1. to ini temelj nemonetarnih ekonomija?

- ini neposredna razmjena odnosno zamjena jednog dobra (D1) za drugo dobro (D2) odnosno (D1 D2). 2. Definirajte pojam verina (lanana) razmjena! - Razmjena u neto razvijenijem obliku kada se zamjenjuje jedno dobro (D1) za drugo (D2) koje se lake moglo zamijeniti za !eljeno dobro (D") 3. Obja nite pojam nemonetarne ekonomije ! izvornom oblik!! - #ezane su za prolost i rezultat su sporadine pojave izvjesni$ vikova pojedini$ dobara. ". #oji ! razlozi pojave nemonetarnih ekonomija ! izvornom oblik!? - %rirodne okolnosti spretnost pojedini$ ljudi sluajnost i neke druge okolnosti koje uvjetuju pojavu vikova dobara. $. Definirajte te obja nite pojam trampe ili bartera! - Razmjena bez upotrebe nov&a npr. roba za robu %. to ini tro&kove razmjene 'obara ! nemonetarnim ekonomijama? - trokovi proizvodnje trokovi razmjene transak&ijski trokovi i trokovi ekanja (. )ave'ite pre'monetarne oblike nov*a! - prirodnine (naturalije) razni arte'akti te simboliki nova& +. )abrojite neke o' oblika priro'nina koji ! e kori tili kao pre'monetarni obli*i! - plodovi prirode (!itari&e kakao aj du$an) - !ivotinje ko!a krzno koljke kemijski spojevi (sol minerali) kamen ,. Definirajte te obja nite pojam pen ator ki nova*! - je rezultat a'irma&ije kovina i(ili slitina kao novane materije ) razvojna 'unk&ija nov&a - ne mo!e se spoznati 'ino*a nov&a vagao se prije pla*anja 1-. )abrojite praktine o obine 'obara koja ! l!ila kao pre'monetarni oblik! - relativna standardiziranost laka prepoznatljivost srazmjerna stabilnost vrijednosti postojanost ogranienost i slino 11. )ave'ite !zroke koji 'ovo'e 'o to.a 'a je'na ekonomija poprimi obiljeje nemonetarne ekonomije! - ratovi prirodne katastro'e $iperin'la&ija i slino 12. )ave'ite i obja nite ne'o tatke nat!ralne razmjene! - teko*e vezane za dvostruku podudarnost !elja+ - poklapanje !elje za odre,enim dobro uz istovremeno postajanje volje nekog drugog za zamjenu drugog dobra za prvo+ - veliki trokovi naturalne razmjene+ - pove*anje produktivnosti koje rezultira ve*om proizvedenom koliinom dobara+ - postupa pojava spe&ijaliza&ije u proizvodnji odre,eni$ dobara kao rezultata podjele rada+ pojava trgovine kao djelatnosti. 13. )ave'ite o obine kovina! - (posebno plemenitni$)- djeljivost postojanje vrijednosti (srebro zlato platina paladij) prenosivost trajnost nezamjenjivost (iridij rutenij rodij osmij). 1". )ave'ite i obja nite pojam n!merator ki nova*! - nova& koji se broji ima na sebi oznaku novane jedini&e+ izra,ivao se te$nologijom kovanja i rje,e lijevanja

1. u proizvodima 2. u pojedinim opera&ijama - najstariji nova& numeratorskog tipa kuje se u .rkoj dr!avi /0D010 (kralj 2rd3sa) elektron (izra,en od prirodne slitine zlata i srebra) otkovan simbol (lav) 1$. )ave'ite naine oznaavanja vremena iz'anja kovin ko. nov*a! 1. stvarna godina izrade nov&a 2. godina putanja nov&a u optje&aj ". 4zamrznuta 4 godina 5. uvjetno 4zamrznuta4 godina 1%.Obja nite &to je to emi ij ka 'obit? - predstavlja razliku izme,u trokova tiskanja nov&a (notalnog i kovinskog) i njegove nominalne vrijednosti 1(. )a koji naine e !re/!je i o i.!rava f!nk*ioniranje novano. ! tava na o're/enom po'r!j!? - %ropisima 1+. )ave'ite (obrazloite) pitanja koja re.!lira zakon o nov*!! - valuta ili va!enje - novana jedini&a - apoen (eng. Denomination) - kovnika stopa - remedij ili toleran&ija - bruto i neto masa( te!ina nov&a) - 'ino*a (vrsto*a) nov&a - debljina kovinskog nov&a - promjer k. nov&a - ure,enje oboda nov&a - elektroprovodljivost k. nov&a - kemijska svojstva nov&a - ure,enje ruba k. nov&a uz obod nov&a 1,. Definirajte pojam val!te ili vaenja! - skup zakonski$ propisa koji reguliraju novani sustav jedne dr!ave - sve ono to dr!ava utvrdi da na njenom podruju vrijedi kao nova& 2-. Definirajte pojam novana je'ini*a! - obu$va*a ime odre,ene valute 21. Definirajte pojam apoen! - oznaava nominalnu vrijednost i naziv novane jedini&e u novanom sustavu 22. Definirajte pojam kovnika topa! - oznaava broj novani$ jedini&a koje se izra,uju od odre,ene koliine plemenite kovine iz kg ili un&e (67) 23. Definirajte pojam reme'ij ili toleran*ija! - zakonom doputeno odstupanje od propisane te!ine ili 'ino*e promjera nov&a ili debljine ploi&e ) izra!ava se u gramima 8 i 9 2". Definirajte pojam prometna teina nov*a? - zakonom je predvi,ena ili propisana te!ina nov&a koju metalni nova& mora imati da bi mogao slu!iti u prometu ako se on u prometu izli!e toliko da njegova realana vrijednost odstupi od njegove nominalne vrijednosti treba ga povu*i iz prometa 2$. Definirajte pojam br!to i neto ma a (teina) nov*a! -

podjela rada i spe&ijaliza&ija-

- bruto- dobiva se vaganjem sadr!i ukupnu koliinu plemeniti$ i neplemeniti$ kovina - neto- te!ina plemenite kovine 2%. Definirajte pojam fino0a (0i to0a) nov*a! - predstavlja omjer izme,u plemenite i neplemenite kovine 2(.Definirajte pojam novani paritet! - pokazuje koliko se plemenite kovine nalazi u novanoj jedini&i jednog novanog sustava prema novanoj jedini&i drugog novanog sustava. 2+. )ave'ite naine oznaavanja fino0e (i to0e) kovin ko. nov*a! - nain oznaavanja 'ino*e- 1. :;2<D2RD<0 (=2R2;<0) 2. %R6>0/<0 2,. )ave'ite elemente koji e re.!liraj! ko' !vremeno. kovin ko. nov*a! - debljina kovinskog nov&a - promjer k. nov&a - ure,enje oboda nov&a - elektroprovodljivost k. nov&a - kemijska svojstva nov&a - ure,enje ruba k. nov&a uz obod nov&a 3-. )ave'ite razlo. zakon ko. !re/enja kemij kih voj tava kovin ko. nov*a! - danas je to prvenstveno va!no s aspekta zatite zdravlja korisnika nov&a (razne alergije) 31. )ave'ite razlo. zakon ko. !re/enja r!ba kovin ko. nov*a! - osigurava se zatita prikaza na aversu i reversu nov&a 32. )ave'ite naine ot!/ivanja !p tan*e nov*a (novane materije)! - od strane korisnika nov&a - od strane izdavatelja nov&a. 33. )ave'ite naine ot!/ivanja !p tan*e nov*a o' trane iz'avatelja nov*a! - interven&ijama u supstan&u kovinskog nov&a+ - otu,ivanje monetarne materije od strane izdavatelja nov&a kroz institut+ - kroz prisvajanje nov&a drugog izdavatelja te prekrivanje istoga+ - kontramarkiranje+ - va,enje sredine nov&a. 3". Obrazloite naine ot!/ivanja !p tan*e nov*a o' trane kori nika nov*a! - korisni&i su vrlo jednostavno otu,ivali novani materijal struganjem ruba kovani&a. <a taj su nain dolazili do izvjesne koliine plemenite kovine s tim da su isti nova& nakon ove aktivnosti koristili za pla*anje kao da se nita nije dogodilo s njegovom masom. 3$. Obrazloite in tit!t renovatio monetar!m! - 0nstitut renovatio monetarum je omogu*avao izdavateljima kovinskog nov&a njegovu zamjenu novim kovinskim nov&em temeljem injeni&e da se je nova& tijekom upotrebe troio te je tako gubio svoju supstan&u ali i vrijednost. 3%. #ako ! re.!lirana pitanja reme'ija (toleran*ije) i prometne teine kovin ko. nov*a i ! em! e ovi pojmovi razlik!j!! - %itanja remedija (toleran&ije) i prometne te!ine kovinskog nov&a regulirana su zakonom. 6vi pojmovi razlikuju se po tome to se prometna te!ina odnosi na nova& koji je ve* u optje&aju dok dok se remedij tj. toleran&ija odnosi na doputeno odstupanje dok je nova& jo u izradi.

3(. )ave'ite vr te kovin ko. nov*a! - kovani i lijevani 3+. )ave'ite vr te kovin ko. nov*a prema nje.ovom iz'avatelj! (emitent!)! - kovinski nova& koji emitira monetarna vlast i koji je zakonsko sredstvo pla*anja (primarna emisija) na njenom monetarnom podruju+ - kovinski nova& koji emitira monetarna vlast ali nije zakonsko sredstvo pla*anja u zemlji emitentu+ - privatna izdanja replike kovinskog nov&a+ - pie'ort izdanja+ - klippe nova&+ - ploasti nova&+ - nova& !i&a+ - brakteat+ - zdjeliasti nova&+ - jednostrani otkovi(odljevi nov&a. 3,. )ave'ite kla ine razlo.e iz'avanja (emi ije) kovin ko. nov*a! - zadovoljavanje potreba svakodenvni$ pla*anja kroz osiguranje dovoljne koliine kovinskog nov&a kako masnom tako i apoenskom strukturom - nadoknada kovinskog nov&a koji upravo zbog svoji$ svojstava i naina rukovanja njime biva izgubljen ili tezauriran - omogu*avanje koritenja razliiti$ usluga putem razni$ automata - razvijanje i unaprje,ivanje navika tednje prvenstveno kod njegovi$ najmla,i$ korisnika - zadovoljenje potreba skupljanja i uvanja primjeraka nov&a za ar$ivu. "-. )ave'ite !vremene razlo.e emi ije kovin ko. nov*a! - potrebe novonastali$ dr!ava i - potrebe novani$ unija. "1. )ave'ite naine iz'avanja kovin ko. nov*a! - emitiranje svi$ apoena svake godine - emitiranje svi$ apoena svake godine ali su poneki apoeni izra,ivani samo za setove - naputanje emisije pojedini$ apoena u pojedinim godinama. "2. Definirajte pojam apoen ki niz! - broj nominalni$ vrijednosti. Raspon u veliini apoenskog niza mo!e biti od vrlo malog apoenskog niza do izrazito velikog. "3. Definirajte pojam pri.o'ni optje*ajni kovin ki nova*! - namijenjen je novanoj &irkula&iji ali upravo injeni&a njegova izdavanja neki$ povodom uvjetuje da ova vrsta kovinskog nov&a obnaa i numizmatiku 'uk&iju. "". Definirajte pojam pri.o'ni kovin ki nova*! - je zakonsko sredstvo pla*anja u dr!avi izdavatelju. "$. )ave'ite najznaajnije o obine pri.o'no. kovin ko. nov*a! 1. ne puta se u optje&aj budu*i da se prodaje po &ijeni vioj od nominalne vrijednosti 2. najve*im dijelom je izra,en u te$ni&i vioj od te$nike izrade optje&ajnog nov&a i prigodnog optje&ajnog nov&a ". na tr!itu se pojavljuje pakiran u posebnoj ambala!i 5. prisutna su dvojaka rjeenja glede oporezivanja ovoga nov&a ?. naje*e je izra,en od plemeniti$ kovina i ili slitina

@. nominalne vrijednosti ovoga nov&a su naje*e razliite od nominalni$ vrijednosti ostali$ novani$ oblika iz apoenskog niza zemlje izdavatelja A.danas u svijetu postoji velik broj zemalja izdavatelja ovoga nov&a B. prevladavaju razliite inovavije u te$nolokim rjeenjima koja se koriste prigodom izrade ovoga nov&a "%. )ave'ite najznaajnije o obine pri.o'no. kovin ko. nov*a! - ne puta se u optje&aj budu*i da se prodaje po &ijeni vioj od nominalne vrijednosti - najve*im dijelom je izra,en u te$ni&i vioj od te$nike izrade optje&ajnog nov&a i prigodnog optje&ajnog nov&a - na tr!itu se pojavljuje pakiran u posebnoj ambala!i - prisutna su dvojaka rjeenja glede oporezivanja ovoga nov&a - naje*e je izra,en od plemeniti$ kovina i(ili slitina - nominalne vrijednosti ovoga nov&a su naje*e razliite od nominalni$ vrijednosti ostali$ novani$ oblika iz apoenskog niza zemlje izdavatelja - danas u svijetu postoji velik broj zemalja izdavatelja ovoga nov&a - prevladavju razliite inova&ije u te$nolokim rjeenjima koja se koriste prigodom izrade ovoga nov&a. "(. )ave'ite &to pa'a ! kate.orij! kovin kih objekata koji mo.! nalikovati kovin kom nov*!! 1. legalna izdanja nov&u slini$ objekata 2. privatna izdanja ". prekovi kovinskog nov&a 5. naknadni otkovi odnosno odljevi kovinskog nov&a ?. 'antazijski nova& @. redu&irane medalje A. !etoni B. atrapi "+. Obrazloite razlo.e pravne re.!la*ije kovin kih objekata koji mo.! nalikovati kovin kom nov*!! - Cskla,uju*i svoju pravnu regulativu sa DC i Ervatska je normirala izdanja medalja i !etona koji po odre,enim elementima (natpisi re'erentne veliine dizajn) mogu nalikovati kovani&ama eura. ",. 1!vremeni kovin ki nova* i novana 'ezinterme'ija*ija! - C vremenu smanjenja prinosa na sredstva ulo!ena u klasine oblike tednje te relativne nedostupnosti ulaganja u razliite vrijednosne papire prvenstveno zbog mali$ iznosa kojima veliki broj poten&ijalni$ investitora raspola!e ali i nerazvijenog 'inan&ijskog tr!ita i 'inan&ijski$ instrumenata u velikom broju zemalja postupno se javlja i novi oblik novane dezintermedija&ije ulaganje u suvremeni kovinski nova&. $-. )ave'ite kate.orije papirno. nov*a! - konvertibilni papirni nova& i - papirni nova& sa prisilnim teajem. $1. )ave'ite razlik! izme/! konvertibilno. papirno. nov*a i papirno. nov*a pri ilnim teajem! - konvertibilni papirni nova& nova& koji je zamjenjiv za kovinski nova& a papirni nova& sa prisilnim teajem je nezamjenjiv za punovrijedni kovinski nova&. =onvertibilni papirni nova& se danas ne nalazi u novanom optje&aju. $2. Definirajte pojam pravi 'epozit ('epo it!m re.!lare)! - isti polog koji je predan na uvanje vra*a se imateljima

$3. Definirajte pojam nepravi 'epozit ('epo it!m irre.!lare)! - deponiranje pologa jednake veliine vrste i vrijednosti a temeljeno na standardiza&iji nov&a i iskustvu vezanom za raspolaganje depozitima od strane nji$ovi$ vlasnika deponenata. $". #ako je na tala novani*a te nave'ite o obine novani*e? - pojavila se da bi zadovoljila potrebe pove*ane proizvodnje i trgovine prvenstveno me,unarodne. 6sobine novani&e- Firkulira bez ogranienja - <ema rok dospije*a - .lasi na okrugle iznose - 0spla*uje se donositelju (standardi DC) $$. )ave'ite i obrazloite mo.!0no ti konverzije konvertibilno. papirno. nov*a ! p!novrije'ni kovin ki nova*! - bez ogranienja (isto potpuno kovinsko va!enje) - uz odre,ena ogranienja (polu!no va!enje) - uz dodatna ogranienja (zlatno devizno va!enje) s obzirom da je devize mogu*e konvertirati po jednom od pret$odna dva kriterija. $%. to pa'a ! kate.orij! !vremeno. papirno. nov*a! - optje&ajni papirni nova& - prigodni optje&ajni papirni nova& - prigodni papirni nova& i - ostale emisije papirnog nov&a. $(. Definirajte pojam optje*ajni papirni nova*! - suvremeni optje&ajni papirni nova& je nova& s prisilnim teajem. 6vaj je nova& de'initivno sredstvo pla*anja koje svaki rezident zemlje izdavatelja mora primati u novanim transak&ijama. $+. Definirajte pojam pri.o'ni optje*ajni papirni nova*! - je zakonsko sredstvo pla*anja i ini dio novane mase $,. Definirajte pojam pri.o'ni papirni nova*! - je zakonsko sredstvo pla*anja u zemlji izdavatelja i ine dio novane mase %-. )ave'ite i obrazloite naine povlaenja novani*a iz optje*aja! - bez vremenskog ogranienja za sve apoene. =onverzija nov&a mo!e se vriti u svim bankama ili samo u sredinjoj ban&i. - s vremenskim ogranienjem. 6granienje vremena konverzije nov&a mo!e biti vezano i za mjesto konverzije.;ako sredinja monetarna vlast u velikom broju dr!ava omogu*ava konverziju GstarogH nov&a za GnoviH nova& u svim bankama. %1. Definirajte i obrazloite pojam knjini nova*! - =nji!ni nova& (depozitni !iralni skripturalni) predstavlja razvijini novani oblik u odnosu na novane oblike koji su mu pret$odili. 7aetke ovog novanog oblika mogu*e je prona*i ve* u razdoblju robnog nov&a kada su se povremeno javljala potra!ivanja koja su glasila na robni nova& i koja su se podmirivala jednostavnom eviden&ijom te transak&ije odnosno u sluajevima uporabe simolikog nov&a. %ovjerenje koje se postupno usporavlja izme,u sudionika platnog prometa te praktini razlozi vezani za manipula&iju nov&em kroz vrijeme dovode do pojave da se uz te novane oblike u prometu poinje pojavljivati i novani oblik u nematerijalnom obliku. %2. )ave'ite pre'no ti kljino. nov*a!

- omogu*uje elastinost monetarnoj politi&i - omogu*uje ra&ionalno poslovanje nov&em - nema materijaliziran oblik - njegova nominalna vrijednost daleko nadmauje njegovu &ijenu GizradeH - postoji lako*a raspolaganja njime - izuzetno pogodan novani oblik za kontrolu novani$ tijekova s obzirom na nu!nost eviden&ije novani$ transak&ija prigodom uporabe ovoga nov&a. %3. Definirajte pojam likvi'ne rezerve i em! one l!e? - namjena novani$ rezervi je osigurati likvidnost depozitara du!nika. %". #ako e !tvr/!je likvi'na rezerva? - Ctvr,uje se visinom stope (u 8) koju propisuje sredinja banka na iznos depozita po vi,enju. %$. to je obvezna rezerva i koje f!nk*ije ima? - 6bvezna rezerva je dodatna obveza banke pored rezerve likvidnosti ija je 'unk&ija ograniavanje pro&esa multiplika&ije depozita i ekspanzije kredita. C pravilu je via od rezerve likvidnosti i utvr,uje se visinom stope (koju propie sredinja banka) na iznos ukupni$ depozita. %%. to ini po'lo.! za tvaranje knjino. nov*a? - %odlogu za stvaranje knji!nog nov&a ini gotovina a mogu ju initi i krediti odobreni depozitaru od strane tre*i$ osoba. %(. to je mikro2 a &to makrom!ltiplika*ija 'epozita? - >ikromultiplika&ija depozita je multiplika&ija depozita na razini jedne banke a makromultiplika&ija depozita odvija se izme,u svi$ banaka u nekom bankarskom sustavu. %+. Definirajte pojam kre'itni poten*ijal banke? - maksimalni iznos kredita koji banka mo!e odobriti a da pri tome ostane likvidna. %,. 3ko i kako !tvr/!je obvezn! rezerv!? - 6bveznu rezervu utvr,uje sredinja banka visinom stope na iznos ukupni$ depozita (-. )ave'ite f!nk*ije nov*a! - transak&ijska 'unk&ija nov&a - 'unk&ija nov&a kao op*eg ekvivalenta - 'unk&ija zali$e vrijednosti - 'unk&ija svjetskog nov&a - numizmatika i nota'ilijska 'unk&ija nov&a (1. Obrazloite tran ak*ij k! f!nk*ij! nov*a! - nova& se javlja kao sredstvo razmjene posreduju*i u razmjeni roba i usluga - nova& mo!e biti izvan 'inan&ijskog sustava (kovinski i papirni nova&) ili u 'inan&ijskom sustavu (knji!ni nova& te gotovina) (2. Obrazloite f!nk*ij! nov*a kao op0e. ekvivalenta! - vrijednost svi$ dobara mo!e se izraziti u jednom dobru tada to dobro postaje op*i ekvivalent (posrednik) te ono postaje nova& (posredna razmjena). (3. Obrazloite f!nk*ij! nov*a kao zalihe vrije'no ti! - nova& je najlikvidniji oblik imovine budu*i da ga je mogu*e pretvoriti u bilo koji drugi oblik imovine uz najmanje trokove takve aktivnosti. <ova& je stoga i vrlo pogodno sredstvo za ouvanje vrijednosti. (". Obrazloite f!nk*ij! vjet ko. nov*a! - obnaa u potpunosti jedino punovrijedni nova& odnosno nova& realne (supstanne) i nominalne vrijednosti.

($. #oji novani oblik moe obna&ati f!nk*ij! vjet ko. nov*a? :uvremeni papirni i depozitni nova& mogu obnaati 'unk&iju svjetskog nov&a pod uvjetima- da se ovaj nova& pri$va*a kao re'erentan - da postoji suglasnost korisnika ovoga nov&a za izvravanje transak&ija u ovome nov&u. (%. Obrazloite n!mizmatik! i notafilij k! f!nk*ij! nov*a! - :uvremeni novani obli&i u materijalnom obliku mogu obnaati numizmatiku 'unk&iju u suvremenom smislu (svi novani obli&i osim novani&a koje obnaaju nota'ilijsku 'unk&iju). :uvremeni papirni nova& emitira se u obliku optje&ajnog papirnog nov&a prigodnog optje&ajnog papirnog nov&a i prigodnog papirnog nov&a. C ve*ini zemalja numizmatika i nota'ilija su 'ormalizirani te ine sastavio dio nji$ove emisijske politike a u manjem broju sluajeva ove emisije su ne'ormalne. ((. )ave'ite !inke vo/enja n!mizmatike i notafilij ke politike ! okvir! emi ij ke politike! - ostvarenje emisijske dobiti - uinkovitije vo,enje monetarne politike - odr!avanje likvidnosti - de'la&ijski uin&i - konzerviranje vrijednosti i diverzi'ika&ija imovine - zadovoljenje potreba numizmatikog i nota'ilijskog tra!ita - razvoj sekundarnog tr!ita numizmatikog i nota'ilijskog nov&a i opreme (katalozi ...) - zapoljavanje kapa&iteta na&ionalni$ kovni&a nov&a i tiskara nov&a - promo&ija novane batine kao i re&entni$ postignu*a izdavatelja nov&a - promo&ija nov&a kao kulturne pojave te postizanje ekonomski$ uinaka kroz Geksploata&ijuH ove dimenzije novani$ arte'akata - osiguranje na&ionalnog presti!a i kontinuiteta u emisijama numizmatikog i nota'ilijskog nov&a. (+. Obrazloite razlo.e o.raniavanja ( ! penzije) poje'inih novanih f!nk*ija! - danas je uglavnom povijesna kategorija premda je jo mogu*e nai neke oblike ovi$ aktivnosti u pojedinim ekonomijama - odlukom monetarne vlasti ili pre&iznije dr!ave izravno ili preko monetarne vlasti u odre,enom vremenu i za odre,ene namjene nova& se mo!e koristiti uz posjedovanje potroaki$ bonova (potroaki$ karata) - razloge ovakvim aktivnostima monetarne vlasti su nalazile u injeni&i nedostatka najosnovniji$ proizvoda (razni pre$rambeni artikli odje*a obu*a i slino). (,. Obrazloite pojam rep!'ija*ija nov*a! - Repudija&ija nov&a-odba&ivanje pojedinog ili svi$ novani$ apoena zbog neprikladnosti za novani promet uslijed gubitka kupovne snage. +-. )ave'ite vr te novanih ! tava! - sustav vezane valute i - sustav slobodne valute. +1. Obrazloite f!nk*ioniranje ! tava vezane val!te! - uslijed ograniene mogu*nosti proizvodnje kovina povremeno je dolazilo do neravnote!e izme,u ponude novanog materijala i ponude roba(usluga. C sluaju da se ponuda roba(usluga iz neki$ razloga pove*avala javljala su se de'latorna kretanja. =od vezane valute koliina nov&a ovisila je o koliini valutnog materijala. +2. )ave'ite vr te ! tava vezane val!te!

a) Iimetalistiki b) >onometalistiki +3. )ave'ite bimetali tike ! tave! - sustav paralelne valute - sustav dvojne valute - sustav $romog va!enja +". Obrazloite ! tav paralelne val!te! - ima povijesno znaenje+ karakteristika je to to u prometu &irkuliraju dvije vrste nov&a obino zlatni i srebreni nova&. <ji$ov odnos vrijednosti nije utvr,en zakonom a nji$ova me,usobna vrijednost utvr,uje se na tr!itu. %la*anje se vri prema izboru ili sporazumu odnosno ugovoru. +$. Obrazloite ! tav 'vojne val!te! - zbog tr!ini$ promjena i kretanja &ijena zakonom je utvr,en odnos vrijednosti zlatnog i srebrenog nov&a +%. Obrazloite ! tav hromo. vaenja! - jedna novanja jedini&a je zakonsko sredstvo pla*anja a uz nju postoji jo jedno kao pomo*no sredstvo pla*anja +(. )ave'ite monometali tike ! tave! - :ustav srebrene valute - :ustav zlatne valute ++. Obrazloite ! tav rebrene val!te! - povijesno najraireniji kovinski standard. ;emeljni razlog tomu je relativno ve*a dostupnost srebra u odnosu na zlato. 6va injeni&a uz druge okolnosti dovodila je do relativno esti$ os&ila&ija &ijena ove monetarne kovie to je u konani&i utje&alo na stabilnost toga novanog sustava. +,. Obrazloite ! tav zlatne val!te! - u optje&aju se nalazio zlatni nova&+ dr!avne novani&e su surogat nov&a apsolutna sloboda kovanja nov&a te uvoza i izvoza zlata potpuna konvertibilnost novani&a za zlatni nova&. ,-. )ave'ite ! tave pokri0a emitiranih novani*a! a) Dngleski sistem direktnog kontigentiranja b)Jran&uski sistem maksimiziranja novanog opti&aja &):istem kvotnog ili postotnog pokri*a d):istem indirektnog kontigentiranja ili a) &urren&3 teorije i b) banking teorije. ,1. Obrazloite o nove 4!rren*5 teorije! - <jene su temeljne postavke da &jelokupni opti&aj novani&a mora imati 1KK8 pokri*e uzlatu koje osigurava dr!ava. :av emitirani papirni nova& mora biti zamjenjiv za kovinski nova&. ,2. Obrazloite o nove 6ankin. teorije! - mogu*e je izdati vie papirnog nov&a nego to ima kovinskog ,3. )ave'ite t!pnjeve konvertibilno ti novani*a za zlato! Listi zlatni standard 7latno polu!ni standard 7latno valutni standard ,". Obrazloite i ti zlatni tan'ar' - konvertibilnost novani&a za zlatni nova& je potpuna. <ovani su samo surogat zlatnog kovinskog nov&a koji se tako,er nalazi u optje&aju. %otpuna konvertibilnost

omogu*ava upotrebu zlatnog nov&a u doma*em platnom prometu a istovremeno postoji i sloboda izvoza i uvoza zlata te mogu*nost da se u svakoj zemlji zlato konvertira za novani&e (banknote). ,$. Obrazloite zlatno pol!ni tan'ar' - predstavlja otklon od potpune konvertibilnosti novani&a za zlato. <ovani&e u zlatno poslu!nom standradu su konvertibilne za zlatne poluge u relatnivno velikim iznosima. ,%. Obrazloite zlatno val!tni tan'ar' - predstavlja daljni odmak u segmentu konvertibilnosti. Doma*e su novani&e konvertibilne za vlatue koje su konvertibilne za valute konvertibilne za zlato. ;o su tzv. =ljune valute koje se upotrebljavaju za me,unarodna pla*anja i obraune a u kojima se dr!e i monetarne rezerve. ,(. Obrazloite ! tav lobo'ne val!te! - dr!ava odnosno monetarna vlast autonomno odre,uje vrijednost valute. <estanom veze izme,u emitirane koliine novani&a i nji$ovog pokri*a u premenitim kovinama javlja se sustav slobodne valute. 7aetke je mogu*e prona*i ve* u sustavima vezane valute kod koji$ nije postojala apsolutna sloboda i mogu*nost konvezije papirnog nov&a u kovinski. ,+. Obrazloite nain ! po tave tabilno ti nov*a ! ! tav! lobo'ne val!te! - :tabilnost nov&a u sustavu slobodne valute uspostavit *e se u vremenu kada bude postojala ravnote!a izme,u ukupni$ robni$(uslu!ni$ 'ondova i ukupne ponude nov&a. ,,. )ave'ite nominalne vrije'no ti apoen ko. niza kovin ko. nov*a 7ep!blike 8rvat ke! - prvi apoenski niz optje&ajnog kovinskog nov&a ini devet apoena i to 1 2 ? 1K 2K i ?K lipa 1 2 i ? kuna s oznaenom godinom 1MM". 1--. Definirajte pojam monetarni !verenitet! - podrazumijeva se zakonsko pravo vladara(dr!ave na kreiranje i de'iniranje vlastitog monetarnog sustava te vo,enje samostalne monetarne politike. 1-1. Definirajte pojam val!tno po'r!je! - jedne novane jedini&e predstavlja geogra'sko podruje (teritorij) gdje ta novana jedini&a ima ulogu zakonskog sredstva pla*anja. 1-2. to o're/!je monetarni !verenitet! - nova& je predstavljao i predstavlja temeljno obilje!je monetarne suverenosti svake dr!ave i(ili novane unije. 1-3. Obrazloite pojam 9'robljenje: novano. !vereniteta! - C situa&ijama kada u zemlji postoji vie emisijski$ banaka (ali jedna sredinja banka) i kada one emitiraju vlastite novani&e razliitog dizajna radi se o drobljenju novanog suvereniteta. Cjedinjeno =raljevstvo je zemlja koja najbli!e ilustrira ovu pojavu. 1-". )ave'ite razlo.e zaje'niko. !re/enja monetarnih pitanja! - prepreke koje u razmjeni predstavlja uporaba dviju ili vie novani$ jedini&a razliiti$ novani$ podruja uz istovremeno pove*anje ponude roba i usluga tra!enje naina za olakavanje pro&esa razmjene izme,u razni$ valutni$ podruja a kasnije i dr!ava opet kao valutni$ podruja vleik broj razliiti$ novani$ jedini&a te brojne poteko*e vezane za novanu &irkula&iju postupno dovode do pojave novani$ unija. 1-$. )ajznaajniji voljni naini zaje'niko. !re/enja monetarnih pitanja!

- pri$va*anje nov&a drugog monetarnog podruja na prostorima kolanja nov&a razliitog u odnosu na to podruje - prilago,avanje monetarni$ standarda standardima drugog monetarnog podruja. 1-%. )ave'ite naine prihva0anja nov*a 'r!.o. monetarno. po'r!ja! - ne'ormalno polu'ormalno i 'ormalno. 1-(. )ave'ite razlo.e prihva0anja nov*a 'r!.o. monetarno. po'r!ja! - su olakanje razmjene i smanjenje trokova konverzije odnosno isplativost ovakvi$ aktivnosti. 1-+. Obrazloite neformalno prihva0anje nov*a 'r!.o. monetarno. po'r!ja! - mo!e biti neslu!beno i poluslu!beno. 6sobine neslu!benog oblika naputanja monetarnog suvereniteta postoje u situa&ijama kada u nekoj dr!avi njezini rezidenti znatan dio imovine imaju u stranoj valuti. Cz tu stranu valutu slu!beno zakonsko i de'initivno sredstvo pla*anja je na&ionalna valuta. =od poluslu!benog naputanja na&ionalnog monetarnog suvereniteta radi se o GviemH rangu ove pojave budu*i da se strana valuta mo!e legalno uz na&ionalni nova& koristiti u svim novanim transak&ijama ili se radi o sluajevima da se ve*ina novani$ transak&ija obavlja u stranoj valuti. 1-,. Obrazloite pol!formalno prihva0anje nov*a 'r!.o. monetarno. po'r!ja! - :trana valuta mo!e se legalno uz na&ionalni nova& koristiti u svim novanim transak&ijama ili se radi o sluajevima da se ve*ina novani$ transak&ija obavlja u stranoj valuti. 11-. Obrazloite formalno prihva0anje nov*a 'r!.o. monetarno. po'r!ja! - podrazumijeva naputanje monetarnog suvereniteta te iskljuivu uporabu stranog nov&a na na&ionalnom teritoriju. %ojava uvo,enja strane valute (naje*e amerikog dolara i eura) u pojedinim zemljama bez obzira na nain koritenja stranoga nov&a naziva se dolazira&ija odnosno euriza&ija. 111. )ave'ite novane !nije ! ! tav! kovin ko. vaenja! - 1. Jormalna bilateralna novana unija 1A?". izme,u Iavarske i 2ustrije - /atinska novnana unija i :kandinavska novana unija. 112. )ave'ite !vremene mo'ele i naine zaje'niko. rje&avanja monetarnih pitanja! - 'ormalne novane unije - ne'ormalne novane unije (jedinstvena valutna podruja) - budu*a planirana valutna podruja. 113. )ave'ite !vremene formalne novane !nije! - Duropska monetarna unija - 7apadnoa'rika ekonomska i monetarna unija 1M@1. - Dkonomska i monetarna zajedni&a sredinje 2'rike 1M@@. - %a&i'ika 'inan&ijska zajedni&a 1MM@. - <ovana unija istonokaripski$ dr!ava 1MAK. 11". )ave'ite !vremene neformalne novane !nije! - 1edinstvena valutna podruja su podrujaaustralskog dolara B dra!ava indijske rupije 2 dr!ave novozelandskog dolara ? dr!ava ju!noa'rikog randa " dr!ave vi&arskog 'ranka 2 dr!ave

norveke krune 2 dr!ave amerikog dolara 1B dr!ava. 11$. )ave'ite b!'!0a (planirana) val!tna po'r!ja! - 0stonoa'rikog ilinga - D&o-a - =$aleeji-a. 11%. )ave'ite pre'no ti zaje'niko. !re/enja monetarnih pitanja! - stabilnost teaja i &ijena - ni!i transak&ijski trokovi - transparentnost i ve*a gospodarska otvorenost - nema trokova konverzije valuta u pla*anjima - olakavanje kretanja robe i osoba (turizma) izme,u zemalja unije - transparentnost i laka usporedivost &ijena i proizvodni$ 'aktora - utje&aj na konkurentnost (sigurnost za investitore) - smanjenje rizika - laki pristup izvorima 'inan&iranja - integra&ija i br!i razvoj 'inan&ijski$ tr!ita - pove*anje 'inan&ijski$ instrumenata denominirani$ u zajednikoj valuti unije - zajednika valuta postaje konvertibilna - manja osjetljivost pojedine dr!ave na svjetska kretanja koja se oituje kroz stabilnu valutu (valutni kiobran). 11(. )ave'ite ne'o tatke zaje'niko. !re/enja monetarnih pitanja! - gubitak emisijske dobiti sredinje banke - gubitak ili ogranienje na&ionalnog monetarnog suvereniteta - gubitak dijela pri$oda kretigni$ institu&ija - trokovi prilagodbe monetarnoj uniji na makro razini - gubitak utje&aja monetarne politike na realnu ekonomiju.