Tržišta energenata

- Tržište nafte
- Tržište ugljena
- Tržište plina i LNG-a
- Tržište električne energije
- Tržište obnovljivih izvora
 Tržište nafte
- Još uvijek najvažniji primarni energent (35% udjela), ali će se
smanjivati
-Tržište određuje ponuda, potražnja, mogućnost i troškovi
transporta.
- Tržište nafte u znatnoj mjeri određeno neenergetskim, pa i
neekonomskim razlozima.
- Dominantna karakteristika: oligopolska struktura tržišta, na
tržištu opstaju proizvođači s različitim proizvodnim troškovima

- Tržište nafte globalno (2/3 trgovine između kontinenata), a

glavna tržišta sirove nafte su: Sjeverno more, SAD, Perzijski
zaljev, Azijska regija, zapadna Afrika, tržište Mediterana

- Markeri za cijenu sirove nafte: Dated Brent, West Texas

Intermediate, Dubai/Oman, Alaska North Slope i Tapis&Minas.
Vrste tržišta:
1. Fizičko tržište (Spot, OTC)
- na njemu se trguje fizičkim količinama sirove nafte i naftnih
derivata
2. Tržište vrijednosnih papira i financijskih derivata
- trgovina bez fizičke isporuke

Promet sirove nafte na burzama čak 10x veći od proizvedenih i

isporučenih količina sirove nafte → nafta važan financijski
instrument, velike špekulativne aktivnosti

Najvažnija odrednica tržišta je cijena. Cijena bi trebala biti

rezultat fundamenata tržišta (S i D), ali bitno ovisi i o
špekulacijama na futures tržištu i drugim neekonomskim
razlozima.
 Analiza tržišta nafte
• Dugi rok: ponuda i potražnja, elastičnost
• Kratki rok: ponuda i potražnja, elastičnost
• Cijena
DUGI ROK: PONUDA NAFTE

REZERVE NAFTE – činitelj ponude nafte u dugom roku

- bitno kako odredimo pojam rezervi:
1) One zalihe nafte koje se mogu s 90% sigurnošću eksploatirati
2) One zalihe nafte koje se mogu eksploatirati ovisno o ekonomskim
uvjetima (cijeni) i tehnološkim uvjetima (koji se mijenjaju)
3) One zalihe nafte koje su procijenjene od strane znanstvenika i
stručnjaka.
Rezerve nisu stalna kategorija, znatno porasle

Prema stanju rezervi iz 1996.: nafte će nestati za 44

godine.
Stanje rezervi 2007.: production peak tek 2037. (po stopi
3% rasta potrošnje godišnje), a rezervi će nestati za oko
90 godina.
Stanje rezervi 2017. (BP): peak 2050.

Demand peak?
Nafta 2019., plin 2030.
Tijekom godina povećale se rezerve nafte
Razlozi: suvremenija i efikasnija tehnologija, nađene nove
rezerve, neka stara nalazišta sad se mogu eksploatirati zbog
nove tehnologije i drugačijih ekonomskih uvjeta (cijena),
nekonvencionalni izvori nafte rasli
Nova off shore nalazišta vrlo su skupa za eksploataciju.
Nove investicije ovisit će o cijeni nafte.
Rasla uloga nekonvencionalnih izvora nafte –
Nafta iz škriljevca (Shale oil) promijenila tržište nafte
SAD imao najveću ulogu u velikom rastu proizvodnje shale
nafte
Usporedba s najvećim proizvođačima
POTRAŽNJA ZA NAFTOM – DUGI ROK
Kretanje cijena - pogled na dugi rok
 Zaključci:
• Potražnja rasla brzo do 1973, nakon toga sporije,
danas po prvi put nakon 150 godina potražnja pada
• Nafta prvi put stvarno suočena s konkurencijom u
prometnom sektoru
• Oil demand peak 2020, 2030...?? (prognoze
nepouzdane)
• Dramatična promjena paradigme na naftnom tržištu,
tranzicija od „doba rijetkosti” do „doba obilja”
• Važna implikacija na dugoročne cijene i ponašanje
tržišta
• Dugoročno se očekuje daljnji pad
KRATKI ROK: PONUDA NAFTE

• Mnoge promjene zadnjih godina: eksploatacija nafte iz

nekonvencionalnih izvora u SAD i Kanadi, nakon sukoba u nekim
zemljama raste proizvodnja (Iran, Libija), OPEC i Rusija ne
smanjuju proizvodnju (sporazum iz 04/2020. tek malo zatišje).
• 2020. – veliki rast ponude + pad potražnje → pad cijena
• Rat cijenama
• 2021. – prema US EIA, SAD ponovo postaje neto uvoznik nafte
 Pad cijena 2020. → sve veći dio proizvodnje postaje neekonomičan

Location of oil production that is uneconomic at different Brent prices, 2020

Break even za novo naftno polje (shale) 2021. - $52/ barrel

POTRAŽNJA ZA NAFTOM – KRATKI ROK (2020.)
Rezultat ponude i potražnje =
cijena nafte
Aktualne cijene nafte (Brent,
30.10.2021.)
Elastičnost ponude i potražnje za naftom/energijom
 Elastičnost u odnosu na cijene (cjenovna elastičnost):
pokazuje koliko će se promijeniti potražnja/ponuda nafte
ukoliko se cijena nafte poveća za 1 $.
ED = postotna promjena potraživane količine / postotna promjena cijene
ES = postotna promjena ponuđene količine / postotna promjena cijene

• Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu tražene

količine veću od 1%, onda je potražnja elastična (ED>1).
• Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu tražene
količine manju od 1%, onda je potražnja neelastična (ED< 1).
 Elastičnost u odnosu na dohodak (dohodovna elastičnost):
pokazuje koliko će se promijeniti potražnja/ponuda nafte
ukoliko se dohodak poveća za 1 $.

ED = postotna promjena potraživane količine / postotna promjena dohotka

ES = postotna promjena ponuđene količine / postotna promjena dohotka
Procjene za naftu se razlikuju, ovisno o zemljama i razdoblju.
Ipak, ekonomisti se slažu u sljedećem:

1. Cjenovna elastičnost potražnje je negativna, dohodovna

elastičnost pozitivna.
2. Dugoročna elastičnost (cjenovna i dohodovna) viša u
odnosu na kratkoročnu.
3. Cjenovna elastičnost potražnje danas značajno viša nego
pred 20-30 godina (i kratkoročno i dugoročno).
4. Elastičnost potražnje se povećava :
- što je veći broj mogućih supstituta
- što je veća cijena proizvoda u odnosu na prihod
- što je veća luksuznost proizvoda
- što je duže razdoblje prilagodbe na cijenu.
TRŽIŠTE UGLJENA
-najrasprostranjenije fosilno gorivo s najvećim
rezervama (za 200 godina) u 70 zemalja
-40% energije u svijetu dobiva se od ugljena, 38%
proizvodnje EE (2019.), 2020. pad
-2000-2016. rast trgovine 106%, 2018-2017. rast 4%
-Cijene emisija rastu, ugljen postaje nekonkurentan,
2015-2017. pad potrošnje, ali 2018. ponovo rast
-Aktualno stanje: pada potrošnja u Kini i zemljama
OECD-a, raste u Indiji i drugim azijskim zemljama
-Proizvodnja ugljena raste u 3 vodeće zemlje: Indija,
Indonezija i Rusija
- Studija iz 2019. pokazala:
- 42% kapaciteta neprofitabilno
- 72% kapaciteta neprofitabilno do 2040.
- cijene novih VE i SE bit će 96% niže od TE na
ugljen 2030.
Da li to znači kraj ere ugljena? Ne baš…
Figure: Coal demand by region
Što se može očekivati?
Kina – najveći potrošač ugljena (50% svjetske potrošnje),
postupno pada potrošnja, ali ne dramatično

Coal consumption by sector in China, 2008-2024

Coal production and consumption is shifting to Asia
 - Ugljen važan i za EU sa 25% udjela u energetskom mixu
- Njemačka snažno orijentirana prema ugljenu do 2016.

Figure: Distribution of energy sources used for gross electricity generation in

Germany in 2020
Coal phase out neminovnost…
Slika: Cijene ugljena 2012.-2021. ($/t)
 Što se dešava s cijenama ugljena?

• Danas veća volatilnost nego u 20.st.

• Manji utjecaj geopolitike, veća
konkurencija, nema proizvodnih dogovora
(kartela)
• Dugoročan pritisak na cijene zbog
globalnog trenda dekarbonizacije i
tranzicije prema plinu i OIE
• Trenutno veliki rast cijena ugljena
 CCS i CCUS – budućnost ugljena
CCS i CCUS – tehnologija hvatanja i
skladištenja ugljika
Načini pohrane CO2
• Geološka pohrana
• Pohrana u oceanu - CO2 se ubrizgava u morske
dubine od 1000 do 3000 m, postaje gušćim od
vode te se taloži na morskom dnu. Pretpostavlja
se da bi se tako odgodilo otapanje CO2 u moru i
atmosferi za tisuću godina. Upitne posljedice,
povećana kiselost mora, nedovoljno istraženo
• Pohrana u mineralima – samo eksperimentalno
 Problemi vezani uz primjenu CCUS
• Temeljni problem: visoki troškovi
• CCUS će postati isplativa tehnologija za TE na ugljen
kod cijene CO2 dođu na 60 €/t. To se dogodilo 2021.!
• Očekuje se smanjenje troškova CCS-a, ali…
• …da bi se to ostvarilo, potreban je veliki broj novih
projekata, čak 3000 do 2035.
2020. – prekretnica za ulaganje u CCUS
• Projekti skupljanja i skladištenja ugljika još uvijek
nedovoljni. Nakon zastoja, 2018. opet rastu.
 Promjene na globalnom tržištu ugljena
• Kina najveći proizvođač i potrošač ugljena (preko 45%),
ali su objavili strategiju carbon neutrality do 2060.
• Indija 2018. postaje 2. najveći potrošač
• Australija najveći izvoznik, najveći rast ima Indonezija
preko 18% godišnje
• Rusija 3. izvoznik, strategija Agenda za razvoj ugljena do
2035. – nova ulaganja u ugljen!
• Shale gas revolucija u SAD  zamjena ugljena plinom u
SAD  veliki izvoz ugljena u Europu  pad cijena sa
130 US$/t 2011. na 85 US$/t 2012. + niske cijene CO2
gas-to-coal switch u Europi od 2012.
• Ova tranzicija u Europi bila kratkoročna, za razliku od
tranzicije u SAD koja je dugoročna
• Ima li ugljen budućnost u low-carbon ekonomijama?