
Baza vrsta djelatnosti proizvoda poslovnih procesa i aktivnosti je u Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti poslovnih sustava (prilog 2.) ili slobodno formiranoj podjeli
djelatnosti (prilog 3.)
Baza vrsta rada radnika je u nomenklaturi zanimanja (prilog 5. Nacionalna
klasifikacija zanimanja).
Baza vrsta materijala je slobodna ili se oslanja na ifrarnike materijala s trita.
Baza vrsta usluga drugih je slobodna ili se temelji na ifrarniku davatelja usluga na
tritu.
Baza amortizacije sredstava je po maksimalno stopi propisana (vremenska) ili se
rauna funkcionalna stopa.
Pojedini osnovni resursi jo mogu biti razvrstani i po organizacijskim (funkcionalnim,
.. ) jedinicama, a najee kao i sami procesi.

Procesi se prema vlasnicima u organizacijskoj shemi dijele na:
- procese predstavnika vlasnika
- procese izvorne organizacije (poduzee, tvrtka, ..)
- procese uprave projekta
- procese uprave gradnje
- procese uprave gradilita
- procese instalacije i deinstalacije gradilita
- procese pojedinanih izvrenja fizikih dijelova projekta.

Svi procesi sastoje se od aktivnosti. Aktivnosti obavljaju funkcionalne cjeline
organizacije. Zbroj aktivnosti po procesima je jednak zbroju aktivnosti po funkcijama
organizacije.
Kako se Kod radnog procesa se za vrijeme njegova trajanja ne mijenja sastav
radne grupe, a graevinska praksa do sada uglavnom poznaje normiranja rada na
pojedinanim izvrenjima fizikih pozicija projekta, ovdje se insistira na standardizaciji
radnog procesa unutar svih vrsta procesa i aktivnosti. Predloeni pristup moe posluiti
kao jedan od naina.

Kalkulacija cijene graevinskog projekta na bazi trokovnike
specifikacije

Ukupna cijena projekta najee se obraunava kao zbroj umnoaka predvienih
koliina radova po odabranim stavkama specifikacije radova (trokovnika) i njihovih
jedininih cijena. Cijena se moe iskazivati po poglavljima specifikacije (vrsti radova) a
rekapitulacija po ovim poglavljima daje ukupnu cijenu projekta. Korespodencija kroz
specifikacije radova, koje esto ine fizike i funkcionalne cjeline ili Work Breakdown
Strukture, je prihvatljiva za fazne predaje dijelova projekta kupcu i sukcesivnog
obraunavanja ostvarivanja tijekom ostvarivanja. U poglavlju 2. je specificirano:
1 1 1
1 1
( ) (( ) )
( )
n n n
p i i i i i i pi pi pi pi i
i i i
n n
i i i pi pi pi pi
i i
C k c k Dt It k p m u a It
k Dt It k p m u a It
= = =
= =
= = + = + + + + =
+ = + + + +

i i i
i i

Ladislav Bevanda 57
1
n
i i
i
k It It
=
=
i - ukupni neizravni trokovi su zbroj umnoaka dijelova neizravnih trokova

jedininih cijena trokovnikih pozicija s koliinama pojedinih pozicija.
Ukupni neizravni trokovi
1
n
i i
i
It k It
=
=
i u projektu izraeni kao dio jedinine cijene

trokovnike specifikacije
i
It , koji se odnosi na izvoenje graevinskih radova, obuhvaaju
sve trokove projekta osim izravnih trokova pojedinanih izvrenja trokovnike
specifikacije (reprodukcijsko troenje), koji su ranije istaknuti kroz razlaganje ukupnih
trokova i sastoje se iz:

-
pv
t - dio godinjih trokova predstavnika vlasnika
pv
T koji se uraunavaju u trokove
projekta ,
p
pv pv
p
C
t T
U
= i , (ovaj postotak se moe korigirati eventualnom procjenom da e za
konkretan projekt traiti vie resursa iz ovog izvora), gdje je:
-
pv
T - godinji trokovi predstavnika vlasnika temeljem analize procesa predstavnika
vlasnika za planiranu godinju proizvodnju (ili iz prethodnog razdoblja za slian ukupni
godinji prihod),
1 1
( )
q o
pv pvp pvp pvp pvp pvp pvp pvp
p p
T k c k p m u a
= =
= = + + +

i i
k
pvp
koliina p-te aktivnosti procesa predstavnika vlasnika,
c
pvp
jedinina cijena p-te aktivnosti procesa predstavnika vlasnika,
p
pvp
prosjena bruto plaa radnika predstavnika vlasnika (neto isplate uveane za
prosjena bolovanja, blagdane, godinje odmore, plaena odsustva, ..) za jedininu
koliine p-te aktivnosti procesa predstavnika vlasnika,
m
pvp
- materijalni trokovi ili potroeni materijal ili inventar za jedininu koliinu p-te
aktivnosti procesa predstavnika vlasnika,
u
pvp
usluge drugih koje se odnose na jedininu koliinu p-te aktivnosti procesa
predstavnika vlasnika,
a
pvp
amortizacija i trokovi osnovnih sredstava koji se odnose na jedininu koliinu p-te
aktivnosti procesa predstavnika vlasnika,
-
io
t - dio godinjih trokova izvorne organizacije poduzimatelja projekta
io
T koji se
uraunavaju u trokove projekta,
p
io io
p
C
t T
U
= i , (ovaj postotak se takoer moe korigirati
eventualnom procjenom da e za konkretan projekt traiti vie resursa iz ovog izvora),
gdje je:
-
io
T - godinji (planski ili iz prethodnog razdoblja za slian ukupni godinji prihod)
trokovi izvorne organizacije tj. poduzimatelja projekta,
1 1
( )
s s
io ior ior ior ior ior ior ior
r r
T k c k p m u a
= =
= = + + +

i i
k
ior
koliina r-te aktivnosti procesa izvorne organizacije poduzimatelja projekta,
c
ior
jedinina cijena r-te aktivnosti procesa izvorne organizacije poduzimatelja projekta,
p
ior
prosjena bruto plaa radnika izvorne organizacije (neto isplate uveane za
prosjena bolovanja, blagdane, godinje odmore, plaena odsustva, ..) za jedininu
koliine r-te aktivnosti procesa izvorne organizacije poduzimatelja projekta,
m
ior
- materijalni trokovi ili potroeni materijal ili inventar za jedininu koliinu r-te
aktivnosti procesa izvorne organizacije poduzimatelja projekta,
u
ior
usluge drugih koje se odnose na jedininu koliinu r-te aktivnosti procesa izvorne
organizacije poduzimatelja projekta,
Ladislav Bevanda 58
a
ior
amortizacija i trokovi osnovnih sredstava koji se odnose na jedininu koliinu r-te
aktivnosti procesa izvorne organizacije poduzimatelja projekta,
a gdje su:
p
C - konana cijena projekta koji se planira nakon izrauna ukupnih trokova,
p
U - Planirani ukupni prihod za plansko razdoblje,
,
io pv
T T - trokovi predstavnika vlasnika i izvorne organizacije kompletiraju se tako to se
analiziraju svi planirani pripadni poslovni procesi potrebni da se ostvari planirani ukupni
prihod
p
U ,
-
pu
T - trokovi projektne uprave za ostvarivanje predmetnog projekta
1 1
( )
m m
pu puj puj puj puj puj puj puj
j j
T k c k p m u a
= =
= = + + +

i i
k
puj
koliina j-te aktivnosti procesa projektne uprave,
c
puj
jedinina cijena j-te aktivnosti procesa projektne uprave,
p
puj
prosjena bruto plaa radnika projektne uprave (neto isplate uveane za prosjena
bolovanja, blagdane, godinje odmore, plaena odsustva, ..) za jedininu koliine j-te
aktivnosti procesa projektne uprave,
m
puj
- materijalni trokovi ili potroeni materijal ili inventar za jedininu koliinu j-te
aktivnosti procesa projektne uprave ,
u
puj
usluge drugih koje se odnose na jedininu koliinu j-te aktivnosti procesa projektne
uprave,
a
puj
amortizacija i trokovi osnovnih sredstava koji se odnose na jedininu koliinu j-te
aktivnosti procesa projektne uprave,
-
ugr
T -trokovi upravljanja gradnjom vie gradilita,
1 1
( )
n n
ugr ugrk ugrk ugrk ugrk ugrk ugrk ugrk
k k
T k c k p m u a
= =
= = + + +

i i
k
ugrk
koliina k-te aktivnosti procesa uprave gradnje vie gradilita,
c
ugrk
jedinina cijena k-te aktivnosti procesa uprave gradnje vie gradilita,
p
ugrk
prosjena bruto plaa radnika uprave gradnje vie gradilita (neto isplate uveane
za prosjena bolovanja, blagdane, godinje odmore, plaena odsustva, ..) za jedininu
koliine k-te aktivnosti procesa uprave gradnje vie gradilita,
m
ugrk
- materijalni trokovi ili potroeni materijal ili inventar za jedininu koliinu k-te
aktivnosti procesa uprave gradnje vie gradilita,
u
ugrk
usluge drugih koje se odnose na jedininu koliinu k-te aktivnosti procesa uprave
gradnje vie gradilita,
a
ugrk
amortizacija i trokovi osnovnih sredstava koji se odnose na jedininu koliinu k-te
aktivnosti procesa uprave gradnje vie gradilita,

-
ugrd
T - trokovi upravljanja gradilitem,
1 1
( )
o o
ugrd ugrdl ugrdl ugrdl ugrdl ugrdl ugrdl ugrdl
l l
T k c k p m u a
= =
= = + + +

i i
k
ugrdl
koliina l-te aktivnosti procesa uprave gradilita,
c
ugrdl
jedinina cijena l-te aktivnosti procesa uprave gradilita,
p
ugrdl
prosjena bruto plaa radnika uprave gradilita (neto isplate uveane za prosjena
bolovanja, blagdane, godinje odmore, plaena odsustva, ..) za jedininu koliine l-te
aktivnosti procesa uprave gradilita,
m
ugrdl
- materijalni trokovi ili potroeni materijal ili inventar za jedininu koliinu l-te
u
ugrdl
usluge drugih koje se odnose na jedininu koliinu l-te aktivnosti procesa uprave
gradilita,
Ladislav Bevanda 59
a
ugrdl
amortizacija i trokovi osnovnih sredstava koji se odnose na jedininu koliinu l-te

-
si
T -trokovi instalacije i deinstalacije gradilita (Site Instalation),
1 1
( )
v v
si siu siu siu siu siu siu siu
u u
T k c k p m u a
= =
= = + + +

i i
k
siu
koliina u-te aktivnosti procesa instalacije, odravanja i deinstalacije gradilita,
c
siu
jedinina cijena u-te aktivnosti procesa instalacije, odravanja i deinstalacije
gradilita,
p
siu
prosjena bruto plaa radnika na instalaciji i deinstalaciji gradilta (neto isplate
uveane za prosjena bolovanja, blagdane, godinje odmore, plaena odsustva, ..) za
jedininu koliine u-te aktivnosti procesa instalacije, odravanja i deinstalacije gradilita,
m
siu
- materijalni trokovi ili potroeni materijal ili inventar za jedininu koliinu u-te
aktivnosti procesa instalacije, odravanja i deinstalacije gradilita,
u
siu
usluge drugih koje se odnose na jedininu koliinu u-te aktivnosti procesa instalacije,
odravanja i deinstalacije gradilita,
a
siu
amortizacija i trokovi osnovnih sredstava koji se odnose na jedininu koliinu u-te
aktivnosti procesa instalacije, odravanja i deinstalacije gradilita,

-
v
U - upravljaka vrijednost je apsolutni pozitivni ili negativni iznos, koji se uvrsti u
projektnu cijenu, a ini ga upravljaka odluka u pogledu nekih od sljedeih poslovnih
injenica i rezultat je izdvojenih analiza posebna analiza 3.

- D- Planirana stopa dobiti iz ostvarenja planiranog ukupnog prihoda (ovdje se smatra da
se dividenda isplauje iz dobiti i ne iskazuje se zasebno, postotak dobiti se utvruje
posebnom analizom).

Do sada ukalkulirani trokovi, bez analize rizika i ukalkuliranja u cijenu, ine minimalnu
cijenu projekta (cijena na pragu rentabilnosti):
,min 1 1
1
( )
n
p p i pi pi pi pi pv io pu ugr ugrd si v
i
C C k p m u a t t T T T T U D
=
= = + + + + + + + + + + +
i
-
1
Risk - procijenjeni rizik u projektu prema prilogu o procjeni rizika a na temelju preliminarne
cijene projekta.

Ladislav Bevanda 60
Analiza rizika u graevinskoj kalkulaciji (9), (13), (47), (48), (51), (53), (56),
(57), (58), (59), (65), (68), (72), (74), (75) , (76).

Ako pretpostavimo da su do sada analizirane komponente cijene projekta u graevinskoj
kalkulaciji
1 1 pi pv io pu ugr ugrd si v
T t t T T T T U D + + + + + + + + , u nastojanju prema izradi to
prihvatljivije ponude na pragu rentabilnosti, iskazane kao minimalno prihvatljive, sigurno
e ih dinamizam imbenika, koji utjeu na cijenu, izmjeniti. Kvalificiranje i kvantificiranje
utjecaja pojedinih pojava izvora rizika, u tijeku odvijanja projekta, koji imaju utjecaj na
promjenu vrijednosti komponenti cijene projekta i samog projekta zovemo procjenjivanje
rizika u projektima. Procjenjivanje rizika u projektima se odvija u 4 faze: identificiranje
rizika, procjenjivanje rizika, razvoj reagiranja na rizik i kontrola rizika. U ovom radu emo
za matematski model pokazati primjenu Monte Carlo metode u procjenjivanju rizika.

Identifikacija rizika
Pri identifikaciji rizika u graevinskim projektima potrebno je sainiti kontrolne karte u
kojima e se specificirati mogui uzroci-izvori rizika, njihova vjerojatnost i jaina njihova
utjecaja na pojedinu komponentu cijene projekta. Izvori rizika mogu se podijeliti na:
(literatura)
- vanjske izvore rizika (pravni, politiki, ekonomski, socijalni, prirodni) i
- unutarnje izvore rizika (upravljanje, tehnika dokumentacija, ljudski imbenik, opskrba i
logistika, ugovaranje).
Ne ulazei u ovom radu u naine kvantificiranja rizika s obzirom na izvore i uzroke, to bi
mogla biti tema daljnjeg izuavanja rizika u projektima, predstavit emo posljedice
utjecaje na poveanje pojedinih cijena, kao da nam je mehanizam zakljuivanja o utjecaju
uzroka rizika na pojedine komponenete cijene ve poznat. Do procjenjivanja rizika
dobijene vrijednosti komponenti cijene u kalkulaciji projekta smatramo minimalnim i one
su:
1 1 ,min pi pv io pu ugr ugrd si v p
T t t T T T T U D C + + + + + + + + =
Komponente cijene projekta predstavnika vlasnika
1 pv
t i
1 io
t izraunate su na bazi
preliminarno procjenjene cijene projekta
pp
C koja je odreena u okvirnom iznosu iz ranijih
slinih projekata i iskustva, te je
preliminarni troak predstavnika vlasnika koji se zaraunava u cijenu projekta
1
pp
pv pv
p
C
t T
U
= i
a preliminarni trokovi izvorne organizacije koji se zaraunavaju u cijenu projekta
,1
pp
io io
p
C
t T
U
= i ,
Openito analiza rizika za identifikaciju bi u matrici rizika izgledala kako slijedi:

Red.broj Izvori rizika
(1 .. m)
Utjecaj
(1-5)
Vjerojatnost
(A-E)
1

m
Tabela 6. Izvori rizika i vjerojatnost

Matrica kvalitativne analize rizika:
Kvaliteta utjecaja izvora rizika
beznaajan manji osrednji vei katastrofalan
Ladislav Bevanda 61
Skoro
siguran
..................
................
.
................
.
............. ....................
A
vjerojatan
..................
................
.
................ ............. ...................
B

umjeren
..................
................
.
................ ............. ...................
C

nevjerojatan
..................
................
.
................
.............
.
...................
D

rijedak
..................
................
.
................
.............
.
...................
E

v
j
e
t
o
j
a
t
n
o
s
t

1 2 3 4 5
Tabela 7. Matrica kvalitativne analize rizika

Iz ove analize bi proizala poveanja pojedinih komponenti cijene projekta ovisno o vrsti
izvora rizika, utjecaju izvora rizika na komponentu cijene i vjerojatnost pojavljivanja.

Procjena rizika
Na temelju utvrenih uzroka-izvora rizika te analizom vjerojatnosti i snage utjecaja tih
rizika u proteklim projektima (kroz kontrolne karte, a ovdje se pretpostavlja da model za
kvantificiranje rizika ve postoji) mogu se procjenjivati-kvantificirati utjecaji izvora rizika na
pojedine komponente kalkulativne cijene poslovne procese (dijelove kalkulativne cijene
projekta). Ovdje se ne izlae logika tog zakljuivanja. Tako emo dobiti vrijednosti koje se
dodaju na pojedine minimalne vrijednosti komponenti cijena projekta, usljed pojedine vrste
izvora rizika.
Tako e se dobiti nakon dosadanjih analiziranih minimalnih i maksimalno mogue cijene
komponenti projekta.
31

Izvor
rizika
Trokovi projekta kao posljedica rizinih dogaaja, M-broj izvora rizika
min
pi
T
1 pv
t
1 io
t
pu
T
ugr
T +
ugrd
T
si
T
v
U D
,min p
C
1
,1 pi
T
1,1 pv
t
1,1 io
t
,1 pu
T (
ugr
T +
ugrd
T )
1
.
,1 si
T
,1 v
U
1
D
,1 p
C
2
3
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

, pi i
T
1, pv i
t
1, io i
t
, pu i
T (
ugr
T +
ugrd
T )
i
.
, si i
T
, v i
U
i
D
, p i
C
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
M
, pi m
T
1, pv m
t
1, io m
t
, pu m
T (
ugr
T +
ugrd
T )
m
.
, si m
T
, v m
U
m
D
, p m
C
max
,max pi
T
1,max pv
t
1,max io
t
,max pu
T (
ugr
T +
ugrd
T )
max

,max si
T
,max v
U
max
D
,max p
C
Tabela 8. Trokovi projekta kao posljedica rizinih dogaaja

, pi i
T - procijenjeni dio rizika za komponentu cijene
pi
T koji usljed uzroka rizika i, i=1m

31
Ovdje je vano istaknuti da pojedini izvori rizika ne djeluju na komponente cijene u definitivnim iznosima
nego se odstupanja mogu ponaati po nekoj krivoj razdiobe vjerojatnosti, to ovdje predstavljenu analizu
uslonjava, ali za razinu ovog rada smatram da je dovoljno spomenuti naelo procjene rizika a ne i dati
potpuno tone matematike modele.

Ladislav Bevanda 62
i
D - procijenjeni dio rizika za komponentu cijene D koji usljed uzroka rizika i, i=1m
Maksimalne vrijednosti pojedine komponente cijene projekta se dobiju kao:
,max ,1 , ,
... ...
pi pi pi pi i pi m
T T T T T = + + + + +
...
,max ,1 , ,
... ...
pu pu pu pu i pu m
T T T T T = + + + + +
...
max 1
... ...
i m
D D D D D = + + + + + ,
a ukupna maksimalna cijena projekta kao:
,max p
C =
,max pi
T +
1,max pv
t +
1,max io
t +
,max pu
T +(
ugr
T +
ugrd
T )
max
+
,max si
T +
,max v
U +
max
D
i ukupan rizik unutar projektne cijene usljed pojedinog izvora rizika (1, ... , m):
,1 p
C =
,1 pi
T +
1,1 pv
t +...+
1
D
...
, p i
C =
, pi i
T +
1, pv i
t +...+
i
D
....
, p m
C =
, pi m
T +
1, pv m
t +...+
m
D
gdje se moe ponovo iskontrolirati ukupna maksimalna cijena iz dodavanja ukupnih rizika
za pojedini izvor rizika na minimalnu cijenu
,max p
C =
,min p
C +
,1 p
C +...+
, p i
C +...+
, p m
C

Analiza rizika Monte Carlo metodom (formule su iz MS Excel-a)
32
,
33

Ova metoda ostvaruje procjenu rizika u rasponu izmeu minimalne i maksimalne
vrijednosti ukupne cijene projekta, statistikom obradom sluajnih vrijednosti unutar
zadanog raspona cijene, u sljedeim pretpostavkama i koracima:

- vai uvjet iz teorije vjerojatnosti
34

1 3
Pr 99, 73%
N
N N

<
`
)
,
- sluajna varijabla vrijednosti komponenti cijena
, pi i
T ,
1, pv i
t ,
1, io i
t ,
, pu i
T ,
, ugr i
T +
, ugrd i
T ,
, si i
T ,
, v i
U ,
i
D (i -potreban broj iteracija)

izmeu minimalnih vrijednosti komponenti cijene
pi
T ,
1 pv
t ,
1 io
t ,
pu
T ,
ugr
T +
ugrd
T ,
si
T ,
v
U , D ,

i maksimalne vrijednosti
,max pi
T +
1,max pv
t +
1,max io
t +
,max pu
T +(
ugr
T +
ugrd
T )
max
+
,max si
T +
,max v
U +
max
D

dobiju se na nain pogaanja sluajne vrijednosti izmeu minimalne i maksimalne, a MS
Excelu, na temelju izloenog, to izgleda kao:
,1 ,max
() ( )
pi pi pi pi
T T RAND T T = + i ,

, ,max
() ( )
pi n pi pi pi
T T RAND T T = + i ,
pi
T =
,min pi
T

32
Rob Jeges, Monte Carlo simulation in MS Excel , www.projectware.com.au
33
Osim koritenja mogunosti MS Excela na temelju izloenog se moe sainiti i zasebni algoritam za ovaj postupak.

34
Uz pouzdanost 99,73% (irina intervala +- 3 standardne devijacije) moe se utvrditi da e apsolutna pogreka
procjene biti manja od
3
N
(izvedeno iz Centralnoga graninog teorema), gdje je standardna devijacija uzorka iz

populacije, a N broj varijabli u uzorku populacije
Ladislav Bevanda 63
--------------------------------------------------------------------

1 pv
t
1 io
t
pu
T
ugr
T +
ugrd
T
si
T
v
U

--------------------------------------------------------------------

1 max
() ( ) D D RAND D D = + i ,

max
() ( )
i
D D RAND D D = + i , D=
min
D
--------------------------------------------------------------------
a sluajna varijabla vrijednosti ukupne cijene izmeu minimalne i maksimalne vrijednosti
cijene dobije se na nain:
1,1 p
C =
,1 pi
T +
1,1 pv
t +
1,1 io
t +
,1 pu
T +
,1 ugr
T +
,1 ugrd
T +
,1 v
U +
1
D
...
1, p i
C =
, pi i
T +
1, pv i
t +
1, io i
t +
, pu i
T +
, ugr i
T +
, ugrd i
T +
, si i
T +
, v i
U +
i
D
...
1, p n
C =
, pi n
T +
1, pv n
t +
1, io n
t +
, pu n
T +
, ugr n
T +
, ugrd n
T +
, si n
T +
, v n
U +
n
D

Tabela iteracija 1. za izraun izgleda kako slijedi:

Broj
iteracija
Sluajne vrijednosti dijelova cijene kao posljedica procjene rizika ,N-broj iteracija
Min.
cijena
pi
T
1 pv
t
1 io
t
pu
T
ugr
T +
ugrd
T
si
T
v
U D
,min p
C
Max.
cijena
,max pi
T
1,max pv
t
1,max io
t
,max pu
T (
ugr
T +
ugrd
T )
max

,max si
T
,max v
U
max
D
,max p
C
1
,1 pi
T
1,1 pv
t
1,1 io
t
,1 pu
T
,1 ugr
T +
,1 ugrd
T
,1 si
T
,1 v
U
1
D
1,1 p
C
2
3
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
i
, pi i
T
1, pv i
t
1, io i
t
, pu i
T
, ugr i
T +
, ugrd i
T
, si i
T
, v i
U
i
D
1, p i
C
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
N
, pi n
T
1, pv n
t
1, io n
t
, pu n
T
, ugr n
T +
, ugrd n
T
, si n
T
, v n
U
n
D
1, p n
C
Tabela 9. Sluajne vrijednosti dijelova cijene kao posljedica procjene rizika simulacija
Monte Carlo

- odreivanje broja iteracija i=1 N iz apsolutne pogreke je na nain:
apsolutna pogreka
3
N
= , gdje je
- standardna devijacija sluajne varijable
- N broj iteracija za apsolutnu pogreku
Standardnu devijaciju raunamo izmeu minimalne ukupne vrijednosti
1,min 1 p p
C C = ,
maksimalne ukupne vrijednosti
1,max p
C i srednje vrijednosti izmeu minimalne i
maksimalne vrijednosti sluajne vrijednosti cijene projekta
1,max 1,min
( : )
p p
AVERAGE C C
Ladislav Bevanda 64
1,max 1,min 1,min 1,max
( : , ( : ))
p p p p
STDEVP C C AVERAGE C C =

Za broj potrebnih iteracija, na temelju odabranog postotka pogreke p% od srednje
vrijednosti izmeu minimalne i maksimalne cijene projekta, apsolutnu pogreku raunamo
kao:
apsolutna pogreka
1,max 1,min
( : ) %
p p
AVERAGE C C p = i
nakon ega je
potreban broj iteracija iz apsolutne pogreke
2
3
N

| |
=
|
\ .

Izvravanjem dobijenog broja iteracija N (tabela iteracija 1.) sluajnih vrijednosti cijene
projekta dobijenih na ovaj nain, dobije se niz sluajnih vrijednosti cijene projekta
1, p i
C od
minimalne do maksimalne cijene projekta.

Za dobijanje histograma frekvencija sluajnih cijena u rasponu izmeu
,max p
C i
,min p
C
podijeli se raspon na eljeni broj razreda k, gdje se dobije korak za pojedini razred
,max ,min
,
p p
p k
C C
C
k
= za histogram frekvencija ukupne cijene u pojedinom razredu, a gdje

je vrijednost cijene u pojedinom razredu sluajne cijene za koji se rauna frekvencija
, ,min , pk j p p k
C C C j = i i , j - broj razreda 1 ... k
(broj razreda k za frekvencije se odabire ovisno o eljenoj tonosti gustoi razreda,
koja se eli postii)

Nakon toga izrauna se broj sluajno dobijenih cijena kumulativno do vrijednosti u
pojedinom izabranom razredu-kumulativna apsolutna frekvencija cijena:
m
j
=COUNTIF(
,1 pk
C :
, pk k
C ;
, pk j
C )
m
j,max
= N , N-broj iteracija
Slika 20. Kumulativna apsolutna frekvencija sluajnih cijena

Histogram frekvencija ukupne cijene u pojedinom razredu se dobije kao:
n
j
= m
j
- m
j-1,
m
0
=0, j = 1, ..., k

Ladislav Bevanda 65

B
r
o
j

p
o
j
e
i
n
i
h

c
i
j
e
n
a

u

o
d
a
b
r
a
n
o
m

r
a
z
r
e
d
u

d
i
j
e
l
a

r
a
s
p
o
n
a

Razredi vrijednosti sluajnih varijabli k
Slika 21. Histogram frekvencija ukupne cijene u pojedinom razredu

Kumulativna relativna frekvencija ukupne sluajne cijene za pojedini razred se dobije kao:
j
j
m
p
n
= , j = 1, ..., k

p
o
s
t
o
t
a
k

p
o
k
r
i
a

r
i
z
i
k
a

,1 risk
p

,1 risk
C
Slika 22. Kumulativna relativna frekvencija sluajne cijene

- Izborom postotka pokrivenosti rizika
,1 risk
p , tj. ordinate kumulativne relativne frekvencije i
na temelju toga dobijene vrijednosti sluajne cijene projekta s pokrivenou rizika
Ladislav Bevanda 66
,1
100
risk
p i %, na apscisi
,1 risk
C izmeu
,max p
C i
,min p
C - dobijamo procijenjeni pokriveni rizik
100
risk
p i % na temelju prethodne analize:
R
isk,
risk
p ,1
=
,1 risk
C -
,min p
C
Konano se dobije prva blia cijena projekta
1 p
C s prethodno procijenjenom cijenom
projekta
1 1 1 , ,1
1
( )
risk
n
p i pi pi pi pi pv io ugr ugrd si v isk p
i
C k p m u a t t T T T U D R
=
= + + + + + + + + + + +
i
Nakon prve okvirne cijene projekta
1 p
C koja se temeljila, u dijelu trokova predstavnika
vlasnika i izvorne organizacije, na
pp
C - preliminarnoj cijeni projekta koji se odredio u
okvirnom iznosu iz ranijih slinih projekata i iskustva, obnavlja se prethodni proraun
konane cijene projekta
p
C s procjenom rizika prethodno prikazanom uz uvrtavanje
konanih trokova predstavnika vlasnika
1 p
pv pv
p
C
t T
U
= i i konanih trokova izvorne
organizacije
1 p
io io
p
C
t T
U
= i na bazi prve blie cijene projekta
1 p
C . Ovaj se postupak moe
eventualno i ponavljati do eljenog odstupanja konane cijene od okvirne procjenjene, te
se na kraju dobije konana cijena projekta
p
C :
,
1
( )
risk
n
i
=
= + + + + + + + + + + +
i
1
( )
n
p i pi pi pi pi tr
i
C k p m u a I
=
= + + + +
i ,
s izabranim postotkom pokrivenosti rizika 100(%)
risk
p i , tj. ordinate kumulativne relativne
frekvencije
risk
p i temeljem toga dobijene vrijednosti na apscisi raspona cijene
risk p
C C =
izmeu
,max p
C i
,min p
C - i procijenjenim rizikom:
R
isk,
risk
p
=
risk
C -
,min p
C
Ovim se izraunavaju neizravni tokovi s ukljuenim rizikom kao:
,
risk
tr pv io ugr ugrd si v isk p
I t t T T T U D R = + + + + + + +

koji se mogu koristiti u ranije predstavljenim modelima izrauna trokova projekta na
temelju trokovnikih specifikacija:

-neizravni trokovi se dijele samo na radnu snagu pojedinanih izvrenja:
1
( (1 ) )
n
p i pi pi pi pi
i
C k p F m u a
=
= + + + +
i
1
tr
n
i pi
i
I
F
k p
=
=
i

- neizravni trokovi se dijele na ukupne trokove trokovnike specifikacije
1
1
(( ) 1), 1 1
( )
n
tr
p i pi pi pi pi n
i
i pi pi pi pi
i
I
C k p m u a F gdje je F
k p m u a
=
=
| |
|
| = + + + = +
|
+ + +
|
\ .
i i
i

Osim koritenja mogunosti MS Excel-a temeljem izloenog moe se sainiti i zasebni
algoritam za ovaj postupak.

Ladislav Bevanda 67
Razvoj reagiranja na rizik - izrada planova za reagiranje na rizik

Na temelju utvrenih izvora rizika i njihovih utjecaja na pojedine komponente cijene
projekta, izrauju se planovi reagiranja na rizik, na nain da se odreuju aktivnosti koje je
potrebno poduzimati da se minimaliziraju utjecaji rizinih dogaaja na cijenu projekta, kao i
da se izvre rezervacije sredstava za pojedine rizine situacije.
Tablica reagiranja na rizik:

Red.broj Aktivnosti odgovora na izvore
(1 .. m)
Utjecaj
(1-5)
Vjerojatnost
(A-E)
1

m
Tabela 10. Aktivnosti odgovora na rizine dogaaje

Matrica kvalitativne analize rizika:

Utjecaj odgovora na rizik
beznaajan manji osrednji vei katastrofalan
Skoro
siguran
..................
................
.
................
.
............. ....................
A
vjerojatan
..................
................
.
................ ............. ...................
B

umjeren
..................
................
.
................ ............. ...................
C

nevjerojatan
..................
................
.
................
.............
.
...................
D

rijedak
..................
................
.
................
.............
.
...................
E

v
j
e
t
o
j
a
t
n
o
s
t

1 2 3 4 5
Tabela 11. Aktivnosti odgovora na rizine dogaaje

Razvoj reagiranja na rizik je sve vaniji to je potreba za dobijanjem pojedinih poslova
natjeaja vea te rezervacije za rizik sve manje.

Kontrola rizika

Provedba i auriranje planova rizika provodi se usporeujui planirane (iskalkulirane)
vrijednosti komponenti cijene projekta sa stvarnim koje se utvruju kroz odvijanje projekta
(temeljem npr. kontrolnih karata ili zapisa kvalitete) uvaavajui pretpostavljene uzroke
rizika i usporeujui ih sa stvarnim rizicima u projektu koji su se dogodili (identificiraju se
kroz odvijanje projekta). U fazi kontrole (usporedbe) dijela cijene u odnosu na plan kroz
odvijanje projekta, potrebno je identificirati stvaran rizik koji se dogodio, odnosno
identificirati odstupanje od planirane cijene i utvrditi mu uzrok. Ovakve kontrolne karte
mogu posluiti za utvrivanje (procjenjivanje) kvantitativnoga i kvalitativnog utjecaja
pojedinog uzroka rizika na pojedinu komponentu cijene. Dakle, usporeujui kontrolnu listu
identifikacije uzroka rizika na poetku kalkulacije, njihova utjecaja na cijenu i kontrolnu listu
odstupanja planiranih dijelova trokova i ostvarenih trokova projekta, a uvaavajui rizike
koji su se dogodili, mogue e biti kroz viestruka mjerenja (kontrole) odrediti vezu uzroka
rizika i razdiobe vjerojatnosti pretpostavljene ukalkulirane cijene (troka projekta).
Ladislav Bevanda 68
6.Zakljuak i smjernice za dalja istraivanja

Analizom
- stanja na tritu na kojem poslovni sustav sudjeluje,
- potencijala poslovnog sustava,
- neophodne organizacijske strukture poslovnog sustava,
- zahtjeva proizvodnje u programima djelatnosti poslovnog sustava,
- strukture sustava projekta i faza ivotnog tijeka projekta,
- zahtjevanih znaajki proizvoda projekta,
- procesa ulagaa i izvorne organizacije,
- procesa projektne organizacije,
- svih standardnih radnih procesa unutar organizacije,
- rizika poslovanja i rizika u projektu, te
- strukturiranjem trokova u poslovanju i u projektima odgovarajuim vrsti djelatnosti
(programu, projektima),

dobiju se:

- modeli
struktura izvorne organizacije poduzimatelja projekta i
projektne organizacije - organizacije kojoj je projekt dodijeljen,
- procesi predstavnika dioniara i funkcija izvorne organizacije, koja je poduzela
projekt, potrebni za ostvarenje ciljeva poslovnog sustava (potencijali, misije, vizija,
strategija, BSC),
- procesi projektne organizacije potrebne za ostvarivanje mjerljivih ciljeva projekta
(Project Scorecard)
- opi i posebni zahtjevi za sve radove i usluge u djelatnosti poslovnog sustava,
- opi i posebni tehniki zahtjevi proizvoda projekata,
- standardizirani i normirani radni procesi-pozicije za aktivnosti unutar svih
procesa:
pojedinanih izvrenja (bilo da se radi o
izvoenju radova hardware,
izradi tehnike dokumentacije-software,
uslugama ili
procesnim proizvodima),
instalacije i deinstalacije gradilita,
upravljanja gradilitem,
upravljanja gradnjom,
upravljanja projektima,
upravljanja izvornim organizacijama, kao i
radnim procesima predstavnika vlasnika,
- modeli za
identifikaciju rizika,
procjenu rizika (kvantitativnu analizu utjecaja rizika na projekt),
reagiranja na rizik, te
kontrolu rizika i
- politike cijena poslovnog sustava u pogledu
upravljake veliine ,
planirane dobiti i
stanja potencijala tvrtke kroz plansko razdoblje,

to omoguuje izradu slojevite i pouzdane

strukture trokova graevinskih projekata
Ladislav Bevanda 69

(ponudbene kalkulacije u fazi izrade ponude, ugovorne kalkulacije za fazu ugovaranja,
nakon to se svi zahtjevi za ugovor preciziraju, izvoake kalkulacije za fazu organizacije
izvoenja radova optimizacija projekta pri izradi projekta organizacije graenja (tehno-
ekonomski elaborat), naknadne kalkulacije po uporabnoj dozvoli, po predaji proizvoda
naruitelju i u svrhu ocjene uspjenosti prema karti postignua projekta),

s ciljem

1. optimiranja trokova poslovanja poslovnog sustava,
2. optimiranja trokova izvedbe projekata (ekonomino i rentabilno
ostvarivanje, uz uvaavanje stohastinost) i
3. osiguranja ulaznih podatke za informacijski poslovni sustav u sklopu
kojeg bi kao podsustav funkcionirao informacijski sustav za upravljanje
projektom.

Smjernice za dalja istraivanja:

Pretpostavljajui da su prethodno izloenim analizama rijeene osnove za definiranje
procesa i struktura organizacija za ostvarivanje projekata i nadzor nad njima, kao poetni
parametri za informacijske sustave poslovanja i projekta, nastavak istraivanja bi mogao
ii u pravcu:

1. razvoja pouzdanih modela:
a. identifikacije rizika (uzrok, izvor posljedica),
b. procjenjivanja (kvantificiranja) rizika (rasponi utjecaja i razdiobe vjerojatnosti
utjecaja pojedinog izvora rizika na pojedini dio cijene projekta unutar
raspona),
c. matematikog aparata za raun rizika u graevinskoj kalkulaciji (simuliranje,
frekvencija, korelacija, ..)
d. reagiranja na rizik u procesima izvorne i projektne organizacije (odreivanje
procesa i izvora za pokrie posljedica rizinih dogaaja),

2. razvoja integralnoga informacijskog sustava za planiranje, ostvarivanje i nadzor nad
poslovnim procesima pri ostvarivanju graevinskih projekata i projektnim
procesima,

3. razvoj softwarea za kalkuliranje trokova projekta s varijabilnim (s odreenom
vjerojatnosti) pridruivanjem trokova izvorne organizacije trokovima svakog
projekta posebno, temeljem modela pod 1..

Ladislav Bevanda 70
Popis koritene literature
(1)Analitiki raunski plan, TEB Zagreb, 1994.
(2)Angus R.B.,Gundersen N.A.,(1997.) Planing, Performing and Controling Projects, Prentice Hall, ISBN 0-13-
255381-3
(3)Banovec, F., Znsilnost vodenja gradbenih projektov primer gradbeno podjetje GROSUPLJE,
Magistarsko delo, Ljubljana, 2002.
(4) Bevanda, L.- Jurii, M., 2002., CONSTRUCTION PRICING A FOUNDATION FOR QUALITY
CONSTRUCTION PROJECT MANAGEMENT, 2nd SENET Conference on Project management Cavtat,
(5)Buar, G., Normativi graevinskih radova, Graevinar, Zg, 1998.(3), 155-158, ISSN 0350-2465,
(6)Buar, G. (1999.), Prirunik za graevinsko poduzetnitvo, Normativi graevinskih radova, ICG Omialj,
ISBN 953-97875-0-5,
(7)Crosby P.B. (1979) : KVALITETA JE BESPLATNA, Privredni vjesnik, ZG, ISBN 953-6488-06-X
(8)ebetovi, .,Uspostava lanca VIZIJA-MISIJA-STRATEGIJA-CILJEVI - procesi- Balanced Scorecard
(9)eri, V., Simulacijsko modeliranje, Zagreb, 1993., 519.876 (075.8)
(10)ubra, N., Planiranje i programiranje u graevinarstvu, Graevinska knjiga, Beograd, 1982.
(11)Dellen R., Uhlmann E.,(1996) : Qualitats management, Rudolf Mueller, ISBN 3-481-01044-3,
(12)Dolan, M., Projektni kontroling, Magistarsko delo, Ljubljana, 2002.
(13)Duncan W.R.,(1996)A Guide to the Project Management Body of Knowledge ISBN1-880410-12-5,
(14)ukan, P. Standardni opisi i nodmativi, IGH
(15)EN ISO 9000-1:1994
(16)Friedl, P., Projektni pristup k izvajanju gradbenih projektov v sistemu ravnanja kakovosti in standarda
ISO 9001:2000 gardbene ineniring organizacije, Magistarsko delo, Ljubljana, 2002.
(17)Graevni godinjak HDGI 1995
(18)Hadovi, ., Gradilite, 1995., Sarajevo, UDK 69.051/1058 (075.8)
(19)Hadovi, ., Ekonomika graenja, 1997., Sarajevo, UDK 69.05:33 (075.8)
(20)Halpin D.W., Woodhead R.W., Construction Management , 1998
(21),Hauptverband der Deutscen Bauindustrie e. V und Zentralverband des Deutschen Baugewerbes e.V. ,
Kosten- und Leistungsrechnung der Bauunternehmen KLAR Bau, 2001, 7. aktualisierte Auflage, Bauverlag
GmbHut Wiesbaden und Berlin ISBN 3-7625-3578-7, Werner-Verlag Duesseldorf ISBN 3-8041-4975-8
(22)HRN ISO 9000-2:1994
(23)Institut fuer Zeitwirtschaft und Betriebsberatung Bau, Arbeitszeit-Richtwerte Tabelle Hochbau mit
Handbuch Arbeitsorganisation Bau, Konventionelle Schalung und Grossflaechen Schalung, ,1999, ISBN 3-
923597-39-8
(24)Injac, N. : MALA ENCIKLOPEDIJA KVALITETE, 1998.
(25)ISO 9000:2000, prednacrt
(26)ISO 10014:1998, ISO 10006:1998, HRN ISO 9000-2:1994, EN ISO 9000-1:1994, prednacrti,
(27)Izetbegovi, J., Bandi, M., Linari, Z, 1998., Primjena informatikih tehnologija u hrvatskom
graditeljstvu , Graevinar IV/98, UDK 624+69(05)=862. ISSN 0350-2465,
(28)Jaggar David, Ross A, Building Design Cost Management, ISBN 0-632-05805-6,
(29)Kampu, A., Projektni management pri razvoju programskih reitev, Magistarsko delo, Ljubljana, 2002.
(30)Kaplan R.S., Norton D.P.The Strategy-Focused Organization
(31)Katavi, M., Hamari, S.,- Poslovna politika
(32)Klepec, J., Organizacija graenja, Zagreb, 1989.
(33)Kordi, D., Organizacija poduzea, Mostar, 1997., Narodni list,
(34)Kriai, V., Dinamika kalkulacija A-K metoda, V.simpozij, Organizacija i management u
gradjevinarstvu, 1993.
(35)Lonari, R., (1996.) Organizacija izvedbe graditeljskih projekatat, Zg,
(36)Lucey Terry, Costing, Sixth Edition, New York, ISBN 0-8264-5510-7,
(37)Lukin, Z., Analiza stanja projektnega managementa v slovenskih podjetjih, Magistarsko delo, Ljubljana,
2002.
(38)Marenjak, S., Model racionalizacije planiranja i kontrole trokova i vremena, 1995., magistarski rad
(39)Marenjak, S.,1999., Modeli procjenjivanja trokova, Graevinar V/99, UDK 624+69(05)=862. ISSN 0350-
2465,
(40)Marenjak, S., A.El-Haram M., Malcolm R., Horner W. ,2002, Procjena ukupnih trokova projekta u
visokogradnji, Graevinar VII/2002, UDK 624.18:624.193, ISSN 0350-2465,
(41)Marui, D., Optimizacija investicijskih projektata, Split, 1999., skripta
(42)Marui, J.(1994.), Organizacija graenja, FS Zagreb, ISBN 953-6051-04-4,
(43)Medani, B., Management u graevinarstvu, Osijek, 1997., UDK 624 (075.8), UDK 65.012 (075.8),
(44)Meguar, A., Merila uspenosti poslovanja podjetji v novi ekonomiji, Magistarsko delo, Ljubljana, 2002.
(45)Normativi vremena sa opim uvjetima za pojedinu grupu radova, Beograd, 1975.
(46)Norme ISO 9000:2000,
(47)Norme ISO 10014:1998
(48)Norme ISO 10006:1998
(49)Oskar Zagreb : Materijali sa kole managera kvalitete, Trakoan, 1999.
(50)Osmanagi Bedenik, N., Potencijali poduzea, Zagreb, 1993., ISBN 953-180-000-6,
Ladislav Bevanda 71
(51)Paue, ., Uvod u matematiku statistiku, Zagreb, 1993., CIP 519.22 (075.8),
(52)Pavli, M. Razvoj informacijskih sustava, (1996.), Zagreb, Znak, ISBN 953-180-016-1
(53)Pejovi, T., Izvori i struktura rizika kod planiranja graevinskih projekata, 1997., magistarski rad
(54)Poganik, K., Management projekta razvoja visokotehnolokerga produkta, Ljubljana, 2002., Magistarski
rad,
(55)Prirunik za konzultantske usluge u investicijskoj izgradnji, Koprojekt-Zagreb, 1991.
(56) Project Management Institutes, A Guide to the Project Management Body of Knowledge (PMBOK
Guide).2000, ISBN 1-880410-12- 5
(57)Radujkovi, M., Upravljanje rizikom kod graditeljskih projekata, Graevinar, 1997., ISSN 0350-2465,
(58)Radujkovi, M., Voditelj projekta, Graevinar 52, 2000., 143-151, ISSN 0350-2465,
(59)Radujkovi, M., 1999., Izvori prekoraenja rokova i prorauna graevinskih projekat, Graevinar
II/1999., UDK 624.18:624.193, ISSN 0350-2465,
(60)Ravli, S., dipl.oec., PRIMJENA KONCEPTA BALANCED SCORECARD U ERICSSONU NIKOLI TESLI,
IV Hrvatska konferencija o kvaliteti, 2002.
(61)Remus, U., Processorientiertes Wissensmanagement, Dissertation, Regensburg, 2002.
(62)Ribarovi, Z., Inenjerska ekonomija, Split, 1998/99., skripta
(63)Salzmann K. Processverbeserung der Projektorganization, Dissertation, Gottingen 2001
(64)Sikavica, Novak, (1999.) Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, ISBN 953-170074-5,
(65)Skendrovi, V., Upravljanje projektima, skripta, Zagreb,
(66)Slovi, D., Ekonomske kalkulacije u graevinarstvu, PFV, Beograd, 1983.
(67) Strategic Management for Senior Leaders, A Handbook for Implementation, DON, grupa autora, 1997,
(68)oi, I., Serdar, V., Uvod u statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 2002., ISBN 953-0-30315-7,
(69)Trbojevi, B., Organizacija graevinskih radova, Graevinska knjiga, Beograd, 1985.
(70)Using Microsoft Project for Windows 95, 1998
(71)Verk, G., Analiza procesa izvajanja projektov v novo ustanovljenem podjetju primer AMHS Ineniring,
Magistarsko delo, Ljubljana, 2002.
(72)Vose D., Risk Analysis, 2001, England, ISBN 0-471-99765-X
(73) Weihrich H., Koontz H., Menadment, 1998 , Zagreb, Mate, ISBN 953-6070-08-1
(74)Winston W., Financial Models Using Simulation and Optimisation, Palisade Corporation, 2000, ISBN 1-
893281-03-5
(75)Winston W., Financial Models Using Simulation and Optimisation II, Palisade Corporation, 2000, ISBN 1-
893281-04-3
(76)Winston W., Decision Making under Uncertainty with Riskoptimizer, Palisade Corporation, 2000, ISBN 1-
893281-01-9
(77) abi, B., Programiranje, planiranje i analiza graenja, Sarajevo,1987.
(78)aja ,M., (1991.)Ekonomika proizvodnja, kolska knjiga, Zg, ISBN 86-03-00099-9

Ladislav Bevanda 72
Prilog 1.
Numeriki prikaz rezultata kalkulacije cijene projekta po modelu u radu
PRIMJER KALKULACIJA CIJENE GRAEVINSKOG PROJEKTA S PROCJENOM RIZIKA
Analizom dosadanjeg poslovanja tvrtka (bilance stanja i uspjeha), rezultatima istraivanja
trita, raunovodstvenom analizom i izvjetajima tvrtka je izradila mjerljive ciljeve za
plansko razdoblje i odredila:
- politiku cijena
- okvirne planove izvorne organizacije po svim vidovima
- aktivnosti upravljanja organizacijom i povezanim poduzeima
- stanje s prikupljanjem i plasmanom sredstava
Kao rezultat prethodnih aktivnosti na razini godine se u okviru politike cijena definiraju:
p
U - planirani ukupni prihod iz osnovne aktivnosti na godinjoj razini
pv
T - planirani procjenjeni trokovi predstavnika vlasnika na godinjoj razini iz analize
procesa i aktivnosti ili prema bilancama iz prethodnog razdoblja za slian obujam
proizvodnje,
pv
T - planirani procjenjeni trokovi izvorne organizacije na godinjoj razini iz analize
procesa i aktivnosti ili prema bilancama iz prethodnog razdoblja za slian obujam
proizvodnje,
D- planirana dobit s dividendom na razini godine izraena kao postotak od ukupnih
trokova do rizika, rezultat posebne analize

poz
iznos (EUR)
oznaka Vrsta troka

3.200.000,00
U
p
planirani ukupni godinji prihod, rezultat posebne
analize1. pri stratekom planiranju

20.000,00
T
pv
godinji trokovi predstavnika dioniara, analizirau se
i procjenjuju iz posebne analize 5.

150.000,00
T
io
godinji trokovi izvorne organizacije analiziraju se i
procjenjuju iz posebne analize 6.

6%
D Planirana dobit s dividendom na godinjoj razini
odreena temeljem posebne analize 1.

Kao rezultat analiziranja projekta bez vlasnika projekta izvorne organizacije i
predstavnika vlasnika, procjenjuje se:

poz
iznos
oznaka Vrsta troka

450.000,00
C
pp
Preliminarna cijena projekta iz ranijih slinih
projekata, posebna analiza 2.

Ne temelju procjenjene vrijednosti projekta izraunava se postotak od T
pv
T
io
, kojim e se
opteretiti cijena konkretnog projekta koji se kalkulira
1 pv
t i
1 io
t
1
pp
pv pv
p
C
t T
U
= i i
,1
pp
io io
p
C
t T
U
= i

poz
iznos
oznaka Vrsta troka

2.812,50 t
pv1

preliminarni troak predstavnika vlasnika koji se
zaraunava u cijenu projekta

21.093,75 t
io1

preliminarni trokovi izvorne organizacije koji se
zaraunavaju u cijenu projekta

Paralelno se rade izrauni ostalih trokova projekta na nain da se za konkretan projekt
analiziraju svi neophodni procesi i aktivnosti te tako dobiju:

Ladislav Bevanda 73
poz
iznos
oznaka Vrsta troka

16.500,00 T
pu

minimalni iskalkulirani trokovi projektne uprave za
ostvarivanje projekta

14.000,00 T
ugr
+T
ugrd

minimalni iskalkulirani trokovi uprave gradnje i
gradilita za ostvarivanje projekta

34.570,00 T
si

minimalni iskalkulirani trokovi instalacije i
deinstalacije gradilita za ostvarivanje projekta

274.250,00 Dt
i

minimalni iskalkulirani izravni trokovi-cijena
pojedinanih izvrenja pozicija rada iz specifikacije
radova
35.906,00 p
pi
rad pojedinanih izvrenja trokovnike specifikacije

124.255,00
m
pi

materijal pojedinanih izvrenja trokovnike
specifikacije

8.089,00
a
pi

amortizacija pojedinih izvrenja trokovnike
specifikacije

106.000,00
u
pi

usluge drugih za pojedinih izvrenja trokovnike
specifikacije

8.000,00
U
v
Upravljaka veliina odreena na temelju posebne
analize 3.

Dobit se obraunava kao postotak svih trokova do rizika

poz
iznos
oznaka Vrsta troka
22.273,58 D dobit u projektu 6%, rezultat posebne analize 4.
393.499,83 C
p1,min
minimalni iskalkulirani trokovi projekta do rizika

Minimalna cijena prag rentabilnosti bez analize rizika je 393.499,83 .
Analiza utjecaja pojedinog izvora rizika na pojedinu komponentu cijene projekta ovdje se
daje ne ulazei u model odreivanje iznosa i ovdje je samo da pokae matematiki model
procjene rizika. S dodacima na minimalnu cijenu uslijed izvora rizika dobije se maksimalna
cijena 409.514,75. Slijedi tablica prostog dodavanja rizika.

Ladislav Bevanda 74
Monte Carlo simulacija u MS Excel za prvu bliu cijenu projekta
Struktura izvora rizika preuzeta istraivanja u magistarskom rada Tamara Pejovi: "Izvori i struktura rizika ..", GF, Zagreb,
B C D E F G H i J K M N
pred.vlasnika izv.org. proj.upr upr.grad. uprav.vel site.inst. poj.izvr. dobit 6%
izvori rizika
min 2.812,50 21.093,75 16.500,00 14.000,00 8.000,00 34.570,00 274.250,00 22.273,58 393.499,83
max 2.874,94 21.979,69 17.193,00 14.448,00 8.160,00 36.817,05 285.768,50 23.234,47 409.514,75
%
1,00% 1,00% - - 1,00% - - -
pravni
ukupno 28,13 210,94 - - 80,00 - - - 319,06
%
1,00% 1,00% - - - - 0,20% -
politiki
ukupno 28,13 210,94 - - - - 548,50 - 787,56
% 0,22% 0,20% 0,20% 0,20% 1,00% 1,00% 0,20% -
ekonomski
ukupno 6,19 42,19 33,00 28,00 80,00 345,70 548,50 - .083,58
% - - - - - - 0,01 -
socijalni
ukupno - - - - - - 2.742,50 - .742,50
% - - - - - 1,00% 0,50% -
prirodni
ukupno - - - - - 345,70 1.371,25 - 1.716,95
% - 1,00% 1,00% 1,00% - 1,00% 0,50% -
upravljanje
ukupno
- 210,94 165,00 140,00 - 345,70 1.371,25 - 2.232,89
% - - 1,00% 1,00% 0,00% 1,00% 1,00% -
tehnika
dokumentacija
ukupno
- - 165,00 140,00 - 345,70 2.742,50 - 3.393,20
%
0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,50% 0,30% -
ljudski
imbenik
ukupno
- - - - - 172,85 822,75 - 995,60
% 0,00% 0,00% 1,00% 0,00% 0,00% 1,00% 0,50% - opskrba i
logistika
ukupno - - 165,00 - - 345,70 1.371,25 - 1.881,95
% 0,00% 1,00% 1,00% 1,00% 0,00% 1,00% - -
ugovaranje
ukupno - 210,94 165,00 140,00 - 345,70 - - 861,64
Ladislav Bevanda 75
Kako je neprihvatljivo usvajanje cijene projekta bez rezervacije za rizik, jer e i najmanji sluaj
rizika izazvati gubitke u projektu, tako je, s aspekta dobijanja posla na tritu, esto nemogue
dobiti natjeaj s maksimalnom rezervacijom za rizik. Stoga se provodi sljedea analiza procjene
rizika metodom Monte Carlo radi umjeravanja rezervacija za rizik u projektima.
Da se dobije dostatna tonost potrebno je obraditi dovoljan broj uzoraka, tj. N-broj iteracija.
Odreivanje broja iteracija i=1 N se radi iz iznosa prihvatljive apsolutne pogreke na nain:
apsolutna pogreka
3
N
= , gdje je
- standardna devijacija sluajne varijable
- N broj iteracija za apsolutnu pogreku
1,min 1 p p
C C = =393.499,83
, maksimalne ukupne vrijednosti
1,max p
C = 409.514,75 i srednje vrijednosti izmeu minimalne i
maksimalne vrijednosti cijene projekta
1,max 1,min
( : )
p p
AVERAGE C C = 401.507,29, i iznosi
( : , ( : ))
p p p p
STDEVP C C AVERAGE C C = =6538,07
Za broj potrebnih iteracija, na temelju odabranog postotka pogreke p%= 0,15%, od srednje
vrijednosti 401.507,29 izmeu minimalne i maksimalne cijene projekta, apsolutnu pogreku
raunamo kao:
apsolutna pogreka
1,max 1,min
( : ) %
p p
AVERAGE C C p = i =602,26
nakon ega je potreban broj iteracija iz apsolutne pogreke
2
3
N

| |
=
|
\ .
=1061, u
simulaciji uzeto 1476 iteracija,
Izvravanjem dobijenog broja iteracija sluajnih vrijednosti cijene projekta dobijenih na ovaj nain,
dobije se niz sluajnih vrijednosti cijene projekta
1, p i
C od minimalne do maksimalne cijene projekta.
,max p
C i
,min p
C podijeli se
raspon na eljeni broj razreda k=20, gdje se dobije korak za pojedini razred
,max ,min
,
p p
p k
C C
C
k
= =
800,75 , za histogram frekvencija ukupne cijene u pojedinom razredu, a gdje je vrijednost cijene u
pojedinom razredu sluajne cijene za koji se rauna frekvencija
, ,min , pk j p p k
C C C j = i i , j-broj
razreda 1 ... k (broj razreda k za frekvencije se odabira ovisno o eljenoj tonosti gustoi
razreda, koja se eli postii)
Nakon toga se izrauna broj sluajno dobijenih cijena kumulativno do vrijednosti u pojedinom
izabranom razredu-kumulativna apsolutna frekvencija cijena:
m
j
=COUNTIF(
,1 pk
C :
, pk k
C ;
, pk j
C )
m
j,max
= N , N-broje iteracija
j
j
m
p
n
= , j = 1, ..., k
,1 risk
p =0,44, tj. ordinate kumulativne relativne frekvencije i
temeljem toga dobijene vrijednosti sluajne cijene projekta s pokrivenou rizika
,1
100
risk
p i %=
,44%, na apscisi
,1 risk
C =401507,29, izmeu
,max p
C i
,min p
C - dobijamo procjenjeni pokriveni rizik
100
risk
p i % na temelju prethodne analize:
R
isk,
risk
p ,1
=
,1 risk
C -
,min p
C =8007,46
Konano je dobijena prva blia cijena projekta
1 p
C s prethodno procjenjenom cijenom projekta
1 1 1 , ,1
1
( )
risk
n
i
=
= + + + + + + + + + + +
i =401507,29
Ladislav Bevanda 76
Nakon prve okvirne cijene projekta
1 p
C koja se temeljila, u dijelu trokova predstavnika vlasnika i
izvorne organizacije, na
pp
C -preliminarnoj cijeni projekta koji se odredio u okvirnom iznosu iz
ranijih slinih projekata i iskustva, obnavlja se prethodni proraun konane cijene projekta
p
C s
procjenom rizika prethodno prikazanom uz uvrtavanje konanih trokova predstavnika vlasnika
1 p
pv pv
p
C
t T
U
= i =2.509,42
i konanih trokova izvorne organizacije
1 p
io io
p
C
t T
U
= i =18.820,65 na bazi prve blie cijene
projekta
1 p
C . Ovaj se postupak moe eventualno i ponavljati do eljenog odstupanja konane
cijene od okvirne procjenjene.
Na bazi novih parametara cijene, prije svega, kao rezultat izmjene bez vlasnika projekta izvorne
organizacije i predstavnika vlasnika, procjenjuje se:

poz
iznos
oznaka Vrsta troka

401507,29
C
p1
Prva blia cijena projekta iz prethodno izloene
analize

Na temelju prve blie cijene projekta izraunava se postotak od T
pv
T
io
, kojim e se opteretiti
konana cijena konkretnog projekta koji se kalkulira
pv
t i
io
t
1 p
pv pv
p
C
t T
U
= i i
1 p
io io
p
C
t T
U
= i
poz
iznos
oznaka Vrsta troka

2.509,42
t
pv

troak predstavnika vlasnika koji se zaraunava u
cijenu projekta

18.820,65
t
io

trokovi izvorne organizacije koji se zaraunavaju u
cijenu projekta

Paralelno se rade izrauni ostalih trokova projekta na nain da se za konkretan projekt analiziraju
svi neophodni procesi i aktivnosti te tako dobiju sljedee minimalne vrijednosti komponenti cijene
projekta:

poz
iznos
oznaka Vrsta troka

16.500,00 T
pu

minimalni iskalkulirani trokovi projektne uprave za
ostvarenje projekta

14.000,00 T
ugr
+T
ugrd

minimalni iskalkulirani trokovi uprave gradnje i
gradilita za ostvarenje projekta

34.570,00 T
si

minimalni iskalkulirani trokovi instalacije i
deinstalacije gradilita za ostvarenje projekta

274.250,00 Dt
i

minimalni iskalkulirani izravni trokovi-cijena
pojedinanih izvrenja pozicija rada iz specifikacije
radova
35.906,00 p
pi
rad pojedinanih izvrenja trokovnike specifikacije

124.255,00
m
pi

materijal pojedinanih izvrenja trokovnike
specifikacije

8.089,00
a
pi

amortizacija pojedin. Izvrenja trokovnike
specifikacije

106.000,00
u
pi

usluge drugih za pojedin.izvrenja trokovnike
specifikacije

8.000,00
U
v
Upravljaka veliina odreena na temelju posebne
analize 3.
Ladislav Bevanda 77

poz
iznos
oznaka Vrsta troka
22.119,00 D dobit u projektu 6% iz posebne analize 4.
390.769,08 C
p,min
minimalni iskalkulirani trokovi projekta do rizika

i ponovno se radi nova procjena rizika na ranije prikazan i objanjen nain i ukupnih trokova
projekta ( u tabeli kako slijedi):
Ladislav Bevanda 78

Monte Carlo simulacija u MS Excel za konanu cijenu projekta
Struktura izvora rizika preuzeta istraivanja u magistarskom rada Tamara Pejovi: "Izvori i struktura rizika .." GF, Zagreb,
B C D E F G H i J K M N

trokovi
predstavnika
vlasnika
trokovi
izvorne
organizacije
upravljanje
projektom
upravljanje
gradnjom i
gradilitem
upravljaka
veliina
instalacija i
deinstalacija
gradilita
pojedinana
izvrenja dobit 6% ukupno
izvori rizika
min.cijena 2.509,42 18.820,65 16.500,00 14.000,00 8.000,00 34.570,00 274.250,00 22.119,00 390.769,08
max.cijena 2.565,13 19.611,12 17.193,00 14.448,00 8.160,00 36.817,05 285.768,50 23.073,77 406.681,81
%
1,00% 1,00% - - 1,00% - - -
pravni
ukupno 25,09 188,21 - - 80,00 - - -
293,30
%
1,00% 1,00% - - - - 0,20% -

politiki
ukupno 25,09 188,21 - - - - 548,50 -
761,80
% 0,22% 0,20% 0,20% 0,20% 1,00% 1,00% 0,20% -

ekonomski
ukupno 5,52 37,64 33,00 28,00 80,00 345,70 548,50 -
1.078,36
% - - - - - - 1,00% -

socijalni
ukupno - - - - - - 2.742,50 -
2.742,50
% - - - - - 1,00% 0,50% -

prirodni
ukupno - - - - - 345,70 1.371,25 -
1.716,95
% 0,00% 1,00% 1,00% 1,00% 0,00% 1,00% 0,50% -

upravljanje
ukupno - 188,21 165,00 140,00 - 345,70 1.371,25 -
2.210,16
% - - 1,00% 1,00% - 1,00% 1,00% -

tehnika
dokumentacija ukupno - - 165,00 140,00 - 345,70 2.742,50 - 3.393,20
% - - - - - 0,50% 0,30% -
ljudski
imbenik ukupno - - - - - 172,85 822,75 - 995,60
% - - 1,00% - - 1,00% 0,50% -

opskrba i
logistika
ukupno - - 165,00 - - 345,70 1.371,25 - 1.881,95
% - 1,00% 1,00% 1,00% - 1,00% - -
ugovaranje
ukupno - 188,21 165,00 140,00 - 345,70 - - 838,91
Ladislav Bevanda 79

,min p p
C C = =390.769,08, maksimalne ukupne vrijednosti
1,max p
C = 406.681,81 i srednje
vrijednosti izmeu minimalne i maksimalne vrijednosti cijene projekta
1,max 1,min
( : )
p p
AVERAGE C C = 399.123,43

( : , ( : ))
p p p p
STDEVP C C AVERAGE C C = =6496,34

Za broj potrebnih iteracija, na temelju odabranog postotka pogreke p%= 0,15%, od
srednje vrijednosti 399.123,43 izmeu minimalne i maksimalne cijene projekta,
apsolutnu pogreku raunamo kao:
apsolutna pogreka
1,max 1,min
( : ) %
p p
AVERAGE C C p = i =598,09
nakon ega je potreban broj iteracija iz apsolutne pogreke

2
3
N

| |
=
|
\ .
=1062, u simulaciji uzeto 1476 iteracija,
Izvravanjem dobijenog broja iteracija sluajnih vrijednosti cijene projekta dobijenih na
ovaj nain, dobije se niz sluajnih vrijednosti konane cijene projekta
, p i
C od minimalne do
maksimalne cijene projekta.
,max p
C i
,min p
C
podjeli se raspon na eljeni broj razreda k=20, gdje se dobije korak za pojedini razred
,max ,min
,
p p
p k
C C
C
k
= = 795,64 ,
za histogram frekvencija ukupne cijene u pojedinom razredu, a gdje je vrijednost cijene u
pojedinom razredu sluajne cijene za koji se rauna frekvencija
, ,min , pk j p p k
C C C j = i i ,
j-broj razreda 1 ... k (broje razreda k za frekvencije se odabira ovisno o eljenoj tonosti
gustoi razreda, koja se eli postii)
Nakon toga se izrauna broj sluajno dobijenih cijena kumulativno do vrijednosti u
pojedinom izabranom razredu-kumulativna apsolutna frekvencija cijena:
m
j
=COUNTIF(
,1 pk
C :
, pk k
C ;
, pk j
C )
m
j,max
= N , N-broj iteracija
j
j
m
p
n
= , j = 1, ..., k
,1 risk
p =0,47, tj. ordinate kumulativne relativne
frekvencije i temeljem toga dobijene vrijednosti sluajne konane cijene projekta s
pokrivenou rizika
,1
100
risk
p i %= 47%, na apscisi
risk
C =398.725,44 (konana cijena
projekta), izmeu
,max p
C i
,min p
C - dobijamo procjenjeni pokriveni rizik 100
risk
p i %
temeljem prethodne analize:
R
isk,
risk
p
=
risk
C -
,min p
C =7956,36
Osim koritenja mogunosti MS Excela na temelju izloenog moe se sainiti i
zasebni numeriki algoritam za ovaj postupak.

Grafiki prikaz analize slijedi:
Ladislav Bevanda 80

funkcija gustoe vjerojatnosti
3
17
48
71
80
106
99
100
82
123 123
112
103
94
91
99
82
35
8
0
0
20
40
60
80
100
120
140
3
9
1
5
6
4
,
7
2
3
9
2
3
6
0
,
3
5
3
9
3
1
5
5
,
9
9
3
9
3
9
5
1
,
6
2
3
9
4
7
4
7
,
2
6
3
9
5
5
4
2
,
9
3
9
6
3
3
8
,
5
3
3
9
7
1
3
4
,
1
7
3
9
7
9
2
9
,
8
1
3
9
8
7
2
5
,
4
4
3
9
9
5
2
1
,
0
8
4
0
0
3
1
6
,
7
2
4
0
1
1
1
2
,
3
5
4
0
1
9
0
7
,
9
9
4
0
2
7
0
3
,
6
2
4
0
3
4
9
9
,
2
6
4
0
4
2
9
4
,
9
4
0
5
0
9
0
,
5
3
4
0
5
8
8
6
,
1
7
4
0
6
6
8
1
,
8
1
Skup1

Broj pojavljivanja sluajnih vrijednosti u izabranom razredu unutar raspona
Ladislav Bevanda 81
kumulativna apsolutna frekvencija sluajnih vrijednosti
0 2
1
5
7
4
1
4
7
2
5
6
3
3
3 4
2
9 5
2
6
6
3
5
7
1
3
8
2
2
9
5
9 1
0
5
7
1
1
5
8
1
2
5
4
1
3
5
7
1
4
2
6
1
4
6
6
1
4
7
6
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
3
9
1
5
6
4
,
7
2
3
9
2
3
6
0
,
3
5
3
9
3
1
5
5
,
9
9
3
9
3
9
5
1
,
6
2
3
9
4
7
4
7
,
2
6
3
9
5
5
4
2
,
9
3
9
6
3
3
8
,
5
3
3
9
7
1
3
4
,
1
7
3
9
7
9
2
9
,
8
1
3
9
8
7
2
5
,
4
4
3
9
9
5
2
1
,
0
8
4
0
0
3
1
6
,
7
2
4
0
1
1
1
2
,
3
5
4
0
1
9
0
7
,
9
9
4
0
2
7
0
3
,
6
2
4
0
3
4
9
9
,
2
6
4
0
4
2
9
4
,
9
4
0
5
0
9
0
,
5
3
4
0
5
8
8
6
,
1
7
4
0
6
6
8
1
,
8
1

Kumulativan broj pojavljivanja do pojedinih vrijednosti u rasponu

Ladislav Bevanda 82
Kumulativne relativne frekvencije
0,00 0,00
0,01
0,05
0,09
0,16
0,22
0,30
0,36
0,44
0,52
0,59
0,67
0,73
0,78
0,86
0,93
0,97
1,00
1,00
0,000
0,100
0,200
0,300
0,400
0,500
0,600
0,700
0,800
0,900
1,000
3
9
1
5
6
4
,
7
2
3
9
2
3
6
0
,
3
5
3
9
3
1
5
5
,
9
9
3
9
3
9
5
1
,
6
2
3
9
4
7
4
7
,
2
6
3
9
5
5
4
2
,
9
3
9
6
3
3
8
,
5
3
3
9
7
1
3
4
,
1
7
3
9
7
9
2
9
,
8
1
3
9
8
7
2
5
,
4
4
3
9
9
5
2
1
,
0
8
4
0
0
3
1
6
,
7
2
4
0
1
1
1
2
,
3
5
4
0
1
9
0
7
,
9
9
4
0
2
7
0
3
,
6
2
4
0
3
4
9
9
,
2
6
4
0
4
2
9
4
,
9
4
0
5
0
9
0
,
5
3
4
0
5
8
8
6
,
1
7
4
0
6
6
8
1
,
8
1
Skup1

Ladislav Bevanda 83
Primjenjujui izraun cijene projekta na trokovniku specifikaciju radova, ukupna cijena projekta izraena u jedininim cijenama trokovnike
specifikacije projekta i imbenici pridruivanja neizravnih trokova projekta su
35

poz pozicija trokova-procesi ukupno postotci
1 pojedinana izvrenja 274.250,00 68,78% T
pi

"1.1. rad pojedinanih izvrenja 35906,00 p
pi

"1.2 Materijal pojedinanih izvrenja 124255,00 m
pi

"1.3. amortizacija pojedin. Izvrenja 8089,00 a
pi

"1.4. usluge drugih za pojedin.izvrenja 106000,00 u
pi

2 instalacija i deinstalacija grad. 34.570,00 8,67% T
si

3 upravljaka veliina 8.000,00 2,01% U
v

4 trokovi uprave gradnje i gradilita 14.000,00 3,51% T
ug

5 trokovi projektne uprave 16.500,00 4,14% T
pu

6 trokovi izvorne organizacije 18.820,65 4,72% t
io

7 trokovi predstavnika vlasnika 2.509,42 0,63% t
pv

8 dobit s porezom na dobit 22.119,00 5,55% D
9 rizik 7.956,36 2,00% R
isk

10 ukupno - Cp 398.725,44 100,00% C
p

imbenik F 3,47 398.725
imbenik F1 1,45 398.725

35
U prilogu rada je CD s datotekom kalkulacija.xls na kojoj se mogu testirati ovdje predstavljeni rezultati.
( ) 1,
jed pi pi pi pi
C p m u a F = + + + i
(1 )
jed pi pi pi pi
C p F m u a = + + + +
Ladislav Bevanda 84
GRAFIKI PRIKAZ CJENOVNE STRUKTURE PROJEKTA

STRUKTURA CIJENE PROJEKTA
ppi
9,01%
mpi
31,16%
api
2,03%
upi
26,58%
Tsi
8,67%
Uv
2,01%
Tug
3,51%
Tpu
4,14%
tio
4,72%
tpv
0,63%
D
5,55%
Risk
2,00%

Ladislav Bevanda 85
Prilog 2. Klasifikacija djelatnosti poslovnih sustava
Prema jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti gospodarskih subjekata, podjela usluga u okviru izvoenja
graevinskih projekata moe izgledati ovako (Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002 - NN 52/2003):

26 PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA
26.1 Proizvodnja stakla i proizvoda od stakla
26.11 Proizvodnja ravnoga stakla
26.12 Oblikovanje i obrada ravnoga stakla
26.13 Proizvodnja upljega stakla
26.14 Proizvodnja staklenih vlakana
26.15 Proizvodnja i obrada ostaloga stakla, ukljuujui i tehniku robu od stakla
26.2 Proizvodnja nevatrostalnih i vatrost. keramikih proizvoda, osim za uporabu u
graevinarstvu
26.21 Proizvodnja keramikih proizvoda za kuanstvo i ukrasnih predmeta
26.22 Proizvodnja sanitarne keramike za ugradnju
26.23 Proizvodnja keramikih izolatora i izolacijskoga pribora
26.24 Proizvodnja ostalih tehnikih proizvoda od keramike
26.25 Proizvodnja ostalih keramikih proizvoda
26.26 Proizvodnja vatrostalnih keramikih proizvoda
26.3 Proizvodnja keramikih ploica i ploa
26.4 Proizvodnja opeke, crijepa i proizvoda od peene gline za graevinarstvo
26.5 Proizvodnja cementa, vapna i gipsa (sadre)
26.51 Proizvodnja cementa
26.52 Proizvodnja vapna
26.53 Proizvodnja gipsa (sadre)
26.6 Proizvodnja proizvoda od betona, gipsa (sadre) i umjetnoga kamena
26.61 Proizvodnja proizvoda od betona za graevinarstvo
26.62 Proizvodnja proizvoda od gipsa (sadre) za graevinarstvo
26.63 Proizvodnja gotove betonske smjese
26.64 Proizvodnja buke
26.65 Proizvodnja fibro-cementa
26.66 Proizvodnja ostalih proizvoda od betona, gipsa (sadre) i umjetnoga kamena
26.7 Rezanje, oblikovanje i obrada kamena
26.8 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
26.81 Proizvodnja brusnih proizvoda
45 GRAEVINARSTVO
45.1 Pripremni radovi na gradilitu
45.11 Ruenje graevinskih objekata i zemljani radovi
45.12 Pokusno buenje i sondiranje terena za gradnju
45.2 Izgradnja kompletnih graevinskih objekata ili njihovih dijelova
45.21 Podizanje zgrada (visokogradnja) i izgradnja objekata niskogradnje
45.21.1 Podizanje zgrada (visokogradnja)
45.21.2 Izgradnja objekata niskogradnje
45.22 Podizanje i pokrivanje krovnih konstrukcija
45.23 Izgradnja autocesta i drugih prometnica, uzletita u zranim lukama i sportskih
objekata
45.24 Izgradnja hidrograevinskih objekata
45.25 Ostali graevinski radovi koji zahtijevaju specijalno izvoenje ili opremu
45.3 Instalacijski radovi
45.31 Elektroinstalacijski radovi
45.32 Izolacijski radovi
45.33 Postavljanje instalacija za vodu, plin, grijanje, ventilaciju i hlaenje
45.34 Ostali instalacijski radovi
45.4 Zavrni graevinski radovi
45.41 Fasadni i tukaturni radovi
45.42 Ugradnja stolarije
45.43 Postavljanje podnih i zidnih obloga
45.44 Soboslikarski i staklarski radovi
45.45 Ostali zavrni radovi
45.5 Iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili ruenje, s rukovateljem
74 OSTALE POSLOVNE DJELATNOSTI
74.2 Arhitektonske djelatnosti i inenjerstvo te s njima povezano tehniko savjetovanje
74.3 Tehniko ispitivanje i analiza
Ladislav Bevanda 86

Prilog 3. Primjer vrste proizvodi i usluge pri ostvarivanju graevinskih projekata
slobodno formirani

1000 Ostale poslovne usluge
1100 arhitektonske i inenjerske djelatnosti i tehniko savjetovanje
1110 idejna rjeenja
1120 studije izvodljivosti
1130 arhitektonsko projektiranje
1140 projektiranje konstrukcije
1150 nadzor nad gradnjom
1200 tehniko savjetovanje-konsalting
1300 tehniko ispitivanje i analiza
2000 graditeljstvo
2100 Ruenje graevinskih objekata i zemljani radovi
2200 povrinsko i dubinsko ispitivanje terena za gradnju
2300 visokogradnja
2400 niskogradnja
2500 odravanje objekata visokogradnje i njihovih dijelova
2600 podizanje krovnih konstrukcija i pokrivanje
2700 izgradnja hidrograevnih objekata
2800 graevinski radovi na prednapinjanju
2900 radovi s podizvoaima
2910 elektroinstalacijski radovi
2920 izolacijski radovi
2930 strojarske instalacije
2940 fasaderski radovi
2950 ugradnja stolarije
2960 postavljanje podnih i zidnih obloga
2970 soboslikarski radovi
3000 proizvodnja
3100 proizvodnja betonskih proizvoda za graevinarstvo
3200 proizvodnja gotove betonske smjese
3300 proizvodnja agregata
3400 proizvodnja otvora
3500 proizvodnja asfalta
3600 iznajmljivanje strojeva
4000 trgovina
4100 trgovina na veliko graevinskim materijalima
4200 trgovina na malo graevinskim materijalima
5000 uslune djelatnosti
5100 posredovanje pri izvoenju radova
6000 promet
6100 prijevoz robe i tereta u cestovnom prometu
6200 vanjska trgovina proizvodima iz okvira vanjskog prometa

7000 izvoenje investicijskih radova u inozemstvu

Ladislav Bevanda 87
Prilog 4. Software za kalkulaciju cijena

Njemaka

LazyJack http://www.wuerfelpartner.com/
Logika kalkulativnog postupka Izravni trokovi + dodatak u postotcima za neizravne
trokove
Izvorna organizacija: Posebno se ne definira
Projektna organizacija: Posebno se ne definira
Opisi stavki trokovnika: AVA, (StLB)
Standardna podjela trokova u
graevinarstvu
-struktura trokova prema DIN 276
-struktura dijelova objekta prema DIN 277
Normativi rada (VOB)
Faze projekata
Struktura izravnih trokova: rad radnika na proizvodu,
materijal, oprema, te ostali izravni trokovi koji se
mogu slobodno formirati.
Neizravni trokovi: Formiraju se dodavanjem u postotcima na jednu ili
sve vrste izravnih trokova
Ukupni trokovi DIN 276
WBS strukture 4 razine
Pridruivanje kontnog broja svim trokovima
Izvjea Rad, materijal, oprema, ostalo, porez
StLB, DIN 276
Aktivnosti plana-veza s MS Projectom,
Primaverom, Power Projectom
GAEB, CSV, REB
viekorisniki rad omoguen
E-mail komunikacija omoguena

FUTURA BauSoftware GmbH,
trokove
Izvorna organizacija: Definira se
Projektna organizacija: Definira se
Opisi stavki trokovnika: Die Mittag - Standard - Leistungsbeschreibungen
(StLB)
graevinarstvu
- struktura trokova prema DIN 276, struktura
dijelova objekta prema DIN 277, vlastita
Faze projekata
Struktura izravnih trokova: rad radnika na proizvodu, materijal, oprema, te ostali
izravni trokovi koji se mogu slobodno formirati.
Ukupni trokovi (StLB), DIN 276
WBS strukture
Izvjea Rad, materijal, oprema, ostalo, porez, StLB, DIN 276
Primaverom, Power Projectom, standardi za
razmjenu podataka
GAEB, NORM B2062 & B2063, CSV, REB
E-mail komunikacija omoguen

LEONARDO http://www.acadgraph.de/
trokove
Izvorna organizacija: Definira se
Projektna organizacija: Definira se
Opisi stavki trokovnika: DieMittag-Standard-Leistungsbeschreibungen(StLB)
graevinarstvu
- struktura trokova prema DIN 276, struktura
dijelova objekta prema DIN 277, vlastita
Ladislav Bevanda 88
Faze projekata
Ukupni trokovi (StLB), DIN 276
WBS strukture
Izvjea Rad, materijal, oprema, ostalo, porez
StLB, DIN 276
GAEB, NORM B2062 & B2063, CSV, REB
E-mail komunikacija omoguen
Veza s programima za crtanje da

SIDOUN WinAVA

http://www.sidoun.de/

trokove
Izvorna organizacija: definira
Projektna organizacija: definira
Opisi stavki trokovnika: (StLB)
graevinarstvu
- struktura trokova prema DIN 276
- struktura dijelova objekta prema DIN 277
Normativi rada (VOB), STLB Dynamische Baudaten
Faze projekata
Struktura izravnih trokova: rad radnika na proizvodu, materijal, oprema, te ostali izravni
trokovi koji se mogu slobodno formirati, HOAI
sve vrste izravnih trokova,
Ukupni trokovi (StLB), DIN 276, HOAI
WBS strukture proizvoljno
Pridruivanje kontnog broja svim trokovima omogueno
Izvjea Rad,materijal,oprema, ostalo, porez
StLB, DIN 276
GAEB, CSV, REB
Client/Server da
E-mail komunikacija online
napomena viejezinost, Drag- und Drop Technik,Designed for
Microsoft
Windows
NT and Windows
95
Import/Export ASCII, GAEB (81 bis 86), -NORM, Datanorm, DA
11, REB 23003, dBase III+IV
Veza s CAD sustavima Acadgraph, Allplan, Architrion, AutoPACK, Baucad
K+R, Bauplan, BiCAD, Bott, CadLine, CADDY,
Digimass, LogoCAD, Soficad, PC-BAT, speedikon

Ladislav Bevanda 89
SAD

PULSAR je proizvod firme Estimating Systems, P.O. Box 1301, Forestdale, Massachusetts 02644(800)
967-8572 Fax: (508) 428-3573, www.estimatingsystems.com, je usklaen s RS Means bazom normi za
graevinske projekte.

trokove
Opisi stavki trokovnika: Construction Specifications Institute (CSI)
graevinarstvu
Construction Specifications Institute (CSI)
Normativi rada Vlastiti normativi rada i prema RS Means,
Faze projekata Definiraju se po volji ili CSI ili sl
mogu slobodno formirati. Svi izravni trokovi mogu
se teretiti ostalim obvezama porezima i taksama
Ukupni trokovi izravni trokovi, dodatak za podizvoae,
distribuirani (neizravni) trokovi,
dodatak nositelja projekta,
dodatak za poravnanje
takse
WBS struktute su dane po fazama projekta. Definiraju se sudionici
u projektu-projektni tim, kao i podizvoai. Definiraju
se vrste radnika i strojeva prema RS i CSI s
pridodanom produktivnou
Izvjea Po elementima konstrukcije
Po povrini osnove
Po CSI
Po fazama projekta
Po WBS
proizvoljno
omoguena

WinEstimator, Inc. http://www.winest.com/
trokove
graevinarstvu
Ukupni trokovi izravni tokovi, dodatak za podizvoae, distribuirani
(neizravni) trokovi,
takse
Ladislav Bevanda 90
WBS struktute su dane po fazama projekta. Definiraju se sudionici
Izvjea Po elementima konstrukcije
Po povrini osnove
Po CSI
Po fazama projekta
Po WBS
proizvoljno
omoguena

Timberline Software Corporation
trokove
graevinarstvu
takse
WBS strukture su dane po fazama projekta. Definiraju se sudionici
(?)u projektu-projektni tim, kao i podizvoai.
Definiraju se vrste radnika i strojeva prema RS i CSI
s pridodanom produktivnou
Izvjea RS Means
Engineered Performance Standards (EPS)
Services Call Standards
U.S. Government Job Order Contracting Unit Price
Book
Dodge Repair and Remodel Database (from
Marshall & Swift)
Full support for Delivery Order Construction (DOC)
and Job Order Contracting (JOC) based on unit
price books

omoguena

Asset Works, Inc.
trokove
Ladislav Bevanda 91
graevinarstvu
Normativi rada. Vlastiti normativi rada i prema RS Means,
takse
Izvjea RS Means
Engineered Performance Standards (EPS)
Services Call Standards
U.S. Government Job Order Contracting Unit Price
Book
Dodge Repair and Remodel Database (from
Marshall & Swift)
Full support for Delivery Order Construction (DOC)
and Job Order Contracting (JOC) based on unit
price
books

omoguena

SUCCESS Estimating and Cost Management System, proizvod
U.S. Cost., www.uscost.com
trokove
graevinarstvu
DOD Unit Price Book (UPB)
distribuirani (neizravni) trokovi, dodatak nositelja
projekta, dodatak za poravnanje, takse
Ladislav Bevanda 92
Pridruivanje kontnog broja svim trokovima Omogueno
Izvjea Po elementima konstrukcije, Po povrini osnove, Po
CSI, Po fazama projekta, Po WBS, proizvoljno
omoguena

BSD CostLink, by Building Systems Design, http://www.bsdsoftlink.com.,
trokove
graevinarstvu
R.S. Means Cost Dana, ECHOS
Normativi rada Vlastiti normativi rada i prema RS Means, ECHOS
Faze projekata Definiraju se po volji ili CSI ili sl., ECHOS
Struktura izravnih trokova: rad radnika na proizvodu, materijal, oprema, te ostali
izravni trokovi koji se mogu slobodno formirati. Svi
izravni trokovi mogu se teretiti ostalim obvezama
porezima i taksama
distribuirani (neizravni) trokovi, dodatak nositelja
omoguena
viekorisniki rad NETBIOS-compatible networks (Novell, etc.).

G2Estimator www.g2estimator.com
Logika kalkulativnog postupka Izravnitrokovi + dodatak u postotcima za neizravne trokove
graevinarstvu
Struktura izravnih trokova: Labor, Manhour/Production, Generic, Allowance,
Equipment, Slobodno formiranje radnih grupa
(craw)
distribuirani(neizravni) trokovi, dodatak nositelja
WBS strukture 50 lavel, 10 podrazina
Aktivnosti plana-veza s MS Projectom, Primavera Project Planner.
Ladislav Bevanda 93

CDCI www.cdci.com
Logika kalkulativnog postupka Izravni trokovi + dodatak u postotcima za neizravne trokove
graevinarstvu
Struktura izravnih
trokova:
rad radnika na proizvodu, materijal, oprema, te ostali izravni trokovi koji
se mogu slobodno formirati. Svi izravni trokovi mogu se teretiti ostalim
obvezama porezima i taksama
Ukupni trokovi izravni trokovi, dodatak za podizvoae, distribuirani (neizravni)
trokovi, dodatak nositelja projekta, dodatak za poravnanje, takse
WBS strukture su dane po fazama projekta. Definiraju se sudionici u projektu-projektni
tim, kao i podizvoai. Definiraju se vrste radnika i strojeva prema RS i
CSI s pridodanom produktivnou
Excel, Word, HTML
E-mail komunikacija Job2Date i WIPnet,

Hrvatska

Standardna kalkulacija IGH, visokogradnja, vodogradnja, cestogradnja
Logika kalkulativnog postupka Izravni trokovi + imbenik za neizravne trokove
pojedine grupe radova+imbenik uprave poduzea
Opisi stavki trokovnika: Slobodna ili prema Standardnim opisima
graevinarstvu
Prema Standardnoj kalkulaciji
Normativi rada Standardni normativi, ukan
Faze projekata
Struktura izravnih trokova: rad radnika na proizvodu+materijal+neizravni
trokovi
Neizravni trokovi: Pridruuju se imbenikom, postoji globalno
pridruivanje, ili za svaku grupu radova posebno
Ukupni trokovi izravni trokovi, distribuirani (neizravni) trokovi,
WBS strukture
Izvjea

viekorisniki rad da
E-mail komunikacija

KRAN, namjenski program za graditeljstvo, MAMM doo, www.mamm.hr
Logika kalkulativnog postupka Izravni trokovi + imbenik za neizravne trokove na
radnu snagu ili na ukupne trokove
Opisi stavki trokovnika: Slobodna ili prema Standardnim opisima
Standardna podjela trokova u Prema Standardnoj kalkulaciji
Ladislav Bevanda 94
graevinarstvu
Normativi rada slobodno
Faze projekata
Struktura izravnih trokova: rad radnika na proizvodu+materijal+neizravni
trokovi,
Neizravni trokovi: Pridruuju se imbenikom, postoji globalno
pridruivanje, ili za svaku grupu radova posebno
Ukupni trokovi izravni trokovi, distribuirani (neizravni) trokovi,
WBS strukture ne
Pridruivanje kontnog broja svim trokovima ne
Izvjea U okviru mogunosti
ne
viekorisniki rad da
E-mail komunikacija ne

ADRIAKOD Crikvenica, http://www.adriakod.hr/

Logika kalkulativnog postupka Izravni trokovi + dodatak za neizravne trokove
imbenikom gradilita i imbenikom poduzea
Opisi stavki trokovnika: slobodno
graevinarstvu
slobodno
Normativi rada Standardna kalkulacija ili druge
Ima upisane norme i opise
Faze projekata
distribuirani (neizravni) trokovi, PDV
WBS strukture Mogu se formirati
Izvjea Izvadak rada , Izvadak materijala , Izvadak strojeva,
Izvadak prijevoza, Izvadak ostalih trokova
Aktivnosti plana-veza s drugim programima XLS, DOC i TXT
Automatsko generiranje trokovnika iz ACAD BAU
programa, dokaznice AutoCad, veza s MS
Projectom, EXCELom
viekorisniki rad Client/server

HERKUL, ITG centar, http://www.itg/herkul.hr/
imbenikom gradilita i imbenikom poduzea, moe
i po grupama radova
Izvorna organizacija: Posebno se definira
Projektna organizacija: Posebno se definira u sklopu izvorne organizacije
graevinarstvu
slobodno
Faze projekata Vlastiti modul za planiranje, pokriva sve faze
projekta
Ladislav Bevanda 95
mogu slobodno formirati
Pridruivanje kontnog broja svim trokovima Ima vlastiti cjelovit informacijski sustav, omogueno
Izvjea Izvadak rada, Izvadak materijala, Izvadak strojeva,
Izvadak prijevoza, Izvadak ostalih trokova ..
Projectom, EXCELom

CARPIO, ITG centar, http://www.carpio.hr/
imbenikom gradilita i imbenikom poduzea
graevinarstvu
slobodno
Faze projekata
Izvjea Izvadak rada, Izvadak materijala, Izvadak strojeva,
Izvadak prijevoza, Izvadak ostalih trokova ..
Projectom, EXCELom
E-mail komunikacija Omoguena

Ladislav Bevanda 96
Prilog 5. Izvod vezani za graevinarstvo iz Nacionalne klasifikacije zanimanja (DRAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU)
ROD 1.
VRSTA 12.
DIREKTORI TRGOVAKIH DRUTAVA, USTANOVA i NJIHOVIH DIJELOVA

PODVRSTA 121.
DIREKTORI TRGOVAKIH DRUTAVA i USTANOVA
1210. GENERALNI i IZVRNI DIREKTORI
PODVRSTA 122.
DIREKTORI DIJELOVA TRGOVAKIH DRUTAVA i USTANOVA
1221. DIREKTORI PROIZVODNJE POLJOPRIVREDNIH, LOVNO-UZGOJNIH,
UMARSKIH i RIBARSKIH DRUTAVA
1222. DIREKTORI PROIZVODNJE INDUSTRIJSKIH DRUTAVA
1223. DIREKTORI PROIZVODNJE U GRAEVINSKIM DRUTVIMA
1224. DIREKTORI DIJELOVA TRGOVAKIH DRUTAVA NA VELIKO i MALO
1225. DIREKTORI DIJELOVA UGOSTITELJSKIH i HOTELIJERSKIH DRUTAVA
1226. DIREKTORI POSLOVANJA DRUTAVA PRIJEVOZA, SKLADITENJA i VEZA
1227. DIREKTORI DIJELOVA DRUTAVA ZA POSLOVNE USLUGE
1228. DIREKTORI DIJELOVA DRUTAVA ZA KOMUNALNE i OSOBNE USLUGE
1229. DIREKTORI DRUTAVA i USTANOVA D.N.
PODVRSTA 123.
DIREKTORI SLUBI U DRUTVIMA i USTANOVAMA
1231. DIREKTORI EKONOMSKO-FINANCIJSKIH SLUBI
1232. DIREKTORI PRAVNIH, KADROVSKIH i OPIH SLUBI
1233. DIREKTORI SLUBI MARKETINGA i SRODNA ZANIMANJA
1234. DIREKTORI SLUBI PROMIDBE
1235. DIREKTORI NABAVNIH i DISTRIBUTIVNIH SLUBI
1236. DIREKTORI INFORMATIKIH SLUBI
1237. DIREKTORI RAZVOJNO-ISTRAIVAKIH SLUBI
1239. DIREKTORI SLUBI D.N.
VRSTA 13.
DIREKTORI MALIH TRGOVAKIH DRUTAVA i USTANOVA

PODVRSTA 131.
DIREKTORI MALIH TRGOVAKIH DRUTAVA i USTANOVA
1311. DIREKTORI MALIH POLJOPRIVREDNIH, LOVNO-UZGOJNIH, UMARSKIH i
RIBARSKIH DRUTAVA
1312. DIREKTORI MALIH PROIZVODNIH DRUTAVA
1313. DIREKTORI MALIH GRAEVINSKIH DRUTAVA
1314. DIREKTORI MALIH TRGOVAKIH DRUTAVA NA VELIKO i MALO
1315. DIREKTORI MALIH UGOSTITELJSKIH i HOTELIJERSKIH DRUTAVA
1316. DIREKTORI MALIH TRGOVAKIH DRUTAVA ZA PRIJEVOZ, SKLADITENJE i
VEZE
1317. DIREKTORI MALIH DRUTAVA ZA POSLOVNE USLUGE
1318. DIREKTORI MALIH DRUTAVA ZA OSOBNE USLUGE
1319. DIREKTORI MALIH DRUTAVA i USTANOVA D.N.
1313. DIREKTORI MALIH GRAEVINSKIH DRUTAVA

Direktori malih graevinskih trgovakih drutava s 0-9 zaposlenih upravljaju graevinskim drutvima
(soboslikarskim, lakirerskim, graevinskoobrtnikim i instalaterskim) te u svoje osobno ime ili u ime
vlasnika i uz pomo osoba koje nisu direktori planiraju, organiziraju, vode i kontroliraju aktivnosti drutva.
Zanimanja tih osoba utvruju se prema poslovima koje obavljaju.
Ti poslovi ukljuuju:
a) planiranje, organiziranje, voenje i kontrola djelovanja drutva;
b) procjenu prihoda i rashoda;
c) pregovore s dobavljaima, kupcima i drugima;
d) planiranje i nadzor koritenja financijskih sredstava, materijala i rada osoblja;
e) voenje dnevnih poslova;
f) izvjetavanje vlasnika, ako postoji;
g) srodne poslove;
h) nadgled ostalih suradnika.
U toj su skupini zanimanja:
1313.11.0 direktor maloga graevinskog drutva
DODATAK:
1313.11.0 DIREKTOR MALOGA DRUTVA ZA ELEKTROINSTALATERSKE RADOVE
Ladislav Bevanda 97
1313.11.0 DIREKTOR MALOGA DRUTVA ZA PLINOINSTALATERSKE RADOVE
1313.11.0 DIREKTOR MALOGA DRUTVA ZA IZOLACIJSKE RADOVE
1313.11.0 DIREKTOR MALOGA DRUTVA ZA PODOPOLAGAKE RADOVE
1313.11.0 DIREKTOR MALOGA DRUTVA ZA VISOKOGRADNJU
1313.11.0 UPRAVITELJ ZGRADE

ROD 2.
STRUNJACI i ZNANSTVENICI
PODVRSTA 214.
DIPLOMIRANI INENJERI TEHNIKE i TEHNOLOGIJE i SRODNI STRUNJACI
2141. DIPLOMIRANI INENJERI ARHITEKTURE, URBANIZMA i PROMETA
2142. DIPLOMIRANI GRAEVINSKI INENJERI
2143. DIPLOMIRANI INENJERI ELEKTROENERGETIKE i ELEKTROSTROJARSTVA
2144. DIPLOMIRANI INENJERI ELEKTRONIKE i TELEKOMUNIKACIJA
2145. DIPLOMIRANI STROJARSKI i BRODOGRAEVNI INENJERI
2146. DIPLOMIRANI INENJERI KEMIJSKE TEHNOLOGIJE, PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE
i BIOTEHNOLOGIJE
2147. DIPLOMIRANI INENJERI RUDARSTVA i METALURGIJE
2148. DIPLOMIRANI INENJERI GEODEZIJE i KARTOGRAFIJE
2149. DIPLOMIRANI INENJERI D.N.

3112. ARHITEKTONSKI, GRAEVINSKI i GEODETSKI INENJERI i TEHNIARI

Arhitektonski i graevinski inenjeri i tehniari vode gradnju odnosno pojedine radove te projektiraju i
provode struan nadzor, razrauju projekte i obavljaju druge tehnike poslove vezane za navedene
radove, vode pogone na gradilitu ili u proizvodnji gotovih graevinskih proizvoda (betonski graevni
elementi, cestograevni materijali, beton), vode ili obavljaju druge tehnike poslove pri odravanju i
istraivanju u graevinarstvu. Geodetski inenjeri i tehniari obavljaju tehnike poslove vezane uz
istraivanja u geodeziji: projektiranje, iskolenje, snimanje, katastarsku evidenciju i drugo.
a) tehniku pomo pri znanstvenim i drugim istraivanjima;
b) sudjelovanje u terenskim ili laboratorijskim ispitivanjima graevnih materijala, proizvoda i konstrukcija;
c) voenje gradilita ili pojedinih radova na gradilitu, voenje odravanja graevina;
d) voenje dokumentacije na gradilitu (graevinska knjiga, graevinski dnevnik, terminski planovi,
dokumentacija o ispitivanjima, certificiranjima i slino);
e) prikaz stanja na gradilitu arhitektima i diplomiranim graevinskim inenjerima kako bi se utvrdilo
udovoljava li ono specifikacijama projekta i kako bi se odrali eljeni standardi materijala i rada;
f) analizu cijena, kalkulacije, obraun osnovice za plae radnika, izmjeru obavljenih radova, projektiranje i
razradu projekata;
g) izradu dijelova prostornog plana;
h) potporu diplomiranim inenjerima u izradi kartografskih i topografskih planova i zemljovida, izmjeri i
prijenosu projekata na teren, odravanju geodetske i katastarske tehnike dokumentacije;
i) tehnike poslove u proizvodnji gotovih graevinskih proizvoda (betonski graevinski elementi,
cestograevni i slini materijali);
j) prikupljanje i razvrstavanje uzoraka iz graevinskih konstrukcija ili materijala za ispitivanja;
k) srodne poslove;
l) nadgled ostalih suradnika.

3112.11.6 projektant visokogradnje
3112.12.6 projektant hidrogradnje
3112.13.6 projektant prometnica
3112.14.6 projektant graevinskih instalacija
3112.15.6 prostorni planer
3112.16.6 prostorni projektant
3112.21.4 voditelj radova visokogradnje
3112.22.4 voditelj radova niskogradnje
3112.23.4 voditelj graevinskoinstalaterskih radova
3112.24.4 voditelj graevinskoobrtnikih radova
3112.25.6 inenjer voditelj hidrotehnikih radova
3112.26.6 inenjer voditelj gradnje prometnica
3112.27.6 inenjer voditelj radova visokogradnje
3112.28.6 voditelj betonare
3112.29.6 voditelj armiranice
3112.30.6 voditelj asfaltirnice
3112.31.4 graevinski laborant
Ladislav Bevanda 98
3112.32.4 tehniki crta za arhitekturu
3112.33.4 tehniki crta za graevinarstvo
3112.34.4 graevinski tehniar razraiva projekta
3112.35.4 graevinski tehniar niskogradnje
3112.36.4 graevinski tehniar visokogradnje
3112.37.4 graevinski tehniar za restauratorske radove
3112.38.4 graevinski tehniar
3112.39.6 graevinski inenjer
3112.40.6 arhitektonski inenjer
3112.41.5 graevinski poslovoa
3112.81.6 kartograf
3112.82.4 geodetski tehniar restitutor
3112.83.4 geodetski tehniar za fotogrametriju
3112.84.4 geodetski tehniar za elaborate
3112.85.6 geodetski inenjer za pregled i ovjeru elaborata
3112.86.4 geodetski tehniar za katastar vodova
3112.87.6 geodetski inenjer za katastar vodova
3112.88.6 geodetski inenjer za urbanistiku regulativu
3112.89.4 geodetski tehniar za katastar
3112.90.4 geodetski tehniar za evidenciju dravnog vlasnitva
3112.91.4 geodetski tehniar za evidenciju prostornih jedinica
3112.92.6 geodetski inenjer za evidenciju prostornih jedinica
3112.93.4 geodetski tehniar hidrografije
3112.94.6 geodetski inenjer
3112.95.4 geodetski tehniar
3112.96.6 voditelj rudarskog katastra
3112.97.4 tehniar rudarski mjernik
3112.98.4 tehniki geodetski crta
3112.99.4 tehniki kartografski crta

DODATAK:
3112.11.6 INENJER RAZRAIVA PROJEKTA VISOKOGRADNJE
3112.11.6 GRAEVINSKI INENJER ZA VISOKOGRADNJU
3112.12.6 INENJER RAZRAIVA PROJEKTA HIDROGRADNJE
3112.12.6 GRAEVINSKI INENJER ZA NISKOGRADNJU
3112.12.6 GRAEVINSKI INENJER ZA VODOGRADNJU
3112.13.6 INENJER RAZRAIVA PROJEKTA PROMETNICA
3112.14.6 GRAEVINSKI INENJER ZA INSTALACIJE i MONTAU
3112.14.6 INENJER RAZRAIVA PROJEKTA INSTALACIJA
3112.21.4 EF RADILITA VISOKOGRADNJE
3112.22.4 GRAEVINSKI TEHNIAR ZA PRUGE
3112.22.4 TEHNIAR ODRAVANJA PRUGA
3112.22.4 CESTAR GRUPOVOA
3112.34.4 TEHNIAR RAZRAIVA PROJEKTA VISOKOGRADNJE
3112.34.4 TEHNIAR RAZRAIVA PROJEKTA NISKOGRADNJE
3112.34.4 TEHNIAR RAZRAIVA PROSTORNIH PLANOVA
3112.34.4 IZRAIVA NACRTA OPLATE i ARMATURE
3112.35.4 NADZORNIK PRUGA
3112.36.4 ARHITEKTONSKI TEHNIAR
3112.37.4 GRADITELJSKI TEHNIAR ZA GRADITELJSKO NASLIJEE
3112.38.4 TEHNIAR ZA GRAEVINSKE PROIZVODE
3112.39.6 TEHNOLOG ZA GRAEVINSKE PROIZVODE
3112.41.5 PREDRADNIK PROIZVODNJE GRAEVINSKIH PROIZVODA
3112.41.5 TESARSKI POSLOVOA
3112.95.4 GEOMETAR
3112.98.4 CRTA GEODETSKIH KOPIJA

ROD 7.
ZANIMANJA U OBRTU i POJEDINANOJ PROIZVODNJI

VRSTA 71.
RUDARSKA i GRAEVINSKA ZANIMANJA

PODVRSTA 711.
RUDARI, PALITELJI MINA, KLESARI i SRODNA ZANIMANJA
7111. RUDARI i PROIZVOAI KAMENA
Ladislav Bevanda 99
7112. PALITELJI MINA
7113. KLESARI
7114. SOLANSKI VODARI
PODVRSTA 712.
ZIDARI i SRODNA GRAEVINSKA ZANIMANJA
7122. ZIDARI
7123. ARMIRAI i BETONIRCI
7124. TESARI i GRAEVINSKI STOLARI
7129. ZIDARSKA ZANIMANJA D.N.
PODVRSTA 713.
ZANIMANJA ZA ZAVRNE GRAEVINSKE RADOVE
7131. KROVOPOKRIVAI
7132. PODOPOLAGAI i POSTAVLJAI PLOICA
7133. FASADERI i GIPSARI
7134. IZOLATERI
7135. OSTAKLJIVAI
7136. INSTALATERI i MONTERI CJEVOVODA
7137. ELEKTROINSTALATERI i SRODNA ZANIMANJA
7139. GRAEVINARI ZAVRNIH RADOVA D.N.
PODVRSTA 714.
SOBOSLIKARI, DIMNJAARI i SRODNA ZANIMANJA
7141. SOBOSLIKARI i LIIOCI
7143. DIMNJAARI i ISTAI POVRINA ZGRADA
VRSTA 72.
OBRAIVAI METALA, STROJARSKI MONTERI, ELEKTROMONTERI i MEHANIARI

PODVRSTA 721.
LJEVAI METALA, LIMARI, ZAVARIVAI i SRODNA ZANIMANJA
7211. IZRAIVAI JEZGRI ZA LIJEVANJE METALA i LJEVAI
7212. ZAVARIVAI i REZAI PLAMENOM
7213. LIMARI
7214. IZRAIVAI i MONTERI METALNIH KONSTRUKCIJA
7215. MONTERI ELINE UADI i ICA
7216. RONIOCI
PODVRSTA 722.
KOVAI, ALATNIARI i SRODNA ZANIMANJA
7221. KOVAI i SRODNA ZANIMANJA
7222. ALATNIARI i SRODNA ZANIMANJA
7223. PODEAVAI i UPRAVLJAI STROJEVA ZA OBRADU KOVINA i SLINIH
MATERIJALA
7224. OBRAIVAI METALNIH POVRINA i OTRAI
PODVRSTA 723.
MONTERI i MEHANIARI STROJEVA
7231. MEHANIARI i MONTERI MOTORNIH VOZILA
7232. ZRAKOPLOVNI MEHANIARI i MONTERI
7233. MONTERI, MEHANIARI i SERVISERI INDUSTRIJSKIH i OSTALIH STROJEVA
PODVRSTA 724.
MONTERI i MEHANIARI ELEKTRINIH i ELEKTRONIKIH UREAJA
7241. ELEKTROMONTERI, ELEKTROMEHANIARI
7242. MONTERI, MEHANIARI i SERVISERI ELEKTRONIKE
7244. MONTERI, MEHANIARI i SERVISERI TELEKOMUNIKACIJSKIH UREAJA
7245. MONTERI ELEKTRINIH i TELEKOMUNIKACIJSKIH MREA

VRSTA 73.
PRECIZNI MEHANIARI, KERAMIARI, STAKLARI, TISKARI
PODVRSTA 731.
PRECIZNI MEHANIARI i SRODNA ZANIMANJA
7311. PRECIZNI MEHANIARI
7312. GLAZBALARI i UGOAI GLAZBALA
7313. ZLATARI, DRAGULJARI i SRODNA ZANIMANJA
PODVRSTA 732.
LONARI, KERAMIARI, STAKLARI i SRODNA ZANIMANJA
7321. LONARI, KERAMIARI i SRODNA ZANIMANJA
7322. STAKLARI
7323. BRUSAI i JETKAI STAKLA
7324. DEKORATERI STAKLA, KERAMIKE, TEKSTILA i OSTALIH MATERIJALA
Ladislav Bevanda 100
PODVRSTA 733.
IZRAIVAI RAZNIH TRADICIJSKIH PROIZVODA
7331. IZRAIVAI RAZNIH TRADICIJSKIH PROIZVODA
7332. IZRAIVAI TEKSTILNIH i KONIH TRADICIJSKIH PROIZVODA
PODVRSTA 734.

8332. RUKOVATELJI GRAEVINSKIM i SLINIM STROJEVIMA

Rukovatelji graevinskim i slinim strojevima upravljaju strojevima za iskop i utovar iskopanog materijala,
planiranje terena, nabijanje i valjanje povrina, iskope u tunelu, razgrtanje zemlje i drugog materijala,
ruenje graevina, stabilizaciju tla, temeljenje na pilotima i kesonima, prijevoz, prihvat i ugradbu svjeeg
betona te asfaltiranje kolnika. Nadziru rad strojeva.
a) upravljanje strojevima za iskop, utovar i razgrtanje zemlje i slinih materijala, planiranje terena, ruenje
graevina, uklanjanje snijega s prometnica dozerima (buldoeri i slino), rovokopaima, grejderima,
skrejperima, utovarivaima;
b) upravljanje jarualima (bagerima i plovnim bagerima) za ienje korita tekuica i stajaih voda od
mulja te iskop ljunka, pijeska i zemlje;
c) upravljanje strojevima za tunelske iskope;
d) upravljanje strojevima za zabijanje drvenih, betonskih ili elinih pilota (ipova) u tlo;
e) upravljanje kesonskim ureajima;
f) upravljanje strojevima za nabijanje i ravnanje slojeva zemlje i drugih materijala pri gradnji cesta i drugih
prometnica te nasutih graevina kao to su brane, nasipi i pri slinim radovima (valjcima, jeevima,
nabijaima, kompaktorima);
g) upravljanje strojevima za stabiliziranje i injektiranje tla te izradu dijafragme;
h) upravljanje strojevima za prijevoz, prihvat i ugradbu svjeeg betona;
i) upravljanje strojevima za ugradbu asfalta u gornji ustroj cesta i drugih povrina;
j) nadziranje rada strojeva;
k) srodne poslove;
l) nadgled ostalih radnika.
8332.11.3 voza strojeva za iskop
8332.12.3 voza strojeva za planiranje
8332.13.3 voza strojeva za nabijanje
8332.14.3 voza strojeva za buenje i razbijanje
8332.15.3 voza strojeva za stabilizaciju tla
8332.16.3 voza strojeva za injektiranje tla
8332.17.3 voza strojeva za zabijanje pilota
8332.18.3 voza strojeva za ugradbu betonskih kolnika
8332.19.3 voza strojeva za asfaltiranje
8332.20.3 voza strojeva za zemljane radove
8332.21.3 voza automjealice
8332.31.2 rukovatelj strojevima za iskop
8332.32.5 rukovatelj strojevima za iskop tunela
8332.33.3 rukovatelj strojevima za planiranje
8332.34.2 rukovatelj strojevima za nabijanje
8332.35.2 rukovatelj strojevima za buenje i razbijanje
8332.36.2 rukovatelj strojevima za stabilizaciju tla
8332.37.3 rukovatelj strojevima za injektiranje tla
8332.38.2 rukovatelj strojevima za zabijanje pilota
8332.39.5 rukovatelj strojevima za kesonsko temeljenje
8332.40.3 rukovatelj strojevima za izradu dijafragme
8332.41.3 rukovatelj strojevima za ugradbu betonskih kolnika
8332.42.3 rukovatelj strojevima za asfaltiranje
8332.43.3 rukovatelj strojevima za zemljane radove
8332.44.2 rukovatelj prekrcajnim strojevima za beton
8332.45.3 rukovatelj betonskom crpkom
8332.46.3 rukovatelj betonskim topom
8332.47.3 rukovatelj strojem za torkretiranje
8332.51.4 rukovatelj strojevima za prune radove
8332.61.2 rukovatelj malim strojevima za ienje prometnica
8332.62.3 voza strojeva za ienje prometnica
8332.63.3 voza strojeva za ienje kanalizacije
8332.71.4 voza vozila za vakumiranje cjevovoda
8332.81.2 pomoni rukovatelj graevinskim strojevima
8332.82.3 rukovatelj graevinskim strojevima

DODATAK:
8332.31.2 RUKOVATELJ JARUALOM
8332.31.2 RUKOVATELJ ROVOKOPAEM
8332.31.2 RUKOVATELJ PLOVNIM JARUALOM
8332.31.2 RUKOVATELJ UTOVARIVAEM i ZGRTAEM
8332.31.2 RUKOVATELJ BAGEROM
8332.33.3 RUKOVATELJ BULDOEROM
8332.33.3 RUKOVATELJ DOZEROM
8332.33.3 RUKOVATELJ GREJDEROM
8332.33.3 RUKOVATELJ SKREJPEROM
8332.34.2 RUKOVATELJ JEEVIMA
8332.34.2 RUKOVATELJ VALJKOM
8332.34.2 RUKOVATELJ NABIJAEM
8332.34.2 RUKOVATELJ KOMPAKTOROM
8332.42.3 RUKOVATELJ STROJEM ZA PRIJEVOZ ASFALTNE MJEAVINE
8332.42.3 RUKOVATELJ STROJEM ZA UGRADBU ASFALTNE MJEAVINE
8332.42.3 RUKOVATELJ STROJEM ZA OBNOVU ASFALTA
8332.42.3 RUKOVATELJ STROJEVIMA ZA IZRADU KOLNIKA
8332.47.3 ZIDAR TORKRETAR
8332.82.3 RUKOVATELJ SAMOHODNIM GRAEVINSKIM STROJEVIMA
8332.82.3 RUKOVATELJ OPREMOM ZA UREENJE SKIJAKIH STAZA
8333. RUKOVATELJI DIZALICAMA i SLINIM UREAJIMA
Rukovatelji dizalicama i slinim ureajima upravljaju dizalicama i ostalim ureajima i nadziru ih.
a) upravljanje stabilnim i pokretnim dizalicama s fiksnim ili promjenljivim krakom;
b) upravljanje ureajima za dizanje i sputanje ljudi i materijala na gradilitima i u rudnicima i njihovo
nadziranje;
c) upravljanje skijakim vunicama i slinim ureajima i njihovo nadziranje;
d) upravljanje strojevima za vuu skela i teglenica na kratkim vodenim relacijama i njihovo nadziranje;
e) upravljanje strojevima za otvaranje i zatvaranje mostova za proputanje cestovnoga i vodenog
prometa i njihovo nadziranje;
f) srodne poslove;
g) nadgled ostalih radnika.

8333.11.3 rukovatelj iarom
8333.12.3 rukovatelj uspinjaom
8333.13.3 rukovatelj vitlom
8333.21.3 rukovatelj transportnom trakom
8333.31.3 rukovatelj dizalom
8333.32.3 rukovatelj rudarskim izvoznim postrojenjem
8333.41.3 rukovatelj ureajima brane
8333.42.3 rukovatelj pominim mostom
8333.51.3 voza pokretne dizalice
8333.52.3 rukovatelj pokretnom dizalicom
8333.53.3 rukovatelj kranom
8333.54.2 veza tereta
8333.55.3 rukovatelj obalnom dizalicom
8333.56.2 rukovatelj brodskom dizalicom
8333.57.3 rukovatelj lukom mehanizacijom
8333.58.2 lukotransportni radnik
8333.59.3 rukovatelj dizalicom
DODATAK:
8333.31.3 RUKOVATELJ TERETNIM DIZALOM
8333.41.3 RUKOVATELJ HIDRODINAMIKOM OPREMOM
8333.51.3 VOZA AUTODIZALICE
8333.52.3 RUKOVATELJ KABLOVSKOM DIZALICOM
8333.52.3 RUKOVATELJ POKRETNOM LIFT DIZALICOM
8333.52.3 RUKOVATELJ MOSNOM DIZALICOM
8333.52.3 RUKOVATELJ PORTALNOM DIZALICOM
8333.53.3 RUKOVATELJ KONZOLNOM DIZALICOM
8333.53.3 RUKOVATELJ VISEOM SKELOM
8333.53.3 RUKOVATELJ STACIONARNOM LIFT DIZALICOM
8333.53.3 RUKOVATELJ TORANJSKOM DIZALICOM
8333.53.3 RUKOVATELJ GRAEVINSKIM DIZALICAMA
8333.55.3 RUKOVATELJ SAMARICOM
8333.56.2 POMONI DIZALIAR
8333.58.2 MANTIST
8333.59.3 DIZALIAR
8334. RUKOVATELJI OSTALIM POKRETNIM STROJEVIMA
Rukovatelji ostalim pokretnim strojevima upravljaju viliarima, elektrokolicima, kontejnerskim
prijenosnicima i slinim vozilima za prijevoz, podizanje i slaganje tereta.
a) upravljanje viliarem i slinim vozilima za prijevoz, podizanje i slaganje tereta, ukrcaj i iskrcaj u
terminalima, lukama, skladitima, tvornicama i drugdje;
b) srodne poslove;
c) nadgled ostalih radnika.
8334.11.2 voza viliara
8334.12.2 voza elektrokolica
8334.13.3 voza kontejnerskog prijenosnika
DODATAK:
8334.11.2 RUKOVATELJ VILIAREM
8334.13.3 VOZA KONTEJNERSKOG TRAJLERA
PODVRSTA 834.
Prilog 6 . Karakteristine faze graevinskog projekta
karakteristine faze graevinskog projekta i sudionici ostvarivanja projekta-(izvedba
visokogradnje i druge vrste projekata prolaze iste faze)
1 A) KONCIPIRANJE
1.1 ZAMISAO
1.1.1 ideja o proizvodu projekta
1.1.2 definiranje obiljeja proizvoda projekta
1.1.2 analiza opravdanosti proizvoda projekta
1.1.4 definiranje eljenih obiljeja proizvoda projekta
1.2 ISTRAIVANJE
1.2.1 istraivanje stanja trita s obzirom na proizvod projekta
1.2.2 istraivanje kvalit. i kvant. potrebnosti proizvoda projekta
1.2.3 procjene
1.2.4 definiranje proizvoda projekta
1.3 IDEJNA TEHNIKA DOKUMENTACIJA
1.3.1 podloge za idejni projekt
1.3.1.1 projektni zadatak,
1.3.1.2 podloge
1.3.1.3 tehnologija proizvoda projekta
1.3.2 raspis idejnog projekta
1.3.2.1 izvjetaj o narudbi
1.3.2.2 ponuda za izradu idejnog
projekta

1.3.2.3 odabir projektanta idejne dokumentacije
1.3.2.4 ugovaranje izrade idejnog
rjeenja

1.3.3 IZRADA IDEJNOG PROJEKTA
1.3.3.1 priprema izrade
1.3.3.2 podloge za idejni projekt (snimanje terena, pojanjenja, )
1.3.3.3 idejno rjeenje
1.3.3.4 prihvaanje idejnog rjeenja
1.3.3.5 priprema idejnog projekta
1.3.3.6 izrada idejnog projekta
1.3.3.7 revizija idejnog projekta
1.3.3.8 ispravke idejnog projekta
1.3.3.9 prihvaanje idejnog projekta
1.4 UVJETI UREENJA PROSTORA
1.4.1 zahtjev za uvjetima ureenja prostora-lokacijsku dozvolu
1.4.2 PRETHODNE SUGLASNOSTI
1.4.2.1 prometna
suglasnost

projektni zadatak za prometno rjeenje
projekt prometnog rjeenja
izdavanje prometne suglasnosti
1.4.2.2 voda, elektr.energija, PTT,
istoa

projektni zadatak za infrastrukturna rjeenja
infrastrukturna rjeenja
izdavanje infrastrukturnih suglasnosti
1.4.2.3 ekologija, zatita okolia
1.4.2.4 zatita kulturne batine
1.4.2.5 izdavanje urbanistikih uvjeta
1.4.2.6 alba
1.4.2.7 izmjene
1.4.2.8 definitivni urbanistiki uvjeti
1.5 INVESTICIJSKA STUDIJA (DIN 276, HKAIG)
1.5.1 definiranje zadatka studije
1.5.2 natjeaj za izradu studije
1.5.3 zemljite, graevina
1.5.4 oprema, tehnologija
1.5.5 ostali trokovi
1.5.6 elborat o ekonomskoj opravdanosti
1.6 STUDIJA IZVODLJIVOSTI
1.6.1 definiranje zadatka studija
1.6.2 natjeaj za studiju
1.6.3 elementi studije (trite, cijene, rokovi)
1.6.4 marketing
1.6.5 rokovi ostvarenja
1.7 OSIGURANJE FINANCIRANJA
1.7.1 izvori financiranja
1.7.2 dinamika financiranja
1.7.3 ugovori o financiranju
1.8 IMOVINSKO PRAVNI ODNOSI
1.8.1 izrada i ishoenje kopije planova
1.8.2 zemljino knjini izvadci
1.8.3 rijeenja i otkupi zemljita
1.8.4 plaanja obveza
1.8.5 parcelacija
2 B) DEFINIRANJE
2.1 KONANI PROJEKTNI PROGRAM i ZADATAK
2.2 PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE (snimci, tehnologija,..)
2.3 ODABIR PROJEKTANTA
2.3.1 natjeaj za odabir
projektanta

2.3.2 izbor projektanta
2.3.3 ugovaranje projektiranja
2.4 IZRADA i NADZOR NAD TEHNIKOM DOKUMENTACIJOM
2.4.1 GEOMEHANIKI ELABORAT
2.4.2 GLAVNI PROJEKT (ZA GRAEVNU DOZVOLU)
2.4.2.1 ARHITEKTONSKI PROJEKT
2.4.2.2 GRAEVINSKI PROJEKT
2.4.2.3 PROJEKT INSTALACIJA
2.4.2.4 PROJEKT UGRADNJE
OPREME
2.4.2.5 DRUGE POTREBNE VRSTE PROJEKATA
2.4.3 IZVEDBENI PROJEKT (ZA IZVEDBU)
2.4.3.1 arhitektonski projekt
2.4.3.2 graevinski projekt
2.4.3.3 projekt ugradnje opreme
2.4.3.4 projekt instalacija
2.4.3.5 projekt termike i zvune zatite
2.4.3.6 projekt zatite od poara
2.4.3.7 druge vrste projekata
2.6 SUGLASNOST NA DOKUMENTACIJU
2.6.1 suglasnost na sadraj
2.6.2 revizija sukladna zakonu
2.6.3 kompletiranje i predaja dokumentacije
2.7 GRAEVNA DOZVOLA-ODOBRENJE ZA GRADNJU
2.7.1 ZEMLJINE KNJIGE
2.7.2 zahtjev za odobrenje
2.7.3 suglasnosti uz odobrenje
2.7.4 odobrenje za gradnju
2.8 PRIKUPLJANJE PONUDA ZA GRADNJU
2.8.1 odluka o tenderu
2.8.2 priprema tender dokumentacije
2.8.3 raspis natjeaja
2.8.4 PONUDA ZA GRADNJU-IDEJNI PROJEKT OG
2.8.4.1 plan projekta ponuda
2.8.4.2 prikupljanje podloga i analiza
2.8.4.3 analiza uvjeta graenja
2.8.4.4 tehnoloka koncepcija graenja
2.8.4.5 organizacijska koncepcija graenja
2.8.4.6 idejna shema organizacije
gradilita
2.8.4.7 izvori nabave (oprema, repromater, energija)
2.8.4.8 glavni strojevi za proces gradnje
2.8.4.9 kalkulacija izravnih trokova
2.8.4.10 idejni vremenski tijek graenja
2.8.4.11 izraun neizravnih trokova
2.8.4.12
ponuda-konani trokovi- ponudbena kalkulacija
2.8.4.13 pribavljanje jamstava
2.9 IZBOR IZVOAA i UGOVARANJE ugovorna kalkulacija
2.10 PRIBAVLJANJE JAMSTAVA
3 C) IZVEDBA
3.1 plan projekta izvoenje
3.2 PLAN PROJEKTA-IZVEDBENI PROJEKT OG
3.2.1 DEFINIRANJE ORGANIZACIJSKOG MODELA GRAENJA PO FAZAMA i DIJELOVIMA
3.2.2 RJEENJE TEHNOLOGIJE IZVEDBE SVIH RADOVA
3.2.3 SHEMA OG
3.2.4 OPSKRBA S ENERGIJOM i VODOM S DIMENZIONIRANJEM POTREBA
3.2.5 SHEMA UNUTARNJEG TRANSPORTA NA GRADILITU
3.2.6 ODABIR STROJEVA S DIMENZIONIRANJEM KAPACITETA
3.2.7 RAZMJETAJ POSTROJENJA POGONA SKLADISTA i SL S DIMENZIONIRANJEM
POTREBA

ZA BORAVAK LJUDI

ZA ALATE i SITNU OPREMU

ZA UPRAVU, NADZOR, LABORATORIJ .

ARMIRANICA

KOMPRESORSKA STANICA

NADSTRENICA ZA TESARE..
3.2.8
PLAN MATERIJALA S UTVRENIM IZVORITIMA NABAVE
3.2.9
DIMENZIONIRANJE TRANSPORTA GLAVNIH REPROMATERIJALA i PREFABRICIRANIH ELEMENATA
3.2.10
PLAN RADNIKA
3.2.11
DINAMIKA TIJEKA IZVEDBE RADOVA U UKUPNOM IZNOSU
3.2.12
DINAMIKO PLANIRANJE POTREBNIH RESURSA U MANJIM VREMENSKIM VELIINAMA
3.2.13
FINANCIJSKI DINAMIKI PLAN
3.2.14
PRIJEVOZ SMJETAJ ILI PREHRANA RADNIKA
3.2.15
UPRAVLJANJE PROJEKTOM
3.2.16
NAIN OBRAUNA i OBRAUN
3.2.17
ELABORAT ZATITE NA RADU
3.2.18
ELABORAT O UREENJU GRADILITA
3.2.19
PRIMIJENJENI PROGRAM KONTROLE i OSIGURANJA KVALITETE-PROJEKT BETONA
3.2.20 OPTIMIZACIJA PROJEKTA OG izvoaka kalkulacija
3.3 UVOENJE IZVOAA U POSAO
3.4 PRIPREMNI i PRETHODNI RADOVI
3.4.1 OSIGURANJA
3.4.1.1 GRADILITE
3.4.1.2 DJELATNICI
3.4.1.3 OPREMA
3.4.2 UGOVARANJA
3.4.2.1 UGOVARANJE NABAVE S DOBAVLJAIMA
3.4.2.2 UGOVARANJE S PODIZVOAIMA
3.4.2.3 UGOVARANJE S DRUGIM DAVATELJIMA USLUGA (SMJETAJ, PREHRANA,
PRIJEVOZ)
3.4.3 DIO PRIPREMNIH i PRETHODNIH RADOVA
3.4.3.1 PRIJAVA GRADILITA
3.4.3.2 MINIMALNO OSIGURANJE UVJETA GRADILITA
3.4.3.3 PRISTUPNE i LOKALNE CESTE
3.4.3.4 OZNAAVANJE GRADILITA
3.4.3.5 OGRAIVANJE GRADILITA
3.4.4 ENERGETSKI PRIKLJUCI (VODA, STRUJA, TELEFON)
3.4.4.1 ZAHTJEVI
3.4.4.2 ODOBRENJA
3.4.4.3 PRIKLJUCI
3.4.5 OSIGURANJE i PRIPREMA GRADILINIH SKLADITA
3.4.6 INSTALACIJA GRADILINIH OBJEKATA
3.4.6.1 ZA LJUDE i OPREMU
3.4.6.1.1 ZA BORAVAK LJUDI
3.4.6.1.2 ZA ALATE i SITNU OPREMU
3.4.6.1.3 ZA UPRAVU, NADZOR, LABARATORIJ .
3.4.6.2 PRIVREMENI GRADILINI POGONI
3.4.6.2.1 ARMIRANICA
3.4.6.2.2 KOMPRESORSKA STANICA
3.4.6.2.3 NADSTRENICA ZA TESARE..
3.4.7 DOPREMA SVE OPREME
3.4.8 INSTALACIJA i DEPONIRANJE SVE OPREME i UREAJA
3.4.8.1 KRANOVI
3.4.8.2 GRADILINI POGONI (BETONARE, POGON ZA PREFABRIKACIJU.)
3.4.8.3 OSTALI UREAJI i OPREMA
3.5 GRAENJE - visokogradnja
3.5.1. graevinski radovi i faze
3.5.0. ruenja
3.5.1 iskopi
3.5.2 podrumski dijelovi, dijelovi pod zemljom
3.5.3 konstrukcija objekta (horizontalna i vertikalna) s nosivim zidovima
3.5.4 nenosivi dijelovi objekta, pregradni zidovi
3.5.5 grube strojarske instalacije (voda,struja, grijanje)
3.5.6 pokrov
3.5.7 vanjski i unutarnji otvori
3.5.8 oblaganje (bukanje) zidova
3.5.9 podloge podova
3.5.10 finalni podovi
3.5.11 bojenja
3.5.12 sanitarija strojarskih instalacija (voda, struja, grijanje)
3.5.13 fasada
3.5.14 zavreci podova
3.5.15 parterno rjeenje, hortikultura
3.5.2. Graevinski radovi II. faze
3.5.3. Vodovod i kanalizacija
3.5.3.0 Graevinski radovi uz vodovod i kanalizaciju
3.5.3.1 Vodomontaa
3.5.3.2 Hidrantska mrea
3.5.3.3 Kanalizacija
3.5.3.4
.
Sanitarije
3.5.3.5
.
Septik
3.5.3.9
.
Prikljuci
3.5.4. Elektroinstalacije
3.5.4.0
.
Graevinski radovi uz instalacije
3.5.4.1
.
Prikljuci i razvodni ormari
3.5.4.2
.
Elektrorazvod jake struje
3.5.4.3
.
Elektrorazvod slabe struje
3.5.4.4
.
Prikljunice-elektrosanitarije
3.5.4.5
.
Rasvjeta
3.5.4.6
.
Vatrodojava
3.5.4.7
.
Videonadzor i sigurnost

3.5.4.9
.
Prikljuci
3.5.5. Strojarske instalacije
3.5.5.1
3.5.5.2
3.5.5.3
3.5.5.3
3.6. PARTER
3.6.1. graevinski radovi na parteru
3.6.1.1
.
iskopi, nasipi, nabijanje
3.6.1.2
.
betonski radovi
3.6.1.3
.
polumontani radovi
3.6.1.4
.
odvodnje
3.6.2.
3.6.3.
3.6.4. prikljuci na prometnice
3.6.5. asfalterski radovi na parteru
3.7 deinstalacija gradilita
3.8 SANACIJA OKOLIA - zavrni radovi
3.9 ISPORUKA i MONTAA OPREME
3.8.1 RASPI
S

3.8.2 IZBOR i UGOVARANJE
3.8.3 MONTAA
3.8.4 PRIMOPREDAJA
3.10 TEHNIKI PREGLED
3.9.1 ZAHTJEV ZA PRIJAM IZVOAA, INVESTITORA
3.9.2 FORMIRANJE POVJERENSTVA INVESTITOR, IZVOA, NADZOR
3.9.3 ZAPISNICI ZAHTJEVI i IZVJEA POVJERENSTVA
3.9.4 ISPRAVKE
3.9.5 TEHNIKI PRIJAM OBJEKTA IZMEU INVESTITORA i IZVOAA
3.11 PRIMOPREDAJA i KONANI OBRAUN
3.10.1 ZAHTJEV IZVOAA INVESTITORA ZA PRIMOPREDAJU OBJEKTA i KONANI
OBRAUN
3.10.2 FORMIRANJE POVJERENSTVA INVESTITORA i IZVOAA
3.10.3 IZVJEA LANOVA POVJERENSTVA
3.10.4 USKLAIVANJE MILJENJA
POVJERENSTVA
3.10.5 KORITENJE INSTITUCIJE PRESUDITELJA i IZVANSUDSKE NAGODBE ZA OBRAUN
3.10.6 DEFINITIVAN KONANI OBRAUN
3.10.7 ZAKLJUAK PO KONANOM OBRAUNU
3.10.8 PRIMOPREDAJA i ISPUNJENJE ZAKLJUAKA
3.12 UPORABNA DOZVOLA (CHECK LISTA)
3.11.1 ZAHTJEV ORGANU UPRAVE
3.11.2 TEHNIKI PREGLED POVJERENSTVA ZA UPORABNU DOZVOLU
3.11.3 IZVJEE POVJERENSTVA ZA UPORABNU DOZVOLU
3.11.4 ISPRAVKE PO ZAPISNIKU
3.11.5 ALBE
3.11.6 IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE naknadna kalkulacija
4 D) ZAJAMENI ROK
4.1. Odravanje u zajamenom roku
4.2. Opravke u zajamenom roku

Prilog 7. Pregled osnovnih poslovnih procesa
- prema vlasnicima procesa i izvornoj vrsti (za neku izvornu organizaciju):
Predstavnici ulagaa (dioniara)
- procesi organa skuptine dioniara
- procesi nadzornog odbora,
- procesi upravnog odbora,
- procesi izvanjskih revizora
Direktor i ured direktora
- proces stratekog planiranja,
- proces upravljanja organizacijom,
- proces upravljanja povezanim poduzeima,
- proces utvrivanja politike cijena,
- proces definiranja politike kvalitete poslovanja,
o opih i pojedinanih ciljeva
o planova za ostvarenje gornjih ciljeva (godinji, kvartalni, itd.)
- proces ocjenjivanja kvalitete sustava poslovanja,
- proces osiguranja potrebnih resursa i osposobljavanje djelatnika,
- proces traenje posla i ugovaranje,
- proces definiranja internih komunikacija (sastanci, crtei, radni nalozi, ostalo.....),
- proces trajnog poboljavanja sustava poslovanja,
Ured direktora
- proces usklaivanja rada poduzea sa zakonskom regulativom (imovinsko pravni odnosi,
kadrovski poslovi, ....),
- procesi izrade i usklaivanja opih i posebnih akata drutva (statut, pravilnik o org. i sistem.
radnih mjesta, .. ),
- procesi administiranja u sustavu poslovanja,
- proces provjere ugovora,
Glavni inenjer
- proces upravljanja projektnim timovima,
- proces taktikog planiranja,
- proces upravljanja programima i timovima (proizvodnjom) - planiranje, rukovoenje i
kontroliranje,
- kontroliranje politike kvalitete poslovanja i ciljeva kvalitete poslovanja,
- osiguranje potrebnih resursa,
- traenje posla i ugovaranje,
- kontroliranje i rukovoenje internim komunikacijama (sastanci, crtei, radni nalozi, ostalo.....),
- trajno poboljavanje sustava poslovanja,
Funkcija istraivanja i razvoja
- procesi istraivanja i razvoj novih proizvoda i usluga,
- procesi projektiranja i oblikovanje proizvoda,
- procesi nabavke licenci,
Marketing i prodaja
- procesi istraivanje trita,
- procesi prodaje,
- procesi nuenja i odreivanje cijene,
- proces predstavljanja, promidbe i reklame poslovanja i proizvoda,
- proces rjeavanja reklamacija kupaca,
- proces praenja trendova u graevinarstvu (bussines inteligence),
Upravljanje ljudskim potencijalima
- proces zapoljavanja i uvoenja u posao,
- proces razvoja kadrova, obrazovanje i osposobljavanje,
- proces kadrovske evidencije,
Logistika, nabava i odravanje
- proces nabave, opskrbe i distribucije,
- proces vrjednovanja nabavljenog sredstva i materijala,
- proces ocjene i odabira dobavljaa i kooperanata,
- proces rjeavanje reklamacija s dobavljaima sredstava rada i materijala,
- proces rukovanja i skladitenja,
- proces odravanja sredstava,
Planiranje ostvarivanja proizvoda (projekata)
- proces operativnog planiranja projekata,
- proces izrade elaborata o ekonomskoj opravdanosti,
- proces definiranja, organiziranja i osiguranja svih potrebnih resursa za izvrenje radnih
naloga- ugovora,
- odravanje i osuvremenjavanje vlastitih resursa,
Financije i raunovodstvo
- financijsko raunovodstveni procesi,
planiranje potrebnih sredstava,
financijska analiza,
raunovodstvo: trokovno, menadersko, upravljako,
obraun plaa i doprinosa,
prikupljanje i plasmani sredstava,
- procesi primjene zakonske regulative iz ove oblasti,
Kontrola kvalitete
- proces izrade i izmjena poslovnik kvalitete i ostale dokumentacije kvalitete,
- proces provoenja politike kvalitete,
- upravljanje dokumentacijom, podatcima i zapisima,
- proces definiranja postupanja s nesukladnim proizvodima,
- proces upravljanja opremom za nadzor i mjerenje,
- proces priprema i provoenje internih audita,
- procesi mjerenja zadovoljstva kupaca,
- proces provoenje preventivnih i korektivnih aktivnosti,
Komunikacije i informatika
- proces upravljanja i odravanja informatike opreme i mree,
- proces upravljanja i odravanja informatikih mrenih programa,
- proces osposobljavanja korisnika informatike mree,
- proces uvanja i arhiviranja podataka,
Proizvodnja
- postupanje po aktivnostima iz radnih naloga operativnih planova- u zadanim rokovima,
koristei radne upute,
- definiranje, organiziranje i osiguranje svih potrebnih resursa za izvrenje radnih naloga-
ugovora,
- voenje ostvarivanja proizvodnje,
- kontroliranje ostvarivanja i vrjednovanje po fazama.
Program projektiranja, ukoliko je funkcija izvorne organizacije:
- definiranje faza graevinskog projekta i sudionika u ostvarivanju projekta
i izrada potrebnih dokumenata za svaku fazu projekta
- specifikacija potrebnih standarda, pravila struke i internih radnih uputa, potrebnih za izradu
svake faze
- izrada radnih naloga s definiranim odgovornostima i ovlatenjima kao i vremenska definicija
svake faze ili aktivnosti unutar faze
- izrada trokovnika svih aktivnosti i usporedba s ponudbenim trokovnikom
- upravljanje tehnikom dokumentacijom
Program izvoenja radova, ukoliko je funkcija izvorne organizacije
- procedura izvoenja radova
- definiranje faza graevinskog projekta i sudionika u ostvarivanju projekta
- i izrada potrebnih dokumenata za svaku fazu projekta
- specifikacija potrebnih standarda, pravila struke i internih radnih uputa, potrebnih za izradu
svake faze
- izrada radnih naloga s definiranim odgovornostima i ovlatenjima kao i vremenska definicija
svake faze ili aktivnosti unutar faze
- izrada trokovnika svih aktivnosti i usporedba s ponudbenim trokovnikom
- upravljanje dokumentacijom projekata izvoenja

Potpuno funkcijska organizacija imala bi sve procese izvorne organizacije iji bi satavni dio bili projektni
procesi za ostvarivanje proizvoda projekta.
Procesi projektne organizacije
Iniciranje projekta:
definiranje ciljeva,
identifikacija rizika,
procjena rizika,
Planiranje projekta:
razvoj projektnog plana,
definiranje aktivnosti,
logiko povezivanje aktivnosti,
procjena trajanja aktivnosti,
kontrola rasporeda aktivnosti,
planiranje resursa,
procjena trokova,
budetiranje trokova,
planiranje kvalitete,
planiranje organizacijske strukture,
planiranje komunikacija,
razvoj reagiranja na rizik,
planiranje nabave,
Kontrola plana projekta:
vrjednovanje ciljeva,
kontrola promjene cilja,
kontrola trokova,
kontrola kvalitete,
kontrola komunikacija,
kontrola rizika,
kontrola ugovora nabave,
opa kontrola svih izmjena,
odobrenje plana projekta-PSC,
ostvarivanje projekta:
raspored osoblja i kompetencije,
razvoj timova,
osiguranje kvalitete,
upravljanje informacijama,
planiranje licitacija-dokumentiranje potreba,
procjena podugovaratelja-licitacija,
podugovaranje i izbor dobavljaa,
ugovaranje nabave,
procesi upravljanja gradnjom,
procesi osiguranja,
procesi nabave:
nabava proizvoda i repromaterijala,
postupanje s proizvodima od kupca,
pripremni radovi,
procesi instalacije i deinstalacije gradilita:
instalacija gradilita,
procesi odravanja,
procesi transporta i distribucije,
deinstalacija gradilita,
kontrola kvalitete izvedbe,
procesi s podizvoaima,
izvedba trokovnike specifikacije,
zavrni radovi,
kontrola ostvarivanja projekta:
vrjednovanje ciljeva projekta,
kontrola promjene cilja,
kontrola nabave, kontrola trokova,
kontrola kvalitete projekta, kontrola komunikacija,
kontrola rizika,
kontrola ugovora nabave, kontrola nabave,
opa kontrola svih izmjena,
predaja proizvoda kupcu:
primopredaja radova-tehniki prijam,
otklanjanje nedostataka, okonani obraun,
administrativno zatvaranje projekta - usporedba s PSC.
Pregled logikih veza osnovnih poslovnih procesa MS Project
Prikaz i analiza pojedinih procesa
RADNI PROCES IZRADA ARMATURE

PROCESI U VEZI PROIZVODA PROJEKTA-PROCESI POJEDINANIH IZVRENJA
Osiguravanje i odravanje potrebnih resursa
Definiranje komunikacija
Definiranje politike kvalitete
Upravljanje i razvoj programima i projektima
Upravljanje organizacijom i povezanim poduzeima
Raunovodstveni i financijski operativni poslovi
Trajno poboljanje sustava poslovanja
G
l
a
v
n
i

p
r
o
c
e
s
i

Osnovni procesi za ostvarivanje projekta
Starteko planiranje
Nuenje i odreivanje cijena
Ugovaranje prodaja
Iniciranje projekta
Planiranje projekta
Ostvarivanje projekta
Kontrola projekta

p
o
d
p
r
o
c
e
s
i

Predaja proizvoda kupcu
Iskopi temelja
Izrada temelja
Izrada podova
Zidanje zidova
Betoniranje AB konstrukcije
Izrada krovne konstrukcije

A
k
t
i
v
n
o
s
t
i

Pokrivanje objekta
T
r
o
k
o
v
n
i
k
e

s
t
a
v
k
e

p
o
j
e
d
i
n
a
n
a

i
z
v
r
e
n
j
a

Izrada oplate
Montaa oplate
Izrada armature
Izrada betona
Ugradba betona
Transport oplate
Transport armature

R
a
d
n
i

p
r
o
c
e
s
i

Transport betona
Ispravljanje eljeza
ienje
Sjeenje
Donoenje ipki na mjesto
Savijanje
Slue za iznalaenje normi kod
organizacije rada, tehnolokog
redosljeda, planiranja i sl.
R
a
d
n
e

o
p
e
r
a
c
i
j
e

Odnoenje
Namjetanje ipke na stolu
Navlaenje kljua

Savijanje ipke
Skidanje kljua

Slue za prouavanje, analiziranje i
unaprjeenje radnog procesa

R
a
d
n
i

p
o
s
t
u
p
c
i

Odlaganje ipke
Pokret rukom do ipke
Zahvaanje ipke
Kretanje ipkom do mjesta savijanja

R
a
d
n
i

p
o
k
r
e
t
i

Namjetanje ipke
RADNI PROCES KALKULACIJA IZRAVNIH TROKOVA

PROCES IZVORNE ORGANIZACIJE:

Osiguravanje i odravanje potrebnih resursa
Definiranje komunikacija
Definiranje politike kvalitete
Upravljanje i razvoj programima i projektima
Upravljanje organizacijom i povezanim poduzeima
Raunovodstveni i financijski operativni poslovi
Trajno poboljanje sustava poslovanja
G
l
a
v
n
i

p
r
o
c
e
s
i

Osnovni procesi za ostvarivanje projekta
Strateko planiranje
Politika cijena ...
Ugovaranje prodaja
Iniciranje projekta
Planiranje projekta
Ostvarivanje projekta
Kontrola projekta

p
o
d
p
r
o
c
e
s
i

Predaja proizvoda kupcu
Iskopi temelja
Izrada temelja
Izrada podova
Zidanje zidova
Nuenje i odreivanje cijena
Izrada krovne konstrukcije

A
k
t
i
v
n
o
s
t
i

Pokrivanje objekta
T
r
o
k
o
v
n
i
k
e

s
t
a
v
k
e

p
o
j
e
d
i
n
a
n
a

i
z
v
r
e
n
j
a

Prikupljanje podloga i analiziranje tendera
Analiza uvjeta graenja
Tehnoloka analiza graenja
Organizacijska koncepcija
Idejna shema organizacije graenja
Analiza izvora nabave
Analiza glavnih strojeva za gradnju
Kalkulacija izravnih trokova
Idejni vremenski tijek
Izraun neizravnih trokova
Izrada ponude konani trokovi

R
a
d
n
i

p
r
o
c
e
s
i

Pribavljanje jamstava
Izrada tehnologije
Izrada organizacije
Prikupljanje cijena i uvjeta
Kalkuliranje pozicija
Slue za iznalaenje normi kod
organizacije rada, tehnolokog
redosljeda, planiranja i sl.
R
a
d
n
e

o
p
e
r
a
c
i
j
e

Statistiki planovi
Iscrtavanje tehnologije
Analiza koliina opreme

Slue za prouavanje, analiziranje i
unaprjeenje radnog procesa

R
a
d
n
i

p
o
s
t
u
p
c
i

Raunanje utroaka u poziciji
Pokreti rada na kalkulatoru

R
a
d
n
i

p
o
k
r
e
t
i

Primjer procesa: Nuenje i odreivanje cijena ponudbena kalkulacija

Svrha procesa:
Cilj je sainiti dovoljno dobru ponudu za dobijanje nuenog projekta, koja e rezultirati
prihvatljivom cijenom, kvalitetom i rokom za kupca, a u okviru definirane politike cijena
poduzea.

Podruje primjene:
Primjenjuje se pri i nakon istraivanja trita, na zahtjev s trita ili pri natjeajima
u okviru javnih oglaavanja
faza Koncipiranja
faza Definiranja
faza Izvedbe

Ulazi za proces
- utvrivanje politike cijena
- okvirni planovi izvorne organizacije
- rezultati istraivanja trita
- raunovodstvene analize i izvjetaji
- upravljanje organizacijom i povezanim poduzeima
- prikupljanje i plasman sredstava

Aktivnosti za izvrenje procesa, odgovornosti i ovlatenja
Aktivnosti odgovornosti i ovlatenja radne
upute
dokument
radi kontrolira odobrava izvjestiti
Izrada radnog naloga za
nuenje i odreivanje
cijene
glavni
inenjer ili
direktor
direktor direktor

direktor + RN
prikupljanje podloga i
analiza tendera
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.priprem
e
ili gl.in.
gl.inenjer dir. + PPIA
analiza uvjeta graenja suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in.
gl.in. dir. + AUG
tehnoloka koncepcija
graenja
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + TKG
organizacijska
koncepcija graenja
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + OKG
idejna shema
organizacije gradilita
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + ISOG
izvori nabave (oprema,
repromat, energija)
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + IN
glavni strojevi za gradnju voditelj
pripreme
vod.prip. ili gl.in. dir. + GS
kalkulacija izravnih
trokova
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili gl.in. dir. + KDT
idejni vremenski tijek voditelj
pripreme
vod.prip. ili gl.in. dir. + IVT
izraun neizravnih
trokova
vod.pripr. gl.in. gl.in dir + KIT
izrada ponude-konani
trokovi
voditelj
pripreme
gl.inenjer gl.in. dir + PON
pribavljanje jamstava za
ponudu
ef
raunovodst
vod.priprem
e
gl.in. dir + ponGAR
va

Izlazi iz procesa
ponuda
Sljedei procesi
ugovor
odustajanje od ugovora
analiza nedobijanja ugovora

Proces: NUENJE i ODREIVANJE CIJENA Ugovorna kalkulacija
Svrha procesa:
Cilj je sainiti dovoljno dobru ponudu za dobijanje nuenog projekta, koja e rezultirati
prihvatljivom cijenom, kvalitetom i rokom za kupca, a u okviru definirane politike cijena
poduzea.
Podruje primjene:
Primjenjuje se pri i nakon istraivanja trita, na zahtjev s trita ili pri natjeajima
u okviru javnih oglaavanja
faza Koncipiranja
faza Definiranja
faza Izvedbe
Ulazi za proces
- utvrivanje politike cijena
- okvirni planovi izvorne organizacije
- rezultati istraivanja trita
- raunovodstvene analize i izvjetaji
- upravljanje organizacijom i povezanim poduzeima
- prikupljanje i plasman srestava

Aktivnosti za izvrenje procesa, odgovornosti i ovlatenja
Aktivnosti odgovornosti i ovlatenja radne
upute
dokument
Izrada radnog
naloga za
nuenje i
odreivanje
cijene
glavni inenjer
ili direktor
direktor direktor

direktor + RN
prikupljanje
podloga i
analiza
tendera
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.pripreme
ili gl.in.
gl.inenjer dir. + PPIA
analiza uvjeta
graenja
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in.
gl.in. dir. + AUG
tehnoloka
koncepcija
graenja
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + TKG
organizacijska
koncepcija
graenja
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + OKG
idejna shema
organizacije
gradilita
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + ISOG
izvori nabave suradnik ili vod.prip. ili gl.in. dir. + IN
(oprema,
repromat,
energija)
voditelj
pripreme
gl. in
glavni strojevi
za gradnju
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + GS
kalkulacija
izravnih
trokova
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + KDT
idejni
vremenski
tijek
suradnik ili
voditelj
pripreme
vod.prip. ili
gl. in
gl.in. dir. + IVT
izraun
neizravnih
trokova
vod.pripr. gl.in. gl.in dir + KIT
izrada
ponude-
konani
trokovi
voditelj
pripreme
gl.inenjer gl.in. dir + PON
pribavljanje
jamstava za
ponudu
ef
raunovodstva
vod.pripreme gl.in. dir + ponGAR

Izlazi iz procesa
ponuda

Sljedei procesi
ugovor
odustajanje od ugovora
analiza nedobijanja ugovora

PROCES UGOVARANJA
1. SVRHA
Ovaj proces ima za svrhu definirati aktivnosti oko provjere i osiguranje kvalitete
Ugovora, kojim se regulira ostvarivanje ugovorenih poslova prodaje i nabave proizvoda i
usluga uzimajui u obzir interese Drutva.

2. PODRUJE PRIMJENE
Ovaj postupak primjenjuje se kod sklapanja Ugovora u Drutvu Drutvo d.o.o. s kupcem
za sve vrste rada i usluga, nakon dobijanja ponude na natjeaju ili neposrednim
kontaktima s potencijalnim kupcima.

3. Aktivnosti za izvrenje procesa
Direktor, glavni inenjer, voditelji funkcija poduzea stalno obrauju trite kroz Proces
istraivanja trita, prikupljaju informacije o potencijalnim kupcima, selektiraju ih,
analiziraju i ocjenjuju. Sve analize i ocjene predstavljaju direktoru Drutva (u usmenom
ili pismenom obliku) koji odluuje
1. kojeg je potencijalnog kupca zanimljivo obraivati u smislu podizanja njegova
zanimanja za usluge Drutva.
2. na koje e se nadmetanje drutvo javiti
Kada dobiju odobrenje (u usmenom ili pismenom obliku) od direktora Drutva
1. navedeni voditelji funkcija dostavljaju potencijalnom kupcu zapise na kojima od
njega trae odreene informacije o potrebama u kupevim projektima, koje bi moglo
ispuniti nae Drutvo, a mogu proizvesti zakljuivanje Ugovora. U kontaktima s kupcem
prikupljaju i dogovaraju se potrebni elementi za izradu ponude za zanimljive projekte
Kupca, koja e prethoditi zakljuivanju Ugovora.
2. proslijeuje se nalog funkciji pripreme Drutva da izrauje ponudu
Po prihvaanju ponude, funkcija Pripreme drutva prikuplja potrebnu dokumentaciju za
elemente Ugovora, usuglaava s kupcem, sainjava listu matinih podataka kupca,
popunjava obrazac Obrada kupca kojim dokazuje to je dogovorio s kupcem, koju
dokumentaciju je prikupio i koji elementi moraju biti ugraeni u Ugovor.
Zapise i svu prikupljenu dokumentaciju kontrolira voditelj pripreme drutva, proslijeuje
glavnom inenjeru na odobrenje i direktoru na pregled i potvrdu (suglasnost).
Funkcija Pravnih poslova Drutva izrauje prijedlog Ugovora koji se alje na kontrolu i
usuglaavanje unutar Drutva. Direktor Drutva putem Kontrolne liste provjere ugovora
dostavlja osobama zaduenim za provjeru valjanosti prijedloga Ugovora. Prijedlog
Ugovora, Kontrolnu listu za provjeru Ugovora te svu prateu dokumentaciju direktor
Drutva dostavlja glavnom inenjeru, koji ga po potvrdi proslijeuje voditelju programa ili
buduem voditelju projekta na daljnju potvrdu, a koji ju je zajedno s dokumentacijom
duan uruiti voditelju financija, koji provjerava ugovor s financijskog stajalita.
Voditelj financija potpisuje Kontrolnu listu provjere ugovora te kod sebe zadrava
potrebnu dokumentaciju. Prijedlog Ugovora s Kontrolnom listom i preostalom
dokumentacijom vraa direktoru Drutva.
Voditelj programa ili voditelj projekta pregledava prijedlog Ugovora sa stajalita
izvedbenih elemenata i popunjava kontrolnu listu. Prijedlog Ugovora, kontrolnu listu i
preostalu dokumentaciju uruuje direktoru Drutva.
Osobe koje kontroliraju prijedlog Ugovora preko Kontrolne liste za provjeru Ugovora,
prijedlog Ugovora parafiraju svojim potpisom.
Prispjele primjedbe navedene u Kontrolnoj listi za provjeru Ugovora, direktor Drutva
razmatra i zajedno s voditeljem pripreme usuglaava s kupcem.
Ako je primjedba s kontrolne liste znaajna, nakon usuglaavanja, direktor preko nove
kontrolne liste i novog prijedloga Ugovora vri provjeru prijedloga Ugovora samo kod
one osobe koja je stavila primjedbu. Osoba kojoj je uruen prijedlog Ugovora,
provjerava ga samo sa stajalita primjedbe koju je stavila, popunjava i potpisuje novu
kontrolnu listu i sve vraa direktoru Drutva.
Nakon odobrenja osoba koje provjeravaju prijedlog Ugovora, Voditelj pravnih poslova
Drutva izrauje Ugovor i alje na usuglaavanje Kupcu. Nakon usuglaavanja s
Kupcem dogovara se nain potpisivanje Ugovora. Prijedlog Ugovora i konani Ugovor
moraju biti zavedeni pod istim brojem. Direktor Drutva moe na svoju odgovornost
zakljuiti Ugovor koji nije usuglaen preko kontrolne liste za provjeru Ugovora. Direktor
Drutva moe ovlastiti i druge osobe za potpisivanje Ugovora.
Aneks Ugovora podlijee svim radnjama koje slijede kao i kod provjere i zakljuivanja
Ugovora.
Ostvarivanje i sprovedbu elemenata iz zakljuenog Ugovora, njegova dodatka
(Aneksa), prate i pripremaju odgovorni zaposlenici iz Kontrolne liste za provjeru
Ugovora u suradnji s direktorom Drutva, voditeljem prodaje/nabave ili ovlatenom
osobom.
Svaki Ugovor zakljuuje se u najmanje etiri (4) istovjetna primjerka, od kojih se dva
uruuju kupcu, a dva zadrava Drutvo od kojih se jedan uva u uredu Pravnih poslova
Drutva a drugi u Financijama.
Financije su dune uz Ugovore arhivirati i uvati originalnu dokumentaciju koju su
preuzeli prilikom provjere prijedloga Ugovora.
Po ugovaranju funkcija Financija ishodi potrebna jamstva i dostavlja ih Kupcu, a Kupac
takoer dostavlja svoja jamstva Drutvu.
Po razmjeni svih potrebnih jamstava pristupa se Izradi radnog naloga za ostvarivanje
Ugovora.
Aktivnosti za izvrenje procesa ugovaranja-

Aktivnosti
odgovornosti i ovlatenja radne upute dokument


Prikupljanje potrebne
dokumentacije za prijedlog
ugovora
suradnik u pripremi ili voditelj pripreme voditelj pripreme ili
gl.inenjer
gl.inenjer ili
direktor

direktor MP
OK
KL

Izrada prijedloga ugovora
PRAVNI POSLOVI vod.prip gl.in. dir. + PUG

Kontrola prijedloga ugovora
direktor
gl.in.
voditelj programa ili v.projekta
financije
dir. KL

Izrada ugovora
pravna funkcija priprema gl.in. dir. KL
UG

Usuglaavanje ugovora s
kupcem
prav.funkcija vod.prip. ili gl. in gl.in. dir. ISOG

Ugovorna kalkulacija
priprema Gl. In. Gl.in dir

Potpisivanje ugovora
direktor - - - KUG

Ishoenje potrebnih jamstava
vod.pripr. gl.in. gl.in dir UGgar

Izrada radnog naloga
direktora po ugovoru za
ostvarivanje
voditelj pripreme gl.inenjer gl.in. dir + RADNI NALOG


DIJAGRAM TIJEKA UGOVARANJA

DOSTAVA PONUDE KUPCU
(direktor ili odgovorna osoba)
ponuda
kupcu
ODLUKA
KUPCA
NE
Prikupljanje potrebne
dokumentacije za prijedlog ugovora
IZRADA UGOVORA
IZRADA PRIJEDLOGA
UGOVORA
ODLUKA
direktora za prihvaanje
posla
Dostava matinih
podataka
Obrada kupca
Kontrolna lista

POTPISIVANJE UGOVORA
USUGLAAVANJE
UGOVORA S
NE
DA
DA
DA
RADNI NALOG ZA
OSTVARIVANJE UGOVORA
ugovor

kontrolna lista
KRAJ
OSTVARIVANJE UGOVORA
NE
KONTROLA i UNUTRANJE
USUGLAAVANJE PRIJEDLOGA
UGOVORA
JAMSTVA
NE
Prilog 8. Poslovne bilance
Bilanca stanja

AKTIVA (to je )
Svota po odbitku ispravke vrijednosti i
pojedinanih rezerviranja
Skupine rauna
ili raun
OPIS Oznaka
za AOP
Prethodna god. Tekua godina
1 2 3 4 5
AKTIVA (SREDSTVA)
00 A. UPISANI A NEUPLAENI
KAPITAL

101

B. STALNA SREDSTVA (Svega
103+110+118)

102

1. Nematerijalna sredstva (Svega
104 do 109)

103

010 Patenti, licence i koncesije 104
011 Osnivaki izdatci 105
012 Izdaci za istraivanje i razvoj 106
013 Goodwill 107
015, 016, 018 Ostala nematerijalna sredstva
108

017 Predujmovi za nematerijalna
sredstva
109
2. Materijalna sredstva (Svega 111
do 117)

110

020 Zemljite i ume 111
021 Graevine 112
022 Oprema 113
023 Viegodinji zasadi i stado 114
024 Stambene zgrade i stanovi 115
025, 026, 028 Ostala materijalna sredstva 116
027 Predujmovi za materijalna sredstva 117
3. Financijska sredstva (Svega 119
do 128)

118

030, 031 Udjeli u povezanim pravnim
osobama
119
032 Sudjelujui interesi (participacije) 120
040,041 Krediti povezanim pravnim
osobama
121
042 Krediti osobama u kojima postoje
sudjelujui interesi

122

033 Ostali vrijednosni papri drani kao
stalna sredstva

123

043, 044, 045,
048
Ostali krediti 124
035, 038 Ostala dugorona ulaganja 125
050, 051, 058 Ostale dugorone trabine, depoziti
i kaucije

126

034 Vlastite dionice 127
06 Dugorona razgranienja 128
C. TEKUA SREDSTVA (Svega
130+136+141+150)

129

1. Zalihe (Svega 131 do 135) 130
10 osim 105 Sirovine i materijal, rezervni
dijelovi i sitan inventar
Po programima i projektima

131

11 Proizvodnja u tijeku
Programi i projekti
132
12 osim 126 Gotovi proizvodi
133
13 osim 136 Trgovaka roba 134
105, 126, 136 Predujmovi za zalihe
135
2.Trabine (Svega 137 do 140) 136
210, 211 Trabine od kupaca-povezanih
pravnih osoba

137

212 Ostali kupci 138
213, 214, 215,
218
Ostale trabine, depoziti i kaucije 139
24 Kratkorona razgranienja 140
3. Ulaganja (Svega 142 do 149) 141
220, 221 Udjeli u povezane pravne osobe 142
222 Sudjelujui interesi 143
223 Ostala ulaganja u vrijednosne
papire
144
230, 231 Krediti dani povezanim pravnim
osobama

145

232 Krediti dani pravnim osobama u
kojima postoje sudjelujui interesi

146

233, 234, 238 Ostali kratkoroni krediti 147
224 Vlastite dionice 148
228 Ostala tekua ulaganja 149
20 4. Gotovina u banci i u blagajni 150
72 D. GUBITAK IZNAD VISINE
KAPITALA

151

UKUPNO AKTIVA (SREDSTVA)
(Svega 101+102+129+151)

152

99 Izvanbilanna evidencija 153

PASIVA (ije, odakle)
Svota po odbitku ispravke vrijednosti i
pojedinanih rezerviranja
Skupine rauna
ili raun
OPIS Oznaka
za AOP
Prethodna godina Tekua godina
1 2 3 4 5
PASIVA (KAPITAL i OBVEZE)
A. KAPITAL (Svega 155 do 159-
160+161)

154

40 Upisani kapital 155
41 Dodatno uplaeni kapital 156
42 Revalorizacijske rezerve 157
43 Druge rezerve 158
44, 46 Akumulirani dobitak 159
45, 46 Akumulirani gubitak 160
47 Vlastite dionice koje drzi poduzee 161
B. OBVEZE (Svega 163+169) 162
1. Dugorone obveze (Svega 164
do 168)

163

500, 501, 510,
511
Obveze prema povezanim pravnim
osobama

164

502, 512 Obveze prema pravnim osobama u

165

505, 507, 508 Obveze za ostale kredite 166
518 Ostale dugorone obveze 167
52 Dugorona razgranienja 168
2. Tekue obveze (Svega 170 do
178)
169
530, 531 Krediti od povezanih pravnih osoba 170
532 Krediti od drugih pravnih osoba u

171

535, 537, 538 Drugi krediti 172
540, 541 Obveze prema dobavljaima-
povezanim pravnim osobama

173

542 Obveze prema dobavljaima
pravnim osobama u kojima postoje
sudjelujui interesi

174

543 Ostali dobavljai 175
546 Porezi 176
544, 545, 547,
548

Druge obveze

177

55 Kratkorona razgranienja 178
UKUPNO PASIVA (KAPITAL i
OBVEZE)
(Svega 154+162)

179

Izvanbilanna evidencija 180


Bilanca uspjeha
Za razdoblje 1.1. 31.12. 200_. godine

SVOTA Skupine
rauna ili
raun
OPIS Oznaka
za AOP
Prethodna godina Tekua godina
1 2 3 4 5
60 Prihod od prodaje
181
650, 651, 652 Trokovi prodaje
Po procesima i org.jedinicama
182
658 Ostali trokovi prodanih proizvoda, usluga i
robe Po programima i projektima
Po procesima i org.jedin

183

Bruto dobitak (Svega 181-182-183)>0 184
Bruto gubitak (Svega 181-182-183)<0 185
653 Trokovi distribucije
Po procesima i org.jedinicama
186
654 Trokovi administracije organizacijskih
jedinica Po procesima i org.jedinicama
187
Dobitak od aktivnosti (Svega 184-186-
187)>0

188

Gubitak od aktivnosti (Svega 184-186-
187)<0 ili (185+186+187)

189

610 Prihodi od povezanih pravnih osoba 190
611 Prihodi od ulaganja u druge pravne osobe 191
618 Prihodi od ostalih ulaganja 192
612 Prihodi od otuenja ulaganja 193
62 Prihodi od financiranja 194
63 Ostali prihodi 195
660 Rashodi od otuenja ulaganja 196
661, 668 Rashodi od otpisivanja ulaganja 197
67 Rashodi od financiranja 198
68 Ostali rashodi 199
Dobitak prije poreza (Svega 188+190 do
195-196 do 199)>0 ili
(190 do 195-196 do 199-189)>0

200

Gubitak prije oporezivanja (Svega 188+190
do 195-196 do 199)<0 ili
(190 do 195-196 do 199-189)<0

201

Porez na dobitak 202
Dobitak poslije poreza (200-202) 203
Gubitak poslije oporezivanja (201) 204
640 Izvanredni prihodi 205
690 Izvanredni rashodi 206
Dobitak od izvanrednih stavki (205-206) 207
Gubitak od izvanrednih stavki (206-205)
208

Porez na dobitak od izvanrednih stavki 209
Neto dobitak od izvanrednih stavki (207-
209)

210

Neto dobitak za razdoblje (203+210) ili
(203-208)

211

Gubitak za razdoblje (204+208) ili (210-
204)<0 ili (203-208)<0

212

Prilog 9.
Internet stranice o upravljanju projektima
Web stranica Voenja Projekta za svibanj, lipanj i srpanj 2003.

Internet Reference o voenju projekta

31. srpanj, 2003.

gpasieko@ieee.org
promjene su naglaene sivom bojom

Kazalo

LISTA PROMJENA
NAJBOLJE PRAKSE
KONZORCIJ CENTRA ZA POSLOVNE PRAKSE
KNJINICA INFRASTRUKTURE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
PUBLIKACIJE KABINETA UK KNJINICA INFRASTRUKTURE IT
ORGANIZACIJE ZA VOENJE PROJEKATA
INSTITUT NAPREDNIH PROJEKATA
AMERIKO DRUTVO ZA UNAPRIJEIVANJE VOENJA PROJEKATA (ASPM)
UDRUGA ZA VOENJE PROJEKATA
AUSTRALSKI INSTITUT ZA VOENJE PROJEKATA (AIPM)
UDRUENO I INKORPORIRANO AUSTRALSKO IZVEDBENO VOENJE (APMA)
UDRUGA ZA VOENJE PROJEKATA
EUROPSKI INSTITUT ZA UNAPRIJEENO VOENJE PROJEKATA I UGOVORA (EPCI)
MEUNARODNA UDRUGA ZA VOENJE PROJEKATA (IPMA)
JAPANSKI FORUM PROJEKTNOG VOENJA (JPMF)
INSTITUT ZA VOENJE PROJEKATA
SKUPINA S POSEBNIM INTERESOM ZA INFORMACIJSKE SUSTAVE INSTITUTA ZA VOENJE
PROJEKATA (ISSIG)
SKUPINA S POSEBNIM INTERESOM (SIG) ZA METRIKU INSTITUTA ZA VOENJE PROJEKATA
SKUPINA S POSEBNIM INTERESOM (SIG) ZA KVALITETU INSTITUTA ZA VOENJE PROJEKATA
SKUPINA S POSEBNIM INTERESOM (SIG) ZA PROBLEMATINE PROJEKTE INSTITUTA ZA
VOENJE PROJEKATA
OGRANCI INSTITUTA ZA VOENJE PROJEKTA KANADA
Britanska Kolumbija
Manitoba
Ogranak iz Nove Scottie
Ontario
INSTITUT ZA VOENJE PROJEKATA UJEDINJENO KRALJEVSTVO

OGRANCI INSTITUTA ZA VOENJE PROJEKATA - SAD
Kalifornija
Georgia
Minnesota
Ohio
STUDENTI VOENJA PROJEKATA
PROJEKTNE KOMUNIKACIJE
MYERS BRIGGS TESTIRANJE
KERSEY SORTER TEMPERAMENTA
UPRAVLJANJE KVALITETOM
ODJEL INDUSTRIJSKOG INENJERINGA, SVEUILITE CLEMSON
SKUPINA S POSEBNIM INTERESOM (SIG) ZA KVALITETU INSTITUTA ZA VOENJE PROJEKATA
TOTALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM
KVALITETNA ELEKTRONSKA MREA ZAJEDNICE
INSTITUT ZA POTVRIVANJE KVALITETE
KVALITETA PLUS TEHNOLOGIJA INC

UPRAVLJANJE RIZIKOM
ORGANIZACIJE
Institut za projektno voenje Skupina s posebnim interesom za obradu rizika
SREDITE ZA OBRADU RIZIKA
ALATKE
Analiza primjenjene odluke
Racionalni Rose Software
ANALIZA RIZIKA I UPRAVLJANJE TROKOVIMA (RACM)
Usluge i tehnologija vezani za rizik
LJUDSKI POTENCIJAL
PROFESIONALIZAM i ETIKA
ETIKA
Institut etike Josephson
Sredite za profesionalnu i primijenjenu etiku
W. Mauriceov mladi centar za primijenjenu etiku
PROFESIONALNE OZNAKE
IT PROJEKT
PROFESIONALAC VOENJA PROJEKATA (PMP)
Svjedodba dodatne kvalifikacije (CAQ)
Kvalificirani profesionalac voenja projekta (QPMP)
URED ZA VOENJE PROJEKATA
KLR CONSULTING PMO Ured
PMOFFICE (Ured za voenje projekta)
Institut za voenje projekata (PMI) Ured za voenje projekata (PMO) Skupina s posebnim
interesom (SIG)
RASPRAVLJAKE SKUPINE IZ PMO
PMO STEP
PMO PREDSTAVLJANJA
URED ZA VOENJE PROJEKTA (PMO), SAD
ODJEL INFORMACIJSKIH IZVORA DRAVE TEXAS
SPROVOENJE PROJEKTNOG UREDA
Ured za voenje projekata drave Oregon
Ured za voenje projekata Kalifornijsko Sveuilite Davis
Odjel informacijske tehnologije Michigenska vlada
USLUGA PM ureda
E Voditelji projekta
MJERENJE/METRIKA
KOLED IZVEDBENIH MJERENJA
RAZINA NAPORA (LOE)
NHN Pothvati
POVRATAK OD INVESTICIJE (ROI)
to je va povratak na projektnu investiciju
Sredite za istraivanje voenja projekata
INDECO Ltd Meunarodni upravni konsultanti i voditelji projekata
POVRATAK SREDSTVIMA (ROA)
URAVNOTEENA KARTA USPJEHA-BALANCED SCORECARD (BSC)
Poslovni proces reinenjeringa projekta Dravno Sveuilite Lousiane
Strategijsko voenje, Balansirana bodovna lista
Novosti o balansiranoj bodovnoj listi
Institut balansirane bodovne liste
SIGMA EST (SIX SIGMA)
Razmjena po Sigmi est koju sponzorirana Meunarodno sredite za kvalitetu i produktivnost
Meunarodno drutvo profesionalaca iz Six Sigma
ZARAENA VRIJEDNOST

METODOLOGIJE VOENJA PROJEKATA
BATESOV MODEL VOENJA PROJEKTA
EKSTREMNO VOENJE PROJEKTA (XPM)
UOPE
PROJEKTI U KONTROLIRANOM OKOLIU (PRINCE)

PORTFOLIJSKO VOENJE
REZONSKA ZAKLADA IZVEDBENOG INSTITUTA

METODOLOGIJE APLIKACIJSKOG RAZVOJA
METODOLOGIJE APLIKACIJSKOG RAZVOJA, SVEUILITE U KALIFORNIJI
PRAVILA PRI VOENJU PROJEKTA
RESURSI (IZVORI):
UDRUGA ZA UNAPRIJEIVANJE TROKOVNOG INENJERINGA
BRZA KOMPANIJA
GANTT HEAD
ORGANIZACIJA MEUNARODNOG STANDARDA (ISO)
MEUNARODNA UDRUGA ZA VOENJE PROJEKTA (IPMA)
MEUNARODNA SOFTWERSKA SKUPINA NIVELACIJSKIH STANDARDA (ISBSG)
INSTITUT ZA VOENJE PROJEKTA (PMI) REGISTRIRANI PRUATELJ OBRAZOVANJA (REP)
ASOPIS VOENJA PROJEKTA
VIRTUELLE PROJEKTE (VIRTUALNI PROJEKTI)
MODELI ZRELOSTI ZA PROJEKTNO VOENJE
Ball Aerospace - Australia
KLR Consulting
Program Management
Organizacijski model zrelosti voenja projekta (OPM3)
PMC
FORUM PROJEKTNOG VOENJA
PRETRAIVA BAZA PODATAKA
TOPICA SKUPINA ZA NOVOSTI
INSTITUT ZA VOENJE PROJEKATA (PMI) KOLEDSKI REGISTRIRANI PRUATELJI OBRAZOVANJA
OSOBNE WEB STRANICE
Web stranica o voenju projekta Davida Farthinga, Sveuilite Galmorgan
Holly Thompson
Max Wideman
Patrick Shediac
Richard Yancy
Ten Steps
POBOLJANI OKVIR VOENJA

REFERENCE
INTERNETSKA AKADEMIJA UPRAVLJANJA
UDRUGA RAUNALNE MAINERIJE
KANADSKI INSTITUT ZA ZNANSTVENU I TEHNIKU INFORMACIJU
VODI DO STRANICA ZA ISTRAIVANJE PROJEKTNOG VOENJA
IBM-ov ISTRANO SREDITE
KNJIGE O SOFTWERSKOM INENJERINGU
INSTITUT ELEKTRINOG I ELEKTRONSKOG INENJERINGA
INSTITUT ELEKTRINOG I ELEKTRONSKOG INENJERINGA KOMPJUTORSKO DRUTVO
INSTITUT ELEKTRINOG I ELEKTRONSKOG INENJERINGA TRANSAKCIJE/NOVINE
NACIONALNA AERONAUTIKA I SVEMIRSKA ADMINISTRACIJA
IZDAVAI
John Wiley and Son's

SOFTWERSKI INENJERING
AGILNI SOFTWERSKI RAZVITAK
INSTITUT ZA SOFTWERSKI INENJERING CARNEGIE MELLON
COCOMO II.
Uope
Podaci i analiza softwera
COCOMO PROCJENA IZVORA
COCOMO Pregled
COCOMO Poduke
GLAVNI IEEE PLAN ZA STANDARDE SOFTWERSKOG INENJERINGA
NASA-in AMES ISTRAIVAKO SREDITE
MEUNARODNO VIJEE ZA SOFTWERSKI INENJERING (INCOSE)
PRAKTINO SOFTWERSKO I SUSTAVNO MJERENJE
TEHNIKO IZVEDBENO MJERENJE
SREDNJA VRIJEDNOST, STANDARD DEVIJACIJE, ITD
CERTIFICIRANJE ZA UPRAVLJANJE PROJEKTIMA
BRITANSKO RAUNALNO DRUTVO
PROFESIONALAC PROJEKTNOG VOENJA (PMP)
Sredite za izvrsnost pri voenju projekata (CEPM)
PMP Svjedodbe
Skupina za novosti o PMP ispitima
Forum PMP ispita
Profesionalna studijska skupina projektnog voenja
PMP-PREP (pripreme)
Moor Couture PMP pripreme za ispit
PMP Cram
Walter Wawruck
PM Informacijske usluge
KVALIFICIRANI PROFESIONALAC VOENJA PROJEKTA
ALATI
BUILDERS.ORG (Graditelji)
SKUPINA STRUNJAKA ZA TROKOVE
VANE ALATKE
C/S RJEENJA
IDASH
INVENTX
PROJECT KICKSTART
MIKROSOFTSKI PROJEKT
Uope
Poboljani software
PRIMAVERA
SMART DRAW

USLUGE
UOPE
All PM
ASI Internet Testing
Bates Project Management Incorporated
BPR Sredite za uenje s Interneta
Catalysis Group
Sustavi za uenje Cheetah
Dekker Ltd. Institut za upravljanje tehnologijama
Metoda dinaminog sustavnog razvoja
Meunarodni ESI
Gantt Head
HMS software
Uroeni sustav upravljanja
Integrirani sustavi upravljanja
Meunarodni institut za uenje Incorporated
Meunarodne novine projektnog voenja
Interthink
Novine meunarodnog upravljanja
Lewis Institut
Martintate sr voenja projekta
Moore Couture & Associates Incorprated
New Grange
On Track Engineering
Pacific Edge
PM Boulevard
PM profesionalci (Profesionalci voenja projekta)
Rjeenja voenja projekta
Procept Associates Limited
Process Impact
Sredite za znanje i mudrost o voenju projekata Instituta za voenje projekta
Projektna mrea
Projektne voe
Projektni mentori
RKS Software
RMC-Projektno upravljanje
SAS Institut
SpeeDEV Softwersko ciklino procesno upravljanje
Strategijske usluge voenju projekta
Standish Group
CBT Radionica
The Neal Whitten Group
Sveuilite Toronto
Yourdon
Welcom
Sveuilite Zapadne Karoline
4PM
AUSTRALIJA
Rob Thomsett
INDIJA
Projekti danas
PROJEKTNE PONUDE I POTA
ELance
URED VOENJA PROJEKTA
PMO To Go

Popis promjena

Popis promjena izmeu svibnja, lipnja i srpnja 2003. Tamo gdje je to mogue sve promjene (osim rijei iz indexa)
naglaene su sivom bojom.

Dodane nove stranice (abecednim redom):
- Britansko kompjutorsko drutvo
- Sredite za profesionalnu i primijenjenu etiku
- Kvalificirano profesionalno voenje projekata (QPMP)
- Zaklada instituta izvedbe
- Sredite za primjenjenu etiku W. Maurice Young
- CBT
- Specific Edge
- PMO To Go
- SpeeDEV
- Teksaki odjel za informacije
- Virtuelle Projekte (Virtualni projekt)

Dodane nove kategorije zvane Portfolio upravljanje i Humor.

Svjee informacije na sljedeim stranicama:
- PMOstep
- Topica Newsgroup

Zapoeta provjera URL adresa. Svi tekstovi u "Comic Sans MS" potvreni za ispravno
Najbolje prakse (Best practis)

Sredite za Konzorcij poslovne prakse
Konzorcij je elitna skupina praktiara menadmenta koja je stvorena da daje svoj sud o praksi voenja projekata. Oni
koriste ispitivanja zasnovana na webu kako bi prikupili informacije o aktualnoj praksi voenja projekata u velikim
organizacijama. Dobar izvor veza meu srodnim Voenjima Projekata, ukljuujui i model zrelosti projekta. Oni takoer
izdaju besplatan mjeseni elektronski bilten; za dodatne informacije pogledajte http://www.cbponline.com/

Knjinica za informacije o tehnologiji infrastrukture
ITIL (Knjinica za informacije o tehnologiji infrastrukture) sastavljena je od knjiga koje razumljivo i sustavno
predstavljaju najbolje prakse u svim fazama upravljanja informativnim sustavom ukljuujui Ugovore o razini usluga
(SLA).

Svaka knjiga opisuje infrastrukturu hardware, software, vijesti vezane za kompjutore, dokumentacija, vjetine, i
procese koja je potrebna za potporu jedne djelatnosti upravljanja informacijskim sustavom. Svaka od knjiga pokriva
jednu funkciju ili vid upravljanja informacijskom tehnologijom, upuujui na druge knjige. Zajedno, ove knjige
predstavljaju jedinstven referencijski komplet za upravljanje instaliranim softwarom.

Ovu Knjinicu je stvorila CCTA, Vladino sredite za informacijske sustave, uz konzultacije s vladom i industrijom u
Ujedinjenom kraljevstvu (UK) za dodatne informacije pogledajte http://www.softwaremanagement.com/

Izdanja Kabineta Ujedinjenog kraljevstva - Infrastrukturna knjinica IT
Infrastrukturna knjinica informacijske tehnologije (ITIL) predstavlja industrijski standard opsene dokumentacije najbolje
prakse za upravljanje Uslugama informacijske tehnologije (IT). Koritena od strane vie stotina organizacija irom svijeta,
sva filozofija ITIL-e razvila se na osnovu smjernica sadranih u knjigama iz ITIL-e.

ITIL se sastoji od niza knjiga koje daju smjernice o pribavljanju kvalitetnih usluga IT, te o prilagoavanju i pridrunim
objektima potrebnima za potporu informacijske tehnologije. ITIL se razvila uz priznanje organizacija koje ovise o IT-i, te
sadri najbolju praksu za rukovanje uslugama IT-e.

Trenutno postoji 49 naslova u ITIL-i. Deset od tih knjiga se smatra jezgrom ITIL-e i upravo se vri njihovo restruktuiranje
u nove nizove Potpore usluga i Pruanja usluga. Jo tri kompleta su trenutno u razvoju. Informacije koje se odnose na ITIL
se mogu nai na http://www.itil.co.uk
Organizacije za upravljanje projektima
Napredni institut za projekte
Kritini lanac za upravljanje projektom (CCPM) je u sreditu
http://advanced-projects.com/FAQ.htm
Ameriko drutvo za unaprijeenje projektnog voenja (ASPM)
Ameriko drutvo za unaprijeenje projektnog voenja (ASPM) je novo neprofitno profesionalno drutvo posveeno
unaprijeivanju discipline projektnog voenja.

ASAPM je organizacija koju vode njezini lanovi s razvijanjem lanova u svim djelatnostima profesionalnog razvijanja.
Dragovoljci.
www.asapm.org
Udruge za projektnu upravu
http://www.apm.org.uk/
Australski institut za projektno voenje (AIPM)
Australski institut za projektno voenje (AIPM) je vrhunsko tijelo za projektnu upravu u Australiji. Osnovan 1976. kao
Forum projektnih menadera, AIPM je bio glavno sredstvo za unaprijeivanje profesije projektnog managementa u zadnjih
25 godina...

Uloga AIPM-a je poveati znanje, vjetinu i kompetenciju lanova projektnog tima, projektnih menadera, i projektnih
direktora, od kojih svi imaju kljune uloge pri postizanju poslovnih ciljeva a ne samo projektnih ciljeva. AIPM takoer eli
da i oni koji su na drugim razinama ukljueni u nekoj organizaciji ili zajednici openito, razumiju kljunu ulogu projektnog
voenja u dananjem drutvu, http://www.aipm.com.au/html/
Australska inkorporirana i udruena organizacija za upravljanje izvoenjem (APMA)
Australska inkorporirana i udruena organizacija za upravljanje izvoenjem (APMA) je profesionalna neprofitna udruga
posveena razmjeni informacija o izvedbenim mjernim vidovima projektne uprave. Svrha ove udruge je pruanje fokusa i
strukture ovim disciplinama, te integracija projektne uprave i provedbenog mjerenja. Ovo moe koristiti programskim
upraviteljima, specijalistima izvedbenog mjerenja, analitiarima kontrolnog sustava za kriterij trokova/planova, te viim
direktorima koji upravljaju ovakvim tipovima programskih aktivnosti kako pri vladi tako i u industriji, te savjetnicima, i
onima koji prave kompjutorski software u ove svrhe.

Stranica ukljuuje i jedan lanak o Zaraenoj vrijednosti kao i besplatan bilten.
http://www.austpma.org.au/

Udruga za voenje projekata
Sa sjeditem u Ujedinjenom kraljevstvu, Udruga za voenje projekata (APM) izdaje APM Body of Knowledge. APM
prua obuku za projektno voenje kao i svjedodbe. Moete saznati vie na http://www.apmgroup.co.uk/

Europski institut unaprijeene projektne i ugovorne uprave (EPCI)
http://www.epci.no/

Meunarodna udruga za voenje projekata (IPMA)
Meunarodna udruga za voenje projekata (IPMA) je neprofitna organizacija registrirana u vicarskoj s Tajnitvom u
Ujedinjenom kraljevstvu. Njezina funkcija je biti glavni pokreta projektne uprave irom svijeta putem svoje mree
lanova nacionalnih udruga projektnog voenja u cijelom svijetu. Pored toga ona ima mnogo individualnih lanova, ljudi i
kompanija, kao i kooperativne sporazume sa srodnim organizacijama irom svijeta, pa tako ima istinski svjetski utjecaj.
http://www.ipma.ch/

Japanski forum za voenje projekata (JPMF)
Japanski forum za projektno voenje (JPMF) je neprofitna udruga voena od strane svojih lanova za profesionalce u
projektnom voenju. JPMF je osnovan u prosincu 1998. kao jedan dio Japanske udruge za unaprijeenje inenjeringa
(ENAA) da bi predstavio profesiju projektne uprave u Japanu. Bilo tko, a ne samo lanovi ENAA, tko ima neke veze s
projektnom upravom, je dobrodoao u JPM.
http://www.enaa.or.jp/JPMF/inter liaison/index e.html
Primjedba: Engleske stranice su u fazi obnavljanja.

Institut za voenje projekata
http://www.pmi.org/

Institut za projektno voenje, informacijski sustavi skupine s posebnim interesom
(ISSIG)
http://www.pmi-issig.org/

Skupina s posebnim interesom Instituta za voenje projekata (SIG) Metrika
http://www.metsig.org/

Skupina s posebnim interesom Instituta za voenje projekata (SIG) Kvaliteta
Primjedba: ova stranica zahtijeva cookies
http://groups.yahoo.com/group/PMquality

Skupina s posebnim interesom Instituta za voenje projekata (SIG) Problematini projekti
http://groups.yahoo.com/group/pmitroubled/

Ogranci Instituta za voenje projekata Kanada

Britanska Kolumbija
http://www.pmi.bc.ca/

Manitoba
http://www.pmi.org/chap/manitoba/

Ogranak Nova Scotia
http://www.pmi.ns.ca/

Ontario
Ogranak Great Lake
http://www.pmiglc.org/index.html

Institut za voenje projekata Ujedinjeno Kraljevstvo
Oni takoer imaju besplatan mjeseni bilten.
http://www.pmi.org/chap/uk/

Ogranci Instituta za voenje projekata Sjedinjene Amerike Drave

Kalifornija
Orange County (Naranasta upanija)
http://pmi-oc.org/

Los Angeles
Http://www.pmi-la.org/

San Diego
http://www.fmi-sd.org/

Georgia
Institut za voenje projekata Odjeljak Atlanta Georgia
http://www.ga-pmi.com/

Minnesota
Institut za voenje projekta Minnesota
Na Web stranici nalazi se mjeseni bilten.
http://www.pmi-mn.org/

Ohio
Institut za voenje projekata Sjeveroistoni Ohio
http://www.pmineo.org/

Mrea menadera softwareskih programa
Zadatak mree menadera softwarskih programa odreuje Kongres Sjedinjenih Drava i tie se vrlo ozbiljne prijetnje, i
znaajnog utjecaja na akvizicijskim programima Oruanih snaga u odnosu na akutnu nestaicu obuenog US osoblja s
neophodnim softwarskim znanjem potrebnim da stvori velike softwarske sustave koji su potrebni za odravanje
amerikoga tehnolokog ruba za razmjetene snage te radi potpore razmjetanja snaga. Zadatak SPMN-e je da
identificirajui i prenosei im najbolje upravljake prakse, nauene lekcije i izravnu korisnu potporu, omogui
menaderima velikih intenzivno-softwarskih projekata za razvoj i odravanje, da upravljaju uinkovitije i da uspiju.

Ova stranica ukljuuje i niz stavki kao to su RiskRadar, Best Practices.
http://www.spmn.com/

Studenti voenja projekata
Studenti projektnog voenja s Instituta za projektno voenje (SoPM) stvorili su web stranicu. Stvorena je radi interesa,
potreba i pitanja sve vee populacije u redovima PMI (Institut za voenje projekata): studenata. Izraz student se ovdje
koristi prilino iroko da bi oznaio svakoga tko je zainteresiran da sazna i naui vie o projektnom upravljanju. On bi
mogao ukljuivati, bez ograniavanja, praktiare, obuavatelje, one koji stalno tee nauiti neto novo, i naravno
tradicionalne studente koji su upisali neki od programa poslovne i projektne uprave. Pored toga sve ove razne skupine
omoguit e SIG-u da prui bogat okoli za svaije uenje. http://www.ltugcom.org/SOPM/
Projektne komunikacije
Testiranje Myers Briggs
Jednostavno testiranje
http://www.humanmetrics.com/cgi-win/JTypes2.asp

Analiziranje rezultata testa
http://www.teamtechnology.co.uk/tt/t-articl/mb-simpl.htm

Keirsey Temperament Sorter
http://www.keirsey.com/
Upravljanje kvalitetom
Odjel industrijskog inenjeringa, Sveuilite Clemson
Ova usluga slui kao potpora svjetskim naporima za poboljanje kvalitete, te kao potpora obrazovanju na podruju
kvalitete. Veina dosijea u ovom serveru moe se slobodno distribuirati; neki od njih su oznaeni unutar dosijea kao
donekle restriktivni. Na ovoj stranici se mogu nai informacije o Demming-u i Totalnoj upravi kvalitetom (TQM),
raspravljake skupine o Totalnoj upravi kvalitetom (TQM) te neto rasprava o Balansiranoj bodovnoj kartici (BCS).
http://deming.eng.clemson.edu/

Institut za voenje projekata Skupina s posebnim interesom za kvalitetu (SIG)
http://www.pmi.org/sigs/quality/links.html
i http://groups.yahoo.com/group/PMquality

Totalno upravljanje kvalitetom

http://deming.eng.clemson.edu/pub/tqmbbs/

Kvalitetna elektronska mrea zajednice
http://deming.eng.clemson.edu/pub/cqen/index.html

Institut za potvrivanje kvalitete
http://www.qaiusa.com/

Kvaliteta i tehnologija, Inc.
Kvaliteta i tehnologija zajedno, je glavni industrijski softwerski dobavlja praktinih mjernih rjeenja (njihovo geslo je:
Softwerska mjerna rjeenja MONI Rezultati!). Oni se koncentriraju na SOFTWERSKE mjere projektnog voenja
posebno na podrujima pristupa mjerenjima (PSM i GQM), metrike za procjenjivanje, praenje i kontrolu projekta
(procjene, artikulacija i veliina zahtjeva, rukovanje zahtjevima, rukovanje opsegom i promjenama, pokrivenost testovima,
itd), post partuma (ne post MORTEM oni vjeruju da je zavravanje nekog projekta proces raanja a ne umiranja!),
nauenih lekcija, te na to veem ROI (povratak investiciji) za investicije u mjerenju i CMM(R) i CMMI(SM). Oni takoer
imaju lanove tima koji su struni u CMM(R)/CMMI(SM) procjenama kao i u procjenama SPICE.

Tim strunjaka Kvalitete i tehnologije zajedno e davati poduku i savjete svuda po svijetu (osim nekoliko vrelih mjesta
gdje bi na tim bio u fizikoj opasnosti) i postaju poznati ne samo po izvrsnoj profesionalnoj obuci, nego i po
sposobnosti da poveaju maksimalno prenosivost obuke i da prevedu tehnike informacije u lako shvatljiva i trenutno
primjenljiva naela mjerenja.

Ova stranica nudi besplatan bilten o softwerskim mjerama i funkcionalnim tokama, te besplatan bilten.
http:///www.qualityplustech.com/
Upravljanje rizikom

Organizacije
Institut za voenje projekata Skupina s posebnim interesom za upravljanje rizikom
Institut za projektno voenje (PMI) Web-stranica Skupine s posebnim interesom za upravljanje rizikom
http://www.risksig.com/

Sredite za upravljanje rizikom
Sredite za izvanrednost rizika Odjela za energiju SAD-a (DOE's). Ovo Sredite razvija i primjenjuje politiku prakse,
smjernice, alate, potporu i obuku, to rezultira odlukama zasnovanima na riziku koje tite ljudsko zdravlje i okoli.
http://riskcenter.doe.gov/

Alatke
Analiza primijenjene odluke
Analiza primijenjene odluke ini softwerski alat nazvan DPL (Jezik za programiranje odluka). To je softwer za analiziranje
odluka do kojih se dolo kako bi se izalo u susret zahtjevima donositelja odluka u poslovnom svijetu i vladi. DPL nudi
jednu unaprijeenu sintezu dvaju glavnih orua za donoenje odluka: dijagrama utjecaja i dijagrama stabla odluivanja
(Slika 2.), koji pomau pri strukturiranju kompletnih i fokusiranih analiza.
http://www.adainc.com/sw/whatis.html

Software Rational Rose
Racionalni ujednaeni proces (RUP) je proces softwareovskog inenjeringa koji pomou interneta poboljava timsku
produktivnost i daje najbolju softwaresku praksu lanovima tima. RUP je internetski mentor koji procese ini praktinim
dajui obilje uputa, uzoraka i primjera za bitne aktivnosti elektronskog razvitka. RUP-ov specifian sadraj elektronskog
biznisa daje jasne upute u poslovima kao to su poslovno modeliranje, internetska arhitektura i testiranje za internet.
http://www.rational.com/products/rup/index.jsp

Analiza rizika i upravljanje trokovima (RACM)
Statistika alatka za kontrolu trokova
http://www.racm-inc.com/

Servis rizika i tehnologije
Servis rizika i tehnologije (RSP), bavi se upravljanjem projektnim rizikom u vaoj organizaciji na dugotrajnoj i obostrano
korisnoj osnovi. Oni prave i dijele softwerski program zvani Risktrack.
http://www.risktrak.com/
Ljudski potencijal

asopis o neverbalnom ponaanju
http://socpsych.lacollege.edu/jnb.html

Keirsey Temperament http://www.keirsey.com/

Briggs tipovi osoba http://elvis.rowan.edu/-cusumano/MBTest.html

Drutvo za upravljanje ljudskim potencijalom http://www.shrm.org/
Profesionalizam i etika

Etika

Josephson institut etike
Josephson institut etike, smjeten u Kaliforniji, vodea je neprofitna agencija na podruju etike od 1987. Oni vre
sveobuhvatna istraivanja i obuku u oblasti poslovne etike. Vjeruju da su etiki standardi i praksa apsolutna potreba za
poslovni uspjeh.
http://www.josephsoninstitute.org/

Sredite za profesionalnu i primjenjenu etiku

http://www.uncc.edu/ethics/body_index.html

W.Maurice sredite za primjenjenu etiku
http://www.ethics.ubc.ca/

Profesionalne oznake

IT projekt +
http://www.comptia.org/certification/itprojectplus/

PROFESIONALAC VOENJA PROJEKTA (PMP)

Svjedodba o dodatnim kvalifikacijama (CAQ)

Institut za voenje projekta najavio je svjedodbu o dodatnim kvalifikacijama (CAQ). Za dodatne informacije i da ukucate
njihov prirunik, pogledajte PMI stranicu na www.pmi.org.

Kvalificirani profesionalac projektnog voenja (QPMP)

Udruga projektnog voenja (PMA) je neprofitna registrirana, profesionalna udruga projektnih i poslovnih menadera s
ciljem ojaavanja pokreta projektnog upravljanja u Indiji. PMA, koja je osnovana 1993., je indijsko nacionalno udruenje
projektnog upravljanja.
Njegov QPMP svjedodbeni program zasnovan je na Udruenju za projektno voenje (APM) iz Velike Britanije. Britanski
APM je drugo po veliini nacionalno udruenje projektnog voenja na svijetu. QPMP ispit bit e zasnovan na pitanjima iz
baze podataka ovog udruenja.
http://www.cepm.com/qpmp/general.htm
Ured za voenje projekata
KLR Consulting PMO Ured
http://www.klr.com/PMO.htm
PMOffice
Systemcorp isporuuje PMOffice za IT; njihov internetski projekt upravljanja za poduzea (EPM) daje rjeenja za traenje
projekata, ljudi i izvedbi kroz cijele programe. Njihovo Sredinje globalno spremite sadri podatke iz svih projektnih
podruja. U kombinaciji sa svojim Portfolio gledalom, PMOffice daje traena globalna gledita i izvetaje koji su potrebni
za upravljanje svim projektnim fazama, optimizira resurse i smanjuje projektni otpad. Ova stranica sadri i odlian izbor
lanaka.
http://www.systemcorp.com/

Institut projektnog voenja (PMI) Ured projektnog voenja (PMO) Skupina s posebnim interesom(SIG)
http://www.pmi-pmosig.org/

Raspravljaka skupina PMO
http://ebiz.netopia.com/pmo/workclothing/list.nhtml?profile=workclothing
Ovo je nekad bio Srednjoameriki regionalni PMO bilten. Srednjoamerika skupina
s posebnim interesom izgleda da je uklopljena u PMI-ov PMO-SIG (http://www.pmi-pmosig.org/) Jedina jedinica koja
ostaje na ovoj stranici je PMO raspravljaka skupina. Ova lanica je u arhivi PMO raspravljake skupine. Posljednja pota
je iz lipnja 2002. i izgleda da nije mogue postavljati nova pitanja.

PMO Step
PMO Step je stranica posveena pravljenju Ureda projektnog voenja (PMO), i zatim koritenjem PMO za uspostavljanje i
podrku metodologiji projektnog upravljanja unutar tvrtke. To je cjelovit pristup koji sagledava viestruke vidove potrebne
za uspostavljanje organizacijskih promjena. U njegove odjele ubrajamo pristup uspostavljanju, obuka, metodoloko
upravljanje, spremite dokumenata, projektna revizija i skupljanje ispravnih kompleta mjera. PMO Step sadri procese,
najbolju praksu i uzorke koji e vam pomoi da uspijete u PMO. http://www.pmostep.com

Ova stranica ima zgodan komplet veza s drugim PMO izvorima; za vie informacija pogledajte
http://www.pmostep.com/298.3AdditionalPMOResources-Links.htm

PMO Predstavljanja
http://www.pmiglc.org/docss/MGAllenchev PMI-GLC Presentation.pdf

SAD Ured projektnog voenja(PMO)
Ova je stranica jedna od mnogih koje podravaju isti ljudi.
http://www.PMOAustralia/
http://www.PMOUSA.com/
http://www.PMOCanada.com/
http://www.PMOEurope.com/
http://www.ALLPMO.com/

Uskoro na internetu
http://www.PMOAsia.com/
http://www.PMOChina.com/
http://www.PMOJapan.com/
http://www.PMOThailand.com/
http://www.PMOVietnam.com/
http://www.PMOBrasil.com/
http://www.PMOAfrica.com/
http://www.PMOEngland.com/
http://www.PMOGermany.com/
http://www.PMORussia.com/

Texas, Odjel izvora informacija
http://www.dir.cate.tx.us/pmo/

Primjene Projektnog ureda

Ured projektnog voenja drave Oregon
http://pmo.kr.state.or.us/

University of California Davis PMO
http://pmo.ucdavis.edu/

Vlada Michigena Odjel informacijske tehnologije
http://www.state.mi.us/cio/opm/index.htm

PMO Usluge

E-Projekt menaderi
E-Project Managers.com obezvrjeuje internetski PMO koji sadri uzorke projektne uprave napravljene da ubrzaju poetak
projektnog upravljanja. Internetski PMO je vodi i sredinja lokacija za vane upravljake dokumente. On daje jasan
pregled svih faza projekta i sadri izvrsne veze s preporuenim vezama i informacijama.

Postoji i opcija za primjenu internetskog PMO za vau tvrtku ili klijenta. www.e-ProjectManagers.com

Mjerenje/Metrika
Koled izvedbenog mjerenja
Koled izvedbenog mjerenja (CPM) prvobitno je ustanovljen kao Udruenje mjerenja izvedbe i postao je prvi PMI koled
1999.

Koled izvedbenog mjerenja (CPM) uspostavljen je da olaka razvitak i razmjenu standardne prakse Mjerenja stvarnih
vrijednosti (EVM) meu globalnim PMI komponentama.
http://www.cpm-pmi.org/topLevelNav/about_cpm.htm

Razina napora (LOE)

NHM Pothvati

Usporedba izmeu stvarne vrijednosti i razine napora (LOE). Komplet sadri izvjestan broj lanaka u kojima ima i
uzoraka, FAQ i veza s drugim stranicama Projektog voenja. Stranica pripada i odrava je Noel N Harroff. Adresa http: //
www.nnh.com./ev/perform.html.

Povrat ulaganju (ROI)

Ovaj odjeljak i reference treba razviti.

Koliki je Va povrat na projektno ulaganje
To je studija koju sponzorira Institut za projektno voenje Berkeley Sveuilita da odrede vrijednost projektnog voenja.
Studiju radi dr. William Ibbs. Na ovoj stranici nalaze se i neki lanci i referentni materijal o vrijednosti projektnog
upravljanja http://www.ce.berkeley.edu/pmroi/

Sredite za istraivanje u upravljanju projektima
http://www.umist.ac.uk/CRMP/management_of_projects

INDECO Ltd. Meunarodni upravljaki konsultanti i projektni menaderi
INDECO je Consulting tvrtka za Programsko i Projektno upravljanje, nabavu, organizacijski razvitak, i primjenu
elektronskog poslovanja u ovim oblastima ekspertize. Na ovoj stranici nalaze se dva lanka o povratu ulaganja njihova
izvrnog direktora (CEO) Dr. Petera Morrisa. http://www.indeco.co.uk/wpapers.htm

Povrat na imovinu

Omjer povrata na imovinu oznaava koliko uinkovito imovina vae tvrtke radi da stvori profit.
Ovaj odjeljak i reference treba razviti.

BALANCED SCORECARD-uravnoteena karta uspjeha (BSC)

Reinenjerijski projekt poslovnog procesa Lousiana State University
Reinenjerijski projekt poslovnog procesa Lousiana State University
http://isds.bus.Isu.edu/cvoc/learn/bpr/cprojects/spring1998/bsm/index.html

Strateko upravljanje, balansirana bodovna lista
http://utopia.knoware.nl/users/jhb/poba/bsc.html.

Stranica balansirane bodovne liste
Knjige i besplatna e-mail pretplate.
http://www.bscnews.com/

Institut za balansirane bodovne liste
http://www.balancescorecard.org/

Sigma est

Burza informacija Sigma est koju sponzorirana Sredite za meunarodnu kvalitetu i produktivnost (IQPC).

Burza informacija Sigma est je lanska organizacija koju sponzorira Sredite za meunarodnu kvalitetu i produktivnost.
Na ovoj stranici nalaze se bilteni, FAQ, raspravljaka skupina i veze s drugim relevantnim stranicama.
http://www.sixsigmaexchange.com/

Sigma est statistika kontrola procesa
Na ovoj stranici se nalaze lanci, relevantne veze i lista knjiga.
www.sixsigmaspc.com

Meunarodno drutvo profesionalaca Sigme est
http://www.isssp.org

Zaraena vrijednost
Osobna stranica Gerry Christea koji se zanima za mjerenje stvarne vrijednosti. Na ovoj stranici nalazi se raspravljaka
skupina, lanci, softwerske alatke, govori i razni drugi materijali za mjerenje stvarne vrijednosti.
http://www.acq.osd.mil/pm/

Metodologije voenja projekata
Batesov model projektnog voenja
www.bates.ca

Ekstremno voenje projekata (XTM)
Ovaj izvrni izvjetaj ispituje tri glavne sile koje pogone potrebu za novim obrascem projektnog upravljanja, to je znatno
udaljeno od modela iz Microsoftovih PMI reklama. Na osnovu toga autor (Rob Thomsett) navodi metode ekstremnoga
projektnog upravljanja, koje je napravljeno kao paralela ekstremnom programiranju (XP) i drugim laganim
metodologijama za projektno-upravljaku stranu dananjih softwerskih projekata.
http://www.cutter.com/freestuff/epmr0102.html

Openito

Sveuilite Fordsmith, Velika Britanija. Osobna stranica Georga Allena. On se zanima za projektne i razvojne
metodologije. Na stranici se nalazi oko 30 razliitih tehnologija.
http://www.sis.port.ac.uk/-allangw/pm-mthds.htm

Projekt za kontrolirane okolie (PRINCE)
PRINCE je strukturirani metod za uinkovito voenje bilo koje vrste projekta. To je standardna metoda koji se koristi u
Britanskim vladinim odjelima, a sve vie i u privatnom sektoru i na razini lokalnih vlasti. Sve vie vlada i multinacionalnih
kompanija prihvaa ovu metodu ili je uklapa u ve postojee pristupe projektnom upravljanju.
http://www.spoce.com/

Portfolio upravljanja
Zaklada instituta izvedbe
Institut izvedbe je privatna mislionica koja slui kao vodei ameriki autoritet za praksu uinkovitog upravljanja za vladine
agencije. Njihov zadatak je da identificiraju, prouavaju i ire glavne upravljake inovacije do kojih su dole najbolje javne
organizacije.
http://www.performanceweb.org/pi/about_us/index.htm

Metodologije razvitka primjena
University of California Metodologija razvitka primjena
Brzi razvitak primjena (RAD)
http://sysdev.ucdavis.edu/WEBADM/document/rad_toc.htm
Primjedba: Web master ne zadrava stranju tipku browsera kada otvarate stranicu.

Humor
Uloga o voenju projekata
http://parris.josh.com.au/humour/work/ProjectManagementRules.shtml

Resursi-izvori

Udruga za napredni trokovni inenjering (the Association for the Advancement of Cost Engineering)
http://www.aacei.org/

Brza tvrtka
Sadri lanke o projektnom upravljanju i upravljanju.
http://www.fastcompany.com/online/34/ibm.html#

Gantt head
Morali biste postati lan (besplatno). Ova stranica nudi besplatnu e-mail pretplatu na projektni bilten, uzorak (template).
Ova stranica zahtijeva da va Trailac (Browser) prihvati kekse(cookies).
http://www.gantthead.com/Gantthead/default/

Ova stranica najbolje funkcionira s Internet Explorerom.

Organizacija za meunarodne standarde (ISO)
http://www.iso.ch/iso/en/ISOOnline.frontpage

Meunarodna udruga za voenje projekata (IPMA)
IPMA je neprofitna organizacija registrirana u vicarskoj s tajnitvom u Nizozemskoj. Njegova funkcija je da bude glavni
meunarodni pokreta projektnog upravljanja preko svoje mree nacionalnih udruga irom svijeta. Pored toga ima i mnoge
pojedinane lanove, osobe i tvrtke, kao i kooperativne sporazume s relevantnim organizacijama irom svijeta to joj daje
istinski svjetski utjecaj. http://www.ipma.ch/

Meunarodna skupina softwerskih nivelacijskih standarda (ISBSG)
ISBSG je neprofitna organizacija koja je napravila, unaprijeuje, odrava i iskoritava spremite softwerskih projektnih
podataka. Tu se nalazi softwerska metrika da pomogne softwerskim i IT poslovnim klijentima u procjeni projekta, analizi
rizika, produktivnosti i izjednaavanju.
http://www.isbsg.ogr.au/

Institut za voenje projekata (PMI) i registrirani obrazovatelj (REP)
http://www.pmirep.org/

asopis za voenje projekata
Besplatni izvori projektnog upravljanja. Internetski asopis posveen projektnom upravljanju; na ovoj stranici nalaze se
recenzije softwera, recenzije knjiga, besplatan elektronski bilten i neki projektni uzorci.
http://www.projectmagazine.com/

Virtuelle Projekte (Virtualni projekt)
Ovo je njemaka tvrtka koja nudi usluge konzaltinga za projekno upravljanje i suradnju, kao i tehniku procjenu i sustavnu
arhitekturu za upravljake i suradnike sustave. Njihov fokus je na pronalasku i razvitku uinkovitih metoda za uinkovito
upravljanje i suradnju u virtualnim timovima i distribuiranim organizacijama.
Ova stranica navodi proizvode abecednim redom. Ima izvjestan broj internetskih veza, korisne recenzije knjiga i kolumnu
novosti i miljenja gdje moete poslati svoje komentare i lanke. Jedna od prednosti ove stranice su informacije za podrku
virtualnim timovima. Za vie informacija na engleskom pogledajte: http://www.vrtprj.com/ ili na njemakom pogledajte:
http://www.vrtprj.de/

Modeli zrelosti voenja projekata

Ball Aerospace Australia
http://www.ballaerospace.com.au/Pages/capability%20summary/project_management.htm

KLR Consulting
http://www.klr.com/PM%20Article%2003.htm

Programsko upravljanje
Ova stranica daje fokus za svjetsku razmjenu znanja za one koji su ukljueni u razne vrste upravljakih programa.
http://www.e-programme.com/

Model zrelosti organizacijskog projektnog upravljanja (OPM3)
Model zrelosti organizacijskog upravljanja PMI programa standarda.
http://opm3.intranets.com
http://opm3.pmi.org/

PMC
Rjeenja za poduzetno projektno upravljanje (EPMS) daju prikladnu strukturu za organizaciju i pojedince za mjerenje
uinka u planiranju i postizanju ciljeva. Ovaj proizvod udruuje PMI-jevo znanje o projektnom upravljanju (PMBOK),
SEIEB model sposobnosti zrelosti (CMM) i poboljani upravljaki okvir kanadske vlade (EMF).
http://www.fmc.ca/solutions/

Forum voenja projekata
Najbolja stranica na svijetu za nesebino dijeljenje znanja o projektnom upravljanju.
http://www.pmforum.org/warindex.htm

Potraiva baza podataka.
Identificirajte obrazovatelje po nazivu teaja, nadnevku, zemljopisnom podruju, procesu projektnog upravljanja ili
podruju primjene: http://www.pmirep.org/

Topica vijesti
Topica ima etiri skupine:
- PMI marketing i prodaja
- poslovi za projektnog menadera - otvorena u listopadu 2000.- nema pote
- Voenje projekata
- Lista voenja projekata

Tri skupine su relativno male izmeu 75 i 100 lanova i prosjeno jednom potom dnevno; za vie informacija
pogledajte: http://www.topica.com/

Institut za voenje projekata (PMI), Fakultetski registrirani obrazovatelji (REP)
http://www.pmirep.org/#Chapter

Osobne stranice
David Parthing, Galmorgansko sveuilite, stranica projektnog upravljanja
Mnogo kategoriziranih informacija i relevantnih veza.
http://www.comp.glam.ac.uk/pages/staff/dwfarthi/projman.htm

Holly Thompson
Zasnovan na PMP ispitu za PMBOK 1996. http://hollyt.customer.jump.net/PM_PMP.html

Max Wideman
Popis papira, lanaka i knjiga Maxa Widemana. Svi lanci i papiri su besplatni. On takoer prihvaa odreen broj tuih
lanaka.
http://www.maxwideman.com/papers/index.htm

Kratki lanci koje je napisao Max Wideman.
http://www.maxwideman.com/musings/index.htm

On takoer nudi Glosar projektne uprave
http://www.maxwideman.com/pmglossary/index.htm

Nudi Issacons (Razmatranja i Razmiljanja) iz raznih izvora.
http://www.maxwideman.com/issacons/index.htm

Patrick Shediack
Razmiljanja i iskustva u pripremi za pisanje svoga PMPO zasnovanog na PMBOK 1996.
http://www.bluejeansplace.com/ProjectManagement.html

Richard Yancy

PMP studija za PMBOK 1996. ispit.
http://www.yancy.org/research/project.management.html

Ten Steps (Deset koraka)
Ova stranica daje savjetodavne usluge o projektnom upravljanju, kao i o uspjenom upravljanju bilo kakvim drugim
projektima. Ovdje ete nai mnogo od onoga to vam treba da budete uspjean projektni menader, ukljuujui i korak po
korak pristup, poevi od osnovnih pa do sofisticiranih stvari.

Ovo je metodologija za upravljanje radom kao projektom. Napravljena je da bude toliko promjenljiva da upravljate svojim
projektom. Npr. ne bi imalo smisla troiti mnogo vremena na upravljanje rizikom za projekt od 500 sati, i jo je k tome
slian mnogima koji su prije uraeni. To ne znai da ete zanemariti potencijalne rizike, nego samo da neete na to troiti
onoliko vremena koliko na drugi projekt, na primjer onaj gdje primjenjujete novu tehnologiju.
http://www.tenstep.com/

Poboljani upravljaki okvir

Informacije o velikom informacijsko-tehnolokom projektu u javnom sektoru. Poboljani upravljaki okvir EMC odobrilo
je kanadsko Ministarstvo financija u svibnju 1996., a odjelima su izdane upute da primijene ovaj okvir na sve projekte koji
imaju znaajnu informacijsko-upravljaku ili tehnoloku komponentu.

Svrha EMPA je osiguravanje da vladini informacijsko-tehnoloki projekti potpuno zadovolje potrebe poslovnih funkcija
koje trebaju podrati, prue sve oekivane koristi i zavre se na vrijeme i prema proraunu.

EMT daje rjeenja problema u upravljanju projektima u federalnoj vladi. On sadri naela najbolje prakse, alatke, uzorke,
prirunike, vodie i standarde. Ova rjeenja su dostupna na ovoj stranici.
http://www.cio-dpi.gc.ca/emf/

Reference:
Internetska Akademija upravljanja je profesionalno drutvo prvenstveno sastavljeno od profesora koji poduavaju
upravljanje na fakultetima ili istranim institutima i doktorskih studenata koji su na poslijedoktorskom upravljakom
studiju. lanovi su takoer upravljaki konzultanti i menaderi iz raznih vrsta poslova. Svrha akademije je da pospijei
opi napredak istraivanja, uenja i poduavanja u oblasti upravljanja. Akademija objavljuje uenike lanke, organizira
forume za razmjenu upravljakog znanja i prua usluge koje poboljavaju znanost i praksu upravljanja.

Povezana s Pace sveuilitem u New Yorku i Lubinskom kolom poslovnog upravljanja. U manjoj mjeri povezana sa
Sveuilitem u Torontu i Institutom za voenje projekata. Neki od publikacija, asopisa i biltena su: The Academy of
Management Journal, The Academy of Management Review, The Academy of Management Executive, The Academy of
Management Proceedings, The Academy of Management Newsletter i internetske arhive.
http://www.aom.pace.edu/newsletter/

Udruga raunalne mainerije
Osnovana 1947., ACM je prva obrazovna i raunalna udruga na svijetu. Danas se njihovo lanstvo sastoji od 80 000
raunalnih profesionalaca i uenika irom svijeta.
http://www.acm.org/

Kanadski institut za znanstvene i tehnike informacije
http://www.cisti.nrc.ca/cisti/

Vodi za istraivake stranice voenja projekta
Stranica asopisa, institucija, savjetodavnih usluga i veza za upravljanje projektom.
http://www.fek.umu.se/imop/projweb.html
IBM Istraivako sredite

Istraivaki papiri, tehniki papiri, publikacije i novine.
http://www.research.ibm.com/

Knjige o softwerskom inenjeringu
Knjige o softwerskom inenjeringu, koje preporua Karl E. Wiegers.
http://www.procesimpact.com/books.shtml

Praktian prirunik do uspjenoga softwerskog projekta na poslu. "Prirunik za menadere softwerskih projekata, Uspjena
naela na poslu", od Dwayne Phillipsa. http://www.computer.org/cspress/catalog/BP08300.htm

Institut elektrinoga i elektronskog inenjeringa Kompjutorsko drutvo http://computer.org/computer/

Institut elektrinog i elektronskog inenjeringa Transakcije/Novine
OpeRA (Internetski struni listovi i Istraivako podruje) OpeRA, zajedniki projekt sudionika IEEE Tehnikih drutava i
IEEE Strunih listova. OpeRA se sastoji od navoda svih dostupnih lanaka, u GTML formatu, kao i potpunih lanaka u
PDF (Acrobat) formatu. Traganja ciljaju na HTML navode. Sve dostupne Transakcije i Novine na ovoj slubenoj stranici
objavljeni su 1. sijenja 1997. ili nakon toga.
http://opera.ieee.org/

Nacionalna aeronautika i Svemirska administracija
Odjel raunarskih znanosti u Ames istraivakom centru NASA-e daje vodstvo u informacijskim znanostima za NASA-u
tako to provodi istraivanja na polju svjetskih raunalnih znanosti, razvijajui i demonstrirajui inovativne tehnologije, i
prenosi ove nove sposobnosti za olakice pri potpori pothvatima NASA-e i nacionalnih potreba.

Ova stranica omoguuje traganje. Traganjem po "projektnom upravljanju (project management)" naii ete na nekoliko
stotina hitova. Isto tako, traganje na "softwerskom inenjeringu" rezultirat e s mnogo pogodaka. Bit e potrebno mnogo
prolazaka kroz linkove, ovisno od toga to traite. Teme se rangiraju od Automatiziranoga softwerskog inenjeringa
http://fi-www.arc.nasa.gov/

Izdavai

John Wiley and Son's
www.wiley.com/college/projectmgt

Softwerski inenjering

Agilni softwerski razvoj
AgileAlliance je neprofitna organizacija posveena predstavljanju koncepata agilnog razvoja softwera, te pomae
organizacijama da usvoje te koncepte. Dan je i pregled ovih koncepata u Manifesto for Agile Software Development.
Sadanja AgileAlliance se stvorila iz izvorne AgileAlliance, skupine softwerskih profesionalaca koja je razvila i
prakticirala lakokategorijske pristupe softwerskom razvoju. Odgovarajui zahtjevima za otvorenijim, inkluzivnijim i
vidljivijim nainom, koji bi omoguio svima da sudjeluju, veina osnivaa AgileAlliancea su definirali i osnovali ne-
profitni AgileAlliance. Ova organizacija je zamiljena da bude lakokategorijska, i na poetku se sastojala jedino od
upravnog odbora, jednog administratora, i kompleta propisa. Upravo poput brzih procesa, sav posao i aktivnosti unutar
AgileAlliancea treba izroniti iz podkompleta lanova koji se samoorganiziraju u programe. Upravni odbor se trebao
oduprijeti impulsima da radi planiranje od vrha prema dnu i oekuje vidjeti kako organizacija uspjeno izranja i uspijeva
pratiti agilna naela.
http://www.agileAlliance.org/home

Institut softwerskog inenjeringa Carnegie Mellon
Institut softwerskog inenjeringa Carnegie Mellon
http://www.sei.cmu.edu/

COCOMO II.

Openitosti
COCOMO (Konstruktivni Kotovni Model) je ekranski orijentiran, interaktivni softwerski paket koji pomae pri
planiranju prorauna i nacrtnoj procjeni softwerskog razvoja projekta. Radi fleksibilnosti COCOMO-a, softwerski
projektni menader (ili voa tima) moe stvoriti model (ili viestruke modele) projekata kako bi odredio mogue probleme
u izvorima, osoblju, proraunima i planovima, kako prije tako i tijekom stvaranja moguega softwerskog paketa.

COCOMO industrijski sponzoriran model kojeg stvara i odrava Sveuilite June Kalifornije
http://sunset.usc.edu/research/COCOMOII/

Podatci i softwerske analize
http://www.dacs.dtic.mil/databases/url/key.hts?keycode=4:1&islowerlevel=1

COCOMO procjena resursa
http://www.cs.unc.edu/-stotts/COMP145/cocomo.html

Pregled COCOMO-a
http://ww.softstarsystems.com/overview.htm

Poduke COCOMO-a
http://www.csc.calpoly.edu/-dbutler/tutorials/winter96/cocomo2/

Glavni plan IEEE za standarde softwerskog inenjeringa
"Glavni plan IEEE za standarde softwerskog inenjeringa (MPSE)" pripremljen je da bi predstavio raspravu o buduim
smjerovima softwerskog inenjeringa i njegovih standarda.
http://computer.org/standards/sesc/MasterPlan/index.htm

NASA-ino istraivako sredite Ames
Automatizirana skupina softwerskog inenjeringa NASA-ina istraivakog sredita Ames.
http://ase.arc.nasa.gov/docs/title.html

Meunarodno vijee za softwerski inenjering (INCOSE)
http://seva.net/-incose/homepage.html

Praktino softwersko i sustavno mjerenje
Praktino softwersko i sustavno mjerenje (PSM) sponzoriraju Joint Logistics Commanders Joint Group za Inenjering
sustava, PSM Programskim menaderima daje objektivne informacije potrebne da bi se uspjeno nosili s trokovima,
planom i tehnikim ciljevima na softwerskim intezivnim projektima. http://www.psmsc.com/

Mjerenje tehnike izvedbe
Sponzoriran od strane Ureda Podtajnitva obrane USA (Akvizicija, Tehnologija, i Logistika) Izvori akvizicije i Upravljanje
analizama/akvizicijom.

Zaraena vrijednost
http://www.acq.osd.mil/ara/tpm/

lanci i govori o Zaraenoj vrijednosti
http://www.acq.osd.mil/pm/

Srednja vrijednost, Devijacija standarda, itd
Stranica koja odreuje srednju vrijednost, devijaciju standarda, itd, se moe izraunati.

Alternativno tome moete upotrijebiti formu sveopeg inputa. To je pogotovo korisno ukoliko ve imate podatke na svom
raunalu u obliku koji e vam omoguiti "Copy and Paste". Trebali biste biti u mogunosti "prilijepiti" (Paste) ih u
sljedeem obliku. Ovaj oblik takoer vam doputa da unesete do 1024 toke..
http://www.physics.csbsju.edu/stats_NROW_form.html

Svjedodbe za voenja projekata (certificiranje)

Britansko raunalno drutvo
Jedan od zahtjeva Britanskoga raunalnog drutva je demonstrirana vjetina u Projektnom voenju. Kao takvo, Britansko
raunalno drutvo ima Svjedodbe i ispite projektnog voenja. Za dodatne podatke o itateljskim listama i uzorcima ispita
posjetite: http://www1.bcs.org.uk/bm.asp?sectionID=461

Project Management Professional (PMP)- Profesionalac projektnog voenja

Sredite za izvrsnost u Projektnom voenju (CEPM)
Smjetena u Indiji, ova kompanija nudi opsene pripreme za PMP ispit te internetsku obuku koja ukljuuje koncepciju
ispostave, preko 1000 pitanja s odgovorima iz svih 9 podruja znanja PMBOK Guidea, sesije s pitanjima i odgovorima uz
svaki korak uenja, kao i 2 kompletna testa za vjebu koji se sastoje od 200 pitanja svaki. U sluaju da neki pretplatnik eli
dodatne testove za jo vie vjebe prije izlaska na PMP ispit, on moe zatraiti do 2 dodatna puna testa po minimalnoj
cijeni od 15 US dolara po testu.
Takoer nude 2 besplatna testa za testiranje vaeg koeficijenta znanja iz upravljanja projektima (PMPQ). PMKQ test
http://www.pmquruonline.com/

PMP Svjedodba (PMP Certification)
Ova skupina je forum za ljude koji postavljaju pitanja o PMP ispitnim svjedodbama
http://groups.yahoo.com/group/PMPCert/

Potanska poruka: PMPCert@yahoogroups.com
Pretplata: PMPCert-subscribe@yahoogroups.com
Prekid pretplate: PMPCert-unsubscribe@yahoogroups.com
Vlasnik popisa: PMPCert-owner@yahoogroups.com

Skupina za novosti o PMP ispitu (PMP Exam Newsgroups)
Uspostavljene su 2 skupine a prva je: http://groups.yahoo.com/group/PMPCert/
Druga je: http://groups.yahoo.com/group/PMPexamforum/

Izgleda da je namjera bila da prva bude za ljude koji se pripremaju za PMP ispit (tj. PMPcert), kako bi postavljali pitanja o
procesu dobijanja potvrde. Druga (PMPexamforum), za pitanja i odgovore o sadraju ispita. Tijekom vremena granice su
postale nejasne i sada obadvije sadre iste informacije.

PMP Ispitni forum (PMP Exam Forum)
Zadatak ove e-mail liste je da osigura forum za ljude koji se pripremaju da izau na ispit i dobiju svjedodbu da su
Profesionalci voenja projekta. On je otvoren za svakoga tko je ukljuen u proces kvalificiranja, prijavljivanja ili uenja za
PMP test.

Potanska poruka: PMPExamForum@yahoogroups.com
Pretplata: PMPExamForum-subscribe@yahoogroups.com
Prekid pretplate: PMPExamForum-unsubscribe@yahoogroups.com
Vlasnik popisa: PMPExamForum-owner@yahoogroups.com

Studijska skupina profesionalaca za voenje projekata
Ovo nije profitna PMP stranica nego je posveena pomaganju pojedincima da naue i da poloe ispit za Profesionalnoga
projektnog menadera. Ovo je stranica PMI-a. http://www.pmpstudygroup.com/

PMP PREP
Zasnovana na PMBOK etvoromjesena prodaja, 800 pitanja i odgovora. Na ovoj stranici nalazi se i nekoliko uzoraka
pitanja i odgovora. www.pmp-prep

Moor Couture PMP ispitne pripreme
Ovaj predava nudi PMP pripremni teaj za oko 1000 kanadskih dolara. Tu se nalazi i prezentacijska biljenica za otprilike
150 kanadskih dolara, zabiljeke s predavanja, PMBOK 2000 uzoraka pitanja i odgovora. http://www.moorecouture.com/

PMP Cram

Ovi ljudi prodaju elektronsku kopiju PMP vodia za uenje za $24.95 US.
http://www.pmptools.com/

Walter Wawruck

Smjeten u zapadnoj Kanadi, Walter nudi pripreme za PMP ispit. Na njegovoj stranici nalaze se i uzorci nekih ispitnih
pitanja. http://www.walter-wawruck.com/

PM informacijske usluge
PM informacijske usluge su povezane s profesijom voenja (upravljanja) projekata preko 20 godina. Godine 2001.
izvjestan broj uposlenih pripremao se za PMI ispit. Za vrijeme njihova studija osjetili su da je potrebno imati uinkovit
nain da se preispitaju na uzorcima pitanja s kojima se susreu na PMP ispitu. Kao rezultat toga nastao je velik broj
uzoraka pitanja. Materijal je vjerojatno zasnovan na PMBOK-u 1996. Oni nude 650 pitanja i odgovora na 3,5 innoj
disketi za oko $28 US, ali bez objanjenja i referenci. http://www.pminfo.com/

Kvalificirani profesionalni voditelj projekata (QPMP)
Udruga za voenje projekata (PMA) je neprofitna, registrirana, profesionalna organizacija projektnih i poslovnih
menadera s ciljem da pojaaju pokret voenja projekata u Indiji. PMA, koja je nastala 1993., je indijska Nacionalna
udruga za voenje projekata. QPMP je globalno priznat i ekvivalelntan je certifikacijskoj razini D Meunarodne udruge za
voenje projekata (IPMA), vicarska. TMA-ov QPMP certifikacijski program zasnovan je na ekspertizi britanske Udruge
za voenje projekata (APM). Britanski APM je druga po veliini nacionalna udruga profesionalnih voditelja projekata na
svijetu.
http://www.cepm.com/qpmp/qpmp.htm

Alati za upravljanje projektima

Builders.org

Daje alatke koje poboljavaju suradnju i podravaju znanje potrebno za voenje graevinskih projekata. Na ovoj stranici
nalazi se besplatan software za izraunavanje u graevinarstvu i izvjestan broj teajeva za voenje projekata.
Ukucajte raunalni teaj koji e vas pouiti pravljenju rasporeda projekata.
ftp://www-buildersnet-org/CPMTeach/

http://www.buildersnet.org/ga/

Nauite kako stvoriti raspored po metodi Critical Path Method (CPM) upotrebljavajui Activity on the Node ili ee
zvanu Precedence Diagramming Method. http://www.buildersnet.org/cpmtutor/

Skupina strunjaka za trokove
Ova alatka pomae voditeljima projekata, da shvate njegovu sloenost i smanje trokove u ranim fazama procjene. Takoer
se moe koristiti za vrijeme izvoenja projekta za stalno predvianje utjecaja promjena. Ljepota ove alatke je u njezinoj
jednostavnosti: ona daje jednostavan proizvod koji je usmjeren prema potrebi za kvalitetnije procjene. Strunjaci za
trokove daju zgodno sredstvo za procjenu rasporeda, trokova i izvora projekta.

Bitne alatke
Mikrosoftov software za projektni dodatak vam doputa da planirate i izlaete vae projekte koristei dijagram u obliku
drveta poznat kao WBS grafikon. WBS grafikoni izlau strukturu projekta pokazujui kako se projekt razlae na razne
razine. Projektno planiranje i grafikonski software: http://www.criticaltools.com/

CIS Solutions
CIS Solutions Inc (C/SSI) je vodei svjetski proizvoa integriranih analitikih alatki za trokove, raspored i obradu rizika.
Njihove alatke su posebno napravljene da bi ukljuili lanove tima zaduene za Integralan razvitak proizvoda (IPD) i/ili
menadere kontrole rauna (CAMs) u proaktivne trokove rasporeda i obradu rizika sloenih programa.

C/SSI je sveobuhvatna tvrtka koja nudi software programskog upravljanja, savjetodavne usluge i obuku za organizacije
zainetresirane za proaktivno programsko upravljanje.
http://www.cs-solutions.com/

IDash
Internetski monitoring projektnih isporuka bitnih obiljeja i prorauna prua kompletan projektni status.
http://www.idashes.net/

Inventx
Ova tvrtka prodaje suradnike alatke za voenje projekata i alatke za pravljenje proizvoda.
http://www.inventx.com/Ns800/inventxnet.html

Project Kick Start
Project Kick Start je proizvod koji pojednostavljuje i poboljava projektno planiranje za pojedince i timove. On pomae
korisnicima da definiraju projektne faze, razjasne ciljeve, ustanove zadatke, predvide prepreke i dodijele zaduenja dakle
sve to je potrebno za organiziranje bilo kojeg projekta. Na ovoj stranici nalaze se i neki savjeti za planiranje projekata.
http://www.projectkickstart.com/

Microsoft Project

Razvijanje Microsoft Projecta i vjetina za voenje projekta.
http://www.officeupdate.microsoft.com/2000/articles/ProjSkills.htm

Skupina za novosti Microsoft projekta
http://www.officeupdate.microsoft.com/2000/articles/ProjSkills.htm

Knjige Microsoft projekta
http://www1.fatbrain.com/partners/msoffice/project.asp

Postavite pitanja strunjacima za Microsoft projekte
http://www.allexpertscom/getExpert.asp?Category=1742

Dodatak Softweru
Palisade za procjenjivanj i raun rizika
http://www.palisade.com/

Primavera

Osnovano 1983. Primavera je postalo nairoko prepoznatljiva kao lider za pruanje sveobuhvatnog softwera za voenje
projekata, kontrolnoga i izvrnog softwera. http://www.primavera.com/

Smart Draw
Smart Draw je lako upotrebljiv softwer za stvaranje poslovnih grafikona, dijagrama, tehnikih crtea, Gant, organizacijskih
grafikona, softwerskih i mrenih dijagrama, dijagrama softwerskih podataka, izdavakih projekata itd. Postoje tri verzije
ovoga softwera: standardna, profesionalna i profesionalna plus. Ova stranica nudi besplatno 30-dnevni download. Ovaj
proizvod uklapa se u Microsoft Office. http://www.smartdraw.com/

Usluge

Openito

ALLPM
ALLPM je stranica Michaela Linesa za voditelje projekta. ALLPM je izvor informacija o voenju projekata kao to su
najbolje prakse, recenzije proizvoda, lanci, prodavai, ili novi posao u voenju projekta. Tu su i diskusijske skupine,
recenzije nekih knjiga, uzorci i drugi referentni materijal. Stranica zahtijeva da vae trailo prihvati kekse (cookies).
http://www.allpm.com/

Internetsko testiranje ASI

Procjena osnovnog znanja (BKA) sastoji se od 100 pitanja koji se odnose na voenje projekta. Procjena se provodi putem
Interneta. im zavrite BKA dobit ete rezultate. Cijena je 35 dolara, plaa se kreditnom karticom.
http://www.asitests.com/Internettesting/pmi/PMI_PMI_BKA_GE01AA01AA1CENU/AboutBKA.asp

Bates Project Management Incorporated
http://www.bates.ca/

Internetsko sredite za obuku BPR
Sredite za reinenjering i upravljanje promjenom. Ova stranica nudi listu lanaka, studija i teajeva.
http://www.prosci.com/
Catalysis Skupina
Daje sustave i savjete za upravljanje i obuavateljske usluge da pomogne klijentima definirati, planirati i primijeniti
rjeenja za poslovne probleme. Catalysis koristi strateke odnose s drugim organizacijama da bi svoje klijente opskrbila
irokom ponudom tehnikih i upravljakih usluga.
Na stranici se nalaze softwerski inenjering, relevantne veze i nekoliko lanaka.
http://www.catalysisgroup.com/

Cheetah sustavi obuke
Oni nude izvjestan broj PMP teajeva za pripremu ispita. Takoer nude besplatan dokument za pripremanje za PMP ispit.
http://www.cheetahlearning.com/

Dekker, Ltd. Managment Technologies Institute (DMTI)
DMTI nudi mona komercijalna (COTS) softwerska rjeenja u vezi s trokovima/upravljanjem zasnovanim na aktivnosti
(ABC)/M, mjerenjem izvedbe, postignuima i analizom rizika. Pored toga ova tvrtka nudi sustavno integriranje, konsalting
i teajeve profesionalnih primjena.

U alatke ove tvrtke ubrajamo Integrirano voenje projekta (IPM) i ABC/M
http://www.dtrakke.com./

Razvojna metoda dinaminih sustava (DSDM)
Pristup s brzim primjenama s mnogo zamaha u Europi i sve vie u SAD-u. DSDM konzorcij je neprofitna organizacija koja
definira, predstavlja i stalno usavrava svoje de facto svjetske standarde za razvijanje poslovnih rjeenja u kratkim
vremenskim rokovima. DSDM ima nevlasniki pristup kako bi osigurala da se zadovolje potrebe tvrtki.
http://www.dsdm.org/

ESI International
ESI International nude obuku i PMP materijal za pripremu ispita. Takoer nude i besplatan elektronski bilten zvani PM
Horizont. http://www.esi-intl.com/

Gantt Head
Stranice i diskusijske skupine.
http://www.gantthead.com/Gantthead/default/

HMS Software
HMS Software odrava listu internetskih izvora u kojoj se nalaze softwerski partneri, softwerski opskrbljivai, udruge,
ope informativne stranice itd.
http://www.hmssoftware.ca/links.html

Ureeni sustavi upravljanja
Microsoftov software. Meu proizvodima se nalaze viestruki projekti, vremensko i projektno izvjetavanje.
http://www.innateus.com/

Integrirani sustavi upravljanja
Ova tvrtka nudi brzi CD studijski vodi.
http://www.imsvc.com/

Meunarodni institut za uenje
PMI Svjedodba, MS projektna svjedodba, nude internetsku obuku u sklopu svojih uionica i vie alatki za voenje
projekta. http://www.iil.com/

Institut ima i neke besplatne jedinice za profesionalni razvitak. http://iil.com/freeDemo.htm

Meunarodni asopis za voenje projekata
Ovo je dvomjesenik koji nudi sveobuhvatno pokrivanje svega to pie u vezi voenja projekata. Prua fokus za svjetsku
ekspertizu u traenim tehnikama, praksama i podrujima istraivanja; predstavlja forum u kojem itatelji piu o svojim
iskustvima u voenju projekata; pokriva sva podruja voenja projekata, od sustava do ljudskih aspekata; povezuje teoriju
i praksu objavljujui primjere iz prakse i pokrivajui najnovije vane teme.
Odlian asopis ali vrlo skup. Besplatni uzorci. http://www.elsevier.nl/inca/publications/store/3/0/4/3/5 ili na
http://www.elsevier.nl/ locate/ijproman

Interthink
Kanadska tvrtka koja objavljuje strune lanke, zalaui se za voenje projekata i PMO okvir primjene. Jedna od njihovih
jakih strana je model zrelosti voenja projekata napravljen u ranim 90-im. http://www.interthink.ca/

asopis za meunarodno menaderstvo
Proli brojevi ovog asopisa mogu se nai na: http://sbm.temple.edu/jim/v6n1.html

Lewis institut
Ovo je stranica Jamesa Lewisa koji je autor nekoliko knjiga o voenju projekata.
http://www.lewisinstitute.com/

Voenje projekata Martintate
Pregled veine vidova voenja projekata, u to ubrajamo i: PMI jedinice za profesionalni razvitak (PDU) i model zrelosti
projektne uinkovitosti (PEMM). Tu se nalazi razne relevantne veze i knjige. http://www.projectresult.com/

Moore Couture & Associates Inc.
Kanadska tvrtka koja vodi pripremnu obuku za profesionlno voenje projekata.
http://www.pmseminars.com/

New Grange
Stranice i diskusijske skupine.
http://www.newwrange.com/ ili http://www.newwrange.org/

On Track Engineering
On Track Engineering prodaje alatku za voditelje projekta koja daje trenutani, precizni projektni status, to omoguuje
blagovremeno donoenje odluka. S kompletnim trokovima, financijskim izvjetajima, uinkovito povezujui nabavu,
planiranje, materijalno traenje i kontrolu materijala, CostTrack daje voditelju projekta lak i pogodan nain da vodi
projekte do uspjena zavretka. S CostTrackom nikad ne morate traiti informacije pa imate ne samo sve podatke nego i
stalne svjee rasporede i svijest o potencijalnim problemima prije nego to se pojave.

Ontrack moe prilagoditi baze podataka klijenata da lako poveu CostTrack s neogranienim brojem drugih primjena-
ukljuujui i raunovodstvo, pravljenje rasporeda i drugi softwer za voenje projekata. CostTrack uzima u obzir podatke iz
drugih mjesta, radi s viestrukim valutama, upravlja viestrukim projektima, i koristi simultane viestruke kodne strukture,
pa klijenti, poduzetnici i inenjerski timovi mogu uinkovito komunicirati. http://www.costtrack.com/

Pacific Edge
Ova tvrtka nudi dva proizvoda Portfolio Edge. To je internetska aplikacija koja prua potpuno upravljanje za tipove
viestrukih ulaganja; multidimenzijsku analizu i planiranje scenarija; pravljenje investicijskih prioriteta, selekciju i
sekvenciranje. I Project Office, alatku za stalno upravljanje investicijama unutar Portfolia, Project Office doputa da se
cijeli Portfolio ili pojedinana ulaganja stvaraju, da se njima upravlja i da se odravaju preko Interneta.
http://www.pacificedge.com/index_flash.asp

Plan View Incorporated
Upravljanje resursima, obrada rizika, upravljanje trokovima
http://www.planview.com/entry.html

PMP Practice Exams
http://www.moorecouture.com/seminars/pmp_prep/

PM Boulevard
PM Boulevard je izvor za najnovije i najbolje tehnike za voenje projekata, upute, uzorke, konzalting i obuku. U PM
Boulevardu moete nai sve to vam treba da provedete svoje poslovne inicijative od zaea do zavretka s potpunom
kontrolom. Tu se nalazi sredite znanja, kolumna strunjaka i PMP pripremne biljeke i uzorci pitanja.
http://www.pmboulevard.com/

PM profesionalci
Ovdje se nalaze dva lanka "Ne riskirajte s rizikom" i "Obrada rizika bitni imbenici za voenje projekata". Prvi lanak
predstavlja sveobuhvatan pristup uinkovitoj obradi rizika, a u drugom se govori o vezi izmeu uinkovite obrade rizika i
postizanja projektnih ciljeva.

Ova stranica nudi odlinu listu softwerskih alatki za voenje projekata, te softwer za obradu rizika i upravljanje
trokovima.
http://www.pmprofessional.com/

PM Solutions
PM Solutions pomae korporacijama da poboljaju izvrenje projekata. Imaju cjelovit pristup i bave se procesima, ljudima
i praktinim iskustvom. Pomau uspostavljanju Projektnog ureda. Odlina lista knjiga o voenju projekata.
http://www.pmsolutions.com/

Procepts Associated Limited
Nude svoja iskustva u konzaltingu i obuci voenja projekata.

Ova tvrtka nudi konsultante s iskustvom u vodstvu projekata, u inenjerstvu, informacijskoj tehnologiji, pravljenju novih
proizvoda, telekomunikacijama, zranom prometu i obrani, vladi, graevinarstvu i urbanizmu. Mnogi od njihovih
konsultanata su profesionalni inenjeri. Veinu ih je Institut za voenje projekata proglasio Profesionalnim voditeljima
projekata. Svaki konsultant ima barem 10 godina iskustva u voenju projekata.

Ova tvrtka nudi PMP pripremni teaj, nekoliko besplatnih lanaka i razne vrste obuke za voenje projekata.
http://www.procept.ca/

Process Impact
Tvrtka za konsalting i obrazovanje za poboljanje softwera. Amerika tvrtka koja predstavlja razne seminare i dri
predavanja u vaoj tvrtci. Pomae u poboljavanju produktivnosti, kvalitete i stabilnosti vaih softwerskih razvojnih
projekata. Na toj stranici nalaze se lanci, reference za softwerske inenjerske knjige i uzorak plana obrade softwera.
http://www.processimpact.com/goodies.shtml

Sredite Instituta za voenje projekata za znanje i mudrost u voenju projekata
Cilj je da ovo postane totalno elektronsko informacijsko sredite. Trenutno se u njemu nalazi velika kolekcija knjiga i
asopisa u vezi s voenjem projekata, potpuna zbirka asopisa za voenje projekata, PM mrea i PMI danas, kao i radovi
s PMI-ovih godinjih seminara i konferencija, dnevne rezerve i zapisnike sa sastanaka PMI-ovog izvrnog odbora. Ovo
Sredite je izvor informacija za voenje projekata za sve koji su zainteresirani za ovu profesiju, lanove PMI-a, voditelje
projekata, studente, akademska, poslovna i vladina tijela, medije i javnost.
http://www.pmi.org/k&wc/

Project Net
Project Net je komercijalna stranica s alatkama koje sadre viestruke projektne portfolie, radni tok, uzorke prakse,
pravljenje rasporeda, obrada dokumenata itd. Na ovoj stranici nalazi se i besplatan bilten.
http://www.project.net/scripts/SalSAPI.dll/website/index.jsp

Project Leaders
Nude obuku za voenje projekata.
http;//www.projectleader.com/

Project Mentors
Kalifornijska tvrtka koja prodaje dvomjeseni bilten. Nudi raunalnu obuku za voenje projekata.
http://www.projectmentors.com/

RKS Software
RKS prodaje softwer za kunu i poslovnu uporabu. Jedan takav proizvod je "Stvari za uraditi", u kojoj se nalazi i software
za voenje projekata (19,95 US dolara).
http://store.yahoo.com/rks/thintodo.html

RMC Voenje projekata
Amerika tvrtka za obuku, konsultiranje i mentoriranje pri voenju projekata, koja je osnovana 1991. da pomogne velikim
i malim tvrtkama koristiti nove alatke i tehnike u voenju projekata, kako bi projekte zavravali bre, jeftinije, bolje i s
manje resursa. Prodaju pripremnu knjigu za PMP ispit i nude nastavu za pripremanje za taj ispit.
http://www.rmcproject.com/

SAS Institut
SAS software je kombinacija fleksibilnosti, raznovrsnosti i znanja. Ove alatke omoguuju vam da planirate, vodite,
nadzirete i kontrolirate viestruke projekte i njihove zadatke s maksimalnim realizmom i minimalnim naporom i to preko
jednoga jedinog cjelovitog sustava. Ovaj software zgodan je za komplicirane situacije kao to su viestruko modeliranje
projekta, resursni prioriteti, kompleksni projekti, zamjenljivi resursi i zdruivanje vjetina.

Meu specifinim alatkama nalaze se one koje vam omoguuju da napravite multiprojektne modele i sastavite izvjetaje.
Meu proizvodima se nalaze: Dimenzije rizika, Upravljanje trokovima, Voenje projekata i Financijsko upravljanje.
http://www.sas.com/products/or/index.html

SpeeDEV Softwarsko ciklino upravljanje procesom
SpeeDEV je internetski softwerski i hardwerski software za razvoj procesa upravljanja ivotnim ciklusom, s integriranim
Requirement Managementom, Issue Managementom, Time Managementom, te Project Planning Toolsom, u samo jednom
interfaceu.
SpeeDEV je software namijenjen da omogui svim sudionicima u softwerskom projektu da sudjeluju i razmjenjuju
informacije o projektu prema procesu definiranom od strane voditelja projekta, bez obzira na vokaciju i vremensku zonu
pojedinanih sudionika. Ovaj proizvod koristi znanje o stvarima koje su projekte uinile uspjenim: praksa, suradnje i
temeljna naela softwerskog inenjeringa. http://www.speedev.com/

Strategic Project Management Services
Kanadska tvrtka s uredima irom svijeta. Proizvoai proizvoda zvanog PM Blazer, izdavai besplatnog biltena zvanog
"Triple Constraint". Daju odlinu obuku. Ova stranica ne radi kako treba s Netscapeom. http://www.spmgroup.ca/

Standish Group
Knjiara za voenje projekata, istraivanje voenja projekata i autor Kaos izvjetaja.
http://www.pm2go.com/

CBT Radionica
CBT-ovi proizvodi i usluge su usmjereni k voenju projekata. Meu njima se nalaze i sljedei: Interaktivni raunalni
teajevi; Tradicionalna obuka s instruktorom; Internetsko testiranje i svjedodba; CBT izdavake usluge; Savjetodavne
usluge; MPMTM sprovoenje i obuka; i Obuka za Microsoft projekt. Trenutni teajevi imaju sljedee teme: Upravljaki
sustavi i zaraene vrijednosti (EVMS), Temeljne stvari, Programsko upravljanje, Uinkovite komunikacije, Obrada rizika
u projektima, Pravljenju prijedloga, Planiranje i pravljenje rasporeda i Microsoft Project.
http://www.cbtworkshop.com/

Nova Whitten Skupina
http://www.nealwhittengroup.com/

University of Toronto
Napredne svjedodbe za Voenje projekata.
http://www.pdc.utoronto.ca/

Yourdon
Ed Yourdon trenutno radi na odjelu s Internetskim projektima.
http://www.yourdon.com/

Welcom
Welcom je globalni voa u davanju projektno-voditeljskih rjeenja korporacijama irom svijeta. Njihov cilj je da daju
kvalitetan software za voenje projekata i s tim povezane usluge za organizacije kojima je ozbiljno voenje projekata bitan
poslovni zahtjev. Welcomovi proizvodi su potpuno cjelovito, funkcionalno i raznovrsno rijeeni za voenje projekata u
svim sredinama.
Osnovana 1983. od strane tima s iskustvom u profesionalnom voenju projekata, Welcom je privatna tvrtka s glavnim
sjeditem u Houstonu, Texas, SAD, s marketinkim i tehnikim uredima u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Tajlandu, i
partnerima irom svijeta.

Na ovoj stranici nalaze se i lanci, relevantne veze, bilteni, knjige, korisnike prie i razni proizvodi, kao to su: Corba
(Upravljanje trokovima i zaraenom vrijednou) Dobrodoli kui (suradnika alatka za razbacane timove) i otvoreni plan
(pravljenje rasporeda projekta za poduzea).
http://www.welcom.com/about/index.html

Western Carolina University
Teaj za PMP svjedodbu. http://cess.wcu.edu/conted/disted/pmp/

4PM
Ova tvrtka nudi elektronski bilten (34 stranice) o temama voenja projekata, zvanih PM razgovori. Nudi PMI knjige i
razne referencne materijale. Jedna od knjiga koje objavljuju je knjiga za pripremanje PMP ispita zvana Vodi za Voditelje
projekta. Na ovoj stranici nalaze se i lanci.
http://www.4pm.com/

Australija

Rob Thomsett
Trei val u voenju projekata, za Thomsett kompaniju se smatra da je jedna od najinovativnijih i najuinkovitijih skupina
voenja projekata. Oni pruaju savjetodavne usluge i obrazovanje na tri podruja projekt, tim i kvalitetno upravljanje.

Na ovoj stranici nalazi se "Knjiga o voenju projekata za zauzetu osobu" Roba i Kamile Thomsett, kao i reference o
lancima i knjigama, i savjeti o voenju projekata.
http://www.thomsett.com.au/

Indija
Project Today
Project Today je prva internetska baza podataka koja pokriva 7240 tekuih indijskih projekata s ulaganjima od otprilike
370 milijardi US dolara. Ova baza podataka prua iroki raspon informacija o projektnim ulaganjima u Indiji. Project
Today prati ulagake projekte od zaetka do zavretka.

Project Today je ukaziva na poslovne mogunosti i bitna alatka za analizu i marketing za profesionalca u industriji, vladi,
financijama, akademskim krugovima i istraivanju. Ostale znaajke Project Todaya su projektne ponude, industrijske
dravne vijesti i statistike o ulaganjima.
http://www.projectstoday.com/

Projektne ponude

eLance
Poaljite projektnu ponudu svjetskom skupu IT profesionalaca na sljedei nain:
- poaljite eLance-om va projekt
- pratite ponude kvalificiranih profesionalaca i tvrtki
- izaberite najboljeg ponuaa.

Ako nemate dovoljno vremena, nazovite eLance i razgovarajte s nekim tko e vam pomoi poslati va projekt ili odgovoriti
na vaa pitanja. www.eLance.com

Ured za voenje projekata

PMO To Go
Houstonska savjetodavna tvrtka koja prua PMO usluge.
http://www.pmotogo.com/

Mag Rad Bevanda

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mag Rad Bevanda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Magistarski rad POSTUPAK GRAEVINSKE KALKULACIJE U INFORMACIJSKOM SUSTAVU PROJEKTA

i - ukupni izravni reprodukcijski trokovi projekta,

i - ukupni neizravni trokovi su zbroj umnoaka dijelova neizravnih trokova

i u projektu izraeni kao dio jedinine cijene

(izvedeno iz Centralnoga graninog teorema), gdje je standardna devijacija uzorka iz

= za histogram frekvencija ukupne cijene u pojedinom razredu, a gdje

You might also like