POS Pravilnik

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU
PRAVILNIK
ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehnikim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o drutveno poticanoj stanogradnji
ZAGREB, PROSINAC 2003.
/RADNA VERZIJA 051203/
PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU
SADRAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanistikog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljine knjige Tehnika karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehaniki elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednaena vrst tla Neizgraeno zemljite Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizika podobnost Karta buke
IZBOR PROJEKTANTA Ovlateni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veliina stanova Pratei prostori stanovanja Ostali sadraji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga graevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija
5.6. Projekti infrastrukturnih prikljuaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etairanja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadraj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rjeenje okolia 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mree 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustika svojstva i zatita od buke 5.11.2.4.3. Zatita od poara 5.11.2.4.4. Zatita na radu 5.11.2.5. Trokovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etairanja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoli 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garairanja 6.1.2. Uvjeti pjeakog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno ureenje parcele 6.1.6.1. Prometno rjeenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz
6.2.3. Vjetrobran 6.2.4. Ulazni prostor 6.2.5. Glavno stubite 6.2.6. Sporedno stubite 6.2.7. Hodnici 6.2.8. Galerije 6.2.9. Dizalo 6.2.10. Prostorija za bicikle 6.2.11. Zajedniko spremite 6.2.12. Prostorija za kuni otpad i smee 6.2.13. Spremita stanara 6.2.14. Kotlovnica ili podstanica 6.2.15. Trafostanica 6.2.16. Zajednike instalacije 6.2.17. Horizontalni razvod 6.2.17.1. Horizontalni razvod kanalizacije 6.2.17.2. Horizontalni razvod vodovoda 6.2.17.3. Horizontalni razvod plina 6.2.18. Vertikalni razvod 6.2.19. Izraun povrina 6.2.19.1. Bruto povrina 6.2.19.2. Neto povrina 6.2.20. Parametri ekonominosti 6.3. Stan 6.3.1. Vrste stanova 6.3.2. Vrste prostorija u stanu 6.3.3. Opis prostorija u stanu 6.3.3.1. Vjetrobran (VJ) 6.3.3.2. Ulaz (UL) 6.3.3.3. Kupaona (KP) 6.3.3.4. Wc (WC) 6.3.3.5. Izba (IZ) 6.3.3.6. Hodnik (HO) 6.3.3.7. Garderoba (GD) 6.3.3.8. Kuhinja (KH) 6.3.3.9. Blagovaona (BL) 6.3.3.10. Dnevni boravak (DB) 6.3.3.11. Spavaa soba za roditelje (SP2) 6.3.3.12. Spavaa soba za dvije osobe (SP2) 6.3.3.13. Spavaa soba za jednu osobu (SP1) 6.3.3.14. Vrt (VR), terasa (TE), balkon (BA), loa (LO) 6.3.3.15. Spremite (S) 6.3.3.16. Garaa (G) 6.3.3.17. Povrine prostorija u stanu 7. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi
7.1. 7.1.1. 7.1.2.
7.1.3. Zidne obloge 7.1.4. Proelja 7.1.5. Krov 7.1.6. Toplinska izolacija 7.1.7. Hidroizolacija zgrade 7.1.8. Oprema i instalacije zgrade 7.2. Materijali i oprema stana 7.2.1. Vrata i prozori 7.2.2. Podovi 7.2.3. Pregrade 7.2.4. Zidne obloge 7.2.5. Oprema i instalacije stana 7.2.5.1. Elektroinstalacije 7.2.5.2. Hidrotehnike instalacije 7.2.5.3. Termotehnike instalacije 7.2.5.3.1. Grijanje 7.2.5.3.2. Hlaenje 7.2.5.3.3. Ventilacija 7.2.5.3.4. Plinska instalacija 7.2.5.4. Dimnjaci 7.3. Konstruktivni elementi zgrade 7.3.1. Nosivi zidovi 7.3.2. Vanjski zidovi 7.3.3. Pregradni zidovi 7.4. Projekt izvedenog stanja 8. 9. 9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. 9.6. 10. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praenje idejnog projekta Praenje glavnog projekta Praenje izvedbenog projekta Nadzor Praenje izvedbe Zavrni radovi projektanta ZAKLJUAK
1.
CILJEVI Program Drutveno poticane stanogradnje (POS) treba omoguiti rjeavanje stambenih potreba graana Republike Hrvatske u okviru njima pristupanih uvjeta, uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini to stvara preduvjete za poveanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.
1.1.
Cilj programa Drutveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoi pri kupnji stana svim graanima, koji nemaju stan, na nain da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonominih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traenom kvalitetom. To je prvi korak drutvene brige za stanogradnju, koji bi u konanici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju, gdje bi najsiromaniji graani sticali stan kao osnovno sredstvo za ivot. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograniena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne povrine stana kako bi se veini graana koji nemaju stan osigurala mogunost njegove kupnje. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu vie sudionika koje povezuje nositelj Republika Hrvatska. Republika Hrvatska, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje, odnosno, nositelj investitorskih poslova, ali u specifinim sluajevima to moe u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlateno tijelo. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proraunska sredstva drave, sredstva jedinica lokalne samouprave i uee graana za kupnju stana, te konano sredstva na tritu kapitala, tj. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje, a istovremeno omoguava da troak za krajnjeg korisnika stana graanina bude prihvatljiv u odnosu na prosjene platene mogunosti graana. Stanovi tj. nekretnine u okviru reenog Programa POS, vlasnitvo su Republike Hrvatske, te namijenjeni za prodaju skupinama graana s prosjenim platenim mogunostima koji nemaju rijeeno ili prikladno rijeeno svoje stambeno pitanje, a nisu u mogunosti samostalno rijeiti taj problem. Drutveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o drutveno poticanoj stanogradnji (N.N. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. Prema Odluci o rasporeivanju i koritenju proraunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta Stanovi za socijalne skupine graana ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, veliina stana, odnosno najmanja sobnost stana i najvea neto korisna povrina stambenog prostora koju
pojedini graanin moe kupiti ovisna je o broju lanova njegovog obiteljskog domainstva, te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1,5 sobni za 3 osobe najmanje 2,0 sobni za 4 osobe najmanje 2,5 sobni za 5 osoba najmanje 3,0 sobni za 6 osoba najmanje 3,5 sobni za 7 osoba i vie najmanje 4,0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti e se stanova. 1.2. Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve strune uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o drutveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju, preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljinu knjigu vlasnitva. Glavni ciljevi su: - Odabrati kvalitetnu lokaciju - Odabrati kvalitetnog projektanta - Projektirati bitna svojstva graevine - Projektirati suvremen i kvalitetan stan - Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu - Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne povrine stana - Projektirati zgradu velike trajnosti - Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade - Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogunostima koritenja osoba s potekoama u kretanju - Uskladiti europske i hrvatske normative, standarde i smjernice za izgradnju stanova - tititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT E SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOENIH RJEENJA. Pravilnik preuzima dio standarda, normativa i tehnikih uvjeta iz Standarda stana, zgrade i naselja u drutveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izraeni za Zagreb, svibnja 1984, te koristi iskustva Smjernica za projektiranje viestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izraene za Ministarstvo razvitka i obnove, travnja 1998. Drugi pravilnici s podruja stanovanja trebaju se donijeti u to kraem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj, a u skladu s europskim standardima i normativima. do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene povrine
2.
IZBOR LOKACIJE
Prvi vaan korak u pripremi ekonomine i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja e osigurati brz i jeftin put do zavretka izgradnje. Vritelj izbora je duan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predvienog za Drutveno poticanu stanogradnju, a pri izboru neophodno se drati svih uvjeta i preporuka koje slijede.
*Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE
2.1.
Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljite koje se eli odabrati vritelj izbora je duan pribaviti izvod iz postojeeg urbanistikog plana (grafiki i tekstualni dio), koji je trenutno na snazi. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljite nalazi u graevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanistiko-tehnike uvjete za promatrano zemljite (horizontalne i vertikalne gabarite budue graevine, kapacitete svih sadraja, minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela, postotak izgraenosti i sl.) Kod izbora zemljita prednost imaju zemljita za koja je na snazi Detaljni urbanistiki plan (Provedbeni urbanistiki plan), jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli, kontekstualno usklaenje postojee i budue izgradnje, te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajue infrastrukture. Nije dozvoljeno izabrati zemljite za koje nije na snazi niti jedan urbanistiki plan. U tom sluaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanistikih planova.
2.2.
Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se aurnost i tonost podataka za izabranu esticu. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku esticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca ime se dokazuje valjanost i istinitost podataka. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vritelj izbora je duan dokazati da je izvrena parcelacija za promatrano zemljite i da je zemljite upisano prema namjeni kao graevinsko. U suprotnom, vritelj izbora u JLS duan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvriti preparcelaciju promatranog zemljita, te po potrebi izvriti prenamjenu zemljita.
2.2.1. Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana, a u skladu sa zakonom, jednoznano se utvruje pravovaljana parcelacija izabrane estice. 2.2.2. Posjedovni list 7
Posjedovnim listom dokazuje se usklaenost vlasnitva nad izabranom zemljinom esticom sa stanjem vlasnitva iz zemljine knjige vlasnitva kao i usklaenost namjene zemljita s namjenom iz izvoda iz urbanistikog plana. Ne moe se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanistikom namjenom zemljita ili s vlasnitvom iz izvoda iz zemljine knjige. 2.3. Izvod iz zemljine knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su rijeeni svi pravno imovinski odnosi s vlasnitvom nad zemljitem, da ono nije optereeno nikakvim teretima, te da je identifikacija katastarske estice i povrina zemljita usklaena s podacima iz posjedovnog lista. Vritelj izbora duan je priloiti potvrdu da za predloeno zemljite nije zatraen povrat imovine. U suprotnom, vritelj izbora duan je prethodno razrijeiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljinu knjigu. Prilikom izbora prednost imaju zemljita na kojima je mogue ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu optereena uvjetima zajednikog koritenja (zajedniki prilaz, prolaz i sl.). 2.4. Tehnika karta infrastrukture Promatrano zemljite za izbor za drutveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda, kanalizacije i elektrine energije. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina, telefona i dr.) mogu biti samo planirane, a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehnike karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000, a tehniki uvjeti prikljuenja dopisima komunalnih organizacija koje pruaju odgovarajue usluge. U tehnikoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama, kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl.). Nije dozvoljeno izabrati zemljite koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele. 2.5. Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlae za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. Geodetski snimak obuhvaa detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloenog zemljita (udaljenosti, kuteve, apsolutne visinske kote, poloaj visinskog repera i sl.) i njegove blie okolice koja je nuna za ukupnost i preglednost situacije, te za prijedlog spajanja budueg rjeenja okolia i susjednih parcela.
Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka tonog poloaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinanih stabala na terenu. 2.6. Geomehaniki elaborat Prije izbora zemljita potrebno je izvriti struno ispitivanje terena buenjem i izradom odgovarajueg geomehanikog elaborata kojim se dokazuje poloaj i nosivost terena, visina podzemne vode i druge karakteristike tla. Predloeno zemljite mora imati kvalitetno nosivo tlo smjeteno na prihvatljivoj dubini od povrine terena koje omoguava ekonomino temeljenje. Prihvatljiva dubina temeljenja odreuje se prema strukturi programa. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporuene geomehanikim elaboratom. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehaniki uvjeti kada racionalnost sveukupnog graevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje. 2.7. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u prikljunom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj graevini ime se izbjegavaju dodatni trokovi izgradnje rezervoara i pojaivaa pritiska u zgradi. 2.8. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje trokove graenja, te mu je potrebno posvetiti znatnu panju. Preporua se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena. Najmanja dimenzija irine i duljine terena mora biti 16 m, a preporua se da bude jednaka ili vea od 18 m. 2.8.1. Ravan teren Kod izbora preporuuju se ravni tereni koji imaju ujednaenu vrst tla. Ravni tereni omoguavaju jednostavnija i ekonominija rjeenja temeljenja, racionalniji presjek zgrade, laku organizaciju gradilita i bolje koritenje okolia zgrade za pratee sadraje parkiranja, igre, odmora i rekreacije. Ravni tereni omoguavaju jeftinija rjeenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe. 2.8.2. Ujednaena vrst tla Preporuuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele povrine ime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem. 2.8.3. Neizgraeno zemljite
Posebno je potrebno izbjegavati zemljita na kojima je potrebno vriti ruenja i uklanjanje postojeih objekata ili na kojima je predviena izgradnja novih graevina naslanjanjem na postojee graevine kako bi se izbjegli dodatni trokovi pojaanja temelja susjednih graevina ili trokovi zatite graevinske jame. Izuzetno moe se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se trai rekonstrukcija ili restitucija postojeih graevina kada to trai lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku poveane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ogranienja od 640 EU/m2 neto korisne povrine stana. 2.8.4. Stambena zona Pri izboru zemljita za drutveno poticanu gradnju predlae se prvenstveno birati zemljite u podruju mirne stambene zone gdje se izmeu stambenih zgrada s prateim sadrajima ne nalaze drugi sadraji i namjene koji izazivaju buku, zagaenje i druge negativne utjecaje na stanovanje. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojee zgrade. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova. 2.8.5. Blizina visokog zelenila Kod izbora preporuuju se zemljita koja u neposrednoj blizini imaju postojee visoko zelenilo javno dostupno buduim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drvea koja nee trebati ruiti prilikom izgradnje. 2.8.6. Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogunosti preporuuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa. 2.8.7. Blizina javne opskrbe Preporua se izbor lokacije u ijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mjeovitom robom (kune potreptine). 2.8.8. Geofizika podobnost Preporua se prije izbora lokacije izvriti radiestezijsko ispitivanje terena i u sluaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zatite buduih korisnika prostora. 2.9. Karta buke Prije odluke o izboru zemljita potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvjetaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donoenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbunu zatitu budue graevine i njenih korisnika.
10
3. IZBOR PROJEKTANTA Vritelj izbora projektanta duan je priloiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. 3.1. Ovlateni arhitekt Izabrani arhitekt duan je priloiti rjeenje o ovlatenju arhitekata i inenjera u graditeljstvu ime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. Ugovor za izvrenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzeem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza. 3.2. Refentna lista Izabrani arhitekt duan je priloiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. Prednost pri izboru imaju arhitekti s veim brojem nagraenih izvedenih stambenih zgrada. 3.3. Mladi arhitekt U sluaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natjeaja za idejno rjeenje stambene zgrade koji nema ovlatenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor e mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogunost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuenu suradnju, investitor ima pravo posao povjeriti drugonagraenom autoru koji zadovoljava traene uvjete. 3.4. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishoenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomo investitora. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora, a paralelno rjeava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. O toku svake etape tog procesa duan je odmah pismeno izvijestiti zaduenog glavnog inenjera u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlateno tijelo. Glavni inenjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloi izabrani
11
Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata, arhitekt je zaduen za ishoenje lokacijske (izvoda iz plana) i graevne dozvole, za organiziranje svih sastanaka koordinacije izmeu projektanta, investitora, izvoditelja, komunalnih organizacija, lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili ukljuenih u proces izrade dokumentacije ili izvoenja ugovorenog objekta i njegovog okolia. 3.5. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natjeaja prvonagraeni autor sva stjee autorska prava, a investitor se obvezuje potivati ih prema Zakonu o autorskom pravu.
12
4.
PROJEKTNI PROGRAM Investitor je duan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge. Projektnim programom definiraju se svi sadraji i njihove veliine za predmetnu lokaciju. Projektni program mora potivati sve urbanistiko tehnike uvjete iz odgovarajueg vaeeg urbanistikog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadraja, tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta.
*Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA
4.1.
Broj i veliina stanova U projektnom programu nalaze se iskljuivo stambeni sadraji osim ako to izrazito drugaije ne trai vaei urbanistiki plan. Program sadrava traenu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraenoj u anketi za kupnju izvrenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave). Projektant je duan prvenstveno nastojati osigurati traenu strukturu stanova unutar racionalnog rjeenja. U koliko nije mogue zadovoljiti u potpunosti traenu strukturu, a da rjeenje bude racionalno i ekonomino, projektant moe odstupiti od traene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglaavati s investitorom.
4.2.
Pratei prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se pratei prostori stanovanja, jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima, te ovim Pravilnikom.
4.3.
Ostali sadraji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadraji radi jednostavnije, bre i jeftinije izgradnje stanova. U koliko se vaeim urbanistikim planom obavezno trae drugi sadraji, oni e se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj povrini i volumenu. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat e se trgovaki sadraj (opskrba mjeovitom robom), a izbjegavat e se uredski prostori.
13
5.
POSTUPAK PROJEKTIRANJA Meusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natjeaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehnike dokumentacije. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natjeajnog rjeenja ili sklapanja ugovora s investitorom, kojom prilikom mu se uruuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. Projektant je duan izraditi kvalitetan i racionalan projekt iji m2 neto korisne povrine stana nee biti skuplji od 640 EU. Natjeajne podloge sadre: a/ Projektni program s traenim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehanike podatke e/ Tablice buduih brojanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadravaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehaniki elaborat c/ Izvod iz postojeeg urbanistikog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljine knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je duan samostalno ishoditi sve posebne urbanistiko-tehnike uvjete graenja za ishoenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konane suglasnosti za ishoenje graevne, te potom graevnu dozvolu. U toku rada na projektu projektant je duan ishoditi pismena odobrenja svojih rjeenja kod strunog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Graevinske detalje Revident je duan potpisati i peatirati odobreni uvezani projekt. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaanja naknade za projektiranje.
*Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura, broj i povrina stanova i ostalih prostora, koncept energetske efikasnosti zgrade, koncept zatite od buke i dr./
5.1.
Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14
b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okolia d/ Koeficijente ekonominosti zgrade e/ Kvalitet tehnikog rjeenja sa stanovita energetske efikasnosti i zatite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno miljenje revidenta na svaki pojedinani segment kvalitete projekta. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rjeenja i zato se projektantu omoguava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale, opremu i oblike u stanovima, zgradi i okoliu (za svaki stan projektant je duan u katalogu stanova ponuditi dva rjeenja organizacije namjetaja kao i rjeenje pregraivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto povrine zgrade IV/ Koeficijente ekonominosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja utede energije i toplinske zatite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja zvune zatite, dispozicije bunih i pogonskih prostora i ureaja 5.2. Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okolia. Osim za ishoenje graevne dozvole, glavni projekt slui investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okolia. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Trokovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okolia d/ Trokovnika okolia sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti vea od trine cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4.755,00 KN tj. 640 EU, tj. cijena graenja, projektiranja i nadzora ne smije biti vea od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i prikljucima 910 EU. Izgradnju okolia duna je financirati lokalna zajednica. Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem graevne dozvole za zgradu i okoli projektant je duan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okolia. Glavni projekti, te svi opisi i koliine stavaka u trokovnicima trebaju biti tako razraene da je mogue potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okolia sustavom klju u ruke. 5.3. Knjiga graevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okolia. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rjeava pet grupa graevinskih detalja:
15
a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji loa, terasa, balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubita f/ Detalji s prikazom rjeenja toplinskih mostova na kritinim mjestima Knjiga graevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s oznaenim brojevima graevinskih detalja II/ Grupa graevinskih detalja Graevinski detalji crtaju se tehniki precizno u potrebnom mjerilu da se moe razaznati precizno svaki pojedini materijal i naini meusobnog spajanja, detaljno se kotiraju i opisuju. Svi opavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim irinama i duinama. 5.4. Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige graevinskih detalja projektant zavrava razradu izvedbenog projekta zgrade i okolia. Izvedbeni projekt zgrade i okolia sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radionikih nacrta d/ Knjige graevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta ine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okolia. Zamjena pojedinih materijala ili rjeenja u toku izvedbe zgrade i okolia mogua je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rjeenja za investitora i korisnika zgrade pri emu nije mogue poveanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu klju u ruke. Zamjenu pojedinih materijala ili rjeenja odobrava slubeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rjeenja. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog proelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa, tip boje i nain obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5.5. Projektiranje instalacija Na poetku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je duan pridravati se posebnih uvjeta graenja komunalnih organizacija. Za mjerenje potronje elektrine energije, vode, plina i topline projektant je duan za svaki stan projektirati zasebno brojilo elektrine energije, vode, plina i toplinske energije ugraeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormariima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana.
16
Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora. Takoer, poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju, a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadrajima. 5.6. Projekti infrastrukturnih prikljuaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano, zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih prikljuaka. 5.7. Projektantski nadzor Investitor je duan ugovoriti, a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okolia koji je projektirao. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili vie prema posebnoj potrebi. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okolia projektant je duan upisati u graevinski dnevnik, a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora. 5.8. Plan posebnih dijelova i projekt etairanja U glavnom projektu projektant izrauje Plan posebnih dijelova zgrade, a nakon izvedbe zgrade, kada su poznate sve stvarno izvedene veliine prostora, projektant je duan izraditi Projekt etairanja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasnitva u zemljinu knjigu vlasnitva. 5.9. Uporabni pregled Projektant je duan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade, te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rjeenja. Uspjeno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru. 5.10. Dodatni zahtjevi investitora U sluaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom zavrene zgrade ili njenog okolia, investitor je obvezan tititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor. Projektant je duan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rjeenja u funkciji i estetici zgrade i okolia ili se pismeno odrei prava na nastavak projektiranja. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja, isti je duan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rjeenja. 5.11. Sadraj projekata
17
Ovim pravilnikom definira se mjerilo, sadraj, postupak i nain prikaza svakog pojedinog projekta. 5.11.1. Idejni projekt Idejni projekt slui za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okolia. Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.DWG formatu. 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt - situacija s ucrtanom zgradom i ostalim povrinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 - tlocrti svih etaa (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije), mjerilo 1:200 - karakteristini presjeci (minimalno uzduni i popreni), mjerilo 1:200 - sva proelja (ukljuujui unutranja, ako je zgrada razvedena), mjerilo 1:200 - prostorni prikaz - tehniki opis - iskaz strukture i veliine stanova - iskaz strukture i veliine poslovnih prostora - iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) povrine zgrade s itljivom dokaznicom izrauna - iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) povrine svih sadraja s itljivom dokaznicom izrauna - iskaz ukupnih povrina proelja (PP) i povrina ostakljenja (PO) s itljivom dokaznicom izrauna - iskaz koeficijenta ekonominosti (K) s itljivom dokaznicom izrauna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO
* Napomena: U toku je izrada uvjeta za izraun ekonominosti zgrade putem obrauna volumena
- katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etaama s ucrtanim namjetajem i radijatorima ili drugim grijaim tijelima (dvije varijante), mjerilo 1:100 U tehnikom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: - svih brojanih pokazatelja - maksimalnih gabarita zgrade - udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele - prometnog rjeenja s brojem PGM - rjeenja okolia, vanjske opreme i zelenila - vanjskog nivelmana - konstrukcije zgrade - oblikovanja zgrade - upotrebljenih materijala u zgradi i okoliu - predloenih boja eksterijera i interijera 18
- brutto i netto visinu svake etae - visina stuba - veliine vanjskih otvora na stanovima - svjetle irine vrata za pojedine stambene prostorije - visinu obloge keramikih ploica - vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele, lokacijskim i graevinskim elementima i osnovom ureenja okolia uz prikaz nivelmana radi spreavanja urbanistikoarhitektonskih barijera za osobe s potekoama u kretanju. U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije potanskih sanduia. Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je rijeiti tehniki izlaz u krovite i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajuih propisa. Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je ve tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko - graevinske detalje - spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije - naine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade - tip zatite od sunca - rjeenje krovnog vijenca - detaljno rjeenje opreme i instalacija u kupaoni 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt - idejni statiki proraun - ematski prikaz dilatacija, mjerilo 1:200 - tehniki opis konstrukcije 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti - Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehniki opis), mjerilo 1:100 - Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda, hidrantske mree, kanalizacije elektroinstalacija i tehniki opis), mjerilo 1:100 - Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja, poloaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehniki opis), mjerilo 1:100 5.11.1.4. Idejno rjeenje okolia - rjeenje prometnih i sportsko-rekreacijskih povrina, djejih igralita, poploenja, odvodnje, rasvjete i urbane opreme, mjerilo 1:200 - projekt hortikulture, mjerilo 1:200 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade - toplinska zatita i energetske efikasnost - zvuna zatita, dispozicija bunih i pogonskih prostora i ureaja 5.11.2. Glavni projekt
19
Glavni projekt slui za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishoenje graevne dozvole. Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonanim fasciklima) od kojih 4 primjerka slue za upravni postupak ishoenja graevne dozvole, a dva za potrebe investitora. 5.11.2.1. Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: - situacija projekta na katastarskom planu, mjerilo 1:1000 - detaljna situacija zgrade s okoliem, mjerilo 1:200 - tlocrti svih etaa, temelja i krova s oznakama i opisima slojeva, mjerilo 1:100 - sva proelje, mjerilo 1:100 - presjeci s oznakama i opisima slojeva, mjerilo 1:100 - tehniki opis 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: - geomehaniki elaborat - shema dispozicija stavaka statikog rauna, mjerilo 1:100 - statiki proraun - tehniki opis konstrukcije - revizija statikog projekta - projekt zatite susjednih objekata i projekt zatite graevinske jame 5.11.2.3. Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklaene meusobno i s arhitektonskim projektima 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: - projekti jake struje, gromobrana, telefona, interfona i antenskog sistema, mjerilo 1:100 - tlocrti razvoda i elemenata prikljuaka - sheme sustava - prorauni mree - tehniki opis - specifikacije - atesti 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mree (unutranje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda, kanalizacije i hidrantske mree su: - tlocrti razvoda i elemenata prikljuaka, mjerilo 1:100 - sheme sustava - prorauni mree - tehniki opis
20
- specifikacije - atesti 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja i hlaenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlaenja su: - tlocrti razvoda i elemenata prikljuenja, mjerilo 1:100 - sheme sustava - prorauni mree - tehniki opis - specifikacije - atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlaenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine). Uz specifikacije i tehniki opis obavezno je navesti bunost predvienih ureaja i opreme, te nain spreavanja prijenosa vibracija. Nacrti, prorauni i trokovnik hlaenja moraju biti izdvojene cjeline o ijoj izvedbi investitor donosi naknadno konanu odluku. 5.11.2.3.4. Projekt dizala - tlocrti, mjerilo 1:100 - presjeci, mjerilo 1:100 - sheme sustava - radioniki nacrti - proraun instalacije i mehanike - tehniki opis - specifikacije U skladu s tendencijom drutvene pojaane brige za ljude s potekoama u kretanju za svaku zgradu viu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo, tj. okno za dizalo. Nacrti, prorauni i trokovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o ijoj izvedbi investitor donosi naknadno konanu odluku. 5.11.2.4. Projekti Svi projekti izrauju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor, a uvezuju se u zajednike registratore s ostalom dokumentacijom. 5.11.2.4.1. Toplinska zatita i uteda energije - tehniki opis - prorauni s iskaznicom potrebne topline za grijanje - program kontrole i osiguranja kakvoe za toplinsku zatitu - posebni tehniki uvjeti za izvoenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje graevnog otpada - podaci iz projekata koji su posluili kao podloga za izradu prorauna - revizija elaborata 5.11.2.4.2. Akustika svojstva i zatita od buke
21
- tehniki opis - prorauni i izvori podataka koji su posluili kao podloga za izradu prorauna - program kontrole i osiguranja kakvoe za zatitu od buke - posebni tehniki uvjeti za izvoenje i ugradnju opreme 5.11.2.4.3. Zatita od poara Projektom je potrebno rijeiti sva pitanja zatite od poara prema vaeim zakonima. - tehniki opis - shema protupoarnih puteva - shema poarnih zona - shema evakuacije 5.11.2.4.4. Zatita na radu Projektom je potrebno rijeiti sva pitanja zatite na radu prema vaeim zakonima. 5.11.2.5. Trokovnik - tehniki uvjeti - opisi svih stavaka s projektantskim cijenama - sheme stolarskih i bravarskih radova, mjerilo 1:50 - sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5.11.2.6. Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etaama prema stvarnim konanim rjeenjima i povrinama stanova s ucrtanim namjetajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija). Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4.
*Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA
5.11.3. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je rijeiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjanjeno. 5.11.3.1. Arhitektonski projekt - situacija za iskolenje (mjerilo 1:200) - tlocrti temelja, svih etaa i krova s detaljnim kotama, oznakama i opisima slojeva, mjerilo 1:50 - karakteristini presjeci s detaljnim kotama, oznakama i opisima slojeva - nacrti oplate, mjerilo 1:50 - knjiga graevinskih detalja, mjerilo 1: 20 do 1:1
22
5.11.3.2. Konstrukcijski projekt - nacrti savijanja armature, mjerilo 1:50 (prema potrebi vee mjerilo) - specifikacija armature s iskazom koliina - radioniki nacrti 5.11.3.3. Projekt etairanja stanova Projektant je duan napraviti projekt etairanja prema stvarno izvedenom stanju zgrade. 5.11.3.4. Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno duni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom. U projektu upotrebiti slijedee boje: - instalacije jake struje - ljubiasto - instalacije slabe struje - naranasto - instalacije vodovoda - plavo - instalacije kanalizacije - oker - instalacije grijanja - crveno - instalacije hlaenja - zeleno 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednaenost nacrta raenih u AutoCAD-u potrebno je pridravati se slijedeih uputa: - Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj. jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm - Elemente zgrade rasporediti po odgovarajuim LAYER-ima te odgovarajuoj boji i tipu linije: - LAYER 0 - LAYER SITUACIJA - LAYER KOTESITUACIJA - LAYER TEMELJ - LAYER KOTETEMELJ - LAYER PRIZEMLJE - LAYER KOTEPRIZEMLJE - LAYER KAT - LAYER KOTEKAT - LAYER KROV - LAYER KOTEKROV - LAYER OPREMA - LAYER NAMJESTAJ - LAYER PRESJEK - LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1,2,3,4,5 kote i tekst kata 1,2,3,4,5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema, bojler, radijatori namjetaj karakteristini presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED
23
- LAYER HATCH - LAYER FASADA - LAYER OKVIR
rafature fasade okvir crtea i sastavnica
WHITE GREEN 9
- Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu), K (za kanalizaciju), E (za elektriku), C (za centralno grijanje) itd. Prije poetka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW, a instalacije crtati u drugim bojama. - Katakog stanova dati u posebnom fajlu. Boje linija prilagoditi prema bojama sadraja nacrta. - Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br, veliina stana, veliina svake prostorije, obrada podova, kat i orijentacija).
24
6.
STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja drutveno poticane stanogradnje potrebno se pridravati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje, ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem poveanja pristupanosti programa svim zainteresiranim graanima Republike Hrvatske. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjanjenje svih strunih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rjeenja.
6.1.
Okoli Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traenih sadraja u skladu s vaeim urbanistikim planom su prvi nuni uvjeti za uspjeno projektiranje.
6.1.1. Uvjeti parkiranja i garairanja Svaka odabrana parcela svojom veliinom mora osigurati uvjete povoljnog smjetaja minimalno potrebnog broja parkiralinih i garanih mjesta unutar svojih gabarita. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto povrine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto povrine trgovakih prostora zgrade U sluaju da je vaeim lokalnim urbanistikim planom dimenzioniranje drugaije biraju se vei kapaciteti PGM. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja, a preporuuje se poveanje traenih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine, uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl. Posebno se preporuuje da se u ukupan zbroj ne raunaju okolna parkiralina mjesta na javnoj gradskoj parceli i garae isprojektirane u novoj zgradi. Planiranje garaa ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava poveanje racionalnosti i koeficijenata ekonominosti. Iz tog razloga projektantima se preporuuje planiranje garaa ispod zgrade s vanjskim pojedinanim ulazima ime se izbjegavaju velike bruto povrine garaa. U koliko predviena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna proelja s garanim vratima u prvom planu. Prostor parkiralita i garaa projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele, a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkiralita bez visokog zelenila b/ Zadravanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba koritenja stan PGM radi buke d/ Skrivanje parkiralita i garaa na najloijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralitima i garaama mora biti jednostavan i itljiv s ulice da sluajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu.
25
6.1.2. Uvjeti pjeakog pristupa Pjeaki pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan, itljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko poloaja ulaza. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog, gospodarskog, garanog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i poveanoj reprezentativnosti, ali bez oblikovnog pretjerivanja. Od pjeakog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanistiko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. Sve visinske razlike se trebaju rijeiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanistiko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubitem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj irini od 120 cm. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom titi 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. Uz ulazni pristup poeljno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za ekanje. 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale pratee sadraje. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju e biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to mogue da se osiguraju poboljani mikroklimatski uvjeti stanovanja. Posebno se predlae planiranje drvoreda prema ulici, parkiralitu, uutar parkiralita ili prema susjednim parcelama. Nie grmoliko zelenilo ili trava se predlae uz proelja stanova kako bi se osigurala intimna zatita prozora u prizemlju, ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna koliina sunca i svjetla u stanovima. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rjeenjem unutar projekta okolia. 6.1.4. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zatien od automobilskog prometa i pristupne ulice. Prostor za igru djece treba biti osunan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe. Igralite za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadre 30 ili vie stanova. U prostoru parcele zatieno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralite za koarku ili mali nogomet. Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugroavanja ivota radi estog bjeanja lopte na prometne povrine ili od ugroavanja loptom stambenih prozora.
26
Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u sluaju kada zgrada ima manje od 10 stanova, a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela ve se nalazi djeje igralite koje ima kapacitet igralita minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. Dimenzioniranje igralita prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min. pov. igralita u m2 50 50-150 150-250 Min. broj sprava 1 1-3 3-5 Min. broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2
Nije doputeno planirati stambenu zgradu bez djejeg igralita. 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih. Kod malih zgrada koje sadre do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe, obino uz ulazni pristup i prostor za igru djece. Kod zgrada s vie od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova. Kod zgrada s 50 i vie stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. Kod velikih zgrada preporua se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao to su igralite za odbojku u pijesku, boalite, visea kuglana, vanjski stolni tenis, prostor za pikado i sl. 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno ureenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okolia. 6.1.6.1. Prometno rjeenje Projektom pjeakih i kolnih povrina potrebno je predvidjeti sva rjeenja, nune oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju reimi prometnog koritenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. Posebno je vano planirati, dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila, vozila policije, prve pomoi i vozila za odvoz smea i otpada. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvriti na slijedei nain: - Minimalna irina jednosmjernog pristupa 3,5 m - Minimalna irina dvosmjernog pristupa 5,5 m - Minimalni radijus zakrivljenosti 6,0 m - Minimalna irina prolaza kroz zgradu 3,5 m - Minimalna visina prolaza kroz zgradu 4,2 m Optereenje svih prometnih povrina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Posebno se naglaava potreba
27
dimenzioniranja mjeovitih pjeako-kolnih povrina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8,0 T. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne due strane zgrade, a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade. 6.1.6.2. Odvodnja Projektom odvodnje okolia potrebno je rijeiti odvodnju oborinske vode sa svih poploanih ili nepoploanih povrina tako da oborinska voda ne ugroava koritenje zgrade i okolia. Odvodnja se rjeava planiranjem oborinske kanalizacije, povrinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim povrinama od zgrade. Svaki pad terena ili poploenja treba ucrtati u projektu okolia te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. Projektant je duan voditi rauna o izgledu ulaznog pristupa do zgrade, te sva reviziona okna kanalizacije, plina, telefona ili vodovoda treba planirati bono izvan pjeakog pristupa zgradi. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. Potrebno je paljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne reetke kako bi se skladno uklopili u okolno poploenje i zelenilo. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizike neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu. 6.1.6.3. Rasvjeta Sve kolne i pjeake staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti. U projektu vanjske rasvjete potrebno je oznaiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta, te ih precizno kotirati u prostoru okolia. Posebnu panju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i djejeg igralita. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. 6.1.6.4. Vanjski hidranti U okviru protupoarne zatite, a u projektu okolia potrebno je planirati mreu vanjskih hidranata. Projektant je duan hidrantski vod dimenzionirati prema vaeim propisima, a poloaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogui njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladitenim materijalom. Preporua se upotreba vanjskih visokih hidrantskih ureaja. 6.2. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je duan izuzetnu panju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojeeg ambijenta. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklaeno s panjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traenog koeficijenta ekonominosti. Autor
28
projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedeih zajednikih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza, sporednog ulaza, vjetrobrana, ulaznog prostora, glavnog pristupnog stubita i(li) hodnika, sporednog stubita i(li) hodnika, dizala (prema propisu ili projektnom programu), prostorije za bicikle, zajednikog spremita za opremu zgrade i prirunu radionu (lopate, zastave, prva pomo, civilna zatita, rezervni vatrogasni aparati, alat domara i dr.), prostorije za kuni otpad i smee, prostora s pojedinanim spremitima za svaki stan, prostorije za mjerne ureaje infrastrukture (smjetaj brojila struje, vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima), te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. Svi sadraji koji ne pripadaju proirenom stanovanju (poslovni prostori, uredi, skladita i sl.), a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajednike komunikacije niti spojna vrata. Presjek stambene zgrade ini podrum, povieno prizemlje, odreen broj stambenih katova i krovite. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu, poloaju nosivog tla, obliku terena i poloaju podzemne vode. U principu, program drutveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garae, kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nuna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomino ukopani. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od povrine terena. Pomoni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu, razizemlju ili povienom prizemlju. Spremita stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. Stanovi se mogu projektirati od povienog prizemlja na vie. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje povrine okolnog terena. Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pjeakog nogostupa ija je kota poda nia od navedenih komunikacija pa je ugroena intimnost stambenog prostora. Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. Krov se moe projektirati kao kosi ili ravni. 6.2.1. Glavni ulaz Poloaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. priblino na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama, a posebno osobama s potekoama u kretanju. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu rije. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza moe se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubita. - Minimalna irina pristupne staze 120 cm - Minimalna irina invalidske rampe 120 cm
29
- Maksimalni nagib invalidske rampe 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvuenu ili izbaenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i povrine 4 do 6 m2 kojom se ulaz titi od atmosferskih nepogoda. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pominu podnu reetku za ienje obue, te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze, preko ulaznih vrata do kunog broja i ulaznih zvona s portafonom. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubini automat s mogunou runog reguliranja reima rasvjete. Arhitektu se predlae, da prilikom definiranja koncepcije zgrade, razmotri mogunosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara. 6.2.2. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade, kada to trai odnos zgrade i parcele, potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralitem, garaom ili dvorinim dijelom parcele s prostorima za igru, odmor i rekreaciju. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata irine 1 m, a preporua se izvedba strehe i vjetrobrana. U sluaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajednike garae izmeu garae i stambenog stubita neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi spreavanja irenja otrovnih plinova iz garae u stubite prema stanovima. Minimalna irina i dubina predprostora je 1,6 x 1,6 m, a vrata jednokrilna irine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubite. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti, a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubita. Izuzetno, ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova, a odnosom poloaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okolia nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. 6.2.3. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zatitni vjetrobranski zid. Minimalna irina i dubina vjetrobrana je 2,0 x 2,0 m. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van irine 2,0 m. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubita potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi irine 2,0 m. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen, te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. Rasvjeta treba biti vezana na stubini automat s mogunou runog reguliranja reima rasvjete. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogunou otvaranja iz stana. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri emu visinske razlike ne smiju biti vee od 2 cm. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima. Potanski sanduii mogu biti smjeteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih moe koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta. Poeljna je topla veza do sanduia.
30
- Pod vodootporan, protuklizni 6.2.4. Ulazni prostor Arhitekt je duan posebnu panju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve pratee prostore kao to su zajednika i pojedinana spremita, a preko predprostora u prostorije za otpad, smee i garae. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen, te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. Rasvjeta treba biti vezana na stubini automat s mogunou runog reguliranja reima rasvjete. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno, a arhitektu se preporua u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu niu za razgovor ili manje sjedenje, te za privremeno ostavljanje djejih ili invalidskih kolica. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (potanske sanduie, elektroormare, hidrante, aparate za gaenje poara, oglasnu plou i sl.) potrebno je predvidjeti u zatienim i obzidanim niama s odgovarajuim izolacijama prema ostalim dijelovima graevine. U koliko se projektira sigurnosni ulaz, tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5,0 m2. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezatienih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske, hidrantske, plinske i druge vertikale ili brojila). - Pod vodootporan, protuklizni 6.2.5. Glavno stubite Glavno stubite mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. Osvjetljenje i ventiliranje stubita preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. - Minimalna irina gotovog kraka 120 cm - Minimalna irina glavnog podesta 150 cm - Minimalna irina sporednog podesta 120 cm - Minimalna neto visina stubita mjereno okomito na kosinu kraka 220 cm - Maksimalna visina stube (bez dizala) 15 cm - Formula za izraun stuba = 63 2V - Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala 160x160 cm - Minimalna irina krovnog nadsvjetla 100 cm - Minimalna povrina krovnog nadsvjetla do P+2 1x1 m - Minimalna povrina krovnog nadsvjetla do P+4 1x2 m - Pod vodootporan, protuklizni U koliko je potrebno unutar stubita montirati opremu (radijatore i sl.) sve navedene dimenzije poveavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme. Stubite mora biti dobro umjetno osvijetljeno, te opremljeno automatom za gaenje i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje.
31
Iz stambenog stubita nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadraje izuzev u pratee stambene sadraje navedene pod tokom 7.2. Za ostale sadraje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubita. 6.2.6. Sporedno stubite Arhitekt je duan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubitem. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubite potrebno je projektirati iskljuivo u specifinim lokacijskim uvjetima u skladu s protupoarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika). Preporuuje se projektirati otvoreno sporedno stubite na proelju u laganom negorivom materijalu. - Minimalne irine stubita - 90 cm (ili vie prema proraunu evakuacije iz projekta protupoarne zatite). - Pod vodootporan, protuklizni 6.2.7. Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s vaeim propisima, a minimalne dimenzije iznose: - Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) 130 cm - Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) 150 cm - Sporedni nestambeni hodnik 120 cm - Minimalna neto visina hodnika 240 cm - Maksimalna duina slijepog hodnika 7 m - Maksimalna duina hodnika do vanjskog prostora 15 m - Maksimalna udaljenost 2 stubita 30 m - Pod vodootporan, protuklizni 6.2.8. Galerije Galerija je hodnik smjeten uz proelje zgrade. Ona moe biti otvorena ili zatvorena. Projektantima se prvenstveno ne preporua upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih povrina i nepovoljnih koeficijenata ekonominosti. U sluaju upotrebe galerije preporua se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili treoj etai). Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra. Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona, a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora. Kod pomonih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi rauna o vizualnoj i fizikoj zatiti prostora. - Minimalna irina galerije (vrata prema stanovima) 150 cm - Minimalna irina galerije (vrata prema galeriji) 160 cm - Minimalna neto visina galerije 240 cm - Pod vodootporan, protuklizni U sluaju upotrebe otvorene galerije, nivo galerije mora biti minimalno 5 cm nii od nivoa stanova, a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugraenom odvodnjom prema proelju na maksimalno svakih 6 m. Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od
32
kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij, plastika i sl.). Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena, te opremljena automatom za gaenje i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. 6.2.9. Dizalo U zgradama visine P+4 ili vie (u niim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubitu nosivosti za minimalno 4 osobe. Kod zgrada visine P+8 i vie (visine >22 m) uz svako stubite potrebno je projektirati dizalo ija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fiziki ga odvojiti od stubita. Stanice dizala je potrebno planirati iskljuivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po irini i 200 cm po dubini. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smjeten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski poloaj dizala, a njen poloaj dostupan iz invalidskih kolica. Poloaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova, a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvunu zatitu. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije, a strojarnica mora biti pod kljuem. Arhitektima se preporuuje upotreba hidraulikih dizala koja stvaraju manju buku. 6.2.10. Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. Prostorija moe biti prirodno ili umjetno ventilirana. Prihvaaju se alternativna rjeenja u blizini ulaza ili garae za bicikle. - Minimalna povrina prostorije - 6 m2/10 stanova - Minimalna irina prostorije 2 m - Minimalna neto visina prostorije 240 cm - Pod vodootporan, protuklizni 6.2.11. Zajedniko spremite Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedniko spremite za opremu zgrade i prirunu radionu (lopate, zastave, prva pomo, civilna zatita, rezervni vatrogasni aparati, alat domara i dr.) Prostorija moe biti prirodno ili umjetno ventilirana, a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom. - Minimalna povrina prostorije - 6 m2/10 stanova - Minimalna irina prostorije 2 m - Minimalna neto visina prostorije 240 cm
33
- Pod vodootporan, protuklizni 6.2.12. Prostorije za kuni otpad i smee Prostorije predvidjeti na svakom stubitu unutar zgrade na proelju s obaveznim vanjskim ulazom. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubita ili drugog prostora zgrade, izmeu je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smee mora biti prometno pristupaan, ali ne nametljiv radi svoje funkcije. Predlae se smjetaj prostorija uz sporedni ulaz. Otvori najbliih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smee i mjesta za njenu ventilaciju. Prostorija za smee se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova, a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fiziki zatienoj nii. Na podu obavezno projektirati podnu reetku. - Minimalna irina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima 2 m - Minimalna povrina prostorije za smee 6 m2/10 stanova - Minimalna povrina prostorije za otpad 6 m2/10 stanova - Minimalna neto visina prostorija 240 cm - Pod vodootporan, protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklau (papir, pet ambalaa, staklo, limenke i sl.). Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. Kod veeg broja stanova na stubitu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proraunu koliine otpada i smea. Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotaima. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smea izvan zgrade, potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu. 6.2.13. Spremita stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremite u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubita, te ga oznaiti istim brojem pripadajueg stana. - Minimalna neto povrina spremita 2 m2 - Minimalna irina spremita 1 m - Minimalna irina vrata 1 m - Minimalna neto visina spremita 240 cm - Minimalna irina zajednikog hodnika 120 cm - Pod cementna glazura Spremite stanara slui za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. Vrata na svakom spremitu otvaraju se prema van. Sva spremita stanara potrebno je povezati zajednikom komunikacijom u protupoarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem, a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremita. Ulazna vrata u zajedniku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubitu u smjeru evakuacije. Unutar
34
spremita ne smiju se nalaziti nikakvi ventili, ispusti, revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije. 6.2.14. Kotlovnica ili podstanica Smjetaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljau energije. Preporua se smjetaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupaan za dostavna vozila kod popravka opreme. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom proelju zgrade na mjestu koje nije suvie istaknuto prema pristupnoj ulici. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u teitu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio to ravnomjerniji. Posebnu panju potrebno je posvetiti poloaju dimnjaka i rezervnog izlaza. Dimenzioniranje se vri prema vaeim propisima u odnosu na potrebnu koliinu energije. Ulazna dvokrilna vrata minimalne irine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. Na proelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje, te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik, podnu reetku i umjetnu ventilaciju preko krova. U principu, potrebno je projektom izbjei dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. U suprotnom, boni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojaano zvuno izolirani, a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja. Sva dinamika oprema (pumpe i sl.) mora biti uvrena za pod radi smanjenja vibracija. - Pod cementna glazura 6.2.15. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smjetaj trafostanice unutar stambene zgrade. U koliko to nikako nije mogue trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima, dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvune zatite i zatite od vibracija. Projektant je duan dostaviti dokaz da je takvim rjeenjem osigurao zatitu korisnika zgrade od svih negativnih zraenja i buke. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljaa elektrine energije. - Pod cementna glazura 6.2.16. Zajednike instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utjee na funkcionalnost i estetiku zajednikih i pojedinanih prostora. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku panju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglaavanju istog. Svi ventili, revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama. 6.2.17. Horizontalni razvod 6.2.17.1. Horizontalni razvod kanalizacije
35
Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najnie etae. Izuzetno, u sluaju kada to nije mogue, dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etae s mogunou revizije izvan objekta. Kako to znaajno poskupljuje izvedbu, ovakve sluajeve treba izbjegavati na nain da se ne izvodi podrum gdje nije mogu njegov spoj na kanalizacijsku mreu. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajednikih komunikacija. 6.2.17.2. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. Unutar zajednikih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom sputenom stropu. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smjeteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugraenim reviziskim oknima. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima. Ako zgrada nema podrum, horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najnie etae, pri emu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti iskljuivo iz javno dostupnog prostora, a preporua se da budu izvan zgrade. 6.2.17.3. Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije to je pravilnije mogue bez uobiajenih, a ne nunih strojarskih horizontalnih savijanja. Sve ventile ili mjerne ureaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema uestalih komunikacija. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zatienoj nii. 6.2.18. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvune izolacije izmeu stanova. Izgled instalacijskih vorova u tlocrtu i na krovu znatno utjee na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski vor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda, kanalizacije, umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom). Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih vorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: - vertikale instalacija maksimalno grupirati - u tlocrtu projektirati identine vorove u pravilnom ritmu (u rasteru) - vorove planirati u osi tlocrta radi usklaivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) - planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu
36
- projektirati peto proelje (sliku krova) - dua os svakog vora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog vora ili dimjaka kroz krovnu plohu. Vertikalne instalacije projektirane na proelju zgrade potrebno je dobro izolirati. Nije dozvoljeno etairanje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora. Revizijska okna kod etairanja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupanom prostoru. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvune zatite i nepristupanosti za reviziju i popravak. Glavni ili rezervni dimjak moe se ukomponirati u intalacijski vor uz uvjet da se osigura pravilno koritenje dimnjaka iz stambene prostorije. 6.2.19.Izraun povrina i volumena Kod izrauna povrina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto povrine (NP), te bruto razvijene (BRP) i neto korisne povrine (NKP). 6.2.19.1. Bruto povrina (BP) i bruto razvijena povrina (BRP) Pod bruto povrinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgraene zgrade mjerene izmeu vanjskih rubova konano obraenih zidova ukljuujui loe, balkone, stubita, galerije, trijemove i sl. bez koeficijenata redukcije. Bruto razvijena povrina zgrade je zbroj svih graevinskih bruto povrina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajuim koeficijentima prema slijedeem: - trakasti i temelji samci normalne dubine K 0,00 - temeljna ploa, temelji na pilotima i temelji poveane dubine K 0,35 - stubita, hodnici, rampe, dizala, tehnike i pomone prostorije K 1,00 - spremita i nepregraene garae K 0,50 - individualne garae K 0,75 - skupne pregraene garae K 0,60 - sklonita K 1,50 - stanovi i poslovni prostori visine > 4,0 m K 1,50 - stanovi i poslovni prostori visine 2,5 - 4,0 m K 1,00 - loe K 0,75 - natkrivene terase K 0,50 - nenatkrivene terase, balkoni i poploani vrtovi K 0,25 - tavan sa stubinim ulazom visine < 1,0 m K 0,00 - tavan sa stubinim ulazom visine 1,0 2,0 m K 0,75 - tavan sa stubinim ulazom visine > 2,0 m K 1,00 - neiskoriteni tavan bez stubinog ulaza visine > 2,0 m K 0,35 - ravni neprohodni krov K 0,00 6.2.19.2. Neto povrina (NP) i neto korisna povrina (NKP). Pod neto povrinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgraene zgrade mjerene izmeu unutarnjih rubova konano obraenih
37
zidova ukljuujui hodnike, stubita, galerije, loe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna povrina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih povrina svih stanova ukljuujui povrine ugraenih ormara, kupaonske kade i tua korigiranih s odgovarajuim koeficijentima prema sljedeem: - podne povrine stana visine < 1,0 m K 0,25 - podne povrine stana visine 1,0 2,0 m K 0,50 - podne povrine stana visine 2,0 2,5 m K 0,75 - podne povrine stana visine 2,5 4,0 m K 1,00 - podne povrine stana visine > 4,0 m K 1,50 - podne povrine loe K 0,75 - podne povrine natkrivene terase K 0,50 - podne povrine nenatkrivene terase i balkona K 0,25 - poploane povrine ograenog vrta K 0,25 - nepoploane povrine ograenog vrta K 0,10 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine < 1,0 m K 0,00 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine 1,0 2,0 m K 0,25 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine 2,0 2,5 m K 0,50 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine > 2,5 m K 0,75 U neto korisne povrine ne raunaju se nie vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obraun prema volumenu
6.2.20. Parametri ekonominosti (K) Parametrima ekonominosti se odreuju odnosi korisne stambene povrine i odreenih graevinskih veliina u cilju utvrivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao graevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedei koeficijenti ekonominosti: K1 = BP/NKP odnos bruto povrine i neto korisne povrine K2 = BRP/NKP odnos bruto razvijene povrine i neto korisne povrine K3 = PP/NKP odnos povrine proelja i neto korisne povrine K4 = PP/PO odnos povrine proelja i povrine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izraun ekonominosti zgrade putem obrauna volumena
Koeficijent ekonominosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja povrina proelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajui raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.
38
6.3.
Stan Poeljna su inovativna stambena rjeenja koja uvaavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvaavaju lokalne uvjete pri emu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traenog koeficijenta ekonominosti K2. Autor sam bira naine racionalizacije stana i zgrade dokazujui ih detaljnim trokovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem lijenikih istraivanja odnosa koliine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dinih puteva Program drutveno poticane stanogradnje insistira na poveanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i viestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova veih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nuno je orijentirati duom osi uz proelje radi osiguranja svih traenih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod veih stanova preporua se najvanije prostorije u stanu organizirati duom osi uz proelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomonih prostorija u stanu. Dnevne i spavae sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na proelju. Preporua se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagoena specifinostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglaava potreba istraivanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao to je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Povrina pojedinih prostorija se moe prerasporeivati to je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu povrina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namjetajem i sanitarnim vorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u teitu stana kako bi se osigurala najmanja mogua povrina komunikacija i najlaka veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i irine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i irine 120 cm kod veih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokuavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi vienamjenskog koritenja objedinjenih povrina. Objedinjavanje komunikacija ne smije naruiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavau sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati Z hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.
39
U stanovima veim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc koljka treba se planirati u kupaoni. Preporua se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na proelju, a u stanovima veim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogunost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na proelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fiziku, zvunu i vizualnu zatitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizike zatite od pogleda i provale preko cijele visine i irine prozora i terasa ili loa. U svakom stanu preporua se projektirati minimalno jednu lou zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s etiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana 300 cm - Minimalna netto visina stana 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana 180 cm - Minimalna netto dubina vrta 3 m - Minimalna netto dubina terase 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavae sobe od nasuprotnog volumena 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova odreuju se prema sadraju i veliini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne raunajui dnevni boravak i to: G garsonjera 1 osoba 0,5S posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S etverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik moe naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaim tijelom, ali u tom sluaju su mogua organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.
6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije
40
- dnevni boravak (DB) - spavaa soba za dvije osobe (SP2) - spavau sobu za jednu osobu (SP1) - blagovaona (BL) - kuhinja (KH) b/ Pomone prostorije - vjetrobran (VJ) - ulaz (UL) - kupaona (KP) - wc (WC) - izba (IZ) - hodnik (HO) - garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije - radna soba (RS) - biblioteka (BI) - gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori - vrt (VR) - terasa (TE) - balkon (BA) - loa (L) e/ Pratee prostorije - spremite (S) - garaa (G) 6.3.3. Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit, a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju. Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2, a kod pomonih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3. 6.3.3.1. Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u sluaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora. U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati. Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojaana radi sigurnosne zatite. Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti nii za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van. Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm nii od poda u ulazu stana. Poeljno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen. - Minimalna dimenzija vjetrobrana 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van - Minimalna dubina natkrivenog predprostoram 120 cm - Namjetaj vjealica dubine 30 cm
41
- Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod vodootporan, protuklizni 6.3.3.2. Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaenje dvije osobe i smjetavanje garderobnog ormara za odjeu i obuu. Funkcionalno ulaz moe biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja. Prema vanjskim bunim zajednikim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvuno izolirana vrata ili dvostruka vrata. - Minimalna irina ulaza do namjetaja 120 cm - Namjetaj ormar dubine 40 do 60 cm, irine 90 do 120 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.3. Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona, ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupaan za goste i u blizini kuhinje. Poeljna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni. Oblik kupaone mora biti cjelovit, a instalacijski blok (vodovod, kanalizacija, ventilacija, dimnjak i dr.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu. Preporua se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama; predprostor s umivaonikom, garderobom ili perilicom, odvojeni prostor s wc koljkom i odvojeni prostor s kadom (i tuem). - Minimalna irina prolaza izmeu elemenata opreme 90 cm - Oprema kada duina 170 cm, umivaonik irine 50 - 60 cm, wc koljka, perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade), ormari za prljavo rublje dubine 40 cm, irine 60 cm, ormari s ogledalom, rasvjetom i elektro prikljukom - Minimalna svjetla irina vrata 70 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski vor - Pod vodootporan, protuklizni - Obavezno projektirati podni sifon. Preporua se ugradnja suvremene opreme (napr. jacuzzi kada, dodatni tu i dr.) 6.3.3.4. Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i veih stanova uz obaveznu wc koljku u kupaoni. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan, ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugraenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem, poeljna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. Instalacijski blok (vodovod, kanalizacija, ventilacija, dimnjak i dr.) ne preporua se na vanjskom
42
zidu. Ispred wc-a preporua se predprostor s ugraenim minimalnim umivaonikom. - Minimalna irina wc-a bez umivaonika 90 cm - Minimalna irina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika 120 cm - Minimalna dubina wc-a s vratima prema van 120 cm - Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra 140 cm - Oprema wc koljka, umivaonik irine 40 cm - Minimalna svjetla irina vrata 60 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski vor - Pod vodootporan, protuklizni 6.3.3.5. Izba (IZ) Poeljna je prirodna ventilacija i smjetaj na hladnom i neosunanom proeljnom zidu. U sluaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana. Vrata izbe treba otvarati prema van. Kod stanova G i 0,5S izba se moe zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne povrine. Ulaz u izbu preporua se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora, a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona. Izbu je mogue planirati na proelju ili u sklopu loe. - Minimalna irina prolaza izmeu polica 60 cm - Oprema police dubine 40 cm - Minimalna svjetla irina vrata 60 cm - Minimalne dimenzije ugraenog ventiliranog ormara 60x120 cm - Pod vodootporan, protuklizni 6.3.3.6. Hodnik (HO) Prema potrebi kod veih stanova moe se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana, ali se preporua povrina namijenjena za hodnik moe prenamijeniti i poveati neki drugi prostor stana. Hodnik ispred spavaona poeljno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje izmeu spavaona i kupaone. - Minimalna irina hodnika bez namjetaja 90 cm - Minimalna irina prolaza izmeu namjetaja 90 cm - Oprema ormari dubine 60 cm - Minimalna svjetla irina vrata 80 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.7. Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm duine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu. Preporua se projektiranje ugraenih ormara. Kod velikih stanova preporua se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajednike ili pripojene nekoj od spavaona, ali se povrina namijenjena za garderobu moe prenamijeniti i poveati neki drugi prostor stana. Poeljna je ventilacija garderobnog prostora. - Minimalna dubina prostora garderobe 120 cm - Minimalna irina prolaza izmeu vjealica 60 cm
43
- Minimalna irina prolaza izmeu ormara 90 cm - Oprema vjealice ili ormari dubine 60 cm - Minimalna svjetla irina vrata 80 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.8. Kuhinja (KH) Sadraj kuhinje ine slijedei elementi i oprema: sudoper s prostorom za smee, tednjak s napom, hladnjak s dovodom i odvodom vode, perilica za sue, elementi za crno i bijelo sue, radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u teitu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Poeljno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora. Radna kuhinja moe biti povezana s blagovanjem, boravkom ili ulazom preko vee stijene koja se moe otvarati. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomou ugraene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. Preporua se radna kuhinja u obliku slova U, L ili dvostruki paralelni I ili stambena kuhinja. Izmeu elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugraena oprema. Na poetku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod veih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja ivi u stanu. Sudoper, tednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku to ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa. Hladnjak je potebno smjestiti na poetku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. Nije dozvoljeno projektirati tednjak ispod prozora radi montae ventilacijske nape. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje visee elemente. Potrebno je obratiti panju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i nain njenog prikljuenja. Poeljne su obostrane radne plohe uz tednjak i sudoper. Ispod viseih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta. - Minimalna irina prolaza izmeu radnih ploha s elementima 90 cm - Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata 60 cm - Oprema radne plohe dubine 60 cm, minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita, tednjak 60 x 60 cm, visoki hladnjak 60 x 60 cm, napa 50 cm dubine i 60 cm irine - Minimalna visina hladnjaka 150 cm - Minimalna svjetla irina vrata 80 cm - Minimalna visina parapeta prozora 120 cm - Minimalni pristupak prozora za visee elemente 40 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski vor - Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale 3 m - Maksimalna udaljenost tednjaka od ventilacijske vertikale 3 m - Pod po izboru projektanta 6.3.3.9. Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omoguiti smjetaj stola s minimalno etiri stolice, odnosno u veim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje
44
mora odgovarati broju osoba koje ive u stanu poveanom za dva. Blagovaona moe biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje. Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar, potrebno je osigurati rjeenje za spreavanje irenja mirisa (pomina pregrada). Preporua se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom loe, terase ili vrta na kojima se moe blagovati. - Minimalna irina blagovaone kada je duljina paralelna s proeljem 220 cm - Minimalna irina blagovaone kada je duljina okomita na proelje 240 cm - Minimalna oprema minimalno stol 80 cm irine i 120 cm duljine, 4 stolca, vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm irine - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.10. Dnevni boravak (DB) Projektiranje najveeg i najvanijeg zajednikog prostora u stanu preporua se duom stranicom uz proelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na proelju. Dnevni boravak moe biti integriran s drugim prostorima stana. Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili poveani francuski prozor pridravajui se protupoarnih uvjeta (vertikalno naizmjenini francuski prozori). - Minimalna irina dnevnog boravka 360 cm - Minimalna oprema grupa za sjedenje za 4 osobe, grupa za rad za jednu osobu, mali stol, ormar dubine 40 60 cm i duine 200 400 cm, prostor za video i audio opremu, radni stol 60 cm dubine i 120 cm irine, radni stolac, polica 40 cm dubine 120 cm irine - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.11. Spavaa soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je to krae i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom. U cijelom stanu, a posebno u spavaoj sobi, dobro je projektirati ugraene garderobne ormare. Preporua se sobu duom stranicom smjestiti uz proelje kako bi se osigurala mogunost podjele sobe na dvije polovine, svaka s prozorom na proelju i ulazom iz javnog dijela stana. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna irina spavae sobe 280 cm - Minimalna oprema krevet 180 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom, djeji krevet 70 x 140 cm, ormar dubine 60 cm i duine 200, radni stol 60 cm dubine i 90 cm irine, te radni stolac ako se ne predvia u dnevnom boravku - Minimalna irina polovine sobe 210 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.12. Spavaa soba za dvije osobe (SP2)
45
Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako moe mijenjati namjenu. Poeljna je to kraa i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. U cijelom stanu, a posebno u spavaoj sobi, dobro je projektirati ugraene garderobne ormare. Preporua se sobu duom stranicom smjestiti uz proelje kako bi se osigurala mogunost podjele sobe na dvije polovine, svaka s prozorom na proelju i ulazom iz javnog dijela stana. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna duljina spavae sobe 420 cm - Minimalna oprema 2 kreveta 100 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom, 2 ormara dubine 60 cm i duine 100, 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm irine, 2 radna stolca, 2 police dubine 40 cm i irine 100 cm - Minimalna irina polovine sobe 210 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.13. Spavaa soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako moe pripojiti drugom prostoru ili koji lako moe mijenjati namjenu. Poeljna je to kraa i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. U sobi se preporua projektirati ugraeni garderobni ormar. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna irina spavae sobe 210 cm - Minimalna oprema krevet 100 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom, ormar dubine 60 cm i duine 100, radni stol 60 cm dubine i 120 cm irine, radni stolac, polica dubine 40 cm i irine 120 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 6.3.3.14. Vrt (VR), terasa (TE), balkon (BA), loa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka, blagovanja i kuhinje s veim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata), a kod veih stanova se preporua dodati gospodarski otvoreni prostor za suenje rublja u blizini kuhinje. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu povrinu za smjetaj stola sa stolicama za etiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane, a ukupna reducirana poploena povrina ne bi trebala biti vea od 10% povrine stana. U glavnom projektu za graevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehniko rjeenje koje osigurava fiziku zatitu stvari na otvorenom prostoru stana, kao i vizualnu zatitu prostorija. - Minimalna dubina otvorenog prostora 200 cm, odnosno funkcionalna dubina za smjetaj stola i 4 stolca
46
- Minimalna oprema stol 80 cm irine i 120 cm duljine, 4 stolca, polica dubine 40 cm i irine 100 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod vodootporan, protuklizni, protusmrzavajui 6.3.3.15. Spremite (S) Sva spremita trebaju biti smjetena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana. Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. Preporua se prirodna ventilacija i osvjetljenje, a pripadajui prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije. Ulazna vrata u prostor sa spremitima, kao i vrata na svakom spremitu trebaju se otvarati prema van. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremite stana se moe projektirati uz stan. Minimalna irina spremita 1,0 m Minimalna irina ulaznih vrata 1,0 m Pod cementna glazura ili sl.
6.3.3.16. Garaa (G) Garae se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o nainu pristupa. Kod skupnih garaa preporua se meusobna fizika podjela pojedinanih garaa s osiguranjem pojedinanog zakljuavanja. U svakoj garai potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. Preporua se ugradnja podiznih vrata. Obavezno je projektirati podne reetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogunosti pranja. - Minimalna irina garae 280 cm - Minimalna dubina garae 500 cm - Minimalna irina ulaznih vrata garae 240 cm - Minimalna irina parkiralinog mjesta 250 cm - Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe 15% - Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe 18%
47
6.3.4. Povrine prostorija u stanu
VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaa soba (SP) spavaa soba (SP2) spavaa soba (SP2) spavaa soba (SP2 spavaa soba (SP1) dodatna spavaa soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr. (VR, TE, BA, L)* spremite (S)* garaa /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1,5) 3 4 1 4 4 24 0,5S 2 (1,5) 3 6 1,5 1,5 5 5 20 1,0S 3 (1,5) 5 6 1,5 2,5 5 6 21 13
VRSTE STANOVA 1,5S 4 (1,5) 5 6 1,5 1,5 3 5 6 21 13 2,0S 5 (1,5) 5 6 1,5 1,5 4 1 6 7 22 13 13 2,5S 6 (1,5) 5 6 1,5 1,5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3,0S 7 (1,5) 5 6 1,5 1,5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3,5S 7 (1,5) 5 6 1,5 1,5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4,0S 7 (1,5) 5 6 1,5 1,5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125
(8) 42 3 1 /12/ 40 50
10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55
(8) 58 4 2 /12/ 60 65
8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75
(8) 78 4 2 /12/ 80 85
(VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garaama * rauna se reducirana povrina prostora * u sklopu maksimalnih povrina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba, gospodarstvo i sl. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRINE U TABLICI SU PREPORULJIVE, A SVEUKUPNA POVRINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.
48
7.
IZVEDBA Investitor je duan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. Projektant je duan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno vie prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja. Izvoditelj zgrade duan izvoditi kvalitetno, u potpunosti pridravati se projekta i svih njegovih rjeenja, a projektantu omoguiti obavljanje projektantskog nadzora. Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je duan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade, te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u sluaju kada je izvoditelj u mogunosti nuditi cijenu m2 neto korisne povrine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU.
7.1.
Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti, lakog i jeftinog odravanja, te odgovarati vaeim propisima i standardima. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tritu i po cijeni prihvatljivi programu Drutveno poticane stanogradnje.
7.1.1. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora preputa se arhitektu, a on je duan svakim rjeenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala, okova, boje, veliine i oblika. Sva ugraena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja, pranja i bojanja. Ostakljeni elementi na mjestu veih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani. - Drvo I klasa, zatieno - elik prekinuti hladni most, zatien - Aluminij prekinuti hladni most, zatien - Plastika metalna jezgra 7.1.2. Podovi Izbor materijala za izradu podova preputa se arhitektu, a on je duan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala, boje, veliine i oblika. U javnim komunikacijama nuno je upotrijebiti trajne materijale, a ne preporua se upotreba keramikih ploica. Svi podovi moraju biti protuklizni, dugotrajni i laki za odravanje. 7.1.3. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizika oteenja, te pogodne za lako odravanje. U dodiru s
49
podovima preporua se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. U javnim prostorima, komunikacijama i tehnikim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane buke. Obloga porastog betona, sudarne reke razliitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvoaa. 7.1.4. Proelja Izbor materijala za izradu proelja preputa se arhitektu, a on je duan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veliine materijala, boje i oblika. Svaki tip proelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla, poda ili s krova. Preporua se upotreba proelja ija je povrinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini. 7.1.5. Krov Krov moe biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta. Kod oba tipa krova preporua se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskoritenog krovita. U sluaju upotrebe toplog krova nuno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu reku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i du sljemena visine 5 cm, a iznad toplinske izolacije. Ne preporua se projektiranje krovova s unutranjim uvalama. Pokrov moe biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima, a rjeenje krova mora pruati kvalitetno peto proelje zgrade. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan, a proboji zbijeni i cjeloviti. Nee se prihvatiti razvedeni krovni proboji, kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opav nadozida ne lomi. Preporua se projektiranje vanjskih lijebova i odvoda, a u sluaju rjeenja s unutranjim odvodima i lijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijae i snjegobrane. 7.1.6. Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fiziki zatititi. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba titit bukom ili drugom fizikom opnom na potkonstrukciji. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba tititi rabiciranom betonskom kouljicom ili drugom trajnom fizikom zatitom na potkonstrukciji. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vriti prema odgovarajuim propisima. Potrebno je osobitu panju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova. 7.1.7. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena, koje treba hidoizolacijski tititi, do izvedbe, potrebno je posvetiti izuzetnu panju prema pravilima struke, jer su greke gotovo nepopravljive. Zato se preporua planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zatititi hidroizolacijskom kouljicom izvana prema okolnom terenu. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad povrine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fiziki zatititi.
50
7.1.8. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja, a posebno temeljne ploe. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubite i glavni etani hodnici) ve je nuno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski rijeiti, a nuno je izbjei poloaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu. U prostorima za smjetaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju, a za elektrobrojila se preporua se smjetaj u prizemlju u posebnoj nii ili prostoriji. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montanom oblogom zatititi i osigurati na svakoj etai revizijsko vertikalno okno radi popravaka. Ventilacijske vertikalne kanale s ugraenim ventilatorima na mjestu usisa moe se zavriti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. Sve oduke vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. Preporua se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno proelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. Na glavnom stubitu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za sluaj nestanka struje. 7.2. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog odravanja, te odgovarati vaeim propisima i standardima. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tritu i po cijeni prihvatljivi programu Drutveno poticane stanogradnje. 7.2.1. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora preputa se arhitektu, a on je duan svakim rjeenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala, okova, boje, veliine i oblika. Kod prozora posebna panja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri emu povrina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 povrine poda prostorije. Sva vrata i prozori moraju imati ugraen kvalitetan okov, a otvaranje mora biti lako i jednostavno. Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja, pranja i bojanja. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. Preporua se upotreba standardnih modularnih mjera. Sve klupice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje. Zatita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na proelju izvan stana. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugraena tako da ne stri izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida, a izvan prostora mora biti kruta i fiziki trajno zatiena. - Drvo I klasa, zatieno - elik prekinuti hladni most, zatien
51
- Aluminij prekinuti hladni most, zatien - Plastika metalna jezgra 7.2.2. Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu preputa se arhitektu, a on je duan dokazati kvalitete materijala, boje, veliine i oblika odabranih podova. Preporua se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje, kupaone, wc-a i otvorenih prostora, a topli pod za sve ostale prostore. Potrebno je izbjegavati upotrebu vie oblika, veliina i boja istog materijala u jednom stanu. 7.2.3. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili uplje opeke, te obloene gipskartonskim ploama ili bukane, ili mogu biti montane izvedene od podlone metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploa. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se iskljuivo uz potpunu primjenu uputa proizvoaa i svih sastavnih dijelova proizvoda. Na mjestu privrenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju, a za razvod instalacija dodatno parapetno proirenje. 7.2.4. Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizika oteenja, te pogodne za lako odravanje. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda, a u kuhinji izmeu donjih i viseih elemenata. Gipskartonske ploe i gipsana buka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni, wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode. 7.2.5. Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuu toplu vodu u kupaonama, kuhinjama i wc-ima, centralno ili etano grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguraima u ormariu za elektrinu energiju. 7.2.5.1. Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: - jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon - slabu struju za telefon, kompjutore, sigurnosnu signalizaciju i zatitu, antensku zemaljsku i satelitsku mreu, kabelsku televiziju i sl. - gromobran a prema korisniku na: - zajedniku potronju - individualnu potronju
52
Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vriti u zatitnim plastinim cijevima. Tip stana: - ormari s i trotarifnim brojilom - razvodna ploa s autom. osiguraima - viefazni prikljuak za tednjak - prikljuak za napu - kupaonski ormari (rasvjeta, brijanje) - sigurnosni prikljuak za perilicu - prikljuak za jacuzzi kadu (tu) - vanjski kupaonski prekida - kutija za izjednaavanje potencijala - jednofazna uko prikljunica - rasvjetno mjeto s prekidaem - vanjsko rasvjetno mjesto / loi ili terasi - portafon i zvono - telefonski prikljuak - TV i UKW prikljuak - prikljuak za kompjuter 1,0S 2,0S 2,5S 3,0S 3,5S 4,0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2
Sva prikljuna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti, a rasvjetna mjesta u kupaoni, wc-u, izbi i na loi / terasi treba opremiti plafonjerama i aruljama. Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u, a navedene prikljuke vezati uz struni krug rasvjete. Projektant elektroinstalacija duan je po horizontali i vertikali kotirati poloaje prekidaa i utinica. 7.2.5.2. Hidrotehnike instalacije Hidrotehnike instalacije dijele se na: - vodovod - kanalizaciju - hidrantsku mreu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne ureaje i opremu bira projektant, a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajuim atestima. Preporua se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl. Svi keramiki elementi trebaju biti iste boje, a slavine jednorune i to: - mjealica za sudoper - mjealica za umivaonik - mjealica za tu s rukom - prikljuak s holenderom za perilicu za rublje - prikljuak za perilicu za sue - mjealica za wc umivaonik i prikljuak za vodokotli - podne reetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera. Projektant vodovodnih instalacija duan je po horizontali i vertikali kotirati poloaje slavina, odvoda i kupaonske opreme.
53
7.2.5.3. Termotehnike instalacije Termotehnike instalacije dijele se na: - grijanje - hlaenje - ventilacija - instalacija plina 7.2.5.3.1. Grijanje Centralno grijanje moe biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom. Kotlovnica moe biti na plin ili lo ulje. Tip centralnog grijanja projektant usuglaava s investitorom i lokalnim distributerom energije. Etano grijanje moe biti na plin ili elektrinu energiju. Preporua se upotreba plina gdje je to mogue po sustavu centralnog etanog grijanja samostalno za svaki stan s ugraenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu. Radijatori mogu biti po izboru projektanta, a obavezna je ugradba termo ventila i odzranika na svakom radijatoru. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora. Posebno je vano uskladiti poloaj svakog radijatora s utinicama i prekidaima jake i slabe struje, s nainom otvaranja vrata, s planiranim namjetajem i s buduom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator. Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namjetajem. Projektant centralnog grijanja duan je po horizontali i vertikali kotirati poloaje radijatora, vidljivih vertikala i plinskog bojlera. 7.2.5.3.2. Hlaenje Sustav hlaenja moemo podijeliti na: - djelomini - cjeloviti Preporua se upotreba djelominog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinanim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom. 7.2.5.3.3. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajuim atestima. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etairanja vertikala. Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone, izbe, ventilacijskog ormara za hranu, wc-a i nape u kuhinji. - Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije 140 cm2 - Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije 78 cm2 Projektant ventilacije duan je po horizontali i vertikali kotirati poloaje prikljuaka i revijskih okana ventilacijskih kanala.
54
7.2.5.3.4. Plinska instalacija Plinska mrea dijeli se na: - zajedniku - individualnu Razvod plinske instalacije vri se na vidljivom i pristupanom mjestu s vidljivom mreom. Poloaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera. 7.2.5.4. Dimjaci
Svaki stan bez obzira na nain grijanja mora imati ugraen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji. Preporua se poloaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. Mjesto za ugradbu pei treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namjetajem. Projektant dimnjaka duan je po horizontali i vertikali kotirati poloaje prikljuaka i revijskih okana dimnjaka. 7.3. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati to jednostavnije nosive sustave i to vei broj istih raspona radi postizanja nie cijene izvedbe. 7.3.1. Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke, porastog ili armiranog betona, a nuno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade iji su preferirajui viekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporua se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm. Manji rasponi konstrukcije poveavaju cijenu izvedbe, a onemoguavaju prilagodljivost stana buduim nepoznatim zahtjevima. Visina nosivih zidova treba biti viekratnik modula 10 cm. Nosivi zid izmeu dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvune izolacije pri emu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s vaeim propisima. 7.3.2. Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvune izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadrajima koji proizvode buku ili vibracije. Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s vaeim propisima. 7.3.3. Pregradni zidovi
55
Pregradni zidovi mogu biti od opeke, porastog betona ili montanih elemenata pri emu nuno moraju zadovoljiti potrebe zvune izolacije, nosivosti, krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. 7.4. Projekt izvedenog stanja Nakon zavretka izgradnje zgrade, a prije uporabnog pregleda izvoditelj je duan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su uneene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta. Projekt mora biti cjelovit, a svi nacrti tehniki precizno iscrtani na matrici, kopirani te uvezani. Izvoditelj moe izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu.
56
8.
ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja duni su potivati zakone i propise iz podruja koje obuhvaa cjelovit proces graenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklaenost projekta ili izvedbe s vaeim propisima iskljuivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama. Prema vaeem Zakonu o gradnji projektant je duan ishoditi pozitivno miljenje o kontroli glavnih projekata od ovlatenih dravnih revidenata za konstrukciju, toplinsku zatitu i zatitu od buke. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora izmeu projektanata, izvoditelja i investitora ak i kada su ovi zahtjevi vei od trenutno vaeih dravnih zakona i propisa.
57
9.
KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rjeenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne povrine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. Za projektanta i izvoditelja obavezno je potivanje revidentskog miljenja. Odabrani projektant po potpisu Ugovora zapoinje izradu idejnog projekta. U procesu izrade idejnog projekta, projektant prilagoava projektna rjeenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika, odgovarajuih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata.
9.1.
Praenje idejnog projekta Praenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najvie tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagoavaju projekt traenim standardima investitora. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno miljenje na posljednju dostavljenu inaicu projekta. Za slijedee konzultacije projektant je duan ispraviti prethodne pismene primjedbe. Kompletani proces usuglaavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovriti u ugovornom roku. Po dovrenju procesa usuglaavanja projekta s traenim standardima, projektant je duan ishoditi pozitivno miljenje revidenta. Revident je duan prekontrolirati arhitektonsko-graevinski, strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu meusobnu usklaenost. Kad su usuglaena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje slubeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao to su: tablica sa strukturom, brojem i povrinama stanova, tablica s pregledom svih ostalih sadraja, njihovih brojeva i povrina, pokazatelji ekonominosti i dr. Takoer, u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant duan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. Po odobrenju idejnog projekta, projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. Svi prilozi moraju biti zapeaeni.
9.2.
Praenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inenjer za pojedino podruje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je slubeno odobrena izrada glavnog projekta. Po dovrenju idejnog projekta, projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka), u kome su na jednoobrazni nain prikazani svi stanovi. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. Takoer, projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan nain prikazan idejni projekt zgrade. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *.DWG formatu. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova.
58
Ukoliko projektant ne dostavi investitoru traene kataloge investitor nee ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesenu situaciju. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je duan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta. Navedeni postupak praenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta, a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt. 9.3. Praenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige graevinskih detalja na Obrascu 3. Knjiga graevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom, spoj detalja stolarije i bravarije stana na proelju i detalj vijenca). Svaki pojedini graevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. 9.4. Nadzor Prije poetka izgradnje investitor je duan prema Zakonu o gradnji izabrati slubu i odgovornu osobu za vrenje nadzora. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rjeenja. Kandidat za odgovornu osobu za vrenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: - da je uspjeno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili veih povrina - da je priloio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspjeno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloenog kandidata potvrdi investitor. 9.5. Praenje izvedbe U toku izvoenja na gradilitu moraju biti ovjereni glavni projekt, ovjerena knjiga graevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilitu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta, nadzorni inenjer je duan zaustaviti radove dok se ne izrade, dostave i ovjere traeni nacrti. U sluaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su duni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora. 9.6. Zavrni radovi projektanta Po dovrenju izgradnje stambene graevine, projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etairanja zgrade. Katalog stanova izrauje se na nain istovrstan onome kod izrade idejnog projekta. Prije dovrenja radova na izgradnji izvoditelj je duan provesti Projekt etairanja stanova. U izradi elaborata etairanja stanova projektant obraunava sve NKP povrine prema vaeim dravnim zakonima i propisima.
59
10.
ZAKLJUAK Pravilnik za drutveno poticanu stanogradnju obvezujui je akt za investitora, projektanta, revidenta, nadzornog organa i izvoditelja u programu Drutveno poticane stanogradnje. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Privremeni pravilnik.
60

POS Pravilnik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

POS Pravilnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

7.1. 7.1.1. 7.1.2.

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

- LAYER HATCH - LAYER FASADA - LAYER OKVIR

rafature fasade okvir crtea i sastavnica

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.4. Povrine prostorija u stanu

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU