I.

RAZVOJ I VRSTE NOVCA

Novac (moneta)
Zato se izuava novac? Koja je temeljna funkcija novca? Kakva je budunost novca?

Dimenzije novca - ekonomska - pravna - drutvena - kulturna

RAZVOJ I VRSTE NOVCA

1. 2. 3. 4.

Tradicionalni (primitivni) oblici novca Kovinski novac Papirni novac Depozitni novac

1. TRADICIONALNI (primitivni) OBLICI NOVCA

Postoje:
a) b) c) d) Naturalni novac (prirodnine) Simboliki novac Penzatorski novac Numeratorski novac

a.) Naturalni novac (prirodnine)

plodovi iz prirode (itarice, kakao, aj, duhan) ivotinje koa, krzno koljke kemijski spojevi (sol, minerali, ...) kamen

Razni artefakti (dobra)

Alati (odbojci, strugai, sjekire, noevi) Nakit Oruje (sjekire, strelice, vrhovi koplja) Kovine/slitine (pogae. ipke, ploe, kapljice, ...)

b.) Simboliki novac

- vii stupanj u razvoju novarstva dolazi do zamjene tradicionalnog (primitivnog) novca njegovim simbolom (koa, krzno, platno, papir, ...)
- razdvajanje realne i nominalne vrijednosti

c.) Penzatorski novac

- rezultat afirmacije kovina i/ili slitina kao novane materije bakrene sjekire 3000. g. pr.n.e. Vuedolska kultura
- zlatne i srebrne ipke (ingoti) Keltska kultura

d.) Numeratorski novac

- viak vrijednosti - privatno vlasnitvo - podjela rada i specijalizacija - najstariji novac numeratorskog tipa kuje se u Grkoj dravi LIDIJI (kralj Giges 687.g.pr.n.e.) ELEKTRON
KARAKTERISTIKE - jednostrani kov - utisnut (otkovan) simbol

2. KOVINSKI NOVAC
- moe biti izgraen tehnologijom kovanja ili lijevanja - afirmacija kovina (posebno plemenitih) kao najpodesnijeg sredstva razmjene kasnije ouvanja vrijednosti - kovinski novac odgovara potrebama: prometa, trgovine, prenoenja, uvanja i obrauna

- u razdoblju metalizma ima osim nominalne i realnu (supstannu) vrijednost - kvarenje novca od strane korisnika i izdavatelja - Institut RENOVATIO MONETARUM - naini kvarenja novca: zamjena i prekivanje, kontramarkiranje, vaenje sredine novca te struganje ruba novca

Zakoni o novcu i kovniki propisi u vrijeme metalizma: Valuta ili vaenje Novana jedinica Kovnika stopa Finoa kovanice Teina novca Remedij (tolerancija) Novani paritet Prometna teina Rub novca

VALUTE ILI VAENJA Sve ono to drava utvruje da na njenom podruju vrijedi kao novac. Drava zakonskim propisima odreuje kovine iz kojih se izrauje novac koji cirkulira kao zakonsko sredstvo plaanja.
1 kg zlata = 3100 FF 1 FF = 0,32255 gr. zlata finoe 900 20 FF (Napoleon d'or) = 6,451 gr zlata finoe finoe 900 155 kom x 20 FF = 1 kg zlata

NOVANA JEDINICA - ime odreene valute.

KOVNIKA STOPA Broj novanih jedinica koje se kuju iz odreene koliine zlata ili srebra iz kg ili unce. Danas predstavlja prigodni optjecajni novac FINOA ILI ISTOA Omjer izmeu plemenite i neplemenite kovine. Postupak mijeanja dviju ili vie kovina naziva se legiranje (legura ili slitina). Nain oznaavanja finoe: standardni (karatni) i promilni.

TEINA NOVCA BRUTO - dobiva se vaganjem, a sadri koliinu plemenitih i neplemenitih kovina NETO - teina plemenite kovine
REMEDIJ (TOLERANCIJA) zakonom doputeno odstupanje od propisane teine ili finoe izraava se u %, , gr PROMETNA TEINA propisana teina koju kovinski novac mora imati da bi mogao biti u optjecaju

NOVANI PARITET pokazuje koliko se plemenite kovine nalazi u novanoj jedinici jednog novanog sustava prema novanoj jedinici drugog sustava.

RUB NOVCA ureenje i debljina, predstavlja funkciju promjera i teine kovanice.

Gospodarenje recentnim kovinskim novcem Ishodite je monetarne politike. Dijeli se na: 1. zemlje koje OSTVARUJU emisijsku dobit 2. zemlje koje NE OSTVARUJU emisijsku dobit

imbenici koji utjeu na stvaranje emisijske dobiti

- stabilnost teaja - kupovna snaga novane jedinice - apoenska struktura - veliina i teina apoena - novani materijal - veliina zemlje (drave)/unije zemalja - zahtjevnost gotovinskog platnog prometa - odnos korisnika prema gotovinskom novcu - kombinacija prethodnih imbenika moe davati sinergijske uinke

Budunost kovinskog novca

1. zadovoljenje potreba za kovinskim novcem (suveniri, numizmatika) 2. potrebe novih drava

3. potrebe novanih unija

3. PAPIRNI NOVAC - pojavio se sa razvojem trgovine, zbog kvarenja metalnog novca i zbog opasnosti noenja plemenitog metala. - potreba uvoenja surogata novcu. - novani surogati su razliiti cirkulacijski papiri koji zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na odreenu koliinu kurentnog novca ili zlata.

Banknota predstavlja papirnu novanicu u punoj veoj nominalnoj vrijednosti od osnovne novane jedinice.
Banknote sredinje banke: - Mjenica; instrument osiguranja plaanja koji se izdaje na rok. - ek; financijski instrument plaanja koji je naplativ odmah.

Postoje: Bankovni novac - konvertibilan za punovrijedni novac novac realne i nominalne vrijednosti.
Osobine novanice: 1. glasi na okrugle iznose 2. nema roka naplate 3. glasi na donositelja

2. Novac s prisilnim teajem (pravi papirni novac) nema mogunost konverzije novanice te omoguuju novanoj politici elastinost

Budunost papirnog novca NOTAFILIJA (optjecajni novac, prigodni optjecajni novac, prigodni novac, specimeni) novanice izraene iz polimera
(primjer) Novac bez kupovne snage kuponi i sl.

4. DEPOZITNI NOVAC Zaeci bezgotovinskog plaanja: mjenjai novca (trapezari, argentari) zlatari bankari Osnovicu depozitnog novca ini: polog u gotovu kredit

Depozit je potrani novani saldo koji je kreditna institucija na temelju zakona ili ugovornih pogodbi duna podmiriti vjerovniku, a on obuhvaa sredstva koja su preostala po bankovnim raunima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne djelatnosti kreditne institucije (NN 119/08).

Izvori depozita: financijski i nefinancijski sektor Depoziti po porijeklu: - ulaganja u gotovom i depozitnom novcu - ulaganja iznosa ime se stvara novi depozit - depoziti koji nastaju prodajom deviza, stranih valuta, plemenitih kovina,.....

Depoziti po imovinsko pravnim obiljejima nositelja depozita (vlasnitvu): - depoziti privrede - depoziti neprivrede - depoziti stanovnitva Depoziti po ronosti: - d. po vienju (a vista) /d.po tekuim i iro rn, d. stanovnitva,d. vlasti,ostali d./ - oroeni d. (ogranieni,neaktivni): /kratkoroni,dugoroni, nenamjenski,namjenski/

Depoziti prema valuti: d. u nacionalnoj valuti i d. u stranim valutama - Depoziti fizikih osoba - Depoziti pravnih osoba - Depoziti rezidenata - Depoziti nerezidenata

Prednosti depozitnog novca 1. omoguuje elastinost monetarnoj politici (multiplikacija depozita) 2. jeftin 3. pomou bezgotovinskog plaanja dravna (monetarna vlast) kontrolira novane tijekove (kasnije ujedno i postie fiskalne uinke) 4. omoguuje racionalno poslovanje novcem(ne treba vea koliina papirnog novca)

Novane unije

1. LATINSKA 1865. (Belgija, Francuska, Italija, vicarska/, Bugarska, Grka, Rumunjska, panjolska, Srbija, Luksemburg, Iran, Finska i Junoamerike drave) - bimetalizam - decimalni sustav binarni - zajednika novana politika FRANAK

2. SKANDINAVSKA 1875. (Danska, Norveka, vedska) - monometalizam zlata - zajednika novana jedinica KRUNA

3. ZAPADNO AFRIKIH DRAVA 1961. 4. ZEMALJA SREDINJE (EKVATORIJALNE) AFRIKE 1966. 5. ISTONO KARIPSKI DRAVA 1970. ------------------------------------------------------------------6. ZAJEDNIKO (BILATERALNO) UREENJE REGULIRANJE NOVANOG SUSTAVA (Lihtentajn, Monako, San Marino, Vatikan, ) ------------------------------------------------------------------7. EMU