(NE)OEKIVANE PROMJENE MOJ GALEBE INTERVJU: TARIQ ALI UDAR NA DRAVU BiH ENA U ISLAMU OVJEK S KRAJA GRADA

RAMAZAN I POST PUTOVANJE TAMNIM VILAJETOM

SADRAJ
SADRAJ UVODNIK (Ne)oekivane promjene . ................................................................... 3 ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Zamjenik glavnog urednika: Filip Mursel Begovi Redakcija: Amina Alijagi Mirza Mei Sena Kulenovi Edis Feli Faris Nani Suradnici: Mirsada Begovi Ajka Tiro Srebrenikovi Edina Smajlagi Avdo Huseinovi (BiH) Edin Tule (BiH) Amel Suljovi (BiH) Adresa: Preporodov Journal Ilica 35, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 20 kuna Pretplata: RH 80 HRK godinje BiH 20 KM godinje Svijet 15 E godinje Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Poitelj BONJACI U HRVATSKOJ Simpozij Cazinska krajina u XX. stoljeu ......................................... 4 Silovanja u proteklom ratu u BiH . ....................................................... 8 Bosansko-hercegovaka zbilja ........................................................... 10 Promocije novih knjiga Seada Begovia ............................................. 13 Posljednja prozivka maturanata ......................................................... 15 Izbor novog rukovodstva BNZH ....................................................... 17 Srebrenica simbol bonjakog otpora i tuge ................................... 20 Tradicionalni posjet Srebrenici ........................................................... 25 Krajika ljepotica ................................................................................ 26 Epske tvorevine o identitetu . ............................................................ 28 arobna ljepota rijei, glazbe i scenskog prikaza . ............................. 30 Potresne fotografije ........................................................................... 32 KDBH Preporod u Zvorniku, Trebinju i Mostaru ........................... 33 Osman ovjek koji je zaduio muslimane u Hrvatskoj . .................. 35 HRVATSKA Moj galebe ......................................................................................... 37 INTERVJU TARIQ ALI Muslimani nemaju monopol na glupost ............................................. 39 BOSANSKI BAROMETAR Nova britanska politika prema BiH . .................................................. Dostojanstven odgovor Sarajeva i Tuzle ............................................ Udar na dravu BiH ........................................................................... Pokopano 775 posmrtnih ostataka .................................................... Politiki motiviran zahtjev ..................................................................

44 46 48 50 51

IZ SVIJETA Ima li pilota u avionu? . ....................................................................... 52 KULTURA Braa Morii . ..................................................................................... 59 Veliki prosvjetitelj i pisac .................................................................... 60 PRIE IZ BOSNE Svjetski rekorder iz Breze ................................................................. 62 IVJETI ISLAM ena u islamu (I) ................................................................................ 64 POVRATAK U BUDUNOST ovjek s kraja grada .......................................................................... 67 DIJALOG CIVILIZACIJA Ramazan i post . ................................................................................. 70 MURSELOV ULISTAN Putovanje tamnim vilajetom .............................................................. 73 OGLASI Popis stanovnitva 2011. godine ........................................................ 75

J O U R N A L

UVODNIK Uvodna rije

(Ne)oekivane promjene
Dana 16. lipnja 2010. donesene su etvrte po redu Promjene Ustava RH. Akt kojim se izvrila druga (2000.) i trea (2001.) revizija Ustava takoer je nazvan Promjena Ustava. Meutim, prve ustavne izmjene (1997.) bile su jedine koje su pravno-tehniki korektno nazvane Ustavni zakon o promjeni Ustava RH. Naravno, neosporno je najvei propust bio eklatantan izostanak sveobuhvatne javne rasprave. Graani nisu doivjeli Ustav svojim aktom, nego aktom politike elite (koje bi i same trebale biti ograniene ustavnim odredbama). Sastanci izmeu radnih skupina sastavljenih od HDZ-a i oporbe bili su tajni, glasnogovornici nisu davali priopenja nakon sastanaka, a javna rasprava s desetak udruga civilnog drutva se odbacivala kao neobvezna (sic!). Kako moe prenoenje suverenih ovlasti biti neobvezno? Kljuno je sadrajno razlikovati izmjene koje su bile nune s obzirom na nae naelno usmjerenje prema euroatlantskim integracijama (primjerice, birako pravo za dravljane EU) od izmjena koje su vie ili manje pravno i/ili politiki preporuljive (primjerice, birako pravo dijaspore). ak i u odnosu na integracijske tijekove postoje izmjene koje dodue nisu nune, ali bi na temelju komparativnih iskustava drugih drava lanica EU bile oportune (primjerice, ojaati parlamentarni nadzor nad egzekutivom). Upravo s ovom drugom skupinom izmjena, koje nisu bile nune, trebalo je oprezno postupati i pokazati zrelost, mudrost, (raz)umnost, traei ne samo konsenzus politikih opcija, ve imajui na umu i potrebu za izgradnjom politike kulture postupnih promjena u okviru trajnih rjeenja. Au contraire, nepromiljeno su i u zadnji trenutak uneseni branitelji i to samo kako bi se na neki nain kompenziralo ograniavanje njihovih prava, itd. Nama najzanimljivije je postignuti kompromis o uvrtavanju nacionalnih manjina u preambulu: enumerirane su sve dvadeset i dvije nacionalne manjine, uz izbacivanje odrednice autohtonosti, ali uz zadravanje rijei i drugih. Eliminacija nejasnog termina, optereenog s 11 godina diskriminatorne primjene (1992.2003.), vjerojatno je potaknuta injenicom da je 12 tradicionalno naseljenih (alohtonih) manjina bilo od 2003. (od stupanja na snagu novog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina) apsolutno izjednaeno s 10 autohtonih manjina pobrojanih u starom Ustavu. Zadravanje pojma i drugih signal je otvorenosti priznavanju novih manjina, uzevi u obzir da e RH sve brim pribliavanjem europskim integracijama neizbjeno uskoro postati odredite raznih imigrantskih skupina. Dugo sanjana konstitucionalizacija statusa Bonjaka izraz je politikog priznanja bonjake nacije openito, a ne samo njene manjine u Hrvatskoj. Jo je dvjema manjinskim zajednicama konstitutivni status bio izrazito vaan: slovenskoj, koja je zajedno s bonjakom izbaena 1997., te romskoj zbog socijalne ekskluzije i politike marginalizacije. Meutim, da li je bilo neophodno u sveani, naelni uvod u Ustav opseno nabrajati ba sve nacionalne manjine, pogotovo uzevi u obzir da to nije uvjet za ostvarivanje manjinskih prava zajamenih Ustavnim zakonom? Naime, vlaka manjina (12 lanova, udio 0,00% u ukupnom broju stanovnitva), turska (300 lanova, 0,00% udio) i rumunjska (475 lanova, 0,01% udio) nisu do sada osnovale svoje organizacije, niti sudjelovale u raspodjeli sredstava iz dravnog prorauna. Vlaka i turska manjina nisu niti jednom imale pravo na svog predstavnika ili lokalno vijee nacionalne manjine, rumunjska je pak tu mogunost imala samo 2007. pri emu je nije iskoristila. Na dan usvajanja ustavnih promjena, donesen je i Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na temelju kojeg e pripadnicima nacionalnih manjina koje u ukupnom stanovnitvu sudjeluju s manje od 1,5% biti omogueno da koriste ope i posebno pravo glasa kumulativno, a ne alternativno. Dakle, te manjine na osnovi posebnoga birakog prava imaju pravo izabrati pet manjinskih zastupnika. Drugi model vrijedi za srpsku manjinu (za sada jedinu koja prelazi 1,5% udjela u ukupnom stanovnitvu), prema kojem su zajamena tri manjinskih zastupnika, s mogunou da se u praksi izbore za vie, ukoliko prou prag od najnie vrijednosti jednog mandata na tim izborima, na temelju opega birakog prava. Birako pravo odreeno je Ustavom kao ope i jednako. Pod pojmom opeg birakog prava podrazumijeva se da ga imaju svi punoljetni poslovno sposobni graani, bez ikakve razlike, dok se pod pojmom jednakog birakog prava odreuje da svaki bira ima jedan glas, dakle da ne moe glasovati dva ili vie puta. Na temelju ove definicije neki autori smatraju da je pripadnicima manjina kojih je ispod 1,5% priznato vee aktivno birako pravo (birati) negoli ga imaju ostali graani. Takva negativna javna percepcija bi se mogla izbalansirati reformom manjinskog pasivnog birakog prava (biti biran). Manjinski zastupnici su do sada imali, zbog svoje suene izborne osnovice, nerazmjeran utjecaj u djelovanju u Saboru (primjerice, utjecaj na formiranje Vlade). Uloga manjinskog zastupnika bi se trebala redefinirati tako da se svede na iskljuivo predstavnike ovlasti (primjerice, sudjelovanje u odluivanju o pitanjima koja se neposredno odnose na manjinu iji su pripadnici). Naime, ako bi pripadnik odreene nacionalne manjine bio izabran za zastupnika na temelju posebnog birakog prava za manjine, onda bi se on mogao smatrati samo politikim predstavnikom svoje manjinske skupine, odnosno predstavnikom zatite njezinih kolektivnih prava. Nasuprot tome, ako pripadnik odreene nacionalne manjine bude izabran za zastupnika na temelju opeg i jednakog birakog prava, onda je on nedvojbeno narodni predstavnik, s punim zastupnikim ovlastima. Izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina su, meu ostalim, omoguile pravnu osobnost koordinacijama Vijea nacionalnih manjina, a funkciju koordinacije Vijea srpske nacionalne manjine obavljat e Srpsko narodno vijee. Bonjaki zastupnik emso Tankovi izjavio je da radi toga nije glasovao za izmjene. Meutim, to je mogunost koja stoji na raspolaganju i drugim nacionalnim manjinama, a osigurava ravnopravnu konkurenciju jer proizlazi iz manjinskih vijea koji su izvorna osnova politikog legitimiteta. Uz to je otvorena i mogunost vrenja funkcije koordinacije nacionalne manjine i od strane krovne udruge te manjine, kad je to odreeno meunarodnim ugovorima. Posljedice ukratko skiciranih izmjena osjetit emo naknadno. Prema Hegelu, Minervina sova, simbolika ptica mudrosti, polijee tek u sumrak. Njezino vrijeme nastupa naveer. Zapravo, odreenu ivotnu pojavu mogue je u cijelosti pojmiti tek kad je zavrila, jer se tad vie ne moe mijenjati. Tad e i zastupniku biti mogue razumjeti. q Amina Alijagi

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Hvale vrijedna suradnja BNZ za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju i Medlisa Islamske zajednice Zagreb. Uspjeno organizirani simpozij o Cazinskoj krajini (23. i 24.04.2010.) privukao je veliki interes javnosti.

Simpozij Cazinska krajina u XX. stoljeu

U vezi uesnika u cazinskoj pobuni, izvriti suenje na smrt i kazne robije, kao i konfiskaciju imovine. Stvarati na tim imanjima dravna dobra i izvriti raseljavanje porodica. Uesnike u pobuni izvesti pred vojni sud. (O.K. Partije Banja Luka, 17.05.1950.) ...Stoga ovoj bandi, treba unititi bazu, koja je raala kriminal, njihove posjede pretvoriti u optenarodno dobro... (Optunica br. 0119)
U organizaciji Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju i Islamske zajednice u Hrvatskoj (Medlis Islamske zajednice Zagreb), u Islamskom centru u Zagrebu, 23. i 24. travnja 2010. godine, odran je XV. Simpozij pod nazivom Cazinska krajina u XX. stoljeu politika, ljudi, dogaaji.... Nakon odravanja simpozija, Devad Joguni, predsjednik Organizacijskog odbora, za RTV USK je rekao da su imali 25 uesnika iz Slovenije, Hrvatske i BiH i da je ideja bila da se potakne razmiljanje, da se vrati sjeanje na ono to nam se u povijesti deavalo, jer se u BiH vrlo malo zna o velikim i presudnim povijesnim temema koje su trajno obiljeile na narod. Podsjetio je da je 2008. godine BNZ organizirala simpozij pod nazivom 100 godina od formiranja Muslimanske narodne organizacije, takoer i znanstveni skup o Huseinu Husagi iiu, o kojem se, bez obzira na presudan znaaj u formiranju bonjakog identiteta malo zna, kao i o Cazinskoj buni. Devad Joguni je tada izjavio da je potrebno afirmirati ove teme, a da je osnovni cilj skupa pokrenuti dijalog, te da su bili pozvani naelnici opina iz Bosanske krajine, od kojih su se pojavili naelnik Opine Cazin Nermin Ogreevi i naelnik Opine Buim Mirsad ahinovi. Treba istai da je prije odravanja Simpozija Devad Joguni, u ime Organizacijskog odbora simpozija, posjetio naelnika Opine Cazin Nermina Ogreevia. Jedan od razloga posjete bio je i razgovor o izdanjima BNZH i Preporoda u Hrvatskoj, pa je tim povodom Joguni poklonio odreen broj asopisa i knjiga naelniku Opine u znak zahvalnosti za podrku ovom projektu. Rije je o asopisima Bonjaka pismohrana, Behar, Prepo-

Simpozij o Cazinskoj krajini je odran u Kongresnoj dvorani Islamskog centra rodov Journal, Bonjaki glas i Jasmin. Time je dodatno potvren predani rad na povezivanju Bonjaka iz dijaspore s maticom, koju ve nekoliko godina intenzivno provodi grupa entuzijasta i kulturnih poslenika iz bonjakih udruga u Hrvatskoj. vadom Joguniem) i Medlisa Zagreb( s predsjednikom Mirsadom Srebrenikoviem), uloilo je zaista veliki financijski i fiziki napor da se ovaj zahtjevni simpozij, s mnotvom uglednih sudionika, uspjeno odri. Radovi sa simpozija bit e objavljeni u Bonjakoj pismohrani za 2011. godinu, koja e, ujedno, biti i tematski broj posveen Cazinskoj krajini. Simpozij je privukao veliku pozornost, pa se tijekom dvodnevnog odravanja u dvorani Islamskog centra trailo mjesto vie. Tijekom simpozija bila je izloena galerija originalnih fotografija i dokumenata iz perioda Cazinske bune, koje prikazuju neke od dogaaja iz tog doba, kao to su presude na smrt uesnika od strane

J O U R N A L

Veliki interes za simpozij

Povod da se u Islamskom centru Zagreb odri simpozij o Cazinskoj krajini u XX. stoljeu bila je 23. obljetnica radnog otvorenja Zagrebake damije. Potrebno je pohvaliti suradnju BNZ za Grad Zagreb i Medlisa Islamske zajednice Zagreb. Vodstvo BNZ (s idejnim i izvrnim organizatorom simpozija dipl. in. De-

BONJACI U HRVATSKOJ
tadanjih vlasti, a u organizaciji JU Kantonalni arhiv USK, o kojoj je govorio direktor Kantonalnog arhiva USK mr. Fikret Midi. Tokom Simpozija prikazan je i 20-minutni dokumentrani film, Cazinska buna, autora Mirze Sadikovia i Dike Bejdi, kao najava za serijal koji e uskoro biti prikazivan na RTV USK, a koji je radio pomenuti dvojac u produkciji RTV USK. Sveanom otvorenju simpozija, osim sudionika, prisustvovali su i Sulejman Tihi, predsjedavajui Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH i predsjednik SDA, sa uim rukovodstvom stranke, Mustafa Mujezinovi, premijer FBiH, Senad epi zamjenik ministra Civilnih poslova BiH i potpredsjednik SDA, prof. dr. sc. Ismet Buatli, dekan FIN-a u Sarajevu, Hasan ef. Maki, bihaki muftija, hfz. doc. dr. Halil Mehti, prodekan za nastavu IPF u Zenici i brojni drugi gosti. Na kraju simpozija zakljueno jest da je postignut eljeni cilj. Skrenula se pozornost dijela drutvene zajednice Bosanaca i Hercegovaca na dalju i bliu povijest Cazinske krajine, ime su na svjetlo dana izale brojne istine o Cazinskoj krajini. Takoer, ponuene su ideje i vizije koje bi mogle posluiti da se temeljem ozbiljnijeg pristupa prouavanju pomalo zanemarene, pa i zaboravljene povijesti jednog kutka Bosne i Hercegovine. Na kraju, da se smjelije i hrabrije koraa ka svjetlijoj budunosti ne samo Cazinske krajine, nego i cijele BiH. zajednikom socijalnom buntu seljatva Cazinske krajine i susjednog Korduna koje je zbog krajnje eksploatacije jugoslavenskog komunistikog reima gotovo goloruko ustalo protiv terora drave, makar bez ikakvih realnih ansi na uspjeh. Odmazda drave bila je svirepa i trajala je godinama. Sudionica simpozija Vera Krinik je o toj ukupnoj tematici prije dvije decenije napisala knjigu pod naslovom Cazinska buna 1950., a u novom prilogu na simpoziju je predstavila osnutak teksta za jedan politiki dokument, kojim bi trebalo da Bosna i Hercegovina te Republika Hrvatska u povodu 60-godinjice bune osude totalitaristiko ponaanje nekadanje zajednike drave sredinom 20. stoljea i kasnije. Zato taj i takav naslov mog uvodnog izlaganja? Ponukala me je dvojna simbolika. Najprije, taj centralni dogaaj za koji se nekako ve uvrijeilo ime Cazinska buna 1950. aritmetiki oznaava sredinjicu razdoblja kome je posveen itav skup. Sa druge, svakako sadrajno znaajnije strane, sama buna koja dijeli 20. stoljee na, dakle, dva vremenski jednaka djela, takva je sadrajna dogaajnost koja takoer i tematski povezuje znaajna zbivanja povijesti Cazinske krajine u obije polovice 20. stoljea. Onima koja su joj prethodila je bitno uzrokovana, drugima je dijelom sama neki uzrok. A moe se sve skupa i drugaije kazati. Naime, sa stanovita sagledavanja Bune same, koju nikako ne moemo svesti na tek neki dogaaj ili vie nekih dogaaje 1950. godine, u pitanju je drutveni proces koji u svojim neposrednim uzronicima poinje na par godina prije izbijanja 1950. i protee se u svojim svestranim posljedicama do pred kraj 20. stoljea. Uz jo dodatnu napomenu da u izvjesnom smislu buna nije posve zavrena ni danas, to jest u momentu obiljeavanja 60-godinjice, naime 60-godinjice tog, uvjetno reeno, sredinjeg dogaaja ustanka seljatva protiv drave na urevdan/Jujrev, 6. maja 1950. godine. elim ne tek ukazati kako buna ni u momentu odravanja ovog naeg zagrebakog naunog skupa o Cazinskoj krajini u 20. stoljeu zapravo jo nije zavren historijski proces, jedna historijska pojava koja u odreenom smislu jo traje, ve elim najaviti takoer i u kom to vidu stvar jo nije zavrena. Upravo je, naime, 60-godinjica Cazinske bune ta neka prelazna vremenska toka u kojoj valja da se dogodi jedan njen novi nastavak, rekla je Krinik.

Mog oca, Alu, su streljali

Predavanje Vere Krinik bilo je uvod u brojna druga izlaganja i svjedoenja, koja su se bavila Cazinskom bunom 1950. godine, a koja su, izmeu ostalih, odrali dr. sc. Denis Beirovi i doc. dr. sc. Izet aboti. Osobito dirljivo je bilo pratiti svjedoenja sudionika Cazinske bune Hase oralia i mr. sc. Ahmeta ovia, sina uvenog Ale ovia. Ahmet ovi je u svom izlaganju s publikom podijelio elju organizatora ovog simpozija koji su izrazili elju da svjedoi o stradanju obitelji Ale ovia, za vrijeme i poslije Cazinske po-

Cazinska buna je historijska pojava koja jo traje

Cazinska buna 1950. kao simbolna koordinata drutvenih zbivanja u Cazinskoj krajini u XX. stoljeu, tema je predavanja kojim je otvoren simpozij, a odrala ga je dr. sc. Vera Krinik-Buki, sa Instituta za narodna pitanja iz Ljubljane. Podruje Cazinske krajine, ve stoljeima naseljeno autohtonom muslimanskom populacijom je najistureniji teritorij Balkana prema Centralnoj Europi. Podruje koje u 20. stoljeu proivljava jae drutvene turbulencije nego i u jednom drugom stoljeu ranije. Budui da je veina tih drutvenih zbivanja u vezi s ratnim i slinim oruanim konfliktnim okolnostima, to je historija Cazinske krajine u 20. stoljeu obilovala zamanim ljudskim i porodinim te ire-drutvenim tragedijama i problemima koji su doprinosili i opem zaostajanju u razvoju itavog podruja. Meu tim zbivanjima jedno istaknuto i veoma specifino mjesto pripada

Obraanje Sulejmana Tihia, predsjednika SDA

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
bune 1950. godine. Ne sumnjajui u dobru namjeru organizatora, smatrao sam to pomalo nepravednim i sebinim u odnosu na brojne druge obitelji u Cazinskoj krajini, koje su takoe stradale i patile, i jo uvijek pate zbog dogaaja iz 1950. godine. Sudbine obitelji cazinskih pobunjenika (ustanika) nisu dovoljno istraene, pa je i zbog toga nezahvalno govoriti o tome. Progon preko 100 obitelji u Srbac, i njihov trogodinji boravak u logoru, djelimino je opisano u knjizi Cazinska buna 1950. autorice dr. Vere K. Buki. Meutim, to je, uistinu, najtei dio njihovih ivota. Zato sam smatrao, da je sada primjerenije, da vie govorim o svom ivotu, koji je bio i jo uvijek jeste dio Cazinske pobune. Sudbina pojedinca neodvojiv je dio ivota obitelji i obratno. Unaprijed obiljeen kao unutarnji dravni neprijatelj, bio sam praen (pijuniran), poniavan, vrijean, poslovno onemoguavan. Pokuali su me vrbovati i za suradnika UDB-e, tuno je svjedoio Ahmet ovi. Stradanje obitelji Ale ovia nije jedinstven sluaj. Slinu sudbinu doivjele su i obitelji drugih ustanika. Stradanja ovih obitelji i pojedinaca nisu rezultat njihovog neprijateljskog djelovanja, ve iskljuivo odmazda za djela njihovih oeva. Njihovi roditelji su proglaeni krivima, jer nisu htjeli gledati da im djeca umiru od gladi i nisu eljeli trpiti neviena ponienja. Sve ovo je, naalost, dio nae prolosti, od koje ne moemo pobjei, niti je smijemo ignorirati. Nju moramo sagledati, upoznati, i razluiti dobro od zla. Bilo bi pogubno, kroz analizu prolosti, dalje stvarati mrnju i osvetu. Nuno je podvui crtu, ispod koje mora ostati sjeme zla, razdora i progona. Upravo ove misli bile su poruka Ahmeta ovia. Cazinskoj krajini danas je, iznad svega, potrebno jedinstvo, i demokratizacija drutva, koje je i danas znatno podjeljeno. Nadam se da sam svojim svjedoenjem, kroz osvrt na obitelj Ale ovia, uspio otrgnuti od zaborava, makar i djeli istine o stradanju golgoti obitelji i potomaka Cazinskih ustanika. Mog oca, Alu, su streljali, zato to je htio obespravljenim i do smrti osiromaenim seljacima omoguiti pravo na dostojan ivot, zavrio je svoje upeatljivo svjedoenje Ahmet ovi.

J O U R N A L

Povijesni kontinuitet destabilizacije bonjakog naroda

Prof .dr. sc. Senadin Lavi radom Narod pod opsadom, kontinuirano stigmatiziranje i nepriznavanje Bonjaka osvrnuo se na povijesno-kulturni kontekst Cazinske bune. Cazinska buna 1950. godine moe

nam pomoi da razumijemo povijesni, socijalni i politiki kontekst bosansko-hercegovakog drutva nakon Drugog svjetskog rata. Ne treba, naravno, izbjegavati stav da se radi o agrarnom, seljakom drutvu u Krajini, o dijelu jugoslovenske muslimanske izolacije (A. Muradbegovi). Na djelu su mnoge manipulacije, mentaliteti, predrasude, osjeanja zapostavljenosti i beznaa. Naravno, stvari je najlake objanjavati teorijom zavjere, ali to je esto pogreno objanjavanje dogaaja u ljudskoj povijesti. Podruje Krajine bilo je interesantno u planovima stvaranja srpskih etnikih teritorija, no brojno bonjako stanovnitvo je stajalo na tom putu. Na osnovu zadnjih 150 godina moe se govoriti o projektima velikodravnog ekspanzionizma koji su imali za cilj da se Bosna stalno dri u konfliktnosti, izvan prava, u neredu, pod optubom, pod krivnjom, bez mogunosti da se izvri unutarnja konsolidacija i progres. Nacionalizam i ekspanzionizam se tako meusobno potpomau i osiguravaju. Na Bosni i nad Bosnom dokazivali su se veliki i mali ekspanzionisti-osvajai iz okoline, iz susjedstva, uvijek pokuavajui unititi njezinu multilateralnu strukturu i pluralistiki sadraj, da bi sve reducirali na jedno koje e biti dominirajue, kazao je predsjednik BZK Preporod. Nadalje, Lavi je smatrao vanim naglasiti da je Cazinska buna bila dio ili jedan dogaaj iz povijesnog kontinuiteta destabilizacije bonjakog naroda, ali i dogaaj njegove borbe za slobodu i znak rezistentnosti pred mnogobrojnim nasrtajima na njegovo bie. Svijest o tome da je bonjaki narod doveden u nezavidnu poziciju to vlastitim djelom, to injenjem drugih, postala je dio bonjake samosvijesti u 20. stoljeu. Iz takve samosvijesti, koja obuzima bonjaku inteligenciju, profilira se posebna reflektirana misao o vlastitom odreenju meu drugim evropskim narodima. Prva stvar koja je jasna kao dan, a tie se bonjakog naro-

da, ogleda se u tome da bonjaki narod ne smije ponoviti etnonacionalistiku matricu srpskog i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, jer e takva matrica voditi do nesagledivih konflikata. Sav bonjaki potencijal odreen je nunim potovanjem, rekao je Senadin Lavi.

Huska Miljkovi - stvarni gospodar Cazinske krajine

O liku Huske Miljkovia, njegovoj muslimanskoj miliciji, Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i refleksiji na Cazinsku krajinu - bilo je rijei u zapaenim predavanjima dr. sc. Zlatka Hasanbegovia i mr. sc. Fikreta Midia. Dugo vremena pitanje muslimanskih vojnih formacija u Drugom svjetskom ratu na prostoru Bosne i Hercegovine bilo je zapostavljeno u slubenoj historiografiji. O njima postoje samo neki fragmentarni osvrti, osim studije o ovoj temi koju je obradio Adnan Jahi pod nazivom Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu. Iz publiciranih izvora i fragmentarnih osvrta o muslimanskim vojnim formacijama, vidljivo je da su one formirane na vie mjesta u BiH. Stvaranje ovih muslimanskih vojnih formacija u gotovo svim dijelovima BiH je bio prirodni izraz muslimanske svijesti o nunosti vlastite odbrane, odnosno, samoobrane u vremenu kada jednom dijelu muslimana nije bilo do politikih igara i ideolokih pekulacija. Sve politike konotacije dole su kasnije kada su muslimanske vojne formacije pod razliitim imenima bile formirane kao: Zeleni kadar, Orunika legija, Muslimanska milicija, Muslimanski oslobodilaki pokret, Muslimanska nacionalna organizacija, Bosanski planinci, itd. Poseban osvrt, u studiji mr. sc. Fikreta Midia odnosio se na fenomen formiranja Muslimanske milicije Huske Miljkovi-

BONJACI U HRVATSKOJ
a na prostoru Cazinske krajine 1943. godine, formirane upravo iz logike muslimanske samoobrane, odnosno, zatvaranja i izoliranja. Oslanjajui se na brojnu i dobro naoruanu vojnu formaciju, Huska Miljkovi je bio stvarni gospodar Cazinske krajine. Igra, koju je vodio izmeu ustaa, Nijemaca, etnika i partizana predstavljala je metodu politikog ponaanja u kojoj je pokazao svoju nadmo prema svim sudionicima tadanjih dogaaja, a u narodu stvorio uvjerenje da je on vlast. Time je na podruju Cazinske krajine, kompletno naseljenim muslimanskim stanovnitvom, stvorena jedna specifina kontraverzna situacija iji je izraz upravo bio partizanski dezerter Huska Miljkovi oko koga se okupila vojska dezertera. O sluaju predratnoga krajikog komunista Huske Miljkovia, koji je trajao tek godinu dana, od sredine travnja 1943. do travnja 1944. kada je ubijen pod djelomice nerazjanjenim okolnostima, nadasve zanimljivo je govorio i povjesniar dr.sc Zlatko Hasanbegovi. Miljkovi je, kao jedan od komunistikih organizatora srpskog ustanka protiv Nezavisne Drave Hrvatske iz ljetajeseni 1941., u travnju 1943. neoekivano napustio partizane i s nekoliko svojih ljudi se predao zapovjedniku 11. pjeake domobranske pukovnije u Velikoj Kladui, pukovniku Nardeliju. Nakon toga oblikuje samostalnu protupartizansku vojnu skupinu kojoj pristupaju mjesni muslimanski bjegunci iz ustakih i domobranskih postrojbi. Miljkoviev pokret ima nominalno lojalistiko dranje prema vlastima Nezavisne Drave Hrvatske, koje ga nastoje pridobiti za suradnju i ukljuiti u sklop Ustake vojnice putem nikada postrojenog Ustakoga krajikoga dobrovoljakog zdruga. Ovakav odnos je prekinut u oujku 1944. kada je Miljkovi partizanima predao skupinu ustakih asnika za vezu s njegovim pokretom i mjesnih upravnih dunosnika ime je nagovijestio prelazak na partizansku stranu. To je dovelo do nezadovoljstva meu njegovim protukomunistiki raspoloenim pristaama, pa je Miljkovi u travnju 1944. pod nejasnim okolnostima likvidiran od ljudi iz svoga neposrednog okruenja, objasnio je Hasanbegovi. koje odrao akademik prof. dr. sc. Enes Kari, dok je o drutveno-politikim dimenzijama djelovanja reisa Demaludina ef. auevia govorio prof. dr. sc. Nevzet Veladi. Gotovo da ne postoji turbulentnije razdoblje u ukupnoj bosansko-hercegovakoj povijesti do onog zadnjih decenija XIX. do prve polovine XX. stoljea; to je razdoblje u kojem se svaki dan biljeila povijest. Na politikom planu, iako auevi nikada nije ustvrdio da se bavio politikom, on u vrijeme kada bonjaki narod ostaje bez politikih voa, pa ak i reduciranost intelektualnih elita koje se decenijima postupno iseljavaju u Tursku, predstavlja Bonjake, a od 1918. do sijenja 1919., kada Bonjaci nemaju niti jedne politike partije, biva jedina institucionalna zatita svoga naroda. U tom smislu bili su vrijedni znanstveni radovi akademika Karia i dr.sc. Veladia. Regionalizmom i partikularizmom u politikom miljenju Bonjaka pozabavio se prof. dr. sc. air Filandra, a doc. dr. sc. Adnan Jahi osvrnuo na vjerske i kulturne prilike Bonjaka Cazinske krajine u monarhistikoj Jugoslaviji od 1918. do 1941. godine. Svakodnevni ivot obitelji u Cazinskoj krajini u prvoj polovici XX. stoljea, Jezine osobitosti Cazinske krajine, kolstvo i obrazovanje na podruju okruga Biha za vrijeme austro-ugarske uprave, Agrarni odnosi u Bihakom kraju u periodu Kraljevine SHS bili su predmetom zanimljivih predavanja koja su odrali dr. sc. Filip kiljan, prevoditelj Sead Muhamedagi, doc. dr. sc. Elvira Islamovi i doc. dr. sc. Edin Mutapi. O jednim od najistaknutijih politikih linosti Cazinske krajine, ali i BiH - Nuriji i Hamdiji Pozdercu, njihovu ivotu i djelovanju, izlaganja su odrali prof. dr.sc. Mujo Demirovi, prof. dr. Esad Zgodi, mr. sc. Alaga Dervievi i prof. dr.sc. Adib ozi. Hamdija Pozderac ima izuzetne zasluge za reafirmaciju Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine na principima AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a u smislu ravnopravnosti federalnih jedinica u okviru Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. Kao teoretiar i politiar ima izuzetne zasluge za politiko priznavanje Muslimana i njihovo izjednaavanje u Ustavu BiH i SFRJ kao estog konstitutivnog naroda (nacije) u SFRJ. Kao jedna od vodeih politikih linosti, zajedno sa Ratom Dugonjiem, Brankom Mikuliem, Demalom Bjediem i drugima, dao je izuzetno veliki doprinos ubrzanom drutveno-ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Interes su privukla i predavanja mladih intelektualaca, dr. sc. Nikice Baria (Bihako-cazinska krajina u vojno-politikim planovima Hrvatske i Srbije 1992.1995.), mr. sc. Admira Mulaosmanovia s Instituta za istoriju iz Sarajeva (Politiki kontekst formiranja Autonomne pokrajine Zapadna Bosna), te dr. sc. Jake Ragua s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu (Operacija Ma - kao primjer voenja specijalnog rata Srpske vojske Krajine protiv Cazinske krajine). Dio dokumentacije o operaciji Ma 1, padom Republike Srpska Krajina, dospio je u hrvatski posjed, te je ukljuen u korpus dokaza pri tubi Republike Hrvatske protiv Srbije za genocid, a koji su pohranjeni pri Hrvatskom memorijalno dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu. Meutim, iroj javnosti je Ma 1 ostao nepoznat do poetka 2008. godine kada je borac za istinu o Domovinskom ratu, pukovnik HV Ivica Panda Orkan, potakao snimanje rekonstrukcije Maa 1, koja je pod imenom Krajinska kuharica prikazana u sklopu emisije Istraga na Novoj TV. Nakon prikazivanja rekonstrukcije Ma 1 je privukao veliku pozornost medija i stanovnitva BiH i Hrvatske. Veteranske udruge Cazinske krajine su najavile podizanje krivine prijave, te e moda pravosudna istraga otkriti nove detalje o ovoj operaciji koja vrlo dobro prikazuje zloinaki karakter velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu koja u realizaciji projekta Velike Srbije doslovce nije birala sredstva. Dvodnevni simpozij je zavrio predavanjem mr. sc. Smaila Kliia iz Bihaa, koji je govorio o meubonjakom sukobu u Bosanskoj krajini kao izrazito delikatnom, sramotnom i bolnom mjestu bonjakog naroda. q Filip Mursel Begovi

Mnotvo predavaa
O bihakim muftijama i njihovu znaaju u Cazinskoj krajini govorio je prof. dr. sc. Ismet Buatli, dekan FIN-a u Sarajevu. Reformatorsko djelovanje reisa Demaludina ef. auevia u vjerskoprosvjetnom ivotu naziv je predavanja

Devad Joguni, predsjednik Organizacijskog odbora simpozija

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Promocija knjige Farukov cvijet Jasminke Ibrahimovi

Silovanja u proteklom ratu u BiH

U prostorijama Bonjake nacionalne zajednice u Zagrebu, u srijedu 12. svibnja 2010. odrana je promocija knjige Farukov cvijet Jasminke Ibrahimovi. Pored autorice, knjigu su predstavili mr. sc. Ajka Tiro-Srebrenikovi, Azra Omanovi i Mersija Omanovi. Priredbu su zajedniki organizirali Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, Vijee ena Islamske zajednice Zagreb i KDBH Preporod.

Smrt bolja od ponienja

Mr. sc. Ajka Tiro-Srebrenikovi je uvodno rekla da se Farukov cvijet ne moe tumaiti samo s pozicije knjievno-umjetnike vrednote jer je knjiga tematski vezana za neposredno ivotno iskustvo koje je toliko realno da je realnije od mate. Tema silovanja zahtijeva interdisciplinarno sagledavanje i tumaenje medicinsko, socioloko, psiholoko, kulturalno i pravno, i pored toga nikad nije dovoljno shvaeno i objanjeno. to je to natjeralo neobuzdanu hordu kukavica, a ne ratnika, da kidiu na ast i obraz onih koje su fiziki slabije od njih, na nedune djevojice, djevojke i ene, na primarne vrijednosti koje su instinktivno ubiljeene i u genetski kod ivotinjske prirode, tako da se stravini krvavi prizori niti u jednoj zajednci ne mogu susresti, osim u ljudskoj, rekla je TiroSrebrenikovi. Naglasila je da je za vrijeme rata u BiH silovano izmeu 20.000 i 50.000 ena. Zapitala se zato je bilo toliko zla i na koji nain zloinaki umovi funkcioniraju, te to je dovelo do njihovog devijantnog ponaanja. Pojedinana silovanjamogu se okarakterizirati na nain da napadai imaju potrebu pokazati snagu nad nemonima, a rtve smatraju neljudskim biima. To znai da su svijesti zloinaca odreene patolokim predznakom, iji se uzroci mogu nazrijeti jo u njihovom djetinjstvu. Masovna silovanja u proteklom ratu bila su smiljena i planski vrlo dobro razraena, s jednim i jedinim ciljem da se za svagda eliminira bonjaka (islamska) bit na bosansko-hercegovakim prostorima, to znai da je na djelu bio genocid. Boriti se protiv smiljenih i planiranih zloina moe se na jedan jedini nain,

Promocija Farukovog cvijeta u prostorijama BNZH a to je da se ona prethodna nikad ne zaborave, te da hedonizam materijalistikog svijeta i ivljenja nikad ne stavi koprenu nad onim to je nekad bilo. Bilo bi dobro, zbog budunosti, da Lejla iz Farukovog cvijeta i sve druge znane i neznane djevojice i djevojke budu simbol bonjakog holokausta, koji se dogodio u srcu Europe na pragu 21. stoljea. Silovanje u proteklom ratu je imalo spolni i nacionalni identitet, ija je svrha bila i komunikacija izmeu mukaraca. utnja rtve je veliki problem u otkrivanju poinitelja jer je rtva izgubila svoj subjektivitet, silovanje je enu svelo na objekt nacionalnog i vjerskog, na prenosioca poruke muu ili ocu, istaknula je Tiro-Srebrenikovi. Rekla je da je autorica Jasminka Ibrahimovi na temeljima publicistikog diskursa, zaodjenuvi ga u romanesknu formu, eljela predoiti stvarne dogaaje koji ne smiju biti zaboravljeni. U protivnom budunost onih koji e doi vrlo je neizvjesna. U pitanju je hrabar potez kojim se tabuizirana tema silovanja pokuava obraditi na umjetniki nain. Pritom zadaa nije bila nimalo zahvalna jer se u prvotnoj nakani moralo isprijeiti pitanje: kako govoriti o silovanju i sagledati ga u kontekstu umjetnikog? Tiro-Srebrenikovi je rekla da se radi o apsolutnom paradoksu kojeg samo suptilna enska priroda moe meusobno pomiriti i proeti, jedan svijet pretoiti u drugi i dati mu notu svevremenosti. Knjiga poinje Lejlinim buenjem iz stranog sna u logoru za silovanje, a u stvarni svijet vraaju je osjetila vida i mirisa, to se na znaenjskoj razini moe protumaiti kako su zloinci to mlado bie pokuali svesti na animalno. Lejla primjeuje na ici crvenu arulju i osjea nepodnoljivi ustajali smrad, a zidovi male sobe bili su prljavi i krvavi. Autorica u knjizi esto spominje zatvorene prostore soba kako bi se asociralo na skuenost i egzistencijalnu ugroenost ena tog vremena. U knjizi se neprestanu izmjenjuju scene iz Lejline sadanjosti i prolosti. Zboga toga je autorica odabrala pripovjedaa u treem licu koji j epouzdan i zna da e ispriati priu onako kako se doista dogodilo. Lejla u logoru za silovanje nema vizije budunosti, osim to Svemogueg moli da joj podari smrt. U tekoj traumatiziranoj situaciji, u Lejlino sjeanje uplovljavaju slike bezbrinog djetinjstva i odrastanja u Prije-

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
doru, roditeljskom domu. Bila je jedinica, gimnazijalka, maturantica. Pripovjedaev glas, a zbog autoriinog svjesnog odustajanja da se tema obradi kroz prizmu angairanog i politikg diskursa postaje slab, skoro da u nekim pripovjednim segmentima prelazi u apat, a likovima je doputeno da govore onoliko koliko je dovoljno da izraze bitnu misao. Nema tu nieg suvinog, reenice su u funkciji oslikavanja tekog ivotnog iskustva i zbog toga pripovjedaev glas predstavlja prenosioca unutarnjih proivljavanja likova, tako da su komentari i digresije apsolutno nepotrebni. ivot i njegova gorina u vremenu Farukovog i Lejlinog odrastanja uinili su da svijet osjeaju duom i srcem, produhovljenou koja korijene ima u praiskonu, u prvotnoj Bojoj rijei koja je data za svagda, koja ovjeku prua utoite. Sve ostalo u ovom djelu ostaje skriveno, obavijeno platem tekog ivotnog iskustva, a dananji itatelj i ako pokua zaviriti u taj skriveni svijet, sante leda formirane od ivotnog jada i taksirata prijee mu potpunu spoznaju. Zato se u ovoj knjizi pripovijeda na vrlo zgusnut nain o sudbinama gdje ljepota, osjeaji i ljubav tek srameljivo uplovljavaju, ali bivaju tako jaki da ranjene i povrijeene due ipak u njima mogu pronai smisao bitisanja, rekla je Tiro-Srebrenikovi. Glavni lik Farukovog cvijeta je Lejla, nesumljivo veliki ovjek. Sama se morala nositi sa spoznajom kako je silovana i sama se iupati iz kandi stranih aveti koje pou pohoditi onda kada ostane sam. Ipak, to krhko bie na temeljima snage Boje rijei, vlastitog uma i krhotinama ranjene due smoglo je snage pronai previ put, oduprijeti se nasilnom izgonu iz vlastitog tijela nakon silovanja, ali s uasnim tjelesnim ozljedama koje e kao posljedicu imati teku neziljeivu bolest. Nedugo nakon to je pronala Faruka, svoju prvu mladenaku ljubav, Lejla umire. Tiro-Srebrenikovi je rekla da je Farukov cvijet knjiga koja nudi suvremenom itatelju svijet koji je teak, ali od kojeg ne moemo pobjei, o njemu moramo misliti. Lejla je samo simboli nekoliko desetaka tisua obeaenih djevojaka i ena, simbol ranjene i silovane Bosne, tema koja na umjetnikoj razini korespondira s opeljudskom tragedijom u bilo kojoj kulturi i bilo kom vremenu. U tekom vremenu rata na prostoru bive Jugoslavije od 1991.-1995. godine stvarala se povijest na bojnim poljima izmeu vojski, a fronte na kojoj su razum, ast i duh gubile ene, njih deseci hiljada i danas je nedovoljno istraeno. Bez oruja, bez ikakve zatite ene su bile mjesecima seksualno zlostavljane, sve dotle dok otrovno sjeme ne bi u njihovoj utrobi bilo toliko veliko da se vie nije moglo nita uiniti. Onda su ih zloinci putali. Koliko ih je takvih ena izvrilo suicid, kakav je njihov sadanji status, tretman blie okoline, kako ive i odgajaju vlastitu djecu roenu nakon silovanja? Pitanja koja i danas zjape kao avet. I nema odgovora. Sve je ponovno utnja i tuga neprebolna, kao i onda kad su ih pijane horde uzimale i odvodile na sakaenje dua i tijela. Zloini se nisu dogaali u zajednici kanibalskih plemena nego, gle nesree, u srcu civilizirane Europe, a bile usmjerene na Bonjakinje, Europljanke. O tome uti kako domaa, tako i strana javnost zbog vlastite nemoi ili zbog tabuiziranih stavova. U prvim godinama rata tema silovanja bila je donekle i aktualna, domai politiari su taj teki teret prebacili na meunarodne institucije ili feministike udruge, pa se o tome raspravljalo kroz pravne i politike instance. U dananje vrijeme kao da je tema silovanja postala preteka, svi su od nje pomalo umorni. Naalost, kolektivna tragedija silovanih ena prelazi u pojedinanu tragediju. U naoj kulturi silovanim enama je uskraena bilo kakva podrka, pa i ona materijalna. Postoje ratnici koji boluju od PTSP-a, a o silovanim enama u tom kontekstu nema niti govora. Danas svi ele to prije zaboraviti ratne traume, ali ne znaju da trauma potisnuta u podsvijest ponovo izaziva novu traumu i nezadovoljstvo. Rjeenje je u istini jer jedino istina moe biti vodilja silovanim enama, njihovim obiteljima i drutvu da krene u novi dan. Iako se radi o romaneskno formi, Farukov cvijet je upravo ono to nam ne dozvoljava da zaboravimo. Vama, znane i neznane ene posveujemo ovu veer u nadi da se vie nikad i nigdje ne dogode zloini koje ste vi proivjeli u logorima za silovanje, a kamo sree da su to bili logori smrti, jer smrt je bila bolja od ponienja, rekla je mr. Ajka Tiro-Srebrenikovi.

Gorka ratna tema

Azra Omanovi iz Vijea ena Islamske zajednice Zagreb je rekla da je autorica odabrala najosjetljiviju i praktiki neiscrpnu gorku bosansko-hercegovaku ratnu temu silovanja Bonjakinja kao ratnu strategiju i posljedice na rtvama. Za sada je to jedini roman koji se bavi ovom temom, to ne treba uditi. Omanovi je naglasila da je Farukov cvijet stidljivo i suzdrano ispriana pria o uasu kroz koji je prola Lejla, njegovana, mlada i ustreptala djevojka na pragu prve ljubavi. To romanu svakako nije mana, ve ga ini itljivijim. Osim toga, ne smeta mu niti nedostatak filigranske knjievne forme. Njegova ljepota je upravo u toj pomalo oporoj jasnoi i brzini radnje koja nam otkriva autoricu-novinarku i stavlja fabulu u centar panje. Silovanje ena Bonjakinja u proteklom ratu je tema koja e tek biti eksploatirana jer je objektivno proteklo malo vremena da bi se ensko bonjako bie saivjelo s injenicom da je zloin poinjen nad njim moda tei od zloina koji je posijao na tisue niana. Faruku iz prie su noge amputirane do koljena, ali kako izgleda amputirana dua? Postoji li za nju proteza? Farukov cvijet je ustvari pria o Bosni Bosni silovanih, Bosni osakaenih, Bosni poubijanih, Bosni oajnih majki kojima se dua kida nad sudbinama njihove djece, Bosni raseljenih i izgubljenih. Pa ipak, koliko god bila tuna ova pria, u njoj ima svjetla. Autorica je u nju ugradila jedan mali ilmihal koji osvjetljava put onima koji nastavljaju. Ovaj roman bi morao biti dio lektire, iako uvijek postoji pitanje treba li i koliko opteretiti mlade due ovim strahotama. Ipak, povijest Bonjaka i muslamana uope je pokazala da od zatvaranja oiju i uvanja snova nema nikakve koristi, rekla je Azra Omanovi. q Ismet Isakovi

Jasminka Ibrahimovi

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Tribina o aktualnoj politikoj situaciji u Bosni i Hercegovini

Bosansko-hercegovaka zbilja
U Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine etvrtom Dr. Sulejman Maovi, 13. svibnja 2010. doc. dr. Sanjin Halimovi je odrao predavanje na temu Aktualna politika situacija u Bosni i Hercegovini. Doktor znanosti Sanjin Halimovi je potpredsjednik Stranke demokratske akcije BiH, naelnik Opine Sanski Most i profesor na Biotehnikom fakultetu u Bihau. mogli su i neinicirati nikakve ragovore, ve ekati da se problemi rjeavaju u okviru institucija BiH, prvenstveno u Predsjednitvu i Vijeu ministara. Meutim, oni nisu pokazivali nikakvu spremnost i sposobnost za ozbiljan politiki dijalog i kompromis kako tada, tako ni danas, rekao je Halimovi. Istaknuo je da su oni koji su odbili Butmirski paket odbili i sve to je uz njega ponueno, a to je: bezvizni reim za graane BiH prilikom putovanja u drave Europske Unije od 1. sijenja 2010. godine, MAP-program ubrzanog lanstva u NATO-u i aplikaciju za kandidatski status BiH za lanstvo u Europskoj Uniji. Halimovi je rekao da su neodgovorni politiari zbog osobnih i uskostranakih interesa odbili i sve ostalo to Butmirski paket znai. A to je sve bolje od postojeih rjeenja. Potpredsjednik SDA je rekao da ovim paketom nisu obuhvaena i rijeena sva pitanja i problemi, ali jeste obuhvaeno 60% ustavnih problema. Zapitao se da li je zato to nije sve rijeeno trebalo kao u travnju 2006. godine odbiti ono to je ponueno, a to je: jaa drava BiH (nadlenosti), usaglaavanje s Europskim konvencijama o ljudskim pravima, Vlada umjesto Vijea ministara s tri nova ministarstva, te Europska klauzula kojom je definirano da na zahtjev EU drava BiH bude nadlena za sve zakone i njihovu implementaciju tokom procesa prikljuenja EU, to je 80% zakonske regulative u kantonima, entitetima i dravi. Sada kada su se SAD i EU povukle iz ovog procesa, moramo rei tko je odgovoran!? Svi osim SDA! Kako vrijeme bude prolazilo graani e se sve vie suoavati s poraavajuim injenicama i pogubnim posljedicama ovakve iskljuive politike. Za Dodika i Ivania je to bilo mnogo jer previe jaa dravu BiH, a slabi Republiku Srpsku. Za Ljubia i ovia premalo jer ne rjeava sve njihove zahtjeve, ukljuujui i dugoronu teritorijalnu reorganizaciju. Silajdi i Lagumdija odbili su Butmirski paket pod izgovorom da nije dovoljno i da ne popravlja sva loa rjeenja iz Daytona. Na kraju, rezultat svih politika Dodika, ovia, Ljubia, Ivania, ali i Silajdia i Lagumdije, jeste status quo, zadravanje postojeih loih daytonskih rjeenja i zaustavljanje Bosne i Her-

Aktualna politika situacija

Na poetku predavanja doc. dr. Sanjin Halimovi je rekao da je politika, ekonomska i financijska situacija u BiH sloena i teka, sa tendencijom daljnjeg uslonjavanja. To je posljedica kako objektivnih, tako i subjektivnih faktora. Uzrok tome je, prije svega, skupi i nefunkcionalni sistem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma s administrativnim jedinicama nastalim tokom rata i agresije u formi Republike Srpske, odnosno ratnom Hrvatskom zajednicom Herceg Bosnom. Subjektivni faktor podrazumijeva nekompetentnost, neodgovorne politike usmjerene prema etnikim, grupnim i privatnim interesima. esto se iza etnikih kriju grupni, osobni, materijalni, a ponekad i kriminalni interesi. Meunarodna zajednica predstavljena u formi OHR-a nije dosljedno i do kraja implementirala Daytonski sporazum. Ve tri godine imamo pasivnu poziciju OHR-a sa namjerom da on bude zatvoren, iako Daytonski sporazum nije proveden i nisu ispunjeni uvjeti i ciljevi definirani odlukama o njegovu zatvaranju. To moe imati tetne posljedice, ugroziti dostignuti napredak i sigurnost, kao i funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine. S druge strane, bh-politiari ne pokazuju spremnost za dijalog, dogovor i kompromis. Zaustavljanje pozitivnih procesa nastupilo je nakon ruenja aprilskog paketa ustavnih i drugih promjena. Stagnacija traje do danas. Bosna i Hercegovina i nai graani propustili su jo jednu ansu kada je odbijen Butmirski paket ustavne reforme, koji su predloile SAD i Europska Unija. Izgubili smo 2010. i jo etiri naredne godine, rekao je Halimovi. Podsjetio je da je okonan i prudski proces, koji je nastao kao posljedica sta-

10

Doc. dr. Sanjin Halimovi gnacije u provoenju reformi u periodu od 2006. do 2008. godine i neuspjelih skupova estorice lidera parlamentarne veine koji su odravani cijelu godinu u Sarajevu, Laktaima, irokom Brijegu, Mostaru, itd. Halimovi je istaknuo da je taj proces bio pokuaj da se rijei niz otvornih pitanja i problema. Pritom su postavljeni dobri okviri i principi za rjeavanje pitanja reforme Ustava, dravne imovine, popisa stanovnitva i povratka. Rijeeno je, i to na najbolji mogui nain ustavnim amandmanom vano pitanje preostalo iz Daytona pravni status Distrikta Brko. Prudski proces nije uspio zato to su principi i okviri rjeenja razliito tumaeni od njegovih sudionika i to je Dodik odustao od dogovorenih rjeenja. No tok i ishod ovog procesa bitno je utjecao odnos javnosti koja je promovirala politiku iskljuivosti i bila protiv politikog dijaloga, dogovora i kompromisa. To je u znatnoj mjeri zasluga onih koji nisu bili dio procesa. I sada smatram da su definirani principi i okvir korektan dogovor i kompromis koji vodi u pravcu rjeavanja navedenih problema. Na kraju, moemo zakljuiti da ovim procesom drava Bosna i Hercegovina nije nita izgubila, ali jeste dobila ustavni amandman za Distrikt Brko. Akteri prudskog procesa

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
cegovine na putu prema punopravnom lanstvu u EU i NATO-u. Tko ima mandat i pravo da Bosni i Hercegovini i njenim graanima oduzme budunost i prosperitet? Oni koji su odbili aprilski, pa sada i butmirski paket, ne nude nikakvu alternativu, naglasio je Halimovi. Hercegovine. Potpuno je jasno tko se danas ponaa suprotno poliikoj filozofiji i nainu djelovanja Alije Izetbegovia, a esto se poziva na njega i napada SDA, rekao je potpredsjednik SDA.

Popis stanovnitva
SDA podrava inicijativu da se nakon 20 godina napokon izvri popis stanovnitva bez etnikih, vjerskih i jezikih elemenata. Halimovi je rekao da e njegova stranka podrati popis koji e sadravati i ove odrednice, pod nekoliko uvjeta: da se osigura kredit za povratak izbjeglih i raseljenih u iznosu od 500 milijuna KM, da se izvri popis izbjeglih i raseljenih u BiH, da se odgodi primjena rezultata popisa stanovnitva pri konstituiranju vlasti, te da se do odreenog datuma primjenjuje popis stanovnitva iz 1991. godine. Neusvajanje Zakona o popisu stanovnitva znaio bi probleme s Europskom Unijom, koja trai da se popis uradi kada i u regiji (2011. godine), zatim nedostatak relevantnih pokazatelja za ekonomsku, socijalnu i drugu politiku. Osim toga, Republika Srpska e obaviti popis na svoj nain, koji nee biti priznat od meunarodne zajednice (moda jedno vrijeme), ali e se primjenjivati. Pretpostavka je da se veina Bonjaka nee odazvati pozivu za popis. Ako se usvoji Zakon o popisu stanovnitva, onda e Bosna i Hercegovina ispuniti jedan od uvjeta Europske Unije i stvoriti podlogu za donoenje niza odluka za definiranje ekonomske i socijalne politike. Openito, popis e pokazati da u Bosni i Hercegovini ivi oko 3,5 milijuna stanovnika, od kojih su preko 50% Bonjaci, preko 30% Srbi, do 12% Hrvati i do 5% ostali. U Republici Srpskoj e se pokazati da Srbi ine ubjedljivu veinu od oko 80%, a u Federaciji BiH Bonjaci oko 70%. Takoer, po prvi puta bi se Bonjaci na popisu stanovnitva izjanjavali kao etnika kategorija i potvrdilo bi se da bosanski jezik govori preko 50% stanovnitva. Koje su opasnosti? Prvenstveno zloupotreba popisa i manipuliranje podacima. Jednima to moe biti osnova za otcjepljenje ili stvaranje srpske drave, a drugima to moe biti izgovor za tvrdnju da je BiH bonjaka ili bonjako-muslimanska drava. Moramo svakako voditi rauna i o tim opasnostima, ali popis stanovnitva ne moe niti podijeliti niti sauvati neku dravu, posebno Bosnu i Hercegovinu. BiH e opstati kao drava, cjelovita i demokratska, ali samo kao drava ravnopravnih naroda Bonjaka, Srba, Hrvata i ostalih. Samo ukoliko za to postoji volja svih njenih naroda i da smo spremni da zajedno obnavljamo multietniko drutvo u kojem e meusobne razlike biti prednosti i bogatstva, a ne razlog za sukobljavanje, rekao je Halimovi.

Dravna imovina
Halimovi je rekao da je stav SDA da se pitanje dravne imovine mora rijeiti zakonom koji e propisati da sva imovina bive zajednike drave SFRJ i Republike BiH bude uknjiena na dravu. Tek onda, nakon to drava evidentira i odredi to je potrebno za rad i djelovanje njenih institucija (postojeih i buduih), ostalo se prenosi u vlasnitvo entiteta, kantona i opina. Ovo pitanje je na isti nain rijeeno u ostalim dravama s podruja bive SFRJ. Znam da se mnogima ne svia Republika Srpska, ali to je rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavna kategorija, isto kao i Federacija BiH, kantoni i opine. Ovdje treba istai, jer je to predmet estih zlonamjernih manipulacija, to predstavlja dravna imovina. To je imovina bive SFRJ, prvenstveno Sekretarijata za narodnu obranu, DKP i imovina Republike BiH. esto se javnost dovodi u zabludu priom kako se ovim zakonom navodno dijele rijeke, vodotoci, ume, putevi i druga javna dobra, kao i imovina privatiziranih poduzea i slino. To nije tono! Predmet ovog zakona je 90% imovine bive JNA kasarne, vojni poligoni, itd. koja se najveim dijelom koristi za potrebe Oruanih snaga BiH ili je data na koritenje univerzitetima i drugim odgojno-obrazovnim institucijama, medicinskim ustanovama, opinama. Vjerojatno je dio te imovine nezakonito rasporeen, a to emo sa sigurnou znati nakon usvajanja zakona. Neki demagozi ili neznalice rjeavanje pitanja dravne imovine nazivaju podjelom Bosne i Hercegovine, to nije tono! Istina BiH je na odreeni nain podijeljena u Daytonu, a takve demagoke floskule koriste uglavnom oni koji su sudjelovali u postizanju Daytonskog sporazuma, u kojem se navodi da se BiH sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Ovo to mi predlaemo znai da drava Bosna i Hercegovina treba da u zemljinim knjigama bude registrirani vlasnik cijele imovine i da nakon toga drava BiH dio imovine prenese u vlasnitvo svojim niim razinama. Sada se sva a imovina vodi ili na SFRJ Sekretarijat za narodnu obranu, nezakonito na RS ili druge subjekte opine, institucije ili fizika lica, rekao je Sanjin Halimovi.

Peti kongres SDA i Alija Izetbegovi

Halimovi je naglasio da je na Petom kongresu SDA pokazana politika zrelost i ozbiljnost, ali i demokratski kapacitet i jedinstvenost. Smatra da u SDA ima prostora za sve one koji interes drave stavljaju iznad pojedinanih, grupnih i uope privatnih interesa. SDA e nastaviti proces demokratizacije i na unutarnjim razliitostima jaati svoje jedinstvo. Halimovi je rekao da je stranka u kojoj svi jednako misle ustvari stranka u kojoj nitko nita ne misli. U narednom periodu nastavit e se proces bolje organizacije stranke, ukljuujui i statutarne promjene. SDA je svoju politiku prilagoavala i ubudue e prilagoavati vremenu i prilikama u kojima djeluje. Nekim to slui kao povod da napadaju SDA kako navodno naputa ideju i viziju Alije Izetbegovia. To ine neki pojedinci, koji su u nekim periodima ivota rahmetli predsjednika Izetbegovia s njim politiki suraivali, ali su se uglavnom razili ili od njega udaljili jo za njegova ivota. Neki su mu bukvalno zagoravali ivot raznim spletkama i podmetanjima, neki su osnovali svoje stranke, itd. Nas uglavnom napadaju oni koji rade i ponaaju se suprotno politikoj filozofiji Alije Izetbegovia. To je prilika da se podsjetimo koja je politika filozofija i kako je politiki djelovao Alija Izetbegovi. On je bio ovjek dijaloga i dogovora, imao je hrabrost da pravi kompromise u interesu Bosne i Hercegovine. Svoju politiku je definirao kao realnu politiku korak po korak, ali stalno naprijed. Bio je svjestan znaaja suradnje s meunarodnom zajednicom, posebno Sjedinjenim Amerikim Dravama i Europskom Unijom. Na Osnivakoj skuptini 26. maja 1990. godine je rekao, a kasnije esto ponavljao: Jednako su opasni oni koji zagovaraju podjelu Bosne i Hercegovine, kao i oni koji zagovaraju bonjako-muslimansku BiH! Kada su mu u ratu, u najteim trenucima, nudili takvu opciju, a neki najblii suradnici ga nagovarali da prihvati uspostavu tzv. bonjake BiH, Alija Izetbegovi je to odbijao, svjestan pogubnosti takve ideje. Vidio je mnogo dalje od tadanjih, ali i sadanjih zagovornika stvaranja bonjake Bosne i

11

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Izborni zakon

Predsjednitvo SDA usvojilo je stav o izmjenama Izbornog zakona kojima se predvia uvoenje zatvorenih kandidacijskih lista. Takvim rjeenjem bila bi osigurana ravnomjerna teritorijalna zastupljenost, neophodna etnika zastupljenost, zastupljenost ena i mladih, te kvalifikacijska zastupljenost. Halimovi je rekao da kritiari ovakvog stava istiu kako se graanima uskrauje mogunost izbora i smanjuje zainteresiranost kandidata (koji su zvan tzv. zone prolaznosti) za predizbornu kampanju. On smatra da je to donekle tono, ali su daleko vei pozitivni efekti i opa korist od zatvorenih lista. Dosadanje iskustvo pokazalo je da postojei sistem otvorenih lista ne moe osigurati ravnomjernu regionalnu i etniku zastupljenost, te zastupljenost ena i mladih u zakonodavnim tijelima. Sve zemlje u okruenju, pa i 80% zemalja Europske Unije i Vijea Europe, imaju sistem zatvorenih lista. Poseban problem postojeeg izbornog sistema je to nakon izbora, izabrani kandidati mogu postati tzv. nezavisni poslanici ili prei u drugu politiku stranku. Pritom mogu ostvariti iskljuivo line materijalne i druge interese, a stranka zahvaljujui kojoj je dobio mandat, ostaje bez jednog mandata. Zato SDA smatra da je bolje i korisnije imati sistem zatvorenih lista kakav imaju i ostale zemlje u regionu i Europskoj Uniji, rekao je Halimovi. na sve to nije u interesu drave Bosne i Hercegovine. Mi emo i dalje suraivati s Islamskom zajednicom na svim nivoima. Nikada nismo, niti emo se ubudue mijeati u njen rad, posebno ne u procesu izbora i imenovanja vjerskih autoriteta. Ostajemo pri svome stavu Islamska zajednica je vjerska institucija i treba da se bavi pitanjima iz vjerskog aspekta ivota muslimana, a SDA je legitimni politiki predstavnik graana, meu kojima su svakako i Bonjaci. SDA e artikulirati njihove politike interese, a oni e uvijek biti interesi drave Bosne i Hercegovine, rekao je Sanjin Halimovi.

to i kako dalje?
Osnovno pitanje je to i kako dalje? S kim i na koji nain prevazii krizu i rijeiti nagomilane probleme? Pogotovo to je jasno da aktualni politiari nisu spremni za dijalog, dogovor i kompromise, a OHR, SAD i EU nee raditi na posao. Sa druge strane, veina politiara nastavlja sa politikom povlaivanja opravdanim zahtjevima brojnih populacija koje stalno trae vea izdvajanja iznad realnih financijskih mogunosti. Kako SDA vidi mogue rjeenje? Mislim da pogotovo sada, kad smo ostali sami, bez aktivnog de facto ugaenog OHR-a, unutarnji dijalog, dogovor i kompromis nemaju alternativu bez obzira koliko nam se sviali ili ne izabrani predstavnici drugih naroda i graana. Moramo biti svjesni da u BiH nema idealnih rjeenja, jer ono to je idealno za Sarajevo nije za Banja Luku, ponekad ni za Tuzlu, Zenicu, itd. U Bosni i Hercegovini su mogua samo realna rjeenja, a to su ona o kojima se dogovorimo. Alternativa tome su podjele i sukobi, a smatramo da u Bosni i Hercegovini, niti izvana nje, nitko ne eli sukobe. Dogovorimo ono to je mogue danas, a to nije ostavimo za sutra. Ali mora biti kontinuirani dijalog i dogovaranje, ne smije biti stagnacije. Moramo ii naprijed, makar korak po korak, ali naprijed. Nadamo se da e prevagnuti razum i svijest o nunosti dogovora, da emo sustii Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, da e nai graani putovati bez viza u zemlje EU, da e Bosna i Hercegovina aplicirati za kandidatski status za lanstvo u Europskoj Uniji i biti primljena u MAP, a potom to prije u NATO. Stranka demokratske akcije e, kao i do sada, sigurno biti dio rjeenja, a ne problema, zakljuio je doc. dr. Sanjin Halimovi, potpredsjednik SDA i naelnik Opine Sanski Most. q Ismet Isakovi

12

Odnosi s Islamskom zajednicom

Potpredsjednik SDA je rekao da su odnosi s Islamskom zajednicom uvijek bili dobri na svim nivoima njene organizacije od Medlisa, preko Muftijstva do Rijaseta. SDA cijeni sve to je Islamska zajednica uinila i to ini za Bosnu i Hercegovinu. Uvijek je pomagala njezin rad i aktivnosti kao lanovi Islamske zajednice, ali i u okviru institucija vlasti, prvenstveno kroz pomo u obnovi poruenih vjerskih objekata, financiranju odgojno-obrazovnih institucija, humanitarnih i slinih akcija. U okviru mogunosti drave vraen je dio vakufske imovine (kao i drugih vjerskih zajednica u BiH), radi se na donoenju Zakona o denacionalizaciji, itd. Drugi su se samo razmetali priom, ali mi smo konkretno pomagali Islamsku zajednicu. Vjerojatno to nekima nije dovoljno. Uvijek se moe uiniti vie, ali i manje nego to je uinila SDA. Povreme-

J O U R N A L

ni nesporazumi i neslaganja postoje meu svim akterima drutveno-politikog ivota, pa i izmeu SDA i Islamske zajednice kao politike stranke i vjerske institucije. Jedan od sluajeva naeg mimoilaenja su i fantomske, navodno OHR-ove sheme plasirane od medija koji sada postaju bilteni novoosnovane stranke jednog lica SBB, odnosno njenog vlasnika (Fahrudin Radoni, op.ur.). Naalost, neki pojedinci iz Islamske zajednice uvueni u politike intrige i interese vlasnika SBB dali su politike ocjene s kojima se SDA nije mogla sloiti. Morali smo reagirati, ali ne protiv Islamske zajednice, ve protiv neutemeljenih ocjena da su OHR i njegovi slubenici antibonjaki, da je na sceni tzv. rjeenje bonjakog pitanja aludirajui na rjeavanje jevrejskog pitanja u Drugom svjetskom ratu, da je Bosna i Hercegovina Guantanamo, itd. SDA je reagirala izriito iznijevi svoje stavove i neslaganje s navedenim ocjenama. Drugo je pitanje to su neki sebe prepoznali. Normalno, mi nikome, pa ni vjerskim zajednicama, ne osporavamo da prezentiraju svoje politike ocjene. Meutim, one moraju biti svjesne da u tom sluaju stupaju na politiku pozornicu i da e SDA u tim sluajevima reagirati podrati ukoliko je to u skladu sa njenim politikim opredjeljenjima, ili odbiti ako se sa njima kosi. Pogotovo emo negativno reagirati

BONJACI U HRVATSKOJ KDBH Preporod na 7. Zagrebakom sajmu knjiga u Profil Megastoreu

Promocije novih knjiga Seada Begovia

Knjiga kratkih pria Dibrilove oi u izdanju KDBH Preporod i zbirka pjesama Uresi u izdanju V.B.Z.-a nove su knjige Seada Begovia. Po dubokom uvjerenju urednika obje knjige, knjievnika Ervina Jahia, rije je o vjerojatno najuzbudljivijem predstavniku srednje generacije hrvatskih pjesnika.
Griki top, iji udar nepogreivo prepolovljuje dan na dva jednaka dijela, sluio je i kao neka vrsta najave poetka programa pod nazivom Knjige ispod ekia (predstavljanja knjiga domaih autora tono u podne), a kojim su zapoinjala dogaanja na 7. Zagrebakom sajmu knjiga u Profil Megastoreu. Niti osmi dan sajma, 19. svibnja 2010., u tom smislu nije se razlikovao od drugih, a knjiga s kojom su se posjetitelji imali prilike upoznati bila je zbirka pria Dibrilove oi poznatog pjesnika, kritiara i novinara Seada Begovia. Kratke prie izale su u izdanju KDBH Preporod. Knjigu je, uz autora, predstavio urednik Ervin Jahi, a dramski umjetnik Filip ovagovi je proitao nekoliko pria. Veina predstavljanja knjiga nalik je kao jaje jajetu, u kojima autor najee sjedi izmeu urednika knjige i jo jednoga gosta, a zatim se u iduih sat vremena natjeu tko e vie pohvaliti knjigu. Tu zadanu formu je, meutim, na predstavljanju Begovievih Dibrilovih oiju izmijenila upravo publika, koja je, nakon to je paljivo odsluala urednikove ocjene i jednu priu, poela traiti od ovagovia da ita jo i jo i, tovie, naruivati prie iz zbirke. Takav, prilino neoekivan razvoj dogaaja pretvorio je ovo klasino knjievno predstavljanje u vrlo zanimljivo pripovjedako iskustvo, kako za publiku, tako i za predstavljae zbirke. Dok je ovagovi itao prie uskakao je Begovi sa svojim opaskama i primjedbama, na to je ovagovi duhovito odgovarao. To ne treba uditi jer su pjesnik i glumac dugogodinji prijatelji.

13
Promocija Dibrilovih oiju Ervin Jahi, Filip ovagovi i Sead Begovi povjedake elaboracije, usuprot pitomoj teologiziranoj slici srnog meleka, posve je lien kreposti i vrlina. Protagonisti njegovih pria ljudi su iz polusvijeta, vie u donjem negoli u tzv. gornjem svijetu, marginalci neistih identiteta, individue s ruba svijeta. Oni su tuom intervencijom ubaeni u ivot u kojem se imaju koprcati sa zlom, nasiljem, zakonom ulice, nametnutim im drutvenim i vlastitim ogranienjima, poudom i prokletstvom, drutvenom oholou ili svojom nekonvencionalnom prirodom. Njihova intima uglavnom je animalna, pred njom nam zastaje dah, ona nam prua naturalistiku projekciju izgona iz ovosvjetskog drutvenog raja. Begovi svoje blatne ljude i blatne rijei, kako bi rekao Mato, hrani u prostoru groteske i pogoni ih erotskim opsesijama nerijetko izvitoperenim u skaredno i lascivno. Kad mu stvarnost nije dovoljno degutantna i prokleta, autor inteligentno dozove pokoju traumu i fantastizira svijet emocionalnog debakla i moralnog pada u nitavilo. No, on atavistikim svjetovima veine svojih pria pridruuje i prie znakovite refleksije i meditativnosti, koje kao da hoe zaiti rane na dui svijeta i vratiti mu izgubljeni integritet. Psi i make, kada ljudi spadnu na manjinu, dobro mu dou kao supstitut izgubljenom licu ovjeanstva. A zlo se, premda u ovim priama oito ima vie vremena i volje, suspendira dobrim, kritiki je objasnio Ervin Jahi.

Ja, bijednik i fukara

Sead Begovi autor je brojnih pjesnikih i kritikih knjiga, no manje je poznato kako je i autor kratkih pria. Autor pogovora Zdravko Zima istie kako Begovieve proze karakterizira skok u grotesku, fulminativna mata i eksplozija erotinog, te da je Begovi goropadni orkan koji rui sve pred sobom. I doista, ini se kako se autor nimalo ne sustee u prikazu sumorne tranzicijske stvarnosti. Junaci njegovih pria su imigranti, etniki mjeanci, boemi, redikuli prepuni izmiljenih pria, odnosno, jednim rijeima, ljudi s margine. Pritom autor ustrajava na prikazu drastinih drutvenih razlika. Tako u naslovnoj prii Dibrilove oi suprotstavlja britansku Kraljicu majku i malu djevojicu Mejremu, imigranticu koja na putu u Njemaku ostaje bez majke: Tako se, eto, dogodilo da u jednoj rupi Europe jedna djevojica oblai crnu kou, ne znaju-

Svijet emocionalnog debakla

Knjievnik Ervin Jahi je rekao da ni este poetske proteze, ni poetizirani izleti ne mogu sanirati ranjene due Begovieve kratkoprialake proze, intime izgnane iz centralne loe vremena i prostora. Svijet Dibrilovih oiju, unutar Begovieve pri-

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
i za jutarnji izlazak Kraljice majke. U ivote ljudi koji samo pokuavaju preivjeti uplee se politika, pa im se ini, kao npr. Ivi Ladiu, junaku prie Politika u jednom danu Ive Ladia, da prokleta politika moe imati svoju produenu ruku i u roenom sinu. Begovi se nerijetko utjee hipertrofiji: opisi krajolika u nekim njegovim priama nisu lirski, a slike kaljua, pliaka punih ekreta krleijanske su i jo vie podcrtavaju i autorovu sliku svijeta. Naime, ini se kako svijet i nije nita drugo nego movara. Brak je esto prikazan ne kao utoite, nego kao bojno polje na kojem se brutalno razraunavaju nekad bliski partneri, i u tim bitkama ne tede ni sebe ni ivote drugih. To je odlino prikazano u prii Rastava. Begovievi junaci ne tede se nimalo, sa sjetom se prisjeaju godina koje su nepovratno prole, ili se, kao u prii Ja, bijednik i fukara, obraunavaju sami sa sobom, odnosno s vlastitim promaenim ivotom, pa se na kraju preputaju fatalizmu: ...vrijeme je prolazilo i morao sam isto tako primijetiti da je to nebo oduvijek isto nebo, zaleeno kao i ovo godinje doba kada kreem na put, a da uope ne znam kamo sam se zaputio, u oevim iznoenim cipelama i u starom kaputu moga tasta. Ja, koji to zapravo nikada nisam bio, ve bijednik i fukara. U prii Zora autor uvodi junaka koji nosi njegovo ime, i spajajui lirsko, kroz stihove Jevgenija Zamjatina, i ironino, pisac stvara eleginu atmosferu. U knjizi nalazimo i prie kao to je Ruica i Smajo, u kojoj autor poetino opisuje zbliavanje dvoje osamljenih ljudi, koji unato razlikama u podrijetlu i navikama, u razgovoru o vlastitim ivotima, postaju bliski. U prii Vikenda upravo je pas lutalica onaj koji pripovijeda svoj ivotni put i autor ne proputa povezati kranstvo i islam, odnosno proimanje razliitih kultura. U meditativnoj prii Corpus Christi nalazimo i eksplicitno zagovaranje vjerskog interdijaloga jer sve su vjere impresivno Boje djelo uz vodu.U knjizi nalazimo i niz poetsko meditativnih zapisa, koji pokazuju da je Begovi ipak najbolji u lirskim dionicama, koje se ponegdje mijeaju i s groteskom, kao u, primjerice, pjesmi u prozi Bila je udna ta ker. Na kraju treba istaknuti kako je Zima u pravu kada tvrdi da ova knjiga legitimira Begovia kao pjesnika koji zna biti okrutno prozaian i pripovjedaa koji ima sluha za jedva ujne lirske interludije. gija ove knjige-koncepta inzistira na ravnopravnom supostojanju dvaju i vie jezinih, stilskih, kulturolokih, emocijskih pa i antropolokih svjetonazora onome koji promie suvremena praksa tokavskoga knjievnoga standarda i onome koji ishodi iz kajkavskog ili akavskog naslijea te bosanskog i slovenskog, a tek mjestimino srpskom a manje na mijeanju, hibridizaciji ili kakvoj obveznijoj, strukturnoj meuovisnosti njihovih udjela u pjesmi. Sead Begovi je i novim rukopisom Uresi jedan od najsugestivnijih lirskih mehaniara kvarova nastalih za prebrzih vonji urbanim nervozama u svojoj, srednjoj generaciji hrvatskih pjesnika, ali, po mom dubokom uvjerenju, vjerojatno i njen najuzbudljiviji predstavnik, zavrio je pohvalom svoj osvrt Ervin Jahi. O knjizi je pohvalno govorio i Branko Male, kao i o ukupnom Begovievom pjesnikom opusu. Ustvrdio je da je Begovi objavio sedam knjiga pjesama (i nekoliko knjiga kritika, kao i knjigu kraih proza). U prvim je zbirkama krajem 70-ih godina 20. stoljea odmah naznaio vlastitu poetsku strategiju pripadajui u irem smislu tada popularnoj oznaiteljskoj sceni. Orijentir druge faze autorova pjesnitva nije vie izmeu teksta i svijeta nego se pomireni lirski Subjekt nalazi u ozraju transcendencije, vrhovne duhovnosti, Boga... koji pokazuje sveopu suosjeajnost i pritom naklonost za ideologiju malih stvari: skromnost i jednostavnost, trpeljivost i zajednitvu. Osobni mir autor je pronaao u skromnosti, zadovoljstvu pisanja i komentiranja, kao i u nesumnjivoj tihoj srei u obiteljskoj komunikaciji. O knjizi je govorio i sam autor koji je rekao da je zamiljena kao jo jedan povratak na mala vrata u veliku i bogatu kuu hrvatskog jezika i to s najljepim njegovim osobinama: stilskim sredstvima i idiomatskom fakturom akavskog i kajkavskog dijalekta uz fundamentalnu osnovicu standardnog hrvatskog jezika. No, obilato se koristi i bosanski jezik s neizostavnim turcizmima (barem kada je rije o bosanskim muslimanima). Mjestimice se koristi, kao poetski materijal i slovenski i srpski. Kao zagrebakom kajkavcu slovenski mi se jezik naprosto namee. Bit e da je to ljubav roena zbog nepodnoljive blizine. A, Sead u meni logino i hereditarno voli bosanski jezik kojim ne govori i ne pie ali ga nekritino voli. Neto slino zbilo se i sa srpskim jezikom u dvije aplikacije, to je svojevrsni flash back na prola vremena, bez ikakvih politikih i inih primisli, objasnio je Sead Begovi. q Mr. sc. Stipe Jeli

14

J O U R N A L

Zbirka pjesama Uresi

Samo tjedan dana nakon promocije Preporodove knjige Dibrilove oi, Sead Begovi je u knjinici Bogdana Ogrizo-

via predstavio novu knjigu pjesama Uresi u izdanju zagrebakog V.B.Z.-a. Na promociji su govorili knjievnici Branko Male i Ervin Jahi. Poezija Seada Begovia nikad nije bila predvidljiv i u biti dovren projekt. Iako je njegov autorski integritet posve neupitan, svaka mu nova zbirka pjesama na drukiji nain naglaava poetske i ivotne prostore. Uistinu je tako i s nedavno objavljenom zbirkom Uresi, podnaslovljenom Aplikacije. Ona, naime, donosi novine u ionako ve snano razigranu Begovievu poetiku, koja je slitina raznorodnih pjesnikih iskustava. U svojoj novoj zbirci pjesama Uresi Begovi svoju i tako raznovrsnu poetiku uistinu ureuje jo jednim iznaaem. Uobiajenom, naime, korpusu neke pjesme na standardnome hrvatskom jeziku dodaje, kako ih naziva, aplikacije svojevrsne viestihovne umetke na kajkavskome i akavskom dijalektu te na bosanskom, srpskom i slovenskom jeziku. Seadov lirski subjekt moe biti, primjerice, nesputani hedonist, uveli Casanova, skrueni bogoispovjedalac, jezini ongler, srani potovatelj i protagonist razliitih religijskih i kulturnih tradicija, brutalni puteni nasrtljivac, njeni suprug, a u jednoj prethodnoj zbirci i djevojka koja poputa pred silinom spomenutoga nasrtljivca. Knjievnik Ervin Jahi primijetio je da pjesniki koncept mijeanja dvaju ili vie idioma unutar pjesme nije posve nov u nas, i ima svoje vie-manje brojne praktiare, ali je prvi put razvidan i tako eksplicitno formuliran u pjesnitvu Seada Begovia, odnosno u njegovu najnovijem rukopisu Uresi. Prvovrsno, poetska ideolo-

BONJACI U HRVATSKOJ Promocija posljednje generacije maturanata Zagrebake medrese Dr. Ahmed Smajlovi

Posljednja prozivka maturanata

U subotu, 22. svibnja 2010. godine, poslije podne namaza, u Zagrebakoj damiji sveanom akademijom promovirana je 15. i ujedno posljednja generacija maturanata Zagrebake medrese Dr. Ahmed Smajlovi. Medresa, koja je utemeljena u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu i uslijed izbjeglikog egzodusa Bonjaka, svakako e zauzeti znaajno mjesto u povijesti islama i muslimana u Hrvatskoj. Kroz njene su uionice prole stotine izbjeglike djece, mladia i djevojaka, kojima je u to vrijeme Medresa bila i kola i dom, a mnogima od njih profesori postali drugi roditelji. Za malo vremena, Zagrebaka je medresa postala respektabilna srednjokolska institucija u kojoj je predavalo vie sveuilinih profesora i eminentnih strunjaka iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nijedna druga zagrebaka srednja kola ne moe se pohvaliti injenicom da je u isto vrijeme imala u nastavnikom kolektivu pet doktora znanosti, kao to to moe Zagrebaka medresa. kolu je 2000. zvanino priznalo i Ministarstvo obrazovanja i porta Republike Hrvatske. Od te godine maturanti Zagrebake medrese dobili su mogunost upisati bilo koji fakultet u Hrvatskoj. Prije toga uglavnom su upisivali fakultete u Sarajevu i nekim islamskim zemljama. Danas, nakon zavrenih fakulteta i poslijediplomskih studija, meu bivim uenicima Zagrebake medrese ima imama, muallima, diplomata, savjetnika, direktora banaka, voditelja mnogih odgovornih slubi u drutvenom i javnom ivotu, to je najbolji pokazatelj da je Medresa i u tom segmentu ispunila svoju misiju te opravdala svoje postojanje. Njeno je mjesto ve uspjeno zauzela Islamska gimnazija sa kurikulumom ope gimnazije, uz dodatak Arapskog jezika, Kurana i kuranskih nauka, Islamske kulture i civilizacije i Islamskog vjeronauka.

Posljednja generacija uenika Zagrebake medrese osvajanja Hrvatske i organiziranja drutvenog, politikog i vjerskog ivota u 16. i 17. stoljeu, zatim vremenu protjerivanja muslimana iz Hrvatske i ponovnog naseljavanja poetkom 20. stoljea, te osnivanju, rastu i napretku institucija Islamske zajednice, pa sve do njene dananje pozicije i uloge u hrvatskom drutvu. Program su dodatno uljepali izvedbom nekoliko predivnih ilahija i recitala. medrese te je obnaao dunost direktora nekoliko mjeseci. Mnogo je i zagrebakih dematlija svojim prilozima pomagalo rad Medrese. Kao najveem donatoru posebno priznanje je dodijeljeno obitelji Berber, koji su svaki mjesec, vie od 10 godina, Medresi donirali 500 eura za potrebe stipendiranja nadarenih uenika. Priznanje je urueno Adaleti Berber, supruzi poznatog umjetnika Mersada Berbera. Zasluge su priznate i g. Halidu Jasinu, uposleniku Meihata, zaduenom za odnose sa islamskim svijetom. Zahvaljujui aktivnostima g. Jasina, za Medresu se ulo i u islamskom svijetu odakle su pristizale i brojne donacije. Priznanje i novanu nagradu dobila je i biva kuharica Dervia Mahmi, koja je u vrijeme rata, a i kasnije estito obavljala svoj posao i svima ostala u dobroj uspomeni. Medresa je pokazala da ne zaboravlja i tzv. obine ljude i da su zapravo svi vani u uspjehu i napretku jedne institucije kakva je Medresa.

15

Posebna priznanja
Nakon to su maturanti izveli akademiju, dodijeljena su posebna priznanja osobama koje su na neki nain dodatno obiljeile i svojim trudom i znanjem pomogle rad Zagrebake medrese. Priznanje je dodijeljeno muftiji evki ef. Omerbaiu, jednom od inicijatora organiziranja Zagrebake medrese. Tako je priznanje dodijeljeno prvom ravnatelju Mustafi Beiroviu, danas uspjenom vlasniku izdavake kue Bemust. On je obnaao funkciju ravnatelja od 1993.1996. godine. Priznanja su dodijeljena i drugom ravnatelju Medrese, gosp. Muratu Hadismjaloviu, koji je tu dunost obnaao 14 godina, zatim prof. dr. Remziji Hadiefendi-Pari, profesorici bosanskog i hrvatskog jezika i odgajateljici, prof. Avdi Imiroviu, tajniku Medrese i profesoru nekoliko predmeta, i dr. Azizu ef. Hasanoviu, profesoru Imaeta i Dawe i odgajatelju. Njih su troje bili ukljueni svo vrijeme u odgojno-obrazovni proces u Medrese. Ovdje emo spomenuti i prof. dr. efika Kurdia koji je bio ukljuen u formiranje Zagrebake

Obraanja
Maturantima 15. generacije Zagrebake medrese uspjean zavretak kolovanja estitao je muftija ljubljanski dr. Nedad ef. Grabus. U svome obraanju istaknuo je podatak da je u svakoj generaciji Zagrebake medrese zavrilo i nekoliko uenika roenih u Sloveniji. U 15. generacija pet uenika iz Slovenije proglaeno najboljim u svojoj generaciji, na to je osobno ponosan. Desetak njih je danas aktivno uposleno u Islamskoj zajednici u Sloveniji. Za njega je Medresa zato i vie nego ispunila svoju mi-

Sveani program
Islam i muslimani u Hrvatskoj bila je tema akademije zadnje generacije maturanata Zagrebake medrese Dr. Ahmed Smajlovi. Kroz niz tekstova maturanti su prisutnima ponudili informacije o povijesnom hodu odnosa Hrvatske i islama u razliitim povijesnim razdobljima; od prvog susreta muslimanskih trgovaca s hrvatskom obalom u 10. stoljeu, turskih

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
siju. Zahvalio se svome kolegi muftiji Omerbaiu, ravnatelju Medrese i cijelom nastavnikom kolektivu na uspjenoj misiji organiziranja i voenja kole i izrazio elju da se nastavi dobra suradnja i sa novom kolom Islamskom gimnazijom koju e, kako je rekao, toplo preporuiti polaznicima islamskog vjeronauka u Sloveniji. kolovanja, ali im ukazao na dravnu maturu koju moraju pisati i koja ih uskoro oekuje. Od te mature ovise njihove mogunosti upisa fakulteta u Hrvatskoj, jer prijemnih ispita vie nema. Fakulteti primaju samo one uenike koji ostvare odreen broj bodova na dravnoj maturi i zadovolje postavljene kriterije. Prisutne je goste zatim ukratko upoznao s radom Islamske gimnazije i pozvao ih da svoju djecu povjere Islamskoj zajednici, odnosno Islamskoj gimnaziji kao koli koja nudi drugaije i kvalitetnije mogunosti od drugih gimnazija u Zagrebu. Nakon obraanja ravnatelja Medrese, razrednik 15. generacije doc. dr. Aziz ef. Hasanovi izvrio je posljednju prozivku maturanata. Dr. Hasanovi je bio razrednik i odgajatelj prvoj, a poklopilo se i posljednjoj generaciji maturanata. Kao razrednik je izveo i treu, sedmu i jedanaestu generaciju. Zajedno sa dr. Hasanoviem, dunost razrednice i odgajateljice prve i posljednje generacije imala je i prof. dr. Remzija Hadiefendi-Pari. Ukljuen od samog osnutka Medrese u odgojno-obrazovni proces na kraju je u kratkom obraanju priznao je da je naalost bilo i uenika i uenica koji nisu bili za Medresu i to slikovito izrazio od svake se ptice meso ne jede, no velika veina uenika i uenica, estita su djeca koja e uz Allahovu pomo sigurno uspjeti u ivotu i biti dobri promotori islama i Islamske zajednice. Maturanti posljednje, 15. generacije Zagrebake medrese su: Aganbegovi Fatima, Alii Sead, Halilovi Melvis, Hanifi Asmir, Hodi Amina, Hozanovi Said, Idrizi Senat, Kari Semir, Karo Merlina, Karo Roberta, Melki Selma, Menzil Enisa, Mudrov Deneta, Muhtari Neira, Mujkanovi Beisa, Salija Samija, Selimovi anela, Smaji Haris, Softi Meliha, Tiri Ramiza, Turan emila i Zubovi Nadin. Uenik generacije je Asmir Hanifi, a uenica Neira Muhtari koja je dobila i posebno priznanje za brojne aktivnosti i natjecanja u kojima je uspjeno uestvovala. Maturanti su pripremili prigodne poklone profesoricama: prof. dr. Remziji Hadiefendi-Pari, koja je osmislila scenarij sveane akademije i cijelo vrijeme pomagala maturantima u uvjebavanju programa, Lamiji Alili, Edini Gui i Elmi Opardiji. Poseban poklon uruili su svome razredniku dr. Hasanoviu i u tako mu zahvalili na uloenom trudu. predsjednik kolskog odbora u vie mandata. Muftija Omerbai je sa malim prekidima cijelo vrijeme bio aktivno ukljuen u nastavni proces u Medresi. Predavao je Povijest islama i Arapski jezik, a kasnije Dawu. Njemu je 15. generacija Zagrebake medrese jedan od najboljih poklona za 35 godina rada u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. U svome se obraanju osvrnuo na najvanije momente rada Zagrebake medrese i naglasio da je ta kola educirala 80% imamskog i muallimskog kadra danas uposlenog u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Ostat e zabiljeeno da je Zagrebaku medresu zavrilo 50 uenika roenih u Zagrebu, a prije rata samo je jedna uenica pohaala Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Pored Zagreba, medresu su zavrili brojni uenici iz svih medlisa i gradova Hrvatske: iz Siska, Rijeke, Pule, Splita, Slavonskog Broda, Umaga, Porea, Labina i Gunje. Zahvaljujui upravo ovoj koli, islam se probudio u tim sredinama i ona je bila veliko osvjeenje za sve nae demate. Odlazei na ramazansku praksu uenice i uenici, unosili su meu muslimansku mlade ivost i elju za svojom vjerom islamom. Zagrebaka medresa je kolovala uenike i uenice iz susjednih nam zemalja, oko 20 njih je iz Slovenije, desetak iz Austrije, Njemake i vicarske, isto toliko iz Makedonije i Kosova, a iz susjedne nam Bosne i Hercegovine kolovali su najvei broj muslimanske djece. Kako je ugodan osjeaj kada u Austriji, Njemakoj, vicarskoj ili Sloveniji, susretnemo bive uenike i uenice, koji se na najbolji mogui nain oduuju svoj vjeri i zajednici, vrijedno radei u svojim dematima. Tom injenicom za njega je Medresa ispunila sve svoje ciljeve. Na kraju je muftija Omerbai svim maturantima i maturanticama uruio prigodne poklone i prouio dovu za njihov daljnji uspjean ivot, a prisutne je pozvao da svoju djecu povjere Islamskoj gimnaziji iji su uenici ve pokazali zavidne rezultate na upanijskim i dravnim natjecanjima iz nekoliko predmeta. Na kraju molim Allaha d.. da nagradi sve one koji su na bilo koji nain pomogli rad ove odgojno-obrazovne o institucije, posebno one koje nisam spomenuo u ovom tekstu, ili su nedovoljno spomenuti, a to su svojim angamanom zasluili, jer puno je vanije da budemo prepoznati kod Allaha d.. nego kod ljudi. Uskoro iz tiska izlazi Monografija Zagrebake medrese u kojoj e biti detaljno opisane sve aktivnosti i svi njeni nositelji, pa e se moi pronai svi oni koji su na bilo koji nain pomogli rad Zagrebake medrese Dr. Ahmed Smajlovi. q Mirza Mei

Obraanje glavnog zagrebakog imama

Prisutnima se uz estitke i poruke maturantima obratio i glavni zagrebaki imam hafiz Aziz ef. Alili. Izmeu ostalog je rekao da se u relativno kratkom razdoblju, nakon izgradnje i otvorenja Zagrebake damije, uspjelo pod njezinim krovom, u okrilju njezine bjeline i svjetlosti utemeljiti i organizirati jedan takav odgojno-obrazovni zavod kakav je medresa kao srednja islamska kola. Ta injenica predstavlja izraz i potvrdu velike islamske tradicije, u kojoj je muslimansko ljudstvo, od prvih dana, svoje velianstveno opstojanje u vjeri i zajednitvu temeljilo i u povijesno-civilizacijskom smislu razvijalo na znanju i obrazovanosti. Otvorenje ove Medrese, njezin dosadanji rad i izlazak posljednje, petnaeste generacije njezinih uenika, u poznatim okolnostima tekih iskuenja kroz koja smo prolazili, predstavlja neku vrstu Bojeg uda, milosti i ibreta. Pred nama su djevojke i mladii cvjetovi mladosti i mladenake intelektualne radoznalosti. Pred nama je dvadeset i dvoje mladih ljudi koji su u islamu nali ne samo utoite ve i snagu da hrabro i sa dubokim samopouzdanjem krenu u ivot. Od vas e se oekivati da budete uzornog ponaanja. Vaa je odgovornost veoma velika. Ona je drugaija od odgovornosti drugih ljudi. Stoga, dragi maturanti i maturantice, zapamtite, da kuda god i gdje god budete ili, na sebi nosite peat medrese. Nastavite kolovanje i svojim radom pokaite da ste zavrili medresu, poruio je maturantima u svome nadahnutom obraanju glavni zagrebaki imam.

16

J O U R N A L

Obraanje ravnatelja Medrese

Prof. Murat Hadismajlovi 14 je godina obnaao dunost ravnatelja i predavao matematiku i fiziku. Prisutnima je iznio podatke da je Medresi predavalo 64 profesora, od toga 10 doktora znanosti i 5 magistara. kolu je upisalo 449 uenika i uenica, a zavrilo je ih 278. Iz prvih generacija puno je uenika koji su u drugom i treem razredu napustili kolu i otputovali kao izbjeglice u tree zemlje. Maturantima posljednje generacije zaelio je sretan zavretak srednjokolskog

Obraanje muftije evke ef. Omerbaia

Na kraju sveane akademije prisutnima se obratio muftija evko ef. Omerbai, jedan od inicijatora pokretanja Medrese i

BONJACI U HRVATSKOJ Skuptinska zasjedanja Bonjake nacionalne zajednice

Izbor novog rukovodstva BNZH

U proteklom periodu odrana su dva skuptinska zasjedanja Bonjake nacionalne zajednice: 22. svibnja 2010. odrana je Izborna skuptina Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske, a 9. lipnja 2010. Izborna skuptina Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju.

Skuptina BNZH
Izborna skuptina BNZH odrana je u prostorijama Gradske knjinice u Zadru. Izvjetaj o radu za period izmeu dvaju skuptinskih zasjedanja (od 14.06.2008. do 22.05.2010.) podnio je prof. dr. Sead Berberovi, predsjednik BNZH. Podsjetio je da je posljednja Skuptina BNZH odrana u atmosferi neprimjerenoj udruzi nacionalne manjine kojoj osnovni cilj i smisao postojanja i djelovanja treba biti nesebino i portvovno sluenje svome narodu. Posebno je istaknuo destruktivno djelovanje Sulejmana Tabakovia, koji je pet dana nakon skuptinskog zasjedanja, 19. lipnja 2008. podnio Zahtjev za ponitenjem Skuptine BNZH. Berberovi je opirno objasnio okolnosti koje su dovele do takvog pisma, kao i posljedice koje su nastale nakon toga. Kruna svega, da se podsjetimo, bilo je uporno uznastojanje gosp. Sulejmana Tabakovia iz Zagreba, da se bez podrke i suprotno stavovima upanijskih organizacija nametne kao predsjednik BNZH. Na Skuptini se pojavio kao lan Nacionalne zajednice Bonjaka Istre, zaobilazei Statut BNZH koji predvia da se lanstvo u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice ostvaruje preko upanijske organizacije prema svome mjestu prebivalita. Nezadovoljan to se njegove namjere o preuzimanju vodstva BNZH nisu ostvarile, gosp. Tabakovi je ve 19. lipnja 2008. godine podnio Zahtjev za ponitenjem odluka Skuptine BNZH. Uz njegov zahtjev stigla je suglasnost za ponitenjem Skuptine predsjednika BNZ Vukovarsko-srijemske upanije gosp. Safeta Malagia, koji ve godinama ne sudjeluje u radu BNZH, a mandat predsjednika BNZ Vukovarsko-srijemske upanije mu je istekao. Na zahtjev za upis promjena u Registar udruga, koji je podneen 15. srpnja 2008. Gradskom uredu za opu upravu, dugo nije bilo nikakvog odgovora. Tek je 5. sije-

Radno predsjednitvo skuptinsko zasjedanje u Zadru nja 2009. doao zahtjev pomenutog Ureda za dopunom dokumentacije vezane za odravanje Skuptine: zapisnik sa sjednice Glavnog odbora na kojoj je doneena odluka o sazivanju Skuptine, popis nazonih na Skuptini i popis upanijskih organizacija. Gradski ured za opu upravu je 19.02.2009. zatraio novu dopunu podataka da bi 2. oujka 2009. donio rjeenje kojim se usvaja alba gosp. Sulejmana Tabakovia i ponitavaju odluke Skuptine BNZH, rekao je Berberovi. Naglasio je da je na ovo rjeenje BNZH je u zakonskom roku (23. oujka 2009.) podnijela albu Sredinjem dravnom uredu za upravu koji je albu svojim rjeenjem od 20. svibnja 2009. odbio. To rjeenje, kao konano, stiglo je na adresu BNZH 9. kolovoza 2009. godine s datumom na kuverti od 6. kolovoza 2009. godine. Smatrao sam da je bilo potrebno upoznati vas s dogaanjima nakon odrane Skuptine. Nezajaljiva i niim utemeljena ambicija pojedinaca, kao to se esto dogaa, zaustavila je normalan rad i razvoj Zajednice koja je vie od godine dana bila u svojevrsnom pravnom vakuumu, u kojem se ni mi nismo najbolje snali. Nadam se da smo svi iz ovoga izvukli potrebne pouke vane za budunost naeg rada; rekao je Berberovi. Istaknuo je da su nakon odrane Skuptine izvrene sljedee skuptinske odluke: dovreno je potpuno financijsko razgranienje BNZH i BNZ ZG i ZG, te su osnivaka prava, upravljanje i sredstva Fonda za stipendiranje preneena s BNZ ZG i ZG, koja je Fond pokrenula, na BNZH. Berberovi je podsjetio da su u proteklom periodu odrane tri sjednice Predsjednitva BNZH: 26. kolovoza 2008. u Karlovcu, 10. sijenja 2009. u Zagrebu i 9. srpnja 2009. u Zagrebu, te dvije sjednice Glavnog odbora BNZH: 18. listopada 2008. u Zagrebu i 13. oujka 2010. u Rijeci. Govorei o Fondu za stipendiranje predsjednik BNZH je rekao da su donatori, naalost, i dalje uglavnom s podruja grada Zagreba, pa je po izvorima financiranja Fond ostao zagrebaki, ali su dodijeljene stipendije na razini Hrvatske, kako je postupano od osnutka Fonda. Tako je 10. sijenja 2009. u BNZ Zagreb potpisano 13 ugovora o stipendiranju, a 20. veljae 2010. potpisano je 6 ugovora o stipendiranju. Novoizabranom rukovodstvu jedan od prioritetnih zadataka treba biti animiranje Bonjaka i bonjakih asocijacija u cijeloj Hrvatskoj da se kao donatori ukljue u Fond, te da se kriteriji dodjele stipendija dorade, a Odbor Fonda nadopuni s lanovima iz cijele Hrvatske, naglasio je prof. Berberovi. Rekao je da je nakon programskog razgranienja BNZH i BNZG i ZG odran kontinuitet BNZH u programima koje financira Savjet za nacionalne manjine RH. Za 2008. godinu BNZH je imala prijavljen samo jedan program - susret folklornih skupina pod nazivom Nitko da ne doe do prijatelj drag, koji je odran dana 10. prosinca 2008. u Zagrebakom kazalitu lutaka Scena Travno. U programu su

17

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
uestvovali: izvorna grupa Kanjon Rakitnice Umoljani Trnovo (Bosna i Hercegovina), KUD Ivan Goran Kovai iz Zagreba, folklorni ansambl Turopolje iz Velike Gorice, zbor Arabeske Islamskog centra u Zagrebu, te ansambl Bosana Bonjake nacionalne zajednice Zagreb sa solistima. Za 2009. godinu, temeljem dogovora na sjednici Glavnog odbora od 18. listopada 2008. prijavljen je asopis Bonjaki glas (izdana dva broja u 2009. godini) i Festival bonjake kulture. U okviru ove manifestacije BNZ ZG i ZG je u Zagrebu 22. studenog 2009. godine, povodom Dana dravnosti BiH i Kurban bajrama, organizirala koncert u dvorani Zagrebakog kazalita lutaka na kojem su nastupili enski zbor Bulbuli KDBH Preporod Zagreb, folklorni ansambl, solisti, orkestar i komorni mjeoviti zbor Bosana, te BKUD Sevdah. BNZ za Primorsko-goransku upaniju je u sklopu navedenog programa odrala niz manifestacija i to: tribinu pod nazivom U susret Bonjakom saboru, na kojoj je bio gost predava akademik prof.dr.sc. Muhamed Filipovi, promociju dviju knjiga autora akademika prof. dr. Muhameda Filipovia Ko smo mi Bonjaci i Afera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca s promotorom mr. sc. Alagom Dervieviem, bajramsko sijelo sa promocijom bonjakih jela, pjesme i igara, te veeri sevdaha i humora u Buzetu, Rijeci i Omilju na kojima su sudjelovali solisti Mjeovitog pjevakog zbora BNZ za PG Sevdalije iz Rijeke i humorista iz Sarajeva Ismet Horo. Berberovi je rekao da su za 2010. godinu prijavljena i odobrena tri programa: asopis Bonjaki glas, te manifestacije 10. godina izdavake djelatnosti BNZH i Festival bonjake kulture. Ove programe realizirat emo preko vie upanijskih organizacija. Osim na programima koje prijavljuje BNZH, a realizira ih jedna ili vie upanijskih organizacija, trebalo bi u narednom periodu poraditi da se programi koje pripremi jedna upanijska organizacija ponude i odre u drugim upanijskim organizacijama i na taj nain realizira razmjena koja e nas obogaivati i povezivati. Svakako treba uznastojati da asopis Bonjaki glas, koji je do sada svojim entuzijazmom uglavnom nosila BNZ Primorsko-goranske upanije, osim formalno i stvarno izraste u asopis BNZH, zakljuio je prof. dr. Sead Berberovi. Skuptini u Zadru je prisustvao dovoljan broj delegata 51 lan s pravom glasa, to je vie od broja propisanog Statutom BNZH. Izbornu skuptinu je vodilo Radno predsjednitvo u sljedeem sastavu: Demail Spahi (predsjednik), Munir Dervovi i aha Koprivnjak (lanovi). Prema Statutu BNZH predsjednici upanijskih organizacija Bonjake nacionalne zajednice po funkciji ulaze u sastav Glavnog odbora. To su: prof. dr. Sead Berberovi (Grad Zagreb i Zagrebaka upanija), Senad Pri, dipl. oec. (Istarska upanija), Ibrahim Runi, prof. (Primorsko-goranska upanija), Alija Avdi, dipl. krim. (Sisako-moslavaka upanija), Fatmir Hasanagi (Karlovaka upanija), Hase Salihovi, prof. (Zadarska upanija), Zejna Ribo (Osijeko-baranjska upanija), Salko Ikanovi (Varadinska upanija) i emsudin Brkovi (Dubrovako-neretvanska upanija). Predsjednici BNZ Splitsko-dalmatinske upanije i Vukovarsko-srijemske upanije bit e sukladno Statutu BNZH kooptirani u Glavni odbor nakon to se odre Izborne skuptine u tim organizacijama. Pet lanova Glavnog odbora BNZH koje je izabrala Skuptina su: Mujo Dizdarevi (Karlovaka upanija), Asim Kulenovi (Sisako-moslavaka upanija), Devad Joguni, dipl. ing. (Grad Zagreb i Zagrebaka upanija), prof. dr. Jusuf ehanovi (Istarska upanija) i Zemir Deli, dipl. oec. (Primorsko-goranska upanija). Jednoglasno je izabrano rukovodstvo BNZH: Senad Pri, dipl. oec. predsjednik (Istarska upanija), prof. dr. Sead Berberovi potpredsjednik (Grad Zagreb i Zagrebaka upanija), Ibrahim Runi, prof. potpredsjednik (Primorsko-goranska upanija) i Devad Joguni, dipl. ing. tajnik (Grad Zagreb i Zagrebaka upanija). U Nadzorni odbor su izabrani: mr. sc. Rusmir Akamija predsjednik (Karlovaka upanija) i dvojica lanova - Muhamed Muratagi (Istarska upanija) i Mujaga Mehi, dipl. ing. (Grad Zagreb i Zagrebaka upanija). U svom govoru Senad Pri, novoizabrani predsjednik BNZH, zahvalio se prisutnima na izboru i ukazanom povjerenju. Naglasio je da e predloiti promjene Statuta BNZH kojima e se pristupiti restruktuiranju Bonjake nacionalne zajednice. Izmjene trebaju omoguiti bolju povezanost i suradnju upanijskih organizacija, kao i aktivniju ulogu BNZH u radu i organizaciji Bonjaka. Najavio je i skoru sjednicu Predsjednitva BNZH i Glavnog odbora s ciljem realiziranja programa sa financijskim pokazateljima do kraja 2010. godine. Pri je istaknuo nunost sudjelovanja svih upanijskih organizacija u radu i ureivanju Bonjakog glasa, kao i u pripremama za organizaciju Festivala bonjake kulture na nivou Hrvatske. U projektu organiziranja Fonda za stipendiranje BNZH, koji financira nadarene bonjake studenate slabijeg imovnog stanja, potrebno je koordinirano djelovanje i ukljuivanje svih upanijskih BNZ kako bi se unato kriznim vremenima nastavio rad Fonda. Znanje i obrazovanje su od izuzetne vanosti za bonjaku nacionalnu manjinu, rekao je predsjednik Pri. Skuptini se obratio i tajnik Devad Joguni, koji je podsjetio da je na dan ovogodinjeg skuptinskog zasjedanja, 22. svibnja 1993. u Zagrebu osnovana Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske, koja se tada zvala Nacionalna zajednica Muslimana Hrvatske. Joguni je naglasio da najvanija aktivnost BNZH u narednom periodu treba biti popis stanovnitva 2011. godine.

Skuptina zagrebakog ogranka BNZ

Izborna skuptina Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju odrana je u prostrijama udruge u Zagrebu, Ilica 54. Izvjetaj o radu za period od 17.05.2008. do 09.06.2010. podnio je prof. dr. Sead Berberovi, predsjednik zagrebakog ogranka BNZ. Uvodno je istaknuo da je odlukama Skuptine BNZ ZG i ZG od 17. svibnja 2008. i Skuptine BNZH od 14. lipnja 2008. do kraja 2008. godine potpuno dovreno programsko i financijsko razgranienje BNZ ZG i ZG od BNZH. Takoer, osnivaka prava, upravljanje i sredstva Fonda za stipendiranje preneena su s BNZ ZG i ZG, koja je Fond pokrenula, na BNZH. Berberovi se opirno osvrnuo na realizirane programe koji su financirani od Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. To su: Biblioteka Bosana Bonjaki pisci u Hrvatskoj, asopis Bonjaka pismohrana, Ansambl Bosana i razliite izlobe. U proteklom periodu tiskano je pet knjiga: Lutkijada u kazalitu lutaka Saliha Isaaca, Ilahije i kaside iz zaborava Zilhada Kljuanina, Proimanja eseji iz bonjake i hrvatske knjievnosti Naska Frndia, Ritam rata i poezije Ismeta unia i Fotomonografija Alije Akamije. U 2008. godini izdan je etverobroj Bonjake pismohrane na 483 stranice. U 2009. tiskan je na 76 stranica jedan broj u kojem su objavljeni referati sa znanstvenog skupa Uloga Huseina Husage iia u razvoju i afirmaciji imena Bonjak i Bosna i Hercegovina - 130 godina od roenja koji je odran 21.3.2009. U 2010. godini tiskan je svezak 9, etverobroj 28-31, asopisa Bonjaka pismohrana na 392 stranice.

18

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
Kontinuirano se unaprijeuje rad i poboljava kvaliteta Ansambla Bosana u kojem djeluju folklorna skupina, orkestar, zbor i solo pjevai, te djeja folklorna skupina. U proteklom razdoblju ostvareno je ukupno 25 nastupa Ansambla u Zagrebu, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ansambl Bosana je takoer snimio CD s vokalnim solistima Zdenkom Ahmetspahi i Mehmedom Goradom. U proteklom periodu u prostorijama BNZ za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju predstavljeno je pet izlobi. Izloba Tuzlanske damije autora Mustafe Terzia otvorena je 18.06.2008. Trojezinu monografiju Tuzlanske damije predstavio je glavni imam Medlisa Islamske zajednice Tuzla mr. sc. Amir ef. Kari. Povodom dana dravnosti Bosne i Hercegovine 25.11.2008. otvorena je izloba svjetski poznatog fotografa Zijaha Gafia iz Sarajeva pod nazivom Muslims of New York Aftermath/Epilog. Na otvorenju izlobe govorili su prof. Sandra Vitalji, ef katedre za fotografiju na Akademiji dramskih umjetnosti i Filip Mursel Begovi. Izloba umjetnikih fotografija Pogled na Zagreb autora Envera Palalia otvorena je 09.06.2009. Uvodnu rije odrali su Fikret Cacan i Ahmed Salihbegovi. Povodom Dana dravnosti BiH 25.11.2009. otvorena je izloba Ja, ban bosanski Kulin u suradnji s Historijskim muzejom u Sarajevu i Opinom Tuzla. Sudjelovali su Tarik Filipovi s recitalom Povelje Kulina bana i Sead Berberovi s prikladnim govorom posveenom Danu dravnosti. Izlobu su otvorili zamjenica gradonaelnika Grada Zagreba Jelena Pavii-Vukievi i gradonaelnik Grada Tuzle Jasmin Imamovi. Povodom Dana nezavisnosti BiH 01.03.2010. otvorena je izlobe i odrana promocija knjige Alije Akamije. Izlobi su prisustvovali gradonaelnik Milan Bandi, koji je otvorio izlobu, i zamjenica gradonaelnika Jelena Vukievi-Pavievi. O izlobi su govorili Mladen Biani i prof. dr. Mehmed Akamija. Osim toga, zagrebaki ogranak BNZ je realizirao sedam promocija knjiga, dvije tribine, dva znanstvena skupa, po jednu kazalinu predstavu, izlobu i koncert koji su financirani izvan proraunskih sredstava. Promovirane su sljedee knjige: Bosanska tradicionalna kuhinja Saliha Agia, Molim te, zapii Jasmina Imamovia, Na jugu ljiljani Arifa Kljuanina, Mjeseeve suze Namika Tarabia, Bosna i Bonjaci u srpskoj politici Muje Demirovia, Bosanski Novi u naem srcu Ante Milinovia i Farukov cvijet Jasmine Ibrahimovi. Posebno su znaajni znanstveni skupovi: Uloga Huseina Husage iia u razvoju i afirmaciji imena Bonjak i Bosna i Hercegovina - 130 godina od roenja (21.03.2009.) i Cazinska krajina u XX stoljeu politika, ljudi, dogaaji (u suradnji s Islamskom zajednicom, 23.-24.04.2010.). Vano je jo spomenuti da je pokrenuta internetska stranica koja se jo uvijek dotjeruje, i koja e postati vano sredstvo komunikacije s lanovima, posebno mlaim pripadnicima nae manjine. Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju danas moe djelovati u stabilnim uvjetima: imamo prostor za odvijanje raznovrsnih aktivnosti i imamo relativno osigurano financiranje programa od Savjeta za nacionalne manjine a sa sredstvima smo uvijek znali racionalno raspolagati. Ono to nam nedostaje je znaajnija ukljuenost mlaih narataja u aktivnostima BNZ i nuno podmlaivanje rukovodstva i aktivista, za to jo uvijek ne uspijevamo pronai pravo rjeenje. Teite rada BNZ ZG i ZG i ubudue trebamo imati na stratekim projektima razvoja i ouvanja bonjakog nacionalnog identiteta u Republici Hrvatskoj koje emo nuditi i u njih ukljuivati ostale upanijske organizacije BNZ, Vijea i sve bonjake udruge. To su: rjeavanje problema dvojnosti nacionalnog naziva Bonjak/Musliman, priprema za popis stanovnitva 2011. godine, masovno ukljuivanje mladih u rad bonjakih institucija, te obiljeavanje znaajnih datuma, dogaaja i linosti iz dravotvorne povijesti Bosne i Hercegovine i Bonjaka. Zadae koje stoje pred nama moemo samo zajedniki usuglaenim djelovanjem uspjeno ostvariti. Stoga upuujem svim Bonjacima, posebno mladima, poziv da se ukljue u aktivnosti BNZ ili drugih bonjakih asocijacija i daju svoj doprinos u njihovoj realizaciji i vlastitom nacionalnom izgraivanju, zakljuio je prof. dr. Sead Berberovi. Skuptini zagrebakog ogranka Bonjake nacionalne zajednice prisustvovalo je 41 osoba s pravom glasa, to je dovoljan broj prema Statutu i Poslovniku o radu da Skuptina moe donositi pravovaljane odluke. Skuptinu je vodilo Radno predsjednitvo u sljedeem sastavu: Devad Joguni (predsjednik), Mithat Muzurovi i Nazifa amdi (lanovi). Jednoglasno su izabrani lanovi Izvrnog odbora BNZ za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju: prof. dr. Sead Berberovi, Devad Joguni, dipl. ing., Emina Krkali, Edin Daferagi, Senahid Dubravi, dipl. ing., Hatema Idrizovi i Amir Grbi, dipl. oec. Za predsjednika je izabran Sead Berberovi, a za potpredsjednika Devad Joguni. U Nadzorni odbor su izabrani: Mujaga Mehi (predsjednik), Ahmed Ikanovi i Ohran Jati (lanovi). Prisutni lanovi Skuptine jednoglasno su prihvatili prijedlog Izvrnog odbora usvojen na sjednici od 31.05.2010. da se poasnim lanovima BNZ za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju proglase prof. dr. sc. Sulejman amdi i ing. Sulejman ii. Oba poasna lana obratila su se Skuptini prigodnim rijeima zahvale. Sulejman amdi je naglasio potrebu da Bonjaka nacionalna zajednica bude inicijator osnivanja Savjetodavnog vijea, koje bi okupilo sve bonjake potencijale i imalo zadau stratekog promiljanja razvoja bonjake zajednice u Republici Hrvatskoj. q Ismet Isakovi

19

Slijeva: Sulejman amdi, Sead Berberovi i Sulejman ii

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Tjedan sjeanja na genocid u Srebrenici (24.-28.05.2010.)

Srebrenica simbol bonjakog otpora i tuge

Obiljeavajui 15 tunih godina od genocida u Srebrenici sa eljom da se nikada i nikome ne ponovi, naa je obaveza ne dozvoliti da se zaboravi. Tome je posveen tjedan sjeanja na Srebrenicu u periodu od 24. do 28. svibnja 2010., koji je organiziran u prostorima Islamskog kulturnog centra u Zagrebu. Organizator viednevne manifestacije posveenog stradanju Bonjaka u Srebrenici bilo je Vijee ena Islamske zajednice Zagreb. Nemono da vrati vrijeme u nazad i poniti ovaj straan zloin nazvan imenom ubijenog grada kao i mnoge jednako krvave, ako ne i jo krvavije tragedije muslimana, nemono da nekim zaudnim vremeplovom vrati vrijeme u trenutak kada bismo mnoge stvari drugaije, pametnije Vijee ena odluilo se pridruiti svijetloj ideji konvoja Da se nikad ne zaboravi i organizirati program sa eljom da u memoriji naeg naroda trajno, puno trajnije nego nam je kroz povijest uobiavalo ostati, ostane upisano kao pouka i opomena, s namjerom i nadom da generacije koje dolaze nee u nevjerici i s uenjem uiti povijest na svojim leima. Ponovo. Vijee ena Islamske zajednice Zagreb je eljelo odati duno potovanje kako ehidima, tako i onima koji su iza njih ostali, onima kojima je najtee majkama, sestrama, suprugama, kerima... Potpuno svjesni da obiljeavanja genocida u Srebrenici ne rjeava kljune probleme Srebrenice, da nee pridonijeti rjeavanju egzistencijalnih pitanja onih koji su odluili ostati ivjeti u njoj, niti e rijeiti njezin nepravdom odreen status, Vijee ena ipak vjeruje da ouvanjem sjeanja na sudbinu Srebrenice, koja je bila namijenjena svim muslimanima, podsjeamo i sebe i druge na opasne zamke neuke naivnosti. Program zagrebakog tjedna sjeanja na genocid u Srebrenici bio je veoma bogat. U ponedjeljak 24. svibnja organizirano je otvorenje izlobe i tribina Udruenja BOSFAM iz Tuzle. U utorak 25. svibnja prireen je dvostruki program. Prvo je Vijee bonjake nacionalne manjine grada Zagreba organiziralo tribinu na ko-

20

ilim sjeanja na rtve genocida u Srebrenici joj je predstavljena knjiga doc. dr. Rasima Muratovia Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bonjacima. Pored autora, o knjizi su govorili dr. sc. Zdravko Dizdar sa Instituta za povijest u Zagrebu i dr. Fahrudin Novali. Osim toga, nakon akamnamaza organizirana je promocija asopisa Bosanska Sumejja. U srijedu 26. svibnja gostovala je hanuma Fata Orlovi, svima poznati borac za pravdu i ljudsko dostojanstvo. U etvrtak 27. svibnja doc. dr. Aziz ef. Hasanovi odrao je predavanje pod nazivom Slovo o Srebrenici. U kulturno-umjetnikom dijelu programa nastupio je istaknuti bonjaki i hrvatski knjievnik Enes Kievi. U petak 28. svibnja, poslije dume-namaza, organiziran je sveani ispraaj uesnika IV. Konvoja Da se nikad ne zaboravi. drugima. Odbile su biti rtve, organizirale se i izraujui ilime i druge upotrebne predmete postale nadaleko poznate. U inat unitavanju i razaranju brojnih familija bosanske ene odluile su stvoriti novu, veliku bosansku familiju sastavljenu dodue od ranjenih dua ena kojima je bila namijenjena sudbina naputenih i potrebitih koje e za svoje preivljavanje morati pruiti ruku. Ali, hvala Svevinjem, one su svoje ruke uposlile. Tkaju bosanske ilime. Prvo su to bili ilimi sjeanja na rtve genocida u Srebrenici. Na njima su upisana imena onih koji im nedostaju, a kojih nema. Na dirljiv nain upisana su imena mukaraca, mladia, djeaka, mladih tek vjenanih parova, imena svih nastavnika kole... Direktorica BOSFAM-a, ga. Munira (Beba) Hadi, po struci profesorica matematike, ulae puno napora u organiziranje i promoviranje rada BOSFAM-a. ilimi sjeanja nalaze se po cijelom svijetu. U svom nadahnutom govoru istakla je radnu terapiju kojom se pomae mnogim enama. elimo biti dovoljno jaka nevladina organizacija da kroz informira-

J O U R N A L

Udruenje Bosanska familija (BOSFAM)

Prva priredba u sklopu tjedna sjeanja na Srebrenicu bila je tribina i izloba radne udruge ena Bosanska familija (BOSFAM). One rade, drue se, pomau sebi i

BONJACI U HRVATSKOJ
nje, edukaciju i ekonomsko osnaivanje podrimo ene kako bi one bile osposobljene da same odluuju o sebi i svojoj porodici, da budu informirane, da ue, da zarauju, da prevaziu traume, naglasila je direktorica BOSFAM-a. U pratnji gospoe Munire bile su i vrijedne tkalje Zifa-hanuma Bumbulovi i Zejna-hanuma Avdi. Na tribini je naglaeno da porodicama rtava genocida dugujemo pravdu, a rtvama sjeanje. Sveanom programu, kao i otvorenju izlobe, uz muftiju evka ef. Omerbaia, prisustvovao je i zagrebaki gradonaelnik Zagreba Milan Bandi, koji je kao poasni graanin Srebrenice, u znak zahvale za svesrdnu podrku tome gradu i njegovim graanima, od direktorice BOSFAM-a dobio rukom izraenu tapiseriju sa simbolima Srebrenice. Vieni gosti su bili i lanovi Veleposlanstava Irana i Bosne i Hercegovine. Uenjem ulomaka iz Kurana i interpretacijom ilahija ehidi i Ej, aici, te ehidskog rastanka hafizi Jahja Abas i Aziz Alili su, uz pratnju ansmbla Semazen iz Makedonije, izmamili suze na lica mnogih prisutnih. genocid nad Bonjacima? i to uiniti da se to ne dogodi ponovo? Muratovi polazi od injeninog stanja i postavlja prava pitanja, koja otvaraju probleme i mogunost iznalaenja njihovog rjeavanja, sluei se analizom sadraja, kao sociolokom i komparativnom metodom. Upravo komparativnim prikazom autor je htio istaknuti fenomen zla kako nad Jevrejima/idovima, tako i nad Bonjacima u 20. stoljeu u srcu civilizirane Europe. U prvom uvodnom dijelu autor konstatira da je holokaust nacistiki genocid nad Jevrejima/idovima u Drugom svjetskom ratu, kao najtei oblik zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, odnio est milijuna ivota idova (od 20 milijuna nacistikih rtava). Zahvaljujui brojnim idovskim znanstvenicima, raznim strunjacima i volonterima koji portvovano, uporno, sustavno i trajno rade na istraivanju i uvanju ivih sjeanja na holokaust i zloine nad Jevrejima/idovima te njihovoj prezentaciji irom svijeta, holokaust nije ostao samo idovski, ve je postao svjetski problem. Za razliku o toga genocid nad Bonjacima u BiH sve tee je svjetski problem, jer su ga mnogi zlonamjerno u cilju prikrivanja i poricanja genocida, u krugovima bliskim poiniocima, definirali kao etniko ienje, graanski rat, vjerski sukob, komijska svaa tua, zaraene strane i slino. Muratovi istie da je i tijekom Drugog svjetskog rata poinjen genocid nad Bonjacima u BiH sa 103.000 rtava ili 8,1% od ukupne populacije. Genocid su poinile etnike jedinice prema ciljevima iz Instrukcije Drae Mihailovia od 20. prosinca 1941. za ienje prostora Sandaka od muslimanskog ivlja, a Bosne od muslimanskog i katolikog ivlja. Zatim konstatira kako je genocid nad Bonjacima u BiH ponovljen tijekom agresije od 1991.-1995. gotovo po istom scenariju s tekim gubicima od najmanje 140.000 ubijenih i nestalih, te 1,03 milijuna protjeranih i raseljenih lica. Autor konstatira prema raspoloivim dokumentima da korijeni velikosrpske agresije na BiH i zloin genocida nad Bonjacima traju preko dva stoljea. Zasnovani su na srpskoj i crnogorskoj ideologiji utemeljenoj na kosovskom mitu, koji su u osnovi nacistika ideologija uobliena u Njegoovom Gorskom vijencu, Garaaninovom Naertaniju, programu Stevana Moljevia, ideologiji i praksi Drae Mihailovia, do Memoranduma SANU, ideologije i prakse Slobodana Miloevia, dravnog i politikog vodstva Srbije (upravnog aparata, vojske, policije, KPS), te snane podrke Srpske pravoslavne crkve, kulturnih krugova (SANU, UPS), politikih stranaka, raznih udruenja (etnika), itd. Autor istie kako ni holokaust nad idovima, ni genocid nad Bonjacima nisu neka povijesna sluajnost oni su se dogodili jer su neki ljudi eljeli da se to dogodi, planirali su i izvrili planove, kada su izabrali mogunost u kojoj se to moglo dogoditi. Sva iskustva holokausta i genocida nad Bonjacima sadre vane informacije o drutvu. Oba genocida bili su dravni poduhvati koji su planirani i organizirani s vodeom ulogom birokratskih struktura u ostvarenju tih planova. U drugom dijelu autor daje pokuaj odgovora na pitanje kako je holokaust bio mogu, pri emu se poziva na znanstvene autoritete Zygmunta Baumana i Stenleya Miligrama. Bauman tvrdi da zlo genocida i holokausta ne dolazi samo od discipliniranih ljudi u uniformama, tj. ljudi obuenih za ubijanje, ve i od ljudi koji su, prije no to su obukli uniforme, bili dobri oevi svoje djece, prijatni muevi svojih ena, pomagali drugima i slino. Zato se

Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bonjacima

Knjigu doc. dr. Rasima Muratovia Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bonjacima, u izdanju Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava (Sarajevo, 2007.), predstavio je dr. sc. Zdravko Dizdar sa Instituta za povijest u Zagrebu. Knjiga je strukturirana tako da ima predgovor na poetku, zatim pet zasebnih tematskih poglavlja: Uvod, Holokaust, Genocid nad Bonjacima, Fenomenologija zla i Jedan scenarij za budunost, koji ine kompaktnu cjelinu, te rezime, biljeku o autoru, registar osobnih imena i sadraj na kraju (sveukupno 276 stranica). Ona je znanstvena sociolokopovijesna studija i preraena istoimena verzija njegove doktorske disertacije, koju je autor obranio 2005. godine na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Na poetku je autorova poruka (s upitnicima na kraju reenica): MI vie nikada neemo biti rtve? ONI nikada vie nee biti delati? VI nikada vie neete biti samo nijemi promatrai? U predgovoru autor istie da knjiga nije pisana ni delatima genocida, ni rtvama genocida, ni svjedocima genocida nad Bonjacima, ve samo javnosti kao mogunost za uenje onima koji ele uiti u odgovorima na glavna pitanja: Kako se mogao dogoditi holokaust?, Kako se mogao dogoditi jo jedan

21

Slijeva: Zdravko Dizdar, Rasim Muratovi i Fahrudin Novali

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
Bauman pita: to se to deava u glavama tih ljudi koji ulaze u mainu birokracije potpuno se otuujui od svog identiteta, izvravajui i najgnusnije zloine? Kod Miligrama kao rezultat istraivanja stoji kako zloini nisu u velikoj mjeri uvjetovani karakterom linosti, nego odnosom izmeu vlasti i naina vladanja. Zlo i neljudskost vie su rezultat socijalnih relacija. On pojanjava kako maina birokracije ima sasvim drugaije moralne norme, a to su na prvom mjestu dunost, lojalnost i ideoloki cilj kojem se svi pokoravaju. Umijee injenja zla, od hapenja, zatvaranja, ubijanja i drugog, mora se nauiti, kao i sve drugo. Tu se prije svega rai o kompletnom preobraaju linosti i njenom usmjeravanju ka zadatom cilju. Moralno je samo ono to vodi ka ispunjenju cilja, a najvii moralni autoritet je onaj tko je na najvioj toki piramide vlasti. rtve se moraju prvo satanizirati, oduzeti im ljudske atribute, zatim depersonalizirati kako bi se nalo kvaziopravdanje da se u tom sluaju ne ubijaju ljudi, ve okrutna, zvijerska i satanska bia u ljudskom obliku. Dehumanizirani efekt, distanca, vrijeme i fizika barijera neutraliziraju moralnu osjetljivost to su, po Baumanu i Miligramu, kljuni efekti umijea ubijanja. U treem, centralnom dijelu dr. Muratovi razmatra genocid nad Bonjacima u svjetlu ekonomskih, nacionalnih, kulturnih i religioznih antagonizama, te daje osnovne naznake razlika i slinosti izmeu idovskog holokausta i genocida nad Bonjacima. Autor pojanjava kako se genocid nad Bonjacima odvijao u okviru niim izazvane agresije na jednu malu europsku zemlju. On nije bio posljedica rata, niti nus-pojava i efemerni efekt. Genocid je bio cilj i rezultat smiljenog i dugo pripremanog plana o potpunom unitenju Bonjaka, a iza njega je stajala politika koja ga je omoguila. Meunarodna zajednica je bila duna sprijeiti ga. Nitko ne moe tvrditi da nije znao to se dogodilo u BiH. Autor istie kako su oba genocida (nad Jevrejima i Bonjacima) bili dravni poduhvati, tj. da su planirani i organizirani poduhvati s vodeom ulogom birokratskih struktura. Navodei okolnosti pod kojima su vreni zloini, opsade, zatvaranja i genocid u BiH, autor istie veliku odgovornost meunarodne zajednice, koja nije smjela sebi dozvoliti neutralnost i, moglo bi se rei, infantilnost. Infantilnost meunarodne zajednice i duboka podijeljenost Europe dozvolili su da se fabrikuju razne kvaziteorije koje rtvu optuuju za agresora. Autor s gorinom istie fenomen blaming the victim optuivanje rtve ili, bolje reeno, blamaa rtve i prikazivanje agresora/delata kao rtve, te razne vidove falsificiranja injenica i zamjene teza, kao to su: Bonjaci su poeli rat, sami sebe granatiraju, poricanje opsade gradova, stvaranje logora, silovanja, pljakanja i dr. U etvrtom dijelu autor razmatra psiholoko-socioloki fenomen zla, kao popratnom pojavom ljudskog drutva. Analizira tipove zla (demonsko, instrumentalno/radikalno, idealistiko i glupo zlo), te zakljuuje kako je zlo preplavilo svijet. U petom dijelu autor smatra da pored svega onoga to nam se desilo treba da izraava jednu realnu nadu u bolje sutra. Iznosi mogui scenarij njemakog filozofa Jrgena Habermansa, koji smatra da bi se razvoj civilizacije mogao kretati putem globalnog svjetskog poretka ili koegzistencije demokracije i civilnog drutva. On globalizaciju shvaa kao komunikaciju izmeu razliitih kultura, to je po njemu brana sukobu civilizacija o emu kao temi na svoj nain govori Samuel P. Huntington. Autor na kraju zakljuuje da dijalog kultura, demokratizacija i stvaranje civilnog drutva nemaju alternativu. rubrika. Islamske teme ostvaruju se u rubrici Putokazi; rubrike Intervju i Portret posveene su znaajnim enama u Bosni i svijetu; rubrika Batina ukazuje na osobitosti naeg kulturnog identiteta; u rubrici Odgoj prate se suvremene odgojne metode. Bosanska Sumejja podvlai islamske etike norme; rubrike Zdravlje, Njega, Ishrana, Stil i Putokazi pretendiraju na to da obraajui se itatelju utjeu kvalitetno na njegov duhovni svijet, pomau u organiziranju porodice i u svim fazama odgoja djece, olakaju u zdravstvenom prosvjeivanju, zapravo, da budu korisni porodini servis. U asopisu izlazi podlistak za djecu Ammar, koji se obraa malom itaocu, imajui u vidu njegovu znatielju i elju za igrom, ali i potrebu da ga se nenametljivo, a efikasno ui onome to je istinski vrijedno, pa da se i tako asistira njegovim roditeljima u pravilnom odgoju. U dvadeset treem broju otvoren je i dodatak Mladi mladima. Bosanska Sumejja jedino ne nastoji biti zabavni magazin, ne juri za senzacijama, ne ide ni u surovi ring dnevne politike. Toga svega ionako ima previe oko nas, naroito bezonog, neukusnog razgoliavanja tuih ivota i intima, previe jeftine zabave, a ki se uvukao u sve pore naeg ivota, istaknula je glavna urednica Meliha Terzi.

22

Bosanska Sumejja
asopis Bosanska Sumejja, bosansko-hercegovaki magazin za enu i porodicu, predstavili su prof. Meliha Terzi, glavna i odgovorna urednica i Asima Tulumovi, suradnica Sumejje. Prvo pitanje postavljeno promotoricama Bosanske Sumejje bilo je: Kakva je veza Sumejje sa Srebrenicom? to je trebalo dati i odgovor na pitanje: kako se Sumejja uklapa u tematski tjedan posveen Srebrenici u organizaciji Vijea ena u Islamskom centru? Bosanska Sumejja ima stalne rubrike u kojima kroz kratke biografije predstavlja ene Srebrenice koje su izgubile svoje najmilije u Srebrenici, i to objavljuje na prvoj stranici. Na zadnjoj stranici je rezervirano mjesto za kratku biografiju ena ehida. uvanje od zaborava na jedan nenasilan nain je moda najtoniji opis ovog asopisa. Iako je te veeri posjeenost bila prilino slaba, radi predavanja odranog prije akam-namaza, puno se toga reklo to je trebalo uti. Osim toga, Sumejja je obiljeila svoju desetogodinjicu aktivnog rada programom posveenim enama Srebrenice. Bosanska Sumejja izlazi od 2001. godine i do sada je izalo 35 brojeva. Trenutno izlazi u tirau od 4.500 primjeraka, a sadri dvadesetak redovnih

Obraanje Fate Orlovi

Hanumu Fatu Orlovi nije potrebno posebno predstavljati, za nju svi znaju. To se vidjelo po prepunoj dvorani i po nainu kako je bila pozdravljena dok je dolazila na binu. Auditorij ju je ustavi, pozdravio burnim pljeskom. Mnogi su oekivali sitnu i skromnu staricu, onako kako inae zamiljamo nane, ali sve nas je iznenadila vrsta, odluna i bistra ena koja je jasno i glasno ispriala povijest svog problema s entitetom koji je mislio da e ona biti laka meta. Nakon povratka u Konjevi polje, u svojem dvoritu, pred svojom kuom zatekla je novosagraenu pravoslavnu crkvu. Ona trai da se crkva iz njenog dvorita ukloni, i to da je uklone oni koju su je sagradili. Najmoniji ovjek u entitetu joj je nudio velik novac da iseli iz svoje kue i ostavi crkvu tu gdje je, ali ona nije pristala. Sve je to nana Fata ispriala jasno i glasno. Svoje povratnike probleme imaju mnogi u Bosni, mnogi se zbog njih nisu ni pokuali vratiti. Imala bi i nana Fata kome otii, ali eli ivjeti u svojoj kui. I taj stav, taj nedostatak straha i skanjivanja pred silnicima, to je ono to je ini osobitom, to je ono emu se divimo. Dok nas je kroz svoju

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
priu i nasmijala, nije odolila dati neke savjete roditeljima i pohvaliti mlade. O Fati Orlovi ve postoji pjesma. Razgovor s njom je nadahnuto vodila muallima Lamija Alili i kada joj je na kraju kao hediju poklonila drvenu tacnu s ugraviranom Zagrebakom damijom, nana Fata joj se zahvalila rijeima: Eh, hvala vam, ivi bili, neka mi netko u kuu unese damiju! Po zavretku programa svi su htjeli fotografirati s njom, na to je strpljivo pristajala. Svi su eljeli fotografiju sa enom herojem. organizirani humanitarni konvoji, a konvoj mladih Da se nikad ne zaboravi, etvrti po redu, zasluuje svaku pohvalu. Hasanovi je rekao da je ovakav vid sjeanja na Srebrenicu, kao i izloba i okrugli stolovi, koje je organiziralo Vijee bonjake nacionalne manjine grada Zagreba u proteklom periodu velika stvar i moralna potpora Srebrenianima da nisu sami. To je slovo nade, a nada su i sljedee kuranske rijei: I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli: Mrtvi su. Ne, oni su ivi, ali vi to ne osjeate. (El-Bekara, 154). Sve ovo to inimo radimo s ciljem osvjeavanja naeg naroda da znaju s kime imamo posla. Svoju djecu, ako im ne daju da se ue kroz kole, trebamo uiti u naim porodicama. Srebrenica se desila na sramotu itave Europe u 20. stoljeu na najsvirepiji mogui nain. Jame i identificikacije tijela najbolje govore. Stravine prizore biljei tim za identifikaciju, rekao je Hasanovi i zakljuio da je i ovo vrsta borbe iriti istinu, jer ako je mi neemo iriti, onda od koga to moemo traiti. U kulturno-umjetnikom dijelu programa Enes Kievi, pjesnik koji Bosnu i Hercegovinu osjea svim svojim biem, s njom plae, s njom se smije, zaustavio je dah svojim stihovima koji nepogreivo pogaaju u srce. U trenu je opjevao tkalje ilima i utkao u njihova i naa sjeanja jo jednu zlatnu nit.

Slovo o Srebrenici
Doc. dr. Aziz ef. Hasanovi, pomonik predsjednika Meihata za vjerska, prosvjetna, vjeronauna i kulturna pitanja na poetku obraanja prisutnima je rekao da je Srebrenica simbol bosanskog otpora, ali i bosanske tuge. Odluio je uzeti aktivno uee u obiljeavanju genocida u Srebrenici u znak potpore ovakvim manifestacijama, te elje da se ostvari kontinuitet u onome to mora postati savjest bonjakog naroda. Naziv tribine je Slovo o Srebrenici. Ja bih rekao slovo gorine, slovo tuge, slovo usamljenosti i nepovjerenja, slovo beznaa, ali i nade. Zar nije gorina kada proitate da je 30.000 naih majki silovano tokom rata u Bosni i Hercegovini? Zar nije gorina jer je 1.200 naih damija porueno? Zar nije gorina jer je preko milijun Bonjaka raseljeno i iseljeno? Zar nije gorina toliki invalidi, toliki ehidi, tolika djeca, majke i sestre bez oeva, mueva i roditelja? To je ujedno i slovo tuge. Ali Srebrenica je slovo usamljenosti jer ih je u najteim trenucima izdala vlastita drava, izdala ih je meunarodna zajednica. Srebrenianin vie nikada nikome ne moe vjerovati, naglasio je Hasanovi. U Srebrenici vlada jedno veliko nepovjerenje, naroito kada se radi o povratku u grad u kojemu je preko 85% mukog stanovntva pobijeno. Ostatak od 10% su invalidi, dok je samo 5% uspjelo sauvati sve vitalne funkcije da ih se moe smatrati normalnima. To je neto to me zabrinjava, a i sve one koji razmiljaju o Srebrenici. Ima jo zabrinjavajuih stvari koja se deavaju. Genocid se nastavlja, genocid nije stao. Suicid je, naalost, sve prisutniji kod preivjelih Srebreniana. Svakodnevno smo u prilici da pokopavamo one koji izvravaju suicid jer su mjesec-dva nakon prelaska na osloboenu teritoriju postali psihiki neuraunljivi. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini postoji agresija zaborava. Tako se niti u jed-

Doc. dr. Aziz ef. Hasanovi nom kolskom udbeniku, niti u jednom slubenom dravnom aparatu ne smije jasno govoriti o Srebrenici iz straha kako e se to protumaiti. Ono to je gore od svega toga je to poinitelj genocida ne priznaje genocid, a nepriznavanje genocida je genocid, rekao je Hasanovi i dodao da srpski predstavnici svaki trenutak, javni nastup i medij koriste kako bi rekli da u Srebrenici nije bilo genocida. Druga zabrinjavajua pojava je to unutar bonjakog politikog korpusa nema jasnog stava i politike o Srebrenici, ve se politizira s kostima i tijelima nestalih rtava. Tako se npr. dva puta prekida sastanak Odbora za pokop jer se ne mogu dogovoriti koja e stranka dominirati ceremonijom pokapanja u Potoarima, tko e predvoditi Mar ljubavi i mira iz Tuzle za Srebrenicu, kakve oznake e se nositi i slino. Umjesto da se bore da Srebrenica ima poseban status, barem kao to ima Brko, da bude Distrikt. 8.372 ehida koja su u jednom danu nestala u Potoarima to zasluuju. Umjesto da to bude osnova za borbu i ujedini sve nae politike aktere u Bosni i Hercegovini, naalost oni se bore ija e zastava krenuti na elu kolone Mara ljubavi i mira. To su stvari koje u srce vrijeaju. Boli nas i to nemamo svojih heroja, ali imamo, naalost, politike poltrone, rekao je Hasanovi. U tom smislu pohvalio je napore Medlisa Islamske zajednice Zagreb, Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Vijea ena Islamskog centra Zagreb i Vijea bonjake nacionalne manjine grada Zagreba. Meihat je kupio auto za Medlis u Srebrenici, uzdrava jednog imama i intenzivno radi na jaanju infrastrukture u Srebrenici. U vie navrata su

23

Ispraaj konvoja Da se nikad ne zaboravi

IV. Konvoj Da se nikad ne zaboravi krenuo je put Srebrenice u petak, 28. svibnja 2010. ispred Islamskog kulturnog centra u Zagrebu nakon klanjanja dumenamaza i prigodnih obraanja uzvanika u prepunoj Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi. Obraajui se uesnicima konvoja doc. dr. Aziz ef. Hasanovi je rekao da odlazak u Srebrenicu nema obiljeje turistikog putovanja, jer idu u susret i zagrljaj 8.372 ehida koji su u srpnju 1995. godine genocidno uniteni u mjestu Potoari. To mjesto je danas najvee stratite ubijenih muslimana u Europi samo zato to su muslimani. Naglasio je da vrsto vjerujemo u kuransku odredbu: I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli: Mrtvi su. Ne, oni su ivi, ali vi to ne osjeate. Odlaskom u Potoare eli se postii nekoliko ciljeva: odati potovanje svim rtvama genocida koji se dogodio na tim prostorima, to e se uiniti najdostojanstvenije

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
sukladno islamskim propisima; podijeliti bol i tugu s njihovim obiteljima, koji e se prikljuiti kovoju u Potoarima; dat e se moralna potpora odrivom povratku u Srebrenicu, Bratunac i Podrinje koje je vrlo slabo; prenijet e se pouka da se nikad ne zaboravi genocid koji je nainjen muslimanima, Bonjacima u Srebrenici i cijeloj Bosni i Hercegovini; druit e se s preivjelim Srebrenianima i uti njihove probleme na svim razinama od obinih ljudi do vjerskih, politikih i kulturnih predstavnika muslimana Srebrenice; na tom krvavom mjestu zamoliti Boga da nam pomogne u plasiranju elje koju aljemo cijelom svijetu, a ona glasi: Da se nikada, nikome i nigdje ne dogodi Srebrenica. Da bismo realizirali sve to elimo neophodno je pokazati vrhunski nivo dostojanstva i svega drugoga to zasluuju rtve. Niti jedan na postupak ne smije povrijediti rtvu, ali ni one koji tamo ive. Emocije koje naviru u tom trenutku moraju biti savladane i nai postupci moraju biti kontrolirani razumom. Svojim ponaanjem ne smijemo oteati ivot muslimana Srebrenice. To bi bilo suprotno naim zadanim ciljevima. Najmanji incident nije dobro doao, naglasio je Hasanovi. Istaknuo je da je za ovogodinji, etvrti po redu Konvoj Da se nikad ne zaboravi pokazan veliki interes. Konvoj sainjava preko 500 putnika smjetenih u 11 autobusa iz cijele Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. U organiziranju konvoja ujedinile su se sve bonjake asocijacije i Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj, predvoene Vijeem bonjake nacionalne manjine i pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Strukturu konvoja ine mladi, a njima se prikljuuju aktivisti bonjakih asocijacija predvoeni s nekolicinom imama iz Hrvatske. U konvoju su i dva odjeljenja Zagrebake medrese sa svojim profesorima, te jedan autobus Crvenog kria Hrvatske. Posebnu dimenziju ovom konvoju daju mladi drugih nacionalnih i vjerskih pripadnosti, ime konvoj ima dimenziju multinacionalnog i multivjerskog. Prepoznajui znaaj ovoga konvoja Grad Zagreb se maksimalno ukljuio u njegovu realizaciju, to potvruje injenica da je zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi doao ispratiti sudionike konvoja. Srebrenica i Srebreniani prepoznaju u njemu iskrenog prijatelja i ponosni smo na injenicu da je Skuptina opine Srebrenica dodijelila gospodinu Bandiu Povelju poasnog graanina Srebrenice, a koju je on preuzeo u Srebrenici 10. srpnja 2009. godine. Na uvaeni muftija je s nama s ciljem da nam poeli sretan i hairli put i svojim prisustvom posvjedoi opredjeljenje naditi. Sve si to ve vidio na televiziji, proitao u tisku, pa to zna... Meutim, ono to ete tamo doivjeti nadilazi sva vaa oekivanja. Stajati u hangaru gdje su ljudi bili mueni, prolaziti poljima gdje su se kretale kolone ljudi u vapaju spasa, prolaziti pokraj guste ume koja je nekima bila nada, spas, a nekima samo oiti mamac spasa. I na kraju pokuati proitati sva ta imena. Zaudo, ne izgovara ih teko, samo ih eli sve to prije proitati, ali jednostavno ima osjeaj da ita jedno te isto ime non-stop. Kako to? Jedna kolona nikako da se promijeni. 130 imena jedne porodice izmjenjivalo se u 5-minutnom itanju. Uglavnom mukarci, rekao je Demirovi. Naglasio je poraavajuu injenicu da bonjaka djeca u koli ue srpski jezik i srpsku povijest. Meutim, postoji jedna fascinantna stvar, a to je da se ljudi vraaju u Srebrenicu. Neki se vraaju jer nemaju drugog izaza, a neki iz bosanskog inata. Ti ljudi danas brane Bosnu i Hercegovinu kakva je nekad bila i kakva bi trebala biti. Zato neka u nama proradi taj inat svaki put kad mislimo trebamo li ii konvojem jer smo prole godine ve bili, rekao je Demirovi. Na kraju govora predloio je da se u narednim godinama organizira konvoj koji e spojiti dva grada muenika: Vukovar i Srebrenicu, te na taj nain poruke konvoja dii jo na vei nivo. Mislim da svi mi sa ovih prostora, ako osjeamo isto, dugujemo tim gradovima, zakljuio je Salih Demirovi. Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik je rekao da je prije 15 godina pred oima cijelog slobodoljubivog svijeta, u vremenu kada je zatajila europska uljudba, razularena velikosrpska soldateska, bez ratne asti i ljudskog dostojanstva, a voena mrnjom i pomraenim umom, izvrila u Srebrenici najvei genocid u Europi. Od tog momenta Srebrenica je za civilizirani svijet simbol nevino stradalih, genocidno stratite koje u naoj kolektivnoj memoriji i svakoj pravno ureenoj dravi po bojim i ljudskim zakonima vapi za pravednou i istinoljubivou. Vapi za pravednom kaznom naredbodavaca i njihovih izvritelja. Dok ruka pravde ne stigne zloince, sve dotle dok, kako kae Poslanikov hadis 795, propae i na velikom gubitku bit e ovjek u ijem srcu nema ljubavi za druge ljude. Zato se i mi iz Zagreba, u mislima na Srebrenicu, prikljuujemo memorijalnoj koloni naih prijatelja iz Hrvatske, Slovenije i Austrije da se u tiini poklonimo pred tisuama mezara i obaveemo nau moralnu savjest da se nikada ne zaboravi, rekao je gradonaelnik Bandi na ispraaju uesnika IV. Konvoja Da se nikad ne zaboravi. q Azra Omanovi i Ismet Isakovi

Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi Islamske zajednice za realizacijom ovakvih i slinih programa. Meihat Islamske zajednice ini ogromne napore u jaanju infrastrukture Islamske zajednice u Srebrenici preuzimajui jednog imama i jedan demat na stalnu skrb, rekao je doc. dr. Aziz ef. Hasanovi. Salih Demirovi se u ime mladih Bonjaka Hrvatske obratio uesnicima konvoja. Pozdravio je inicijativu da se pokrene ovakav konvoj koji se odrava ve etiri godine zaredom, te se zahvalio Vijeu bonjake nacionalne manjine grada Zagreba i zagrebakom gradonaelniku Milanu Bandiu. Ljudi kau da vrijeme lijei sve rane. Srebrenica je rana koju mi ne smijemo dopustiti da zacijeli vremenom. Jer ako to dopustimo, ba to vrijeme e pokazati suprotno od onoga to mi elimo. Ovo je prvenstveno poruka mladima jer ovaj konvoj i ovakva Srebrenica e njima ostati u amanet, rekao je Demirovi. U nastavku govora s prisutnima u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi podijelio je svoje dojmove s prologodinjeg posjeta Srebrenici. Cijelo putovanje od Tuzle je bilo kao putovanje u nepoznato puno oekivanja. Psihiki pripremljen kao da sam gleda neki strani horor film i ba e se sad neto desiti, pa te nita ne moe izne-

24

J O U R N A L

Ispraaj konvoja Da se nikad ne zaboravi

BONJACI U HRVATSKOJ IV. Konvoj Da se nikad ne zaboravi izvjetaj

Tradicionalni posjet Srebrenici

U noi sa subote na nedjelju, 29. na 30. svibnja 2010. oko 03.00 sati ujutro vratio se u Hrvatsku IV. Konvoj mladih Bonjaka Republike Hrvatske i njihovih prijatelja Da se nikad ne zaboravi. U ovogodinjem konvoju Da se nikad ne zaboravi iz Hrvatske je uestvovalo 11 autobusa sudionika iz raznih struktura i brojnih regija, pa su tako s konvojem krenuli i njemu se prikljuili sudionici iz Dubrovnika, Rijeke, cijele Istre, Karlovca i Maljevca, Vojnia i Cetingrada, Osijeka, Slavonskog Broda, Gunje, Koprivnice, Vinkovaca i Oraja, kao i 30-ak predstavnika Hrvatskog Crvenog kria. Takoer, s konvojem su krenuli i predstavnici brojnih kulturno-umjetnikih drutava KUD Jeteliek eke besede iz Zagreba, BKUD Sevdah iz Zagreba, BKUD Ljiljan iz Drenovaca, zbor Azizije iz Oraja, KUD Dragutin Domjani iz Adamoveca i KUD Branko Radievi iz Darde, zatim predstavnici/predstavnice Vijea ena Zagreb, Zagrebake medrese Dr. Ahmed Smajlovi iz Zagreba, dvanaest profesorica i profesora povijesti i geografije iz srednjih kola u gradu Zagrebu, studenti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu te brojni drugi uesnici. Konvoju su se prikljuili i mladi iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Ovogodinji konvoj svojim konceptom i programskim sadrajem na sve prisutne je ostavio dubok i nadasve kvalitetan dojam. Konvoj je po polasku iz Zagreba uspjeno stigao u Tuzlu 28. svibnja oko 23.00 sati, u Behram-begovu medresu, gdje smo vrlo lijepo primljeni. Tu su se sudionici udobno smjestili, zahvaljujui i ove godine gostoprimstvu koje nam je ukazano od strane gospodina Mehmedalije amdia, direktora Behram-begove Medrese te medresanata, kroz vrlo kvalitetnu organizaciju. Nakon sabah namaza i potom doruka u Behrambegovoj medresi konvoj je krenuo za Potoare. U Potoarima, gdje je odana poast rtvama srebrenikog genocida u Memorijalnom centru Potoari, prethodno je i po dolasku Konvoja sudionike srdano pozdravio gradonaelnik Srebrenice gospodin Osman Sulji. U Potoarima je organiziran vrlo kvalitetan program za sve sudionike konvoja te je odran sastanak sa studentima Srebrenice, lanicama Udruenja Majke Srebrenice, srebrenikim gradonaelnikom Srebrenice Osmanom Suljiem, potKulturno-umjetniki program nastavljen je nastupom kulturno-umjetnikih drutava u Domu kulture. Sa nae strane i u okviru konvoja prisustvovala su brojna, ve nabrojana kulturno-umjetnika drutva iz Zagreba, Drenovaca, Oraja, Adamoveca i Darde, kao i samostalni nastup akademskog muziara, harmonikaa koji osvojio brojne nagrade na europskoj razini, Samira Nurkia. Oko 19.00 sati nastavljen je put konvoja Da se nikad ne zaboravi za Kalesiju. U Kalesiji kulturno-umjetnika drutva u sklopu konvoja nastupila su u okviru programa organiziranog na centralnom trgu u Kalesiji povodom Dana opine Kalesija. Tom prigodom je ostvaren jo jedan kontakt s opinskim strukturama Kalesije. Oko 22.00 sati konvoj je krenuo na svom putu natrag za Zagreb i ostala sredita u Republici Hrvatskoj. Pred sam polazak IV. Konvoja Da se nikad ne zaboravi, isti je tijekom organiziranog ispraaja u Islamskom centru Zagreb pozdravio uvaeni muftija evko ef. Omerbai, gradonaelnik grada Zagreba gdin. Milan Bandi, potpredsjednik Skuptine Zagrebake upanije gdin. Josip Sesan (sudionik u konvoju), dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, Adnan Demirovi, ispred Mladih Bonjaka grada Zagreba te mr. sc. Ekrem Beirovi, predsjedenik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba. Skup su i ispraaj konvoja svojim prisustvom uveliali i predsjednik Gradske skuptine Grada Zagreba Boris prem, gradonaelnik Velike Gorice Stjepan Barii, vijenica Skuptine Zagrebake upanije Mirjana Matui-Piul (sudionica u Konvoju), te mnogi drugi uvaeni gosti. Njegova ekscelencija, ambasador BiH u Republici Hrvatskoj gdin. Vladimir Raspudi sa svojom delegacijom, takoer je prisustvom ispraaju konvoja dao bitan doprinos njegovom znaaju. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su svojim prisustvom pri ispraaju doprinijeli irenju i shvaanju vanosti i znaaja ovoga projekta. Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba ove godine je ve etvrti put uspjeno realiziralo Konvoj Da se nikad ne zaboravi, uz pomo i zajedno sa svim nama dragim suradnicima, koji su nam dali moralnu potporu i podrku u aktivnostima. De nikad vie i nikome ne ponovi Srebrenica... q Emir Akamija

predsjednikom Skuptine Optine Srebrenica Zulfom Salihoviem te njihovom delegacijom. Za svaki od sastanaka prethodno su odreeni lanovi delegacije iz konvoja. Sastanci su odrani u prostorijama Memorijalnog centra u Potoarima, tonije u prostorima nekadanje Tvornice akumulatora u Srebrenici, svojevremeno UN-ove baze, a kasnije logora za zarobljene civile Bonjake, koji su odatle odvedeni i masovno ubijani prilikom pokolja u Srebrenici u srpnju 1995. godine. U nekadanjoj Tvornici akumulatora, koja je tada 1995. bila zatiena UN-ova baza, napravljen je i osvrt kroz pregled dogaanja 11.07.1995. za sve prisutne te je u predvienom prostoru i Spomen-sobi (u okviru ovog kompleksa, koji se treba proglasiti Spomen-obiljejem) prikazana projekcija potresnog filma o o stradanjima u Srebrenici 1995. godine. Oko 12.30 uslijedio je vjerski program. I ove godine u okviru programa Konvoja Da se nikad ne zaboravi u Srebrenici je odrana misa, koju je odrao fratar Martin Antunovi za sve sudionike konvoja katolike vjeroispovijesti, dok je u Potoarima odran vjerski dio programa za sudionike konvoja islamske vjeroispovjesti. Takoer smo vrlo lijepo doekani i od strane Damira ef. Petalia, glavnom imama srebrenikog. Nakon vjerskog programa uslijedio je ruak za sve sudionike, organiziran u nekoliko restorana u Srebrenici i Potoarima, a nakon ruka uslijedio je kulturno-umjetniki program u Domu kulture Srebrenica. Na poetku je oko 15.00 sati prikazana projekcija filma Mostar United za sve zainteresirane sudionike u konvoju. Dojmovi sudionika konvoja o odabranom filmu koji je prikazan takoer su vrlo duboki i kvalitetni, a emu su sami sudionici kasnije posvjedoili i dali osvrte. Uslijedio je defile kulturno-umjetnikih drutava kroz centar Srebrenice, a koja su na ovaj dan svojim nastupom uveliavala manifestaciju Dani Srebrenice 2010.

25

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Meunarodna izloba fotografija Pokaimo svijetu ljepote Une

Krajika ljepotica
Fotografi iz vie zemalja Europe ve nekoliko godina pohode Unu i fotografije u elektronskoj verziji alju irom svijeta, te organiziraju izlobe, a sve pod nazivom Pokaimo svijetu ljepote Une. Meutim, oni koji bi trebali poduprijeti sve ovo ostaju gluhi i slijepi, pa se jasno vidi da su za turizam, ekologiju, kulturu, uglavnom imenovani podobni, a ne sposobni. Unato tome manifestacija se odvija i jaa iz godine u godinu, uglavnom entuzijazmom i novcem fotografa, to je presedan u svijetu. Nakon fotosusreta na Uni i izlobe u Bihau, povodom Dana Unsko-sanskog kantona i rijeke Une u Zagrebu je 28. svibnja 2010. otvorena meunarodna izloba fotografija pod radnim nazivom fotosusreta na Uni Pokaimo svijetu ljepote Une. I zaista, fotografi iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine potrudili su se da na najbolji mogui nain kroz umjetniku fotografiju pokau svaki zanimljiv detalj Une, lagano uzvodno, od Bosanske Otoke, preko Bosanske Krupe, Bihaa, Ripa, Oraca, Kulen Vakufa... do Martin Broda, prestavivii se tako sa 100 fotografija A3 formata. Prekrasan prostor Galerije Bonjake nacionalni zajednice Hrvatske u Ilici 54 dao je mogunost velikog opusa 28 fotografa, od kojih su iz Unsko-sanskog kantona izlagali i Nedib Vuelj i Edita Ibuki. Prilikom otvaranja izlobe, galerija je bila prepuna ljubitelja fotografije. Prisutnima se najprije obratio predstavnik BNZH, Mujaga Mehi, koji je istakao spremnost za dalju saradnju. Predsjednik Infokulta Nedib Vuelj, inae tvorac i realitaor ove ideje i organizator fotosusreta na Uni, istakao je da je jedan od ciljeva da se nakon fotosusreta obavezno organiziraju izlobe, te da fotografi pomno biraju i slau svoje fotografije, kako bi polako ali sigurno pripremili i izdali fotomonografiju ove ljepotice, te uputili zajedniku kandidaturu da Una bude pod zatitom UNESCO-a. Ljiljana Dolenc iz Zagreba, inae stalna, uesnica fotosusreta govorila je o ljepotama Une, duevnom zadovoljstvu fotografa, te pozvala sve one koji vole lijepu prirodu i lijepe rijeke da obavezno posjete Unu i Krajinu i na bilo koji nain zabiljee sve te ljepote i pokau svijetu, a oni koji jednom vide i dou, doi e uvijek. O Uni, njenoj ljepoti, te njenoj zatiti, uz veliku zahvalnost fotografima, govorio

Sa otvaranja izlobe u prostorijama BNZH je savjetnik ministra za okoli i turizam Federacije Bosne i Hercegovine, Tomislav Luki, koji je i otvorio ovu prekrasnu izlobu fotografija sa inspiracijom ljepotice Une. Prilikom otvaranja izlobe, predsjednik Infokulta, Nedib Vuelj, uruio je zahvalnice svim uenicima izlobe, plakete onima koji ve su ve etiri godine uesnici fotosureta, te priznanja za odlinu suradnju na kulturnom planu Bonjakoj nacionalnoj zajednici Hrvatske i Kulturnom drutvu Bonjaka Hrvatske Preporod iz Zagreba, te proitao telegram estitku naelnika Opine Biha, Hamdije Lipovae, koji je uz estitke za otvaranje izlobe nadahnuto pisao o Uni, te se zahvalio svima onima koji niz godine na najbolji mogui nain kroz fotografije i video zapise, te druge medije pokazuju svijetu ljepote Une. Sa svojim fotografijama na izlobi su uestvovali: Patricija i Marijan Vuii iz Lovrana, Ksenija i eljko Juras i Antonija Mati iz Slatine, Alma i Besim Mujezinovi iz Petrinje, Nataa Obad iz Siska, Rasim Ataji iz Ljubljane, Nada Al Younis, itka i Nenad Bartolovi i Milenko Brezovac iz Pule, Ana iko, eljko Hrsan, Sreko truk, Iva Dujmovi, Irena i Cvetko Pila, Ljiljana Cviljak, Marina ani, Ljiljana Dolanec, eljko Kustec, Dunja Kolar, Davorka Trbojevi i Bobo Poslek iz Zagreba, Edita Ibuki iz Bihaa i Nedib Vuelj iz Buima. Zanimljivo je da izlobu Pokaimo svijetu ljepote Une trae i u Puli i Rijeci, ali da iz financijskih razloga nee tamo biti izloena, to je prava teta. Nadleni oito nemaju sluha za ovakve stvari. Bila bi ovo odlina izloba na primorju, gdje bi i stranci iz cijelog svijeta mogli da vide ljepote Une, ali trebae jo mnogo Une protei da neki shvate da ovakve manifestacije treba pomoi na sve mogue naine, a ne nikako, kako je to sada sluaj, gdje samo zahvaljujui entuzijastima uspijeva jedna ovako dobra izloba.

26

Sluh nadlenih je bez okusa, mirisa, vida, due...

Red je da vam ispriamo nau priu o svemu to radimo, jer ete nakon iitavanja moda nekome rei to to radimo i kako radimo, pa i uputiti kritike i samokritike, jer je to jedini nain da nam se pozitivno pridruite. Naime, jo prije 5 godina sam poeo izlagati fotografije Une putem interneta na jednoj maloj galeriji www.fotogalerija. net. Kada su to fotografi vidjeli poeljeli su doi i fotografirati Unu, ali bi im trebao neko tko bi im sve to organizirao i bio vodi. Ne lei vrae, obradovao sam se kao nikada do tada, jer sam znao to to i koliko to znai Uni, Krajini, Bosni i Hercegovini i svim naim Bosancima i Hercegovcima irom svijeta, pa sam odmah prihvatio da na Uni organiziram fotosusrete fotografa iz vie zemalja Europe, pa ak veoma brzo fotosusretima dao naziv Pokaimo svijetu ljepote Une, kako bih na taj nain svima sa jednom reenicom kazao puno toga. Vlast e to jedva doekati, a i biznismeni i napraviu udo od manifestacije,

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
pomislih, i latih se posla. Napisao sam puno zahtjeva nadlenima od opinskih naelnika do nadlenih kantonalnih i federalnih ministarstava, ali svi mi rekoe da ne mogu pomoi, te da trebam registrirati nekakvu udrugu i onda e sve biti uredu. No, kako sam ovjek od rijei i obraza, poznajem sebe jako dobro, prihvatio sam se posla i o svom troku organizirao fotosusrete, pa ak za fotografe organizirao i domae rukove, jer za platiti nisam imao. I tako veoma uspjeno prooe prvi fotosusreti i prva zajednika izloba fotografija Une, istina, ja dobro na gubitku, ali ostao obraz i rije nije pogaena, a velim, kad osnujem Udrugu, onda e za narednu godinu biti razumijevanja od nadlenih to ja to radim, pa e se i to namiriti nekako, nije vlast u. I oformih ja udrugu za informiranje, kulturu i turizam Infokult, uradih programe, projekte, aplikacije, zahtjeve i sve to treba naim dragim vlastima, jer oni su pametni pa trae sve po zakonu. Uputih ja to na sve relevantne adrese, ministarstvima, pa ak i naelnicima opina, ali osim to sam potroio vrijeme za programe i novac za potarine i printanje, nita drugo ne dobih. Naelnici opina su po napamet nauenom obrazloenju odgovorili kako izraavaju aljenje, rado bi to oni pomogli, ali para nema, a slini odgovori su doli od ministarstava. Ma dobro, mislim ja, imamo mi biznismena kud god okrene. Mnogi su profitirali u ratu, mnogi u miru, a mnogi nam putem PDV-a koga utaje prazne lino nae depove, pa e eto makar oni pomoi, jer Boe moj, to je najbolja reklama svijetu, a i kad mi pokaemo svijetu ljepote Une i Krajine, eto nam turista, pa e svako imati nekakve fajde. E da nai biznismeni nisu maiji kaalj najbolje pokazuje njihova pria kad neto traite, kod svih ista, kako teko rade i zarauju, uglavnom svi u gubitku, a prave vile i kupuju najskupocjenija auta, te da svaki dan iziu u susret desetinama takvih, a ja ba potrefio da sam kod svih ba taj preko njihovog bonusa, pa mi ne mogu pomoi i tako svakome ko sluajno doe da bilo to zatrai odrecitiraju istu pjesmicu. Ma ja u staviti vau reklamu u svim katalozima na svim plakatama, to je dobro, ali tek onda poinje ljutnja velikih gazda, koji to ni sluajno ne ele, jer eto im odmah nekakvih inspekcija, pa imam osjeaj da svi rade na crno, jer ako rade asno i poteno i jo su na gubitku, a emu onda strah od nekakvih inspekcija, koje su ionako odavno kupili za sitne pare. I tako, eto prooe etiri godine fotosusreta i dolaze jublirani peti fotosusreti, a ja i dalje uglavnom svojim entuzijazmom o svom troku organiziram fotosusrete, ali mi u tome jedino pomau fotografi, koji me razumiju i znaju moju situaciju, pa dobrim dijelom dou i uestvuju o svom troku. I opet ja pun entuzijazma i nade, elim da nakon etiri godine fotosusreta i izlobi u Cazinu i Bihau, okupim radove dosadanjih uesnika fotosusreta i organiziram negdje izlobu vani, pa se sjetih Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske za grad Zagreb, jer oni imaju odlian galerijski prostor. I istina, izlobu sam dogovorio u dvije reenice: - Izlobu donesite, rado emo vam dati prostor, ali novac nam ne traite, jer ga nemamo. A dobro, velim, to je tu je, makar imamo odlian prostor, a tamo e doi mnogi nai dobri Bonjaci iz dijaspore, pa kada vide kako je to lijepa izloba pozvae nas da izlaemo i po drugim gradovima i drugim dravama, jer e proraditi svijest patriotizma i ponosa da pokaemo svijetu kakve ljepote imamo. Dio fotografa participirao je sa po 100 kuna da uradimo katalog, a ja sam za ramove dao svoje zadnje novce, koje sam bio planirao za kupovinu kamere. Uglavnom, nekako sam sve skrpio. Fotografi su uradili velike formate fotografija i izloba je na otvaranju blistala, kao to su blistale i due fotografa, koji su ljubavlju prema Uni i fotografiji dali svoj doprinos da izloba bude svjetskog renomea. Na otvaranju je bila prepuna galerija, a ja sam mogao konano da predahnem i da mi makar dua bude puna zadovoljstva. Naravno, rijetko ko je znao koliko truda, odricanja, novca i ega sve nisam dao i dobro azhemtio svime tim i svoju obitelj, ali i fotografe, da bi jedna takva izloba bila izloena u jednom za nas ipak velegradu poput Zagreba. I zbilja, bilo je onih koji su nam ponudili da izlaemo i kod njih, pa su se ak i fotografi iz Pule i Rijeke zaloili da izloba ode kod njih, ali preko bonjakih udruga, kau oni e to jedva doekati. I ne treba grijeiti due, oni su bili za, ali sam ja trebao lino platiti prevoz, svoje putne trokove, postaviti izlobu, uraditi kataloge i to sve ne, a oni bi, eto doli da estitaju, aplaudiraju i slikaju se, jer, to jeste jeste na otvaranju doe veliki broj fotografa i snimatelja. A ja se jadnik crvenim, sramota me da im kaem da ja vie nemam svog novca, i da jednostavno ne mogu to vie sam da odradim, pa utim, malo uginjem ramenima, ne bi li se oni sjetili da makar te sitne trokove pokriju, jer nigdje nikakav honorar nisam niti traio. Razmiljam kako bi bilo lijepo da turisti iz cijelog svijeta dou pogledati izlobu, i vjerujem da bi mnogi nakon toga posjetili Bosnu, Krajinu, a osobito Unu, ali sve ostaje samo na razmiljanjima, ali i to je dobro, jer drugi niko ni o tome ne razmilja. Da se pokuam ponovno vratiti svojim vlastima od opinskih preko kantonalnih do federalnih nema rata, jer ono to ja radim sa fotografima je jako dobra i ozbiljna stvar, a oni takve rijetko podre. Da su kakve gluposti od cajki do derneka i korida, konjskih trka..., tu bih bez problema proao, jer oni dalje od toga niti razumiju, a niti vide, a kako bi i vidjeli kada mnogi od njih imaju diplome, a nemaju kolskih drugova, pa mi je i to nekakva utjeha. I uzalud ja priam kako sam fotograf i lan ULUPUBIH-a, pa novinar, pa jo knjievnik, jer kako da me razume neko tko ni jedne knjige nikada nije proitao da sam knjievnik ili nema pojma to je izloba, a da mu ja objanjavam o njenoj vanosti. A Una, jo uvijek lijepa zove nas da uivamo u njenim smaragdima, biserima, zelenilima, plavetnilu, njenim sedrama, bjelinama, svoj njenoj plahovitosti bistrih bukova i slapova, jer dok je gledamo hranimo i oi i duu. Lijepa je od njenog samog izvora pa do ua, a una znai jedina, i jeste jedina i najljepa i sva mjesta i gradovi na Uni su lijepi. I sa pravom oni iskreni govore da ona treba postati nacionalni park pod zatitom UNESCO-a, a on i drugi je uzurpiraju i grade kue i vikendice na njenim obala i ograuju naljepe dijelove i svojataju ih po zakonu, jer takvi uglavnom i donose zakone. to se tie turistikih agnecija u BiH, od njih se nema to oekivati, jer kako oekivati pomo od jedne Turistike zajednice Unsko-sanskog kantona, koja jednom godinje organizira Una regatu i umjesto da njen poetak planira u subotu kada je neradni dan, ona regatu planira u pola radne sedmice, to jasno pokazuje koliko nam je stalo do regata, raftinga, foto i drugih susreta na Uni uope. No, fotografi su uporni u svojim nakanama i polako biraju svoje fotografije Une, mada se tu nema to birati, jer gdje god nad Unom nanesete objektiv uvijek ete dobiti dobru fotografiju i uvijek razliitu, jer je i Una iz sekunde u sekundu drugaija i ara svojom ljepotom. Biraju fotografi fotografije i slau za jednu zajedniku fotomonografiju Une, ali e poeti uskoro i prikupljati potpise i fotografije da upute UNESCO-u da Una konano bude pod njegovom zatitom. Unato svim problemima, 2011. godine je petogodinjica fotosusreta na Uni pod nazivom Pokaimo svijetu ljepote Une i ono to je ve planirano jeste da se otvori velika izloba u Ljubljani, ali opet, oito, bez iije podrke. Eto kako mi dajemo doprinos kroz ovu manifestaciju, a vidjeemo to e te svi vi prozvani, ako uope osjetite da ste prozvani, uiniti. q Nedib Vuelj

27

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Aktivnosti Kulturno-informativnog centra Ambasade Bosne i Hercegovine u Zagrebu

Epske tvorevine o identitetu

20. travnja 2007. u Zagrebu, u Ilici 44, sveano je otvoren Kulturno-informativni centar Bosne i Hercegovine, jedini bosansko-hercegovaki centar takve namjene u svijetu. Prethodne tri godine uspjeno je djelovao pod vodstvom Minke Ljubijanki, zahvaljujui ijem angamanu je postao istinski centar bosanskohercegovake kulture prozor u svijet, te znaajno kulturno mjesto u hrvatskom glavnom gradu. U tom vremenskom razdoblju bili smo svjedoci velikog broja izuzetno kvalitetnih priredbi promocija knjiga, koncerata i razliitih izlobi, brojnih gostovanja bosansko-hercegovakih umjetnika. S punim uvjerenjem u ispravnost ocjene moemo rei da je Kulturni centar BiH u Zagrebu u potpunosti ispunio i opravdao svrhu svoga postojanja. Zadnja priredba u prostorijama Kulturno-informativnog centra BiH pod vodstvom Minke Ljubijanki, koja prelazi na novo radno mjesto u Sarajevu, odrana je 1. lipnja 2010. U suradnji sa BTC ahinpai iz Sarajeva predstavljen je knjievni opus beogradske knjievnice Gordane Kui, dobitnice mnogih nagrada i autorice sedam romana o ivotu sefardskih idova iz Sarajeva, Bosne i Balkana (Miris kie na Balkanu, Cvat lipe na Balkanu, Smiraj dana na Balkanu, Duhovi nad Balkanom, Legenda o Luni Levi, Bajka o Benjaminu Baruhu i Balada o Bohoreti). O knjievnom stvaralatvu Gordane Nui osvrt je napisao Vasa Pavkovi, urednik i knjievni kritiar iz Beograda. Tekst pod nazivom Nema nieg izvan prie prenosimo u cijelosti.

28

Nema nieg izvan prie

Impresionira ve i sam pogled na sedam romana Gordane Kui, koje je ona objavila u relativno kratkom vremenskom intervalu od dva desetljea, izmeu 1986. i 2006. godine. Recimo, Miris kie na Balkanu, Cvat lipe na Balkanu i Smiraj dana na Balkanu imaju zajedno preko 1.500 stranica, vrlo gusto i sitno tiskanog teksta, dok zbivanja u njima obuhvaaju cijelo 20. stoljee u povijesti Balkana, ali i sudbine nekoliko idovskih porodica, gdje sefardskoj porodici Salom pripada centralno mjesto. Prva tri romana kronoloki prate opu povijest svijeta, Europe i Balkana Miris

J O U R N A L

kie na Balkanu poevi od poetka Prvog svjetskog rata, meuratnog perioda i sve do kraja Drugog svjetskog rata; Cvat lipe na Balkanu period poslije Drugog svjetskog rata do sredine ezdesetih; a Smiraj dana na Balkanu apokaliptine devedesete godine prolog stoljea. Faktiki, ova porodina trilogija, kojoj moramo dodati i roman Duhovi nad Balkanom, kao naroiti, nadahnuti autorski komentar, pokriva postojanje obje Jugoslavije, a zbivanja u porodici Salom ili alom i okolnim, roakim, prijateljskim i inim porodicama (Papo, Kora), u velikoj mjeri bivaju i podsticana i uzrokovana povijesnim turbulencijama, od kojih su na junakinje i junake ovog romana ponajvie utjecali: Prvi svjetski rat, osnivanje prve jugoslavije, Drugi svjetski rat, bombardiranje Beograda i njegovo oslobaanje etiri godine kasnije, socijalistika revolucija i revolucionarni teror u drugoj Jugoslaviji, Goli otok, potiskivanje graanske klase, 50-te i 60-te, lagani uspon jugoslavenskog drutva, ubojstvo Johna Kenedija, potom Titova smrt, kriza i krah 90-ih. Pri tome, Gordana Kui esto vrlo diskretnim sredstvima, navodi kakav povijesni prijelomni moment, traei mu analogiju s dogaanjima u ivotu svojih protagonistkinja i protagonista, mada nastoji i uspijeva pripovjednu panju prije svega usmjeriti na ivote vlastitih literarnih junaka, na njihovu svakodnevnicu i uobiajene oblike porodinog i intimnog ivota. Povijesne silnice ne utjeu samo na ivot junakinja i junaka ove trilogije, nego i na promjenu anrova u njemu. Porodini,

graanski roman o multikonfesionalnom drutvu iz prvog dijela, situiranog u Sarajevu i kasnije Beogradu, Miris kie na Balkanu, blago e se promjeniti u priu o ivotu i karijerama dvije sestre, Blanke i Rikice, odnosno sazrijevanju djevojice Inde, u Cvatu lipe na Balkanu i neprilikama sa ustanarskim branim parom Grdi, da bi u Smiraju dana na Balkanu preovladali melodramski elementi ljubavnog trokuta Vere Kora, Ivana i njegove supruge Slavke. Topoloka mrea na kojoj su organizirana epizodino neprebrojiva pripovjedana zbivanja iri se iz egzotinog, zatvorenog, provincijalnog i sefardskog Sarajeva s poetka 20. stoljea, ka Beogradu i Zagrebu, u izvjesnim segmentima dopire do Dalmatinskog primorja u graanskom meuratnom periodu, ali se kasnije rasprostire do Dalmatinskog primorja u graanskom meuratnom periodu, ali se kasnije rasprostire i po svijetu, stiui do Amerike i Palestine. Sve sloene promjene u ivotu junakinja i junaka razliitih generacija i tkivu primarne trilogije romana Gordane Kui, nalaze odraz i u samom jeziku kojim se pripovjeda. U prvoj i drugoj knjizi taj je promiljeni jezik, prepun sefardskih reenica i frazma, dna stranica vrve fusnotama, da bi kao makrotekst projekat Gordane Kui prirodno skrenuo u treoj knjizi prema anglicizmima, na jednoj i ivopisnom beogradskom argonu, na drugoj strani. Impresionira injenica da se Gordana Kui veoma dobro snalazi u dijalozima, koloritno se sluei natprosjenom jezikom kompetencijom u upotrebi jezika, varijanti i argona.

BONJACI U HRVATSKOJ
Ako se ovoj vrlo sloenoj velikoj prii, zasnovanoj na autentinim dogaajima i linostima, to je napomena spisateljice na kraju Mirisa kie na Balkanu, sada i sa fantastinim intermecom Duhova nad Balkanom, doda naredna trilogija Legenda o Luni Levi, Bajka o Benjaminu Baruhu i nedavno objavljen, faktiki epiloki roman Balada o Bohoreti, postaje jasnije ne samo irina zahvata Gordane Kui, nego i razlozi stvarnog divljenja koje tako uobliena cjelina od sedam epskih rasprianih, generalno uzevi realistinih romana, izaziva u objektivnom itaocu. Koda druge trilogije, sa anrovskim odrednicama legenda, bajka, balada svojevrsni je posteriorno sagraen smisaoni uvod u prvu trilogiju i u svom posljednjem i najboljem segmentu, Baladi o Boroheti, prstenasto zatvara cijelu sefardsku i balkansku sagu. Ona od jedne vrste folklorno egzotinog porodinog romana o promjenama u ivotu mnogolane siromane sefardske porodice iz Sarajeva i njenog laganog irenja svijetom, odnosno neke vrste nestajanja i utapanja u druge narode, postaje i vrsta romansirane multinacionalne povijesti, koja u Legendi o Luni Levi prevashodno pripovijeda o inkvizicijskom progonu panjolskih idova krajem 15. stoljea i njihovom mitskom izbjeglikom dolasku na Mediteran, Levant odnosno Jadran; da bi u Bajci o Benjaminu Baruhu, sluei se iskustvima pustolovnog (melodramskog) romana, spisateljica govorila o vrsto zasnovanom sefardskom ivotu u Sarajevu, Travniku, Splitu i Dubrovniku, odnosno jednim krakom i Beogradu, u drugoj polovici 17. stoljea pod otomanskom vlau. Konano u posljednjem segmentu, naputajui popularni anr povijesnog i pustolovnog romana i vraajui se poetku, tj. 20. stoljeu, Gordana Kui ispisuje ljubavni roman o jednoj autentinoj enskoj sudbini, rekonstruirajui na osnovu dnevnika i pisama Bohoretino doba i njen ivot, dugu epistolarnu veza sa panjolskim umjetnikom Manuelom Manrikeom de Larom i stiui pred vrata Drugog svjetskog rata. Kritika deskripcija kojom sam pokuao blago ocrtati neke od dominanti u sedam romana Gordane Kui moe nagovjestiti jedan komplicirani i teko prohodan svijet, svijet u velikoj mjeri arhaian, jedne malene nacionalne zajednice i desetine likova u njoj, koji svjetlucaju na vremenskoj i prostornoj mapi prohujalog stoljea i, u posljednje tri knjige, prohujalih pola milenija, takoer. Nije meutim tako i to nije ono najbitnije i najljepe! italaki uspjeh ovih romana, u poetku bez ikakve, a kasnije bez znatnije marketinke aktivnosti, prvi je dokaz ove tvrdnje. Svaki od romana imao je vie izdanja, neki i preko deset, ali ako ostavimo naklonost publike kao udljiv i dosta neuhvatljiv faktor, i posluimo se argumentacijom kritikog autoriteta, sloiemo se s rijeima Predraga Palavestre iz knjige Jevrejski pisci u srpskoj knjievnosti. Te rijei glase: Pisani lako i jednostavno, raspriano, bez strogosti i gustine, romani Gordane Kui uglavnom potuju sva pravila klasinog hroniarskog pripovjedanja: obilje detalja, linearno voenje fabule i neposredno kazivanje kroz koje naviru raznovrsni likovi, brojne privatne sudbine i rasuti znaci prepoznatljivog vremena... Sa nekim od tvrdnji iz ovog citata sloio bih se laka srca, o nekima mislim drugaije, ali ono to bih istaknuo su lakoa i jednostavnost u naracij i dijalozima i vjetina kontaminiranja porodinog romana silnicima povijesti. Knjievno realizirani, jednostavnost i lakoa vidljivi su na svakoj stranici, posebno u dijalozima, u kojima Gordana Kui, kako sam napomenuo, majstorski koristi idiolekte kojima njeni junaci govore: od akorda zvonkog i melodioznog judeo-panjolskog, preko raznovrsnih varijanti srpskog i hrvatskog jezika, sve do groteskno iskrivljenog linog argona, u rasponu od onog koji je pokrajinski uvjetovan, do onoga na koji je utjecala generacijska pripadnost, odnosno prekid kontakta s materinjim jezikom i utjecaj tueg jezika. I upotreba th idiolekata je stilski i smisaono razliita i varira izmeu iskonske potrebe realistikog pisca da to bolje njihovim jezikom okarakterizira svoje junake i horizont njihovog svijeta, preko graenja egzotine atmosfere, odnosno evociranja toplog porodinog argona, pa sve do socijalnog i psiholokog odreivanja protagonista i uspjenih satirinih i humoristikih parija, u kojima se iz argona izvode komini efekti i dinamizira centralna realistika ifra romana. Gordana Kui je u ime svojih predaka, u ime najdublje porodine tradicije krenula u neobinu avanturu romansijerskog pripovijedanja i istrajnou i povjerenjem u sebe i jeik, nainila obimno i respektabilno knjievno djelo. Ono potuje publiku i njoj je namijenjeno, ono potuje klasine obrasce kronolokog pripovijedanja i realistine odgovornosti pisca, ali ono ima i mnoge druge namjere od dobrodole i bitne namjere italakog zabavljanja. Romani Gordane Kui su epske tvorevine koje govore o identitetu, o njihovom stjecanju i gubitku i ponovnom stjecanju. Ti romani su i zasnovani kao naroita osobna i porodina svjedoanstva o identitetu i njihovom smislu na razini pojedinanog ivota. Sjeamo se zato mudrih rijei Amina Malufa, Gordani Kui vrlo dragog i bliskog pisca, koji u knjizi Ubilaki identiteti zapisuje i ovakvu reenicu: Identitet nije dat jednom za svagda, on se gradi i preobraava cijelog ivota. Moda bi ta reenica mogla biti jedna od motoa u nekom buduem izdanju ovog sedmotomnog zdanja. Tolerantnost i osjeanje za vrijednosti i ideale drugog i drugaijeg, bitne su autorske ideologeme koje se implicitno podrazumijevaju u romanima Gordane Kui. Oni su prisutni u nedoumici o smislu i posljedicama Sarajevskog atentata i otrom intelektualnom protestu protiv holokausta u mirisu kie na Balkanu, oni su prisutni u otrom protestu protiv jednoumlja i tiranije u Cvatu lipe na Balkanu, ali i u traganju za vlastitim emotivnim uporitem u ivotu u Smiraju dana na Balkanu. Ponovo, u drugom trilogijskom krugu, Gordana Kui e se sredstvima romana i umjetnosti suprostaviti progonu idova iz panjolske 1492. godine, zagovarae meukonfesionalno razumijevanje, izmeu ostalog i kroz lik dobroudnog i nespretnog travara Benjamina Baruha, koji pomae svim bolesnicima i ranjenicima, bez obzira na vjeru, naciju i ideologiju. Konano i posljednji roman drugog troknjija, Balada o Bohoreti, prolazi u sporom, sudbinski dugom traanju naslovne junakinje za samom sobom i vlastitim mjestom u grubom mukom, patrijarhalnom svijetu, poevi od Istanbula, preko Sarajeva sve do Pariza. 20. stoljee nas je vjerojatno nauilo da nijedna doktrina nije, sama po sebi, nuno oslobodilaka. Sve one lako mogu iskliznuti, sve mogu biti izopaene, sve imaju okrvavljene ruke, komunizam, liberalizam, nacionalizam, svaka od velikih religija, pa ak i svetovnjatvo. Nitko nema iskljuivo pravo na fanatizam i nitko nema, obrnuto, iskljuivo pravo na ovjenost, kae u Ubilakim identitetima Amin Maluf. Ne tvrdim da je ovo bila centralna ideja vodilja u romanima Gordane Kui. Centralna vodilja je ipak bila sama pria, njena zanimljivost. Pria kao svjedoanstvo o trajanju i nestajanju. Pa ipak, u podtekstu ovog pola milenija dugog, enski tolerantnog eherezadinskog pripovijedanja, krije se i ta ideja. I u njenoj prisutnosti, kroz bezbrojne epizode i mnotvo likova, otkrivam jednu od vanih vrijednosti ovog romansijerskog poduhvata. q Ismet Isakovi

29

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Koncert enskog pjevakog zbora Bulbuli u Zagrebu

arobna ljepota rijei, glazbe i scenskog prikaza

Ljubitelji sevdaha traili su kartu vie kako bi mogli uivati u koncertu enskog pjevakog zbora Bulbuli, koji je uprilien 7. lipnja 2010. u Kazalitu Trenja u Zagrebu. Prije programa, voditelj zbora Ismet Kurtovi pozdravio je prisutne te se zahvalio glazbenicima i svima onima koji su sudjelovali u realizaciji CD-a: Denisu Mujaiu, Bruni Urliu, Sefijudinu Alimoskom, Seadu Aliu, Bosiljku Domazetu, sponzorima, te KDBH Preporod pri kojemu djeluju i Bulbuli. Istaknuo je da je po prvi puta neka manjinska zajednica financirala tako ozbiljan projekt. Predstavljajui harmonikaa Edina Daferagia, Kurtovi je napomenuo kako Edin nije samo harmonika zbora nego i pravi prijatelj, a smisao tih rijei mogao se preslikati i na predstavljanje Seada Muhamedagia koji je u ovom programu svojim vrsnim kulturolokim znanjem uvodio publiku u sadraj i smisao svake od sevdalinki koje su izvodili Bulbuli. Nakon uvodnih rijei, voditelj zbora obratio se publici, naglasivi kako od ovog trenutka pravo glasa imaju samo Bulbuli. I onda je potekla pjesma, naa stara, uvijek mlada, ukomponirana u vrlo zanimljive i neobine aranmane to samo potvruje kako je umjetniki izraz mogue odjenuti u bilo koje ruho ma kojeg vremena i dobiti zaudne odsjaje taktova to se zrcale na povrini nebeske i morske plaveti, za svagda. A u tu arobnu ljepotu rijei i glazbe slila se i ljepota scenskog prikaza s motivima davno zaboravljenih demirli pendera, aikovanja, eglena uz kahvu kakvu samo u Bosni moe kuati, onako merakli i polahko kad jedan ispijeni fildan s prijateljem trai drugi i krene razgovorua o starom i ovom sada vaktu, u nedogled. Bosanskom ovjeku je u amanet ostavljeno da vazda moe pronai vremena za stanak. Znano je da u dananjem vaktu stalno kuburimo s nedostatkom vremena pa vrlo esto ni njegovog truna ne moemo pronai za sebe samoga, a kamoli za drugoga. Na sreu, u Bosni jo toga ima i to je jedna od najveih njenih blagodati. Vazda je prijatelj u bosanske bae dobro doao, ma odakle ga nanijeli iroki ovozemaljski putovi.

30

Ismet Kurtovi i Bulbuli Sead Muhamedagi, zaljubljenik u sevdah, ali prije svega prevoditelj, znanstvenik i onaj koji dunjaluk osjea titrajima due na ovom je koncertu neobinu i jo uvijek nedovoljno istraenu semantiku sevdalinke pokuao rastumaiti sluateljima. Tako su se mogli uti vrlo neobini komentari o pjesmi iji se smisao moe komparira s dananjim filozofskim promiljanjem, njenom etikom i estetskom komponentom, o tome kako se glas obespravljene ene u sevdalinci uo jo onda kad se nije znalo za enska prava i feministike pokrete. Taj sjetni enski glas je, moda, bio prvi u povijesti, uvijen u lirski melankolini izriaj, koji je progovara o stoljetnoj nepravdi prema jednom od Bojih robova, eni. Duboki unutarnji nemiri, povrijeenost ljudskog dostojanstva mlade djevojke koju su udali za starca, reflektiraju se u vrlo dramatinom refrenu: Gledam ja lastu i lastavicu,/gledam je jedno drugo cjeluju,/ gledam ja ivotu se raduju, kojeg je Sabina Softi tako dobro izvela da su se sluatelju ve ukazale slike avlija iz kojih se uje sjetni enski glas ukomponiran u apat vode iz adrvana i miris tek procvalih rumenih ulova. Sevdalinka je pjesma koja nas smjelo vodi od staza djetinjstva, staza due, pa sve do efteli sokaka u kojemu se razlijee vrckavi stihovani razgovor izmeu zaljubljenih. Na kraju mladi ne dobiva od svoje dragane miriljavu voku, iako obeava da e za uzvrat dobiti burmu i baliju. Enisa Travljanin je sluateljima dobrohotno podarila efteliju.

J O U R N A L

Sead Muhamedagi, voditelj programa

BONJACI U HRVATSKOJ
zbog kojega, bez obzira na teinu svakodnevnih dogaanja, ivot ipak ima smisla. Na kraju su Bulbuli, njih dvadesetak: Sabina Softi, Mitheta Ibrahimpai, Enisa Travljanin, Nada Domazet, Sabina Abdurahmanovi, Aja Dedi, efika Mei, Aja Manovovi, Goga Kram, ana Stanz, Svjetlana alaj, Fatima Luzar, eno Meliha, Naa Dervi, Hasiba auevi, Majda Romari, Marijana Pavlovi, Boica Grahovac, Velagi Izeta, Pakvan Elena, Brlek Vesna, Daferagi Selma, uhera Sanela i Zinaida, skupa sa svojim maestrom Ismetom Kurtoviem i harmonikaem Edinom Daferagiem s pjesmom Zapjevala bulbul ptica zaokruili cjeloveernji program sevdaha i sevdalinke. Posjetitelji su bili vrlo zadovoljni, a na licima Bulbula je ostao sretni osmjeh zbog uspjenog nastupa u koji su uloeni mjeseci rada i meusobnog druenja u prostorijama Preporoda u Ilici 35, u Zagrebu. Zahvala ispred KDBH Preporod upuena je Savjetu za nacionalne manjine RH koji financira sve nae programe pa tako i ovaj, audio zapis Bulbula, s dvanaest predivnih antologijskih sevdalinki uz koje se oputamo, prizivajui u sjeanje stare staze i pragove kua s kojih smo davno krenuli, ali i svim drugim donatorima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji. Nai Bulbuli su na koncertu, kao i sevdalinke koje su izvodili, bili zaodjenuti novim ruhom, prekrasnim kostimima koji su im vrlo dostojanstveno i otmjeno pristajali, zahvaljujui dobrodunosti jedne gospoe koja je za sve lanice podarila materijale, jer su sevdalinka, Preporod i Bulbuli dio njene velike ljubavi Bosne, kako se jedne prilike izjasnila. Hvala Bulbuli za predivnu rukovet bosanskog blaga koju ste publici nesebino darivali. q Ajka Tiro-Srebrenikovi

Za Muhamedagia sevdalinka predstavlja kulturnu oznaku Bosne koju ne samo da treba uvati i njegovati nego i zatititi kao jedno od njenih najveih duhovnih blagodati. U pjesmi Haj, od kako je Banjaluka postala susreemo emancipiranu enu, udovicu koja ne eli sarajevskog kadiju, nego banjalukog bekriju, tj. ona odabire hedonizam i ljepotu ivljenja, a odbacuje povlateni drutveni poloaj. Sabina Softi i Nada Domazet su pribliile suvremenim sluateljima promiljanje i suptilne osjeaje jedne Bosanke, u epskom vremenu i patrijarhalnom drutvenom okruenju. Sevdalinka je pjesma koja nikome nije strana, upravo zbog toga to moe pobuditi najiskrenije osjeaje, emocije u rasponu od pregoleme tuge do arobnog ljubavnog ushienja. Sevdalinka oplemenjuje nae ljudsko bie i zbog toga ima budunost, a ovjek koji pjeva sevdalinku zvui gordo. Sabina Softi je i ovoga puta pjesmom Haj, ja zagrizoh areniku jabuku, prizvala u nae sjeanje one skrivene osjeaje koji iz naslaga godina provire u trenucima kad se ivot ukae kao najljepi san. Mitheta Ibrahimpai je vrlo emotivno interpretirala pjesmu Ismeta Alajbegovia erbe Ve godinu dana bolan leim, kao i pjesmu Jutros mi je rua procvjetala. Komentirajui pjesmu Lijepi li su mostarski duani, Muhamedagi je postavljanjem pitanja: kako li se lijepa Fata osjeala iza zatvorenih vrata, pobudio u svakom sluatelju matu. Sevdalinka ima onu mo koju nemaju politiari, svjedoci smo da se oni u Bosni ne mogu dogovoriti, sevdalinka to moe, zakljuio je Muhamedagi. Publika je uivala u pjesmi Moj dilbere kud se ee. Kad ja pooh na Benbau pjesma koja je bila aktualna za vrijeme austrougarske vlasti u BiH, a klavirska pratnja ovoj sevdalinci dala je pose-

ban arm i ljepotu, asocirajui na bogatstvo bosanske due i njenih najsuptilnijih osjeaja. Sevdalinka pjeva o gradovima, tuzi, rastancima, ushienjima, ali i o zanatlijskom ugoaju po bosanskim arijama pa je esta leksema sevdalinke kujundija i kujundiluk. U pjesmi Oj, djevojko io moja, govori se o mladalakoj zaigranosti i ivotnoj neobaveznosti. Pjesma koja je vrlo ritmina i u skladu s njenim osnovnim znaenjem. Na kraju je Muhamedagi publiku poastio prekrasnom izvedbom, vrlo zahtjevne pjesme Il je vedro il oblano, u kojoj slavenska antiteza dodatno pojaava osnovni elegini osjeaj, slian onom u Hasanaginici. Bulbul ptica glasnik je sabaha i novog dana. Svojim pjevom javi se prije zore. Sevdalinka zaodjenuta u ove nove aranmane je zalog budunosti i potvrda kako u ma kojem vremenu njena zaudna ljepota moe biti potvrda osebujnoj bosanskoj kulturi i tradiciji. Ona je ogledalo due te neunitive blagodati ljudskog postojanja

31

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Izloba fotografija Srebrenica Ediba Palalia

Potresne fotografije
U organizaciji Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, u subotu 12. lipnja 2010. u Zagrebu sveano je otvorena samostalna izloba fotografija pod nazivom Srebrenica autora Ediba Palalia. Na otvorenju izlobe u prostorijama zagrebakog ogranka BNZH govorili su Morana Palikovi-Gruden, Fikret Cacan i Ahmed Salihbegovi. Morana Palikovi-Gruden je rekla da nam je putem fotografija, koje su snimljene 2005. godine na 10-godinjicu srebrenikog genocida, autor podario dio svoje due i srca. Svi su, ne samo danas, potreseni temom Srebrenice. Njena generacija nikada nee moi zaboraviti niti objasniti dogaanja u Srebrenici jer su mislili da tako neto vie nije mogue, da se strahote Drugog svjetskog rata nikada ne mogu ponovo dogoditi. Mislila sam da se ne mogu dogoditi grobnice. Stvarno sam mislila da ove potresne fotografije, kao to je ona gdje ena sprema pitu za nekog drugog jer vie ne moe za svoga sina ili doek lijesova ili zamiljen i prazan pogled ena s maramama, vie nikada ne mogu dogoditi. Hvala Edibu to je to zabiljeio, rekla je Palikovi-Gruden. Fikret Cacan je istaknuo da je Edib Palali odrastao u fotografskoj sredini jer je njegov otac Enver fotograf. Foto-Enver je u Travniku i Srednjoj Bosni ugledna firma, koja se 90-ih godina afirmirala u hrvatskom i bosanskom tisku. Fotografski zanat je pomalo neobian. Nekada su se fotografije razvijale nou. Svaki zanat koji se radi nou, kada ljudi zaspu i niega drugog nema, kada je ovjek sam sa svojim poslom u tome poslu uvijek ima jedna umjetnika crta. Ljudi koji sami po noi neto rade ne mislei samo na ari i zanat, osjeaju meu sobom jedno zajednitvo. Ti noobdije, na neki nain, ujedinjuju ovjeanstvo, oni stvaraju kulturu. Time se fotografija na jedan nain etablirala u svijetu umjetnosti, rekao je Cacan. Naglasio je da izloba Srebrenica svjedoi o jednoj visokoj zanatskoj, odnosno profesionalnoj razini Edina Palalia. Pritom pada u oi da nema niti jedne neuspjele fotografije, pri emu svaka moe nai svoje mjesto u novinama. Tako na portretima odskae autorska ruka visoke zanatske razine, iznad novinarskoiz svojih oiju i uma, maknuti teke i mune teme. Meutim, Edib Palali je bio hrabar i odvaan pozabaviti se s takvim neim, rekao je Salihbegovi i naglasio da je od svih krvavih stratita proteklog rata najstranija Srebrenica, ne samo po velikom broju stradalih ve po hladnoj sustavnosti, po bezobzirnoj, industrijskoj prirodi tog zloina. Srebrenica se desila u sam suton, na samom kraju rata kada su neki zloinaki umovi na visokim razinama odluili oistiti taj dio Bosne i Hercegovine od jednog naroda, od Bonjaka. Sustavnost i hladnoa srebrenikog masakra podsjea na hladni promiljeni aspekt holokausta. Stanovnici Srebrenice su bili iznevjereni i izdati razoruani su uz obeanje da e ih tititi meunarodna zajednica, a onda su preputeni svojoj sudbini. Svoj prilog da se taj zloin nikad ne zaboravi i da se zbog toga smanji mogunost njegovog ponavljanja Palali je dao svojim izborom teme i fotografija. Time je uinio vanu ne samo umjetniku, ve i drutvenu gestu. To je prilog tome da se oda barem minimalna poast tim ljudima, da se ne zaboravi, da se prisjetimo da meu nama ima ljudi koji jo uvijek trae svoje blinje, da ima ljudi koji ive na rubu egzistencijalnog minimuma, zakljuio je Salihbegovi. Edib Palali (Travnik, 1981.) zavrio je studij medicine u Beu, a trenutno je na specijalizaciji kirurgije u Zwickau, Njemaka. Od 1995. pa sve do danas Srebreniani sahranjuju svoje najblie. I nakon 15 godina stiu vijesti o novootkrivenim masovnim grobnicama. U julu 2005. godine imao sam priliku posjetiti taj prelijepi kraj. Oni koji su osatali, oni koji su preivjeli i oni koji nisu uspjeli otii u bolji svijet sada ive zajedno. Iz nude se razvio neki novi oblik suivota. Napadai i napadnuti na jednom malom prostoru s oskudnim resursima i krvavom prolosti. Moja namjera je bila da povodom 15-godinjice masakra u Srebrenici jo jednom podsjetim to sve ovjek moe uraditi i to moe izdurati. Sabur nastao iz nemoi je ono najvrijednije to Srebreniani imaju... U ivotu su najvaniji trenuci. Ovdje vam elim pokazati trenutke iz ivota Srebreniana. Ima fotografija na kojima ljudi plau, na kojima se smiju i onih gdje nema nikakvih emocija. Pustite da vam ti trenuci ispriaju priu, napisao je Edib Palali u prospektu izlobe. q Ismet Isakovi

Edib Palali profesionalne, a fotografija dobija svoju klasinu umjetniku dimenziju. Cacan je rekao da tragini dogaaj u Srebrenici, kojemu se pribliava 15. obljetnica, jo nije akceptiran i integriran u europsku povijest, u mentalnu sliku europske kulture. U Srebrenici se dogodilo unitavanje naela Ujedinjenih naroda, koji je po svojoj definiciji jamac civilizacijske razine. Zatiena zona UN-a nije obranila nezatieno, nevino bonjako stanovnitvo. Broj pobijenih koji se sada kree oko 8.500, a koji nije konaan, svjedoi da se dogodio propust, odnosno pogreka koja oznaava ponitavanje smisla UN-a. Stravini zloin je jo neakceptiran. Onda nije udo to u svakoj svojoj umjetnikoj izvedbi postoji jedna napetost izmeu autorske zamisli i koncepcije. To je jedan zanimljiv i sloen teorijski problem. Visoka profesionalna razina svakoj Edibovoj slici daje dignitet. Mi smo fascinirani autentinou svake fotografije, koja je inspirativna i dokumentarno snana. Bilo da je rije o prizorima objekata ili trenutaka u ivotu, drama je svaki puta na svome vrhuncu, rekao je Cacan i zakljuio da je izloba po svojoj visokoj profesionalnoj razini vrlo znaajna i zanimljiva. Ahmed Salihbegovi je rekao da je autor ljubav prema fotografiji i umjetniki talent naslijedio od svoga oca. injenica da Edib Palali nije profesionalni fotograf nego lijenik, potvruje staru maksimu: ako hoete da se neki posao napravi dajte ga preoptereenom. Odabir teme je jedna vrsta komplimenta autoru. On je iz svoje dokolice, iz dananjeg vremena steenog mira i blagostanja mogao pozabaviti lakim, ljepim, mirnijim i manje bolnim temama. U ljudskoj prirodi je da pokuava iz svog sjeanja, iz svog fokusa ne samo kamere,

32

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Aktivnosti Dramskog studija Orient espresso

KDBH Preporod u Zvorniku, Trebinju i Mostaru

Na daskama nekadanjeg kina, poetkom rata u BiH, dogodio straan pokolj Bonjaka zvornikog kraja. Ubijeno je oko 200 muslimana. lanovima Dramskog studija bilo je posebno emotivno izvoditi vjersku predstavu na daskama koje nekima ivot znae, a nekima su znaile svirepu smrt. / Da se skandal s otvorenja damije kojim sluajem ne bi ponovio, izvoenje Kamenog spavaa prole godine osiguravala je policija. Tako je bilo i ove godine. Preporodov dramski studio, 24. lipnja 2010. izveo je predstavu Mesnevija u dvoritu Medlisa Islamske zajednice Trebinje koju je gledalo preko 300 Trebinjaca i osiguravalo nekoliko policajaca.
Priliku za istraivanje svojih vlastitih korijena i tradicije Bonjaci Zvornika su 1991. godine iskoristili obiljeavanjem 300 godina smrti Hasana Kaimije. Tada je Odbor Islamske zajednice Zvornik obiljeio 300 godina od smrti pjesnika, alima, imama, sufije, dobrotvora i narodnog tribuna Hasana Kaimije. Rukopisi s tekstovima Hasana Kaimije nalaze se u mnogim bibliotekama Europe, a u gradu u kojem je proveo svoje zadnje godine ivota nije imao ni svoju ulicu, ni bilo koje drugo obiljeje. Njegovo turbe i usmena narodna predaja su uvali spomen na ovog velikana. U jesen 1991. godine isklesana je ploa i postavljena na njegovu turbetu, kojega su Srbi devastirali zajedno s ostalim turbetima znaajnih bonjakih velikana poput onog pjesnika i znamenitog ejha Abdurahmana Sirije na Oglavku kod Fojnice. Natpis, iako oteen u najezdi ruilaca tradicije i kulture Bonjaka, je sauvan. Danas nanovo podsjea posjetitelje na svijetlu linost Zvornika. Okruglim stolom, vjerskim i kulturnim sadrajima obiljeeno je 300 godina od njegove smrti. rijenjenost na prostoru gdje su se tijekom rata u BiH dogodila najvea klanja Bonjaka. Godine 2005. je ustanovljena Povelja za ivotno djelo i Nagrada za najbolje objavljeno djelo u prethodnoj godini iz oblasti knjievnosti i znanosti, a koje prije svega, uz najvie knjievno-estetske standarde, afirmira duhovne i humanistike vrijednosti naeg naroda. Manifestacija je, dakle, osmiljena s ciljem promoviranja

33

Dani Hasana Kaimije u Zvorniku i izvedba Mesnevije

Prolo je trinaest godina od tada i rodila se ideja da se pokrene vjersko-kulturna manifestacija Kaimijini dani. Od 2004. godine poetkom mjeseca svibnja na podruju Zvornika se redovno odrava ova manifestacija. Te prve godine odravanja o ovom velikanu su govorili ugledni bonjaki znanstvenici i knjievnici. Skup je bio obogaen kulturnim i vjerskim sadrajima. Iz godine u godinu manifestacija se nastavljala i svojim kontinuitetom uspravljala i dokazivala bonjaku duhovnu uko-

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
kulture, vjere i tradicije Bonjaka, te njihove opredijeljenosti za multietniki i multikulturalni suivot. Proteklih godina Kaimijini dani su postali najvaniji kulturni dogaaj koji organiziraju povratnici u RS, sa sudjelovanjem umjetnika iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, vedske Manifestacija je zadobila i meunarodni karakter te se smatra jedinom kulturnom manifestacijom koja promovira temeljne bonjakomuslimanske kulturne vrijednosti. Dakle, Preporodu je bila ast da moe sudjelovati na ovoj manifestaciji. U suradnji s predsjednikom Medlisa IZ Zvornik, Mustafom Muhameroviem, 12. svibnja, u sklopu manifestacije, dogovorena je izvedba predstave Mesnevija u zvornikom Kulturnom domu, nekadanjem gradskom kinu. Spomenimo da se na daskama nekadanjeg kina, poetkom rata u BiH dogodio straan pokolj Bonjaka zvornikog kraja. Ubijeno je oko 200 muslimana. lanovima Dramskog studija bilo je posebno emotivno izvoditi vjersku predstavu na daskama koje nekima ivot znae, a nekima su znaile svirepu smrt. Publika je bila oduevljena izvedbom, a Preporodov dramski studio je na put krenuo s novim iranskim kulturnim ataeom u Zagrebu Rezom Jamshidijem. Iranski kulturni centar jo je jednom ljubazno ustupio svoje vozilo za potrebe izvoenja predstave Mesnevija. Povelja Hasan Kaimija za ivotno djelo ove godine bila je uruena prof. dr. Ismetu Smailoviu, kazao je na konferenciji za novinare u Tuzli Mustafa Muharemovi, predsjednik Izvrnog odbora kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije 2010. U obrazloenju za dodjelu Kaimijine povelje stoji kako je Smailovi u 89 godina ivota dao neprocjenjiv doprinos nauno-istraivakom radu na polju jezika, kulture i tradicije Bonjaka, a to i danas ini, iako u dubokoj starosti. Ovogodinji Dani Hasana Kaimije odrali su se od 10. do 13. svibnja, a Povelja za ivotno djelo bila je dodijeljena na Kula Gradu, 11. svibnja, kada je iri ovogodinje nagrade za najbolje djelo iz knjievnosti i nauke objavljeno u proloj godini, proglasilo pobjednika i dodijelilo nagrade. Nagradu za najbolje djelo prole godine je dobio Vedad Spahi, a povelju za ivotno djelo ponio je Muhamed Hukovi. U ui izbor od pet knjiga koje se natjeu za prestinu nagradu Hasan Kaimija ula su djela: Umjetnost islamske kaligrafije azima Hadimejlia, Pjesme divljih ptica Enesa Karia, Bajramije melamije i Hamzevije Edina Urjana Kukavice, Pokoeni cvjetovi Krajine Muhameda Mahmutovia i Kamenica i Glodi, monografija autora Devada Tosunbegovia. Nagradu Hasan Kaimija, za najbolje djelo iz oblasti knjievnosti dobio je Enes Kari za knjigu Pjesme divljih ptica, dok ju je iz oblasti znanosti dobio azim Hadimejli za knjigu Islamska kaligrafija. Knjiga Pjesme divljih ptica, Enesa Karia, je knjievno djelo kojim su ispripovijedane posljednje decenije XVI. vijeka, a kojim je predoeno jedno univerzalno vrijeme Bosne i bosanskog drutva. Enes Kari, poznat kao autor mnogih studija, eseja, u ovom se historijskom romanu pokazao kao pripovjeda raskonog spisateljskog talenta i umijea, stoji u obrazloenju nagrade. U obrazloenju ne stoji da Karieva knjiga u sebi nosi i suptilnu kritiku bosanskih sufija te da je paradoksalno da nagradu s imenom velikog ejha Hasana Kaimije dobije upravo ova knjiga. Eto, odgovorit e iri, dobio ju je ejh azim iz porodice poznatih bosanskih ejhova Hadimejlia iz Vukeljia, pa je paradoks donekle ispravljen. Monografija Islamska kaligrafija profesora na Likovnoj akademiji u Sarajevu i nakibendijskog ejha azima Hadimejlia iscrpno predstavlja jedno od najuvanijih ovjekovih likovnih izraza. Na vrhunski znalac islamske kaligrafije, profesor Hadimejli, u ovoj je monografskoj studiji prikazao obilje raskonosti kaligrafskog umijea unutar mnogih muslimanskih naroda. U okviru manifestacije Dani Hasana Kaimije, odrana je i izloba runih radova Udruenja ena Zvornik, otvaranje izlobe slika Hariza Grahia u zgradi Muzejske zbirke kao i promocija zbirke pjesama Kako je tamo" Zije Pandura. ef. Hodi u dvoritu je sagradio pravu malu pozornicu. Nakon Mesnevije prigodno je nastupio i borac za pravdu i istinu, osniva trebinjskog Alternativnog kluba, Blao Stevovi. On je izveo krau monodramu o iseljavanju i progonu Bonjaka. Stevovia je njegova istinoljubivost dovela u nemilost lokalnih trebinjskih crkvenih i politikih monika. Prije nekoliko godina ekskomuniciran je iz Pravoslavne crkve jer se zalagao za istinu o dogaanjima oko progona i ubijanja Bonjaka. Preporod je naredni dan sudjelovao i u otvorenju damije u upi pored Trebinja. Govor je odrao voditelj Preporodovog Dramskog studija. Dogovorena je i promocija nove Preporodove knjige u Trebinju. Roman Fee ehovia Dr se (b)Alija bit e predstavljen nakon ramazana. Preporod je i ove godine Medlisu IZ Trebinje poklonio svoje tiskovine. Dramski studio se nakon nastupa u Trebinju uputio u Mostar, gdje je Mesneviju izveo na gradskoj sceni Toni Pehar - Mostarskom teatru mladih (MTM). Predstava je organizirana u suradnji sa Seadom uliem, direktorom Mostarskog teatra mladih. uli je cijeli svoj ivot posvetio teatru, a danas uglavnom prenosi znanje na omladinu i djecu, trudei se odrati MTM u ivotu. MTM godinama funkcionira preteito zahvaljujui entuzijastima. uli, meutim, kae da se ne zasiti, i da ga nebriga vlasti nee nikada pokolebati: Moj stav je da se teatar i umjetnost ne radi, to se ivi. Mostarski teatar mladih ove godine organizira 35. po redu Festival autorske poetike. S obzirom da ova teatarska kua ve godinama nema nikakvu financijsku pomo, od bilo kojeg nivoa vlasti, Festival e biti neto drugaiji nego proteklih godina. Bit e to svojevrsno podsjeanje - vratit emo se 35 godina unazad, na prve Dane teatra mladih, kako se festival tada zvao. Ovoga puta uglavnom su u pitanju nae vlastite predstave, s tim to imamo gostovanje teatarske kue iz Velike Britanije, pa je festival ipak meunarodni, otkriva uli. Ansambl MTM-a mnogo putuje po festivalima, i to irom svijeta te je Dramskom studiju Orient espresso bila ast nastupiti na njihovim daskama. Treba spomenuti da je prikaz o Preporodovoj predstavi izaao u sarajevskom Osloboenju, i to na pola novinske strane. Ne spominjemo ovo zbog zadovoljene tatine ve stoga to je neobino da jedne novine oznaene radikalno lijevim iscrpno prenose vijest o Mesneviji koju izvodi manjinska i amaterska druina iz Hrvatske. Toliko o univerzalnosti Mesnevije i Rumijevih poruka. q Filip Mursel Begovi

34

Nastup u Trebinju i Mostaru

Podsjetimo da je Preporodov dramski studio prole godine u Trebinju izveo monodramu Kameni spava. U gradu u kojem je nekad ivjelo preko 5.000 Bonjaka danas ivi oko stotinu. Izvedbom Kamenog spavaa, nakon 20 godina, po prvi put su Bonjaci nastupili u nekom gradskom prostoru namijenjenom za kulturu. Otvaranje prve obnovljene gradske damije u Trebinju obiljeile su nasrtljive provokacije graana srpske nacionalnosti. Da se skandal kojim sluajem ne bi ponovio, izvoenje Kamenog spavaa prole godine osiguravala je policija. Tako je bilo i ove godine. Preporodov Dramski studio, 24. lipnja 2010. izveo je predstavu Mesnevija u dvoritu Medlisa Islamske zajednice Trebinje koju je gledalo preko 300 Trebinjaca i osiguravalo nekoliko policajaca. Za tu priliku vrijedni glavni trebinjski imam Husein

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ In memoriam: Osman Mufti (Sarajevo, 1934. Zagreb, 2010.)

Osman ovjek koji je zaduio muslimane u Hrvatskoj

U utorak 27. srpnja 2010. na Ahiret je preselio prof. dr. Osman Mufti, jedan od najznaajnijih lanova Islamske zajednice u Hrvatskoj. Proivio je jedan izuzetno plodan i plemenit porodini, znanstveni i drutveni ivot. Na svim planovima svoga ljudskog angamana ostvario je najvie domete. Denaza namaz je upriliena u petak 30. srpnja 2010./18. abana 1431. h. g. na zagrebakom groblju Mirogoj. Molimo Uzvienog Boga da ga primi u okrilje Svoje milosti i da ga za njegov plemeniti ivot nagradi najljepim denetskim blagodatima, a da njegovoj obitelji podari sabri-demil. Osman Mufti je roen 8. oujka 1934. u Sarajevu. kolovao se u Zagrebu, gdje je maturirao 1952., a zatim je na studiju strojarstva Fakulteta strojarstva i brodogradnje diplomirao 1959., magistrirao 1969. i doktorirao 1972. godine. Nakon trogodinjeg rada kao projektant u poduzeu Instalacije (od 1960. do 1963.), profesor Mufti je poeo raditi na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Brzo je napredovao: izabran je za asistenta 1963., za docenta 1969., za izvanrednog profesora 1976., a za redovitog 1982. godine. Drao je nastavu iz sljedeih predmeta: Mehanika, Nauka o vrstoi, Teorija mehanizama, Biomehanika, Roboti i manipulatori, Ergonomija, Konstrukcija zrakoplova i Teorija giroskopa. Pored nastave na Fakultetu strojarstva i brodogradnje drao je nastavu kako na dodiplomskom, tako i na postdiplomskom studiju i na Elektrotehnikom, Medicinskom, umarskom, Tehnolokom, te na Fakultetu grafike tehnologije, gdje je bio i prvi dekan. Jo kao asistent bio je osniva i prvi voditelj Laboratorija za dinamiku strojeva i mehanizama. Bio je cijenjeni sveuilini profesor, a posebno se istaknuo kao izvrstan predava i pedagog. Veliku panju posveivao je nastavi, a tisue njegovih studenata uvijek su ga isticale kao jednog od najboljih i najdraih nastavnika. Studenti su uvijek rado dolazili na njegova predavanja, a esto se dogaalo da predavanje zavri aplauzom. Kao poznati kozer i vrstan crta znao je svoja predavanja uiniti zanimljivim i u onim dijelovima koje i pno 172 znanstvena rada, te velik broj strunih radova, od kojih treba istai 28 projekata iz podruja projektiranja sustava mehanizacija za kazalita, to ponovno pokazuje njegovu svestranost. Autor je est knjiga, za druge etiri knjige napisao je pojedina poglavlja, a bio je plodan i u pisanju ak deset udbenika. Bio je mentor 46 magistarskih i 24 doktorska rada. Intenzivno je sudjelovao i u drugim aspektima djelatnosti svog fakulteta. Bio je prodekan za nastavu (1967.), a 1990. izabran je za dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Nakon dolaska demokracije s poloaja dekana odlazi na dunost prvog ministra znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (1990.-1991.). Poslije kratkog povratka na fakultet postavljen je na dunost prvog hrvatskog veleposlanika u Islamskoj Republici Iran (1993.1996.), nakon ega se ponovo vraa i prihvaa svojih profesorskih obaveza na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Bio je lan je brojnih strukovnih udruga u zemlji i svijetu. Umirovljen je 1. listopada 2004. godine, a u poasno zvanje profesor emeritus izabran je 2005. godine. Za svoj rad dobio je tri visoka priznanja: Nagradu za znanost Nikola Tesla (1989.), Krambergerovu medalju za antropologiju (1991.) i Dravnu nagradu za ivotno djelo (2000.). Profesor Mufti je bio jedan od stupova Islamske zajednice u Hrvatskoj, u kojoj je, kao i cjelokupna njegova obitelj, bio izuzetno angairan. Posebice je bio vaan njegov angaman kao dopredsjednika Odbora za izgradnju Zagrebake damije. Osim toga, bio je lan Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i dekan Fakulteta islamskih znanosti u osnivanju.

Osman Mufti na tribini u Islamskom centru sami nastavnici smatraju suhoparnim. Iza sebe je ostavio pedesetak magistara znanosti, od kojih je preko polovice doveo i do doktorata, uveo ih u znanstveni rad i usmjerio prema sveuilinoj karijeri. Kao i u nastavnikom radu, tako i na znanstvenom i strunom polju njegov rad je izuzetan i po mnogoemu pionirski. Profesor Osman Mufti zarana je prepoznao potrebu razvoja interdisciplinarnih znanstvenih podruja. Bio je jedan od osnivaa interdisciplinarnog studija dizajna, na kojem je bio i viegodinji predava. Djelovanjem na tom studiju pokazao je kako je za dobar industrijski dizajn nuno dobro poznavati osnove tehnikih disciplina. No prije svega treba istai njegov pionirski teorijski i praktini rad na podruju mehanike ivih sustava. Vrlo rano se povezao s lijenicima zagrebakog Sveuilita i zapoeo primjenjivati mehaniku na ivim sustavima. Novim pristupom izuavanju takvih sustava dao je, primjenjujui inenjerske metode, posebno mehanike, originalni i znaajan doprinos ortopediji, anatomiji, fiziologiji i ergonomiji. Pritom je razvio usku suradnju s lijenicima, proirujui vlastito znanje temeljima medicine. Timski rad na podruju biomehanike dao je projekt nae prve domae totalne endoproteze zgloba kuka, koja se proizvoditi u vicarskoj u tvornici Sulzer. U etiri desetljea rada na Fakultetu strojarstva i brodogradnje profesor Mufti je objavio samostalno ili u koautorstvu uku-

35

Govor muftije Omerbaia na denazi

Potovana obitelji i rodbino rahmetli profesora! Cijenjeni nazoni! Uvaena brao i sestre! Upozoravajui ovjeka na njegov prolazni ovosvjetski ivot, asni Kuran kae:Bog nikomu nee odgoditi trenutak smrti jer On dobro znade to radite. Okupljeni danas u impozantnom broju ispraa-

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ
mo na drugi svijet-Ahiret vjernika i ovjeka koji se cijeli ivot pripremao za susret sa svojim Gospodarom, vrsto vjerujui da je taj trenutak neizbjean. Rahmetli prof. dr. Osman Mufti nije bio samo priznati lan Islamske zajednice u Hrvatskoj nego jedan od njenih autoriteta na ijim iskustvima je i nicala. Bio je meu vjernicima istinski potovan kako stoga to je u ivotu stekao, tako i to je drugima nesebino pomagao. U Zajednicu je stupio od rane mladosti i tijekom cijelog boravka u njoj nema nikoga s kim je doao u konflikt i nikomu se nije zamjerio. Imao je izvanrednu sposobnost komunicirati s ljudima, mogao je svakoga razumjeti i shvatiti, a svojom blagou ostavljao je na sugovornike blagotvoran utisak. Imao sam sreu i ast biti u njegovoj blizini od samog poetka moga slubovanja u Zagrebu i Hrvatskoj. Kada smo se poeli pripreme za gradnju Zagrebake damije, rahmetli profesor je bio dopredsjednik Odbora za pripremu i gradnju dajui golemi doprinos ostvarenju najveega sna zagrebakih muslimana. Bio je lan brojnih odbora i komisija u Islamskoj zajednici. Kada su se rjeavala krupna pitanja on je bio meu prvima. Svoje znanje i iskustvo kako vjerniko, tako i struno stavljao je na raspolaganje Zajednici i onima kojima je ono trebalo. Kao vrsni matematiar rahmetli Osman je izradio stalnu godinju Vaktiju (kalendar) namaza i blagdana, koji jo uvijek koristimo. Prije dvije godine zamolili smo ga da nam izradi novi kalendar namaza, ali na veliku alost bolest i smrt u tome su ga sprijeili. Rahmetli profesor je iza sebe ostavio brojna djela, od umjetnosti do knjiga i vjeronaunih udbenika. U povodu sveanog otvorenja Zagrebake damije napisao je prvu i jedinu knjigu o zagrebakim damijama i mesdidima, a svoju sposobnost doaravanja vjere ostvario je u vjeronaunom udbeniku za peti razred osnovnih kola. Rahmetli doktor je bio dugogodinji lan kolskog odbora Zagrebake medrese, a zatim i Islamske gimnazije, gdje nam je pruao dragocjene savjete kako ove dvije srednje kole uiniti to boljima. Posljednjih dvanaest godina ivota rahmetli profesor je bio lan najvieg tijela Islamske zajednice u Hrvatskoj, Meihata, dajui veliki doprinos rastu i razvoju Islamske zajednice. Zagrebakim muslimanima ostat e u trajnom sjeanju po iskrenoj predanosti vjeri. Nije bilo ni malo ugodno deklarirati se vjernikom za vrijeme prolog reima, a posebice kada se radilo o ljudima iz obrazovnoga polja. Desetine sveuilinih nastavnika-muslimana radije su zaobilazili i vjeru i Zajednicu u nastojanjima da sauvaju svoje drutvene pozicije. On meutim nije se obazirao na to prepreke. Ponosni su i na injenicu da je bio ministar znanosti i tehnologije u prvoj hrvatskoj Vladi i to iskljuivo zahvaljujui svojoj strunosti i sposobnosti. Bio je i veleposlanik Republike Hrvatske u IR Iran, gdje je takoer unato tekih prilika u kojima je obnaao dunost, bio vrlo cijenjen, u to sam se mnogo puta uvjerio. Rahmetli profesor je svojim odnosom prema roditeljima, a posebno prema rahmetli majki bio istinski primjer islamskoga odnosa prema roditeljima, koji danas postaje sve veim problemom. To je jo jedan dokaz njegove istinske predanosti vjeri i njenim odredbama. Rahmetli profesor nije unosio u Islamsku zajednice svoje politike stavove. Bio je vrlo moderan musliman, ali koji ni jednu islamsku obvezu nije zaputao na raun svog modernog pogleda na svijet. Bio je krajnje tolerantan i iznad svega cijenio je osobnost drugoga. Nikada nije pokuao pritiskom nametnuti svoje miIjenje i stavove, pa ak ni kao otac. To najbolje znade njegova ker Enisa. Boji poslanik Muhammed a.s. na denazi njegovog prijatelja i suradnika je rekao prisutnima: Kad ovjek umre sva djela prestaju koristiti umrlome, osim u tri sluaja. Ako je umrli bio bogat i svoju imovinu namijenio u slubi opeg dobra, i sve dok to imovina koristi drugima, Svevinji umrloga nagrauje. Ako je umrli bio pisac knjige ili znanstvenik i sve dok se njegovom znanou drugi koriste, njemu je nagrada Svevinjega. Ako je kao roditelj odgojio djecu i dok ona mole za njega on uiva u nagradi Svemoguega. Danas meu onima koji su doli na njegov ispraaj ima njegovih studenata, magistara i doktora kojima je bio mentor i sve dok oni ive uvjeren sam sjeat e ga se po dobru, a to je najvea nagrada. Molimo Svevinjega da rahmetli profesoru podari dennetsku nagradu za sve to je inio za vjeru, Zajednicu, drutvo i domovinu. Danas je nemogue jedan izuzetno plodan ivot saeti u nekoliko kartica. O rahmetli profesoru Osmanu biti e jo dugo govora. Islamska zajednica u Hrvatskoj osmislit e trajnije sjeanje na njega, jer nas je obvezao svim svojim biem. Keri Enisi, zetu Tomislavu i unucima i ostaloj rodbini naa iskrena suut. Svevinji nas je obvezao da se na ispraaju s umrlima izmirimo i oprostimo. Rahmetli profesor je dugi niz godina bi meu nama. Moda se nekomu zamjerio pa je sada red da jedni drugima pratamo. Stoga Vas pitam: hoemo li rahmetli Osmanu halaliti? Ridaen lillahi El-Fatiha. q Ismet Isakovi

36

J O U R N A L

HRVATSKA Druga predsjednikova posjeta BiH

Moj galebe
Moralno najozbiljnije implikacije nosi hodoae na spomen obiljeja stradanja Bonjaka u Kozarcu, Srba u Sijekovcu i Hrvata u Brievu. U Kozarcu je izvren jedan od najteih ratnih zloina nad Bonjacima. Faris Nani
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi obreo se u Bosni i Hercegovini drugi puta. Posjeta je bila koncipirana u dva glavna dijela, od kojih se drugi sastojao od tri komponente. Prvo je 29. svibnja 2010. sudjelovao na sjednici nevladine organizacije Igmanska inicijativa, ije je zakljuke o suivotu i regionalnoj suradnji pozdravio. Koji je politiki znaaj uea jednog efa drave na skupu nevladine organizacije s regionalnim pretenzijama i mlakim rezolucijama, nemogue je ocijeniti, osim to je ta organizacija dobila na politikoj teini. Sutradan je, u drugom dijelu turneje, u Derventi odrao sastanak visoke hrvatske delegacije koju je predvodio, s delegacijom Republike Srpske koju je vodio premijer tog entiteta Milorad Dodik. Razgovarao je i s predstavnicima hrvatskih stranaka. U Derventi je pribivao i naknadno pristigli Sulejman Tihi, predsjednik SDA i Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH. Nije jasno zato jer su ga mediji predstavili samo kao efa SDA, niti se itko na tu neobinu injenicu osvrnuo. Konano, prije sveane veere u Banja Luci, iji je domain bio Neboja Radmanovi, srpski lan Predsjednitva BiH, susreo se s banjaluim biskupom i predstavnicma Hrvata u RS. U vremenu izmeu derventskih i banjalukih susreta, s Tihiem, predsjednikom i premijerom RS i Visokim predstavnikom za BiH, Valentinom Inzkom, obiao je spomen obiljeja stradalim Srbima u Sijekovcu kraj Bosanskog Broda, Hrvatima u Brievu i Bonjacima u Kozarcu. mogao sastati s kim god je htio, ali tek nakon prijema i sastanka na vrhu s lanovima Predsjednitva BiH. Ovako ispada da je on zaista posjetio RS kojoj se posjeti pridruio i predstavnik Predsjednitva BiH. I on u posjeti. Nadalje, Josipovi je sa sobom vodao bosanske politike i vjerske lidere, pa i one hrvatskog naroda u BiH, i time ih unizio jer su se pojavili kao tua pratnja na noge Miloradu Dodiku, ekstremistikom premijeru manjeg entiteta, dodatno ga osnaivi na unutarnjem planu. Drugo je pitanje zato su ti lideri pristali biti ikebanom na ovom, po svemu sudei, primarno bilateralnom susretu dva dravnika i dvije dravne delegacije. Ispostavi li se da je glavna tema razgovora Dodik Josipovi bila ekonomska, na to navode neki nezavisni promatrai, onda se ovo moe postaviti na sasvim drugu razinu opasnog ugroavanja integriteta BiH. O kojim bi to ekonomskim odnosima koji trae zvanini peat vrha drave Josipovi trebao razgovarati u Banja Luci? Zar nije Sarajevo mjesto za to? Jedino ako netko pametan u predsjednikovom uredu nije skontao kako se u Banja Luci nalazi sjedite dravne (Bosne i Hercegovine, da ne bi bilo zabune) Uprave za indirektno oporezivanje. No, niti tada sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne bi hrvatska vlada potpisivala u tom, glavnom gradu RS, ve u Sarajevu. Dodue, poznato je strunjacima u Uredu predsjednika Republike kako je i izvjesni Paveli sanjao o Banja Luci kao glavnom gradu NDH i ak tamo preselio Vrhovni sud, a malo je manje vjerojatno da im je poznato kako je Banja Luka do 1580. bila glavni grad Bosanskog ejaleta. Moda je to historijsko optereenje nagnalo te politike pregaoce da svom efu predloe ba takav program. Iako brkanje razina i kompetencija pomalo poinje prevladavati u Hrvatskoj. Tako je Davor Boinovi dravni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih in-

37

Predsjednik Ivo Josipovi monijem ovjeku druge drave (Republike Srpske). Sve ostalo, a to je bio primarni i najvaniji motiv Josipovieva puta, stavljeno je u stranu, marginalizirano, osim u Hrvatskoj iji je desni dio politikog i javnog spektra posjete spomenicima grobita ubijenih Bonjaka, Hrvata i Srba, ocijenio neprihvatljivima, ba kao i one prethodne u Ahmiima i Krianevu selu. U prvi plan je stavljena ravnopravnost dva subjekta meunarodnih odnosa meunarodno priznate drave, lanice UN i jednog entiteta druge meunarodno priznate drave, lanice UN. Tek je veera koju je priredio Radmanovi kao lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine u Banja Luci trebala posluiti kao dimna zavjesa i posvjedoiti da je rije o susretu dravnih izaslanstava Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Meutim, u opoj percepciji ona je i ostala samo to, otuna, blijeda i sasma prozirna varka. Ne s Josipovieve, ve s Dodikove strane. Zanimljivo bi bilo saznati s kojim je protokolom u BiH ova turneja utanaena. Na koncu, Josipovi se

Implikacije, zamiljene i stvarne

Iako to zasigurno nije bila njegova elja, o emu su svjedoili i lanovi njegova ureda uoi turneje, hrvatski su, a posebno srpski mediji o turneji izvjetavali uglavnom kao o posjeti Republici Srpskoj. Time su odaslali jasnu poruku kako je posjeta doivljena i koje su njezine praktine politike implikacije elni ovjek jedne (Republike Hrvatske) u posjetu naj-

J O U R N A L

HRVATSKA
tegracija primio 9. lipnja evku Omerbaia i s njim razgovarao o hrvatskim odnosima s muslimanskim zemljama! O implikacijama ove Hinine vjestice tek Aferim, emso. Ako je vrhunac bonjakog uea u diplomaciji mjesto Abdulaha Muftia kao ambasadinog potrka u Aliru, onda nije udno da se o politikim odnosima s muslimanskim zemljama razgovara na razini dravni tajnik prvi muslimanski sveenik. Nije li Tankovieva SDA u vladajuoj koaliciji, barem kao simpatizer? Otii u Republiku Srpsku, u Banja Luku i Derventu i tamo, u svjetlu odredbi hrvatskog Ustava o brizi za Hrvate izvan zemlje, s hrvatskim predstavnicima razgovarati o njihovim meusobnim zadjevicama, a Sarajevo kao njihov glavni grad staviti u kontekst uea na sastanku nevladine organizacije, moglo se oekivati od tvrdokornog protivnika cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Josipoviev argument da je odlaskom u manji entitet i susretom s Hrvatima tamo ukazao na nunost njihova povratka svojim kuama, odnosno injenicu stalne opstrukcije Dodikovih i svih srpskh vlasti u provedbi Anexa 7 Daytonskog sporazuma nije ba osnaen Dodikovim prigodniarskim pozivom Hrvatima da se slobodno mogu vratiti svojim kuama u RS. Taj je poziv shvaen onakvim kakav i jest licemjernim. Posebno u svjetlu injenice da se o rata na posavske prostore u RS vratilo samo 10% protjeranog stanovnitva. Josipovieva iskrena namjera da svojim primjerom aktivno pokrene procese pomirenja, povratka i pune normalizacije meunacionalnih i meudravnih odnosa u regiji, zasjenjena je ovim, ali i drugim implikacijama ovako organizirane turneje. No, moralno najozbiljnije implikacije nosi hodoae na spomen obiljeja stradanja Bonjaka u Kozarcu, Srba u Sijekovcu i Hrvata u Brievu. U Kozarcu je izvren jedan od najteih ratnih zloina nad Bonjacima. Od srpskih paravojnih snaga i JNA ubijeno je oko 5.000 bonjakih civila, vie tisua ih je zatvarano u koncentracijske logore i protjerano, silovane su tisue ena, dok su u Sijekovcu, zajedno s manjim brojem civila, ubijeni i pripadnici srpskih paravojnih jedinica koje su terorizirale Posavinu od poetka oujka 1992. Ukupno je otkriveno pedesetak tijela. Jedan je srpski predstavnik na licu mjesta optuio za te dogaaje, koji i nisu istragom utvreni kao zloin, muslimanske paravojne jedinice i Armiju BiH, uz HOS. Tog 26. oujka 1992. nije postojala Armija BiH koja tek tokom te godine izrasta iz Patriotske lige i Teritorijalne obrane. Ovakve izjave tek su jedan u nizu kontroverzi oko Sijekovca. Obilazak Sijekovca razlog je odbijanja gvardijana plehanskog samostana, fra Mirka Filipovia da ugosti hrvatsku delegaciju i omogui sastanak s predstavnicima bosanskih Hrvata. On tvrdi kako se, zbog neistraenosti dogaaja u Sijekovcu, vrlo jakih indicija i nekih dokaza da su ubijeni pripadnici srpskih paravojnih jedinica, a ne civili, nije mogao solidarizirati s inom odavanja poasti i legitimizacije srpske mitologije o Sijekovcu kao simbolu poetka rata u BiH, odnosno mjestu ubijanja srpskih civila kao poetku rata. Zapravo o drugima, Hrvatima i Bonjacima kao krivcima za rat u Bosni. U Brievu su srpske paravojne snage pobile 67 hrvatskih civila. to je poruka ovih obilazaka i odavanja poasti, odnosno kako se ona shvaa, bez obzira na namjere odailjatelja? Formulirao ju je davno srpski politiki vrh, tvrdnjom o sve tri zaraene strane koje su inile zloine i o graanskom ratu koji se vodio na prostorima bive Jugoslavije. Obilaskom u jednom dahu i o istom troku Kozarca i Sijekovca ta se davno odaslana poruka Slobodana Miloevia, Radovana Karadia i njihovih koljaa potvrdila primarno bosanskim, ali i ostalim Srbima i to zalaganjem hrvatskog predsjednika, ali i Sulejmana Tihia koji je inovima pribivao kao mali od kuine, u sjeni Dodika i Josipovia. Naravno, i razmjeri zloina se onda, bez prevelikog ustruavanja, mogu izjednaiti. Neki su bonjaki promatrai ovaj teki propust komentirali tezom o brisanju svega to je Josipovi uinio govorom u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine u travnju i posjetom Ahmiima, ali i Krianevu selu. Drugi su odmah upozorili kako on ispriku nije ni dao, pa njegova gesta nije imala stvarni uinak, a posjeta RS samo je to potvrdila, zapeatila. Drugi Josipoviev argument je da e njegove geste potaknuti, gotovo natjerati druge lidere da uine isto i pokrenu nezadriv proces pomirenja i normalizacije. Zasad je rezultat Deklaracija o Srebrenici srbijanskog parlamenta u kojoj se ne spominje genocid niti odgovornost za zloin soldateske Ratka Mladia i njegovo neprocesuiranje, odgovornost za i procesuiranje zloina soldateske koju je u potpunosti financirala Srbija. Ta je deklaracija popraena slinom o zloinima drugih nad Srbima. Drugih procesa jo uvijek nema. sebnog izaslanika EU za BiH. Ta injenica, izmeu ostalih, najavljuje odluniju britansku, pa i europsku politiku prema konanom rjeenju bosanskog pitanja i regionalne stabilizacije. Meutim, u kojem smjeru ide ta odlunost postat e jasnije u mjesecima koji slijede. Ona e svakako biti koordinirana s Obaminom administracijom, donekle rastereenom ruskog utjecaja u regiji, nakon potpisivanja novog sporazuma o stratekom naoruanju u Pragu, tvrde neki bosanski analitiari. Jesu li Josipovievi vanjskopolitiki savjetnici pokuali predmnijevati novu britansku politiku prema BiH i regiji, savjetujui mu ovakve poteze, odnosno moe li se iz ovih poteza oitati smjer navedene odlunosti? Kakav god bio odgovor na ovu dilemu, ostaje bojazan da bi konaan rezultat te odlunosti, ako je suditi po itinereru ove Josipovieve turneje, mogao biti izjednaavanje krivice i odgovornosti, zamraenje stvarnih razmjera zloina, njihovih poinitelja, inspiratora i ideolokih koncepata te konano politiko rjeenje koji bi definitivno zacementiralo status quo u Bosni. Onaj status quo kojeg najbolje ilustrira navedeni podatak o desetpostotnom povratku u RS. Za Bonjake takav je ishod poguban. Kao to je pogubno svako preuranjeno oduevljavanje potezima bilo kojeg domaeg, regionalnog ili svjetskog faktora. Zanimljiv je jo jedan aspekt na koji ukazuje komentator Tomislav Klauki onaj unutarnjehrvatski. Klauki se pita, ako je Josipovi spreman u Bosni izraavati aljenje zbog hrvatske politike podjela devedesetih i obilaziti spomen obiljeja stradanja Srba, zato su takve geste izostale u Hrvatskoj? Pitajui se, i odgovara kako je to vjerojatno znatno lake initi u susjednoj, nego u vlastitoj dravi. Odnosno, puno je lake i manje opasno podnijeti kritike za geste u Bosni, makar se smatrale protuhrvatskima, nego u Hrvatskoj u kojoj se ipak nalazi velika veina birakog tijela, saturiranog saborskom Deklaracijom o Domovinskom ratu i mitovima o njemu. Ako je suditi po veinskom odjeku Josipovieve druge turneje u Bosnu, predsjednik je postigao suprotan uinak od onog kojeg je htio. Nije pridobio nove prijatelje, a stekao je nove neprijatelje, istovremeno davi preveliku, nezasluenu i niim utemeljenu vanost jednom balkanskom silediji, Miloradu Dodiku, pred kojim je odsvirao i Dragojeviev hit Moj galebe, na sveanom prijemu u Banskim dvorima u Banja Luci. Poneseni alegorinim mogli bi se upitati ako je Dodik galeb, kakvi li su tek jastrebovi? Ipak, najvie je razoaranih, prijatelja. q

38

J O U R N A L

iri kontekst
Dolaskom konzervativno-liberalne koalicije na vlast u Britaniji, utjecajan lan Liberalne stranke i bivi Visoki predstavnik, Paddy Ashdown preuzima ulogu Po-

INTERVJU Tariq Ali, britansko-pakistanski filozof, knjievnik, redatelj, neumorni politiki aktivist i vodei ljeviarski intelektualac dananjice za Preporodov Journal govori o amerikom imperijalizmu i islamskom fundamentalizmu, zabrani gradnje minareta i noenja nikaba, socijalizmu i radnikoj solidarnosti, razvoju uvjetovanom ekologijom

Muslimani nemaju monopol na glupost

Ovo to se dogaa u Europi je vrlo uznemirujue. To je oblik islamofobije koji je na odreeni nain vrlo slian antisemitizmu. Argumenti koji se koriste protiv muslimana su vrlo slini argumentima koji su se u prolom stoljeu koristili protiv idova. Razgovarala: Sena Kulenovi
Slika koja u medijima i danas prati Tariqa Alija je trenutak kada 1968. na elu 25.000 studenata blagoslovljen izgledom filmske zvijezde, predvodi mase u revoluciju, kako je to opisao jedan kritiar. Bilo je to vrijeme velikih prosvjeda protiv Vijetnamskog rata pred Amerikom ambasadom u Londonu. Karizma i strast Tariqa Alija inspirirali su tada Micka Jaggera da u njegovu ast napie pjesmu Street Fighting Man, a Johna Lenona da mu posveti Power to the People. No, borbu za svoja uvjerenja Tariq Ali je zapoeo jo kao tinejder organizirajui uline prosvjede u Lahoreu, gdje je 1947. godine roen u vrlo uglednoj obitelji intelektualaca ljeviara. Majka Tahira Mazhar Ali kojoj je posvetio svoju knjigu Sukob fundamentalizama, bila je politiarka i aktivistkinja, a otac Mazhar Ali Khan novinar i urednik najveeg pakistanskog dnevnika The Pakistan Times. Za vrijeme studija na Punjabskom sveuilitu Ali pokree demonstracije protiv pakistanske vojne diktature, da bi ga odmah nakon zavretka studija roditelji poslali u Englesku kako bi izbjegao prijetnju zatvorom jer je njegov aktivizam postajao sve opasniji. U Velikoj Britaniji studira politologiju, filozofiju i ekonomiju na Exeter Collegeu u Oxfordu i dolazi na elo studentskog pokreta. Od tada pa do danas Ali se intenzivno posvetio pisanju knjiga, novinskih lanaka i polemikih komentara na drutvene i politike teme, a ugled je stekao kao urednik New Left Reviewa. I danas je vrlo esto na elu anti-ratnih kampanja, a posebno se zalagao protiv sukoba u Iraku i Afganistanu. Autor je vie od 30 knjiga o raznim politikim temama (Pakino iskreno razotkriva sr nepravdi koje danas iscrpljuju moderna drutva od istoka do zapada. No ipak, ovaj britki polemiar nikada nije sretniji nego kada pred sobom ima oponenta u stavovima pa bio on neoliberal, islamist ili bivi ljeviar kojeg moe dotui argumentima. Gostovanje Tariqa Alija na III. Subversive Film Festivalu u Zagrebu na kojem je odrao predavanje na temu Socijalizam zasluuje drugu priliku i promociju njegove knjige Sukob fundamentalizama koja je nedavno izala u izdanju Profila, iskoristili smo za razgovor. Tariq Ali stan: vojna vlast ili vladavina naroda; 1968. i poslije: unutar revolucije; Trotski za poetnike; Tko se boji Margaret Thatcher? U obranu socijalizma; Iranske noi; Moskovsko zlato; Ideja komunizma; Razgovori s Edwardom Saidom; Ostavtina staljinizma: utjecaj na svjetsku politiku 20. stoljea; Revolucija odozgo: Sovjetski Savez danas; Nehruovi i Ghandiji: indijska dinastija; Bush u Babilonu; Sukob fundamentalizam; Vladari svemira: NATO-ov balkanski kriarski rat; Pirati sa Kariba; Sindrom Obama), ali i plodan knjievnik. Nakon prvog romana Iskupljenje (1990.), glavni intelektualni projekt Tariqa Alija u posljednja dva desetljea je serija od pet povijesnih romana pod zajednikim nazivom Islamski kvintet (U sjeni drva nara, Knjiga o Saladinu, Kamena ena, Sultan u Palermu i No zlatnog leptira) koji je preveden na vie od 20 jezika. Tariq Ali je intelektualac kojem je stalo do sudbine svijeta, proet duhovnou i humanizmom u svojim djelima bol-

39

Ameriki imperijalizam i islamski fundamentalizam

Nedavno je u izdanju Profila izala vaa knjiga Sukob fundamentalizama koja kroz pregled stanja u razliitim zemljama islamskog svijeta govori o uzrocima koji su kroz povijest doveli do dananje situacije. to vas je potaklo da napiete Sukob fundamentalizama i zato je ova knjiga vana? Nakon napada 11. rujna pojavila se knjiga pod nazivom Sukob civilizacija Samuela Huntingtona, intelektualca koji je bio savjetnik pri State Departmentu. Osnovna teza ove knjige je bila da e s padom komunizma u svijetu doi do sukoba izmeu starih civilizacija. Naravno, taj argument je bio maska kojom se htjelo zatakati sve ono to se stvarno dogaalo u svijetu. U osnovi argument je bio da postoji judeo-kranska civilizacija, to je za mene samo po sebi bio zanimljiv koncept jer o postojanju judeo-kranske civilizacije moemo govoriti samo u XX. stoljeu, nakon stvaranja Izraela i

J O U R N A L

INTERVJU
Drugog svjetskog rata, prije toga to je bila samo kranska civilizacija, a prema idovima su se odnosili kao prema smeu. Dakle, postojala je judeo-kranska civilizacija pod kojom je Huntington podrazumijevao Sjedinjene Drave i Zapad. I njima su prijetili mnogi neprijatelji, druge civilizacije od kojih su dvije najmonije bile islamska civilizacija i konfucijanska, kineska civilizacija. To je zapravo bio vrlo djetinjast argument, a u osnovi je govorio o tome da amerika hegemonija treba naftu koja se najveim dijelom nalazi ispod muslimanskih zemalja i jako ovisi o proizvodnji jeftine robe u Kini. Dakle, SAD ovise o Kini i arapskom svijetu, ali su oni istovremeno opasni, opisani su kao neprijatelji jer mogu biti konkurenti. I ta je knjiga, Sukob civilizacija, postala bestseler jer su ljudi oajniki trebali argumente, a ove nisu mogli prozrijeti. Zato sam napisao Sukob fundamentalizama kao odgovor na tu knjigu kako bih pokuao objasniti da ne postoji monolitna civilizacija, da unutar islamskog svijeta postoje razliite struje: radikalni nacionalisti, radikalni socijalisti, reakcionari, panislamisti, politiki islamisti. elio sam napraviti portret islamskog svijeta koji je sasvim drukiji od onoga kako se prikazuje u medijima. Istovremeno, elio sam istaknuti da unutar islamskog svijeta postoje vjerski fundamentalisti i da su oni organizirali napad na SAD, ali da postoje i imperijalistiki funadamentalisti i da su to zapravo SAD jer bez obzira na to tko je predsjednik slijede politiku za koju smatraju da je u interesu svijeta. Tako da je to sukob izmeu imperijalistikog fundamentalizma i oblika vjerskog fundamentalizma koji su zapravo stvorile SAD tijekom dugog perioda Hladnog rata s komunizmom kada su obuavali te ljude koji su im trebali pomoi u bori protiv ljevice. Eto, tako je knjiga nastala i objavljena je gotovo u cijelom svijetu osim u Kini iz nepoznatog razloga. (smijeh) Mnoge muslimanske zemlje nisu prole kroz drutvene promjene poznate zapadnim drutvima. Zato se otpor amerikom imperijalizmu u muslimanskom svijetu manifestira kroz islamski fundamentalizam? Razlog je prilino jasan. Stvoren je veliki vakuum u razliitim dijelovima islamskog svijeta. Na Srednjem istoku gdje ivi tek manjina muslimana Zapad je pokretao ratove preko Izraela koji su zapravo unitili radikalni nacionalizam: Nasser, Sirijci bili su poraeni, ponieni. To je stvorilo vakuum. Nasser koji je, recimo, sebe nazivao socijalistom, bio je vrlo neprijateljski raspoloen prema Muslimanskom brat-

40

J O U R N A L

stvu iji su ga pripadnici pokuali ubiti. Dakle, nakon ratnog poraza i Nasserove smrti nastao je veliki vakuum koji su polagano ispunile islamistike organizacije. Rekli su ovo je naa ansa, sve ostalo je bilo poraeno, uniteno i diskreditirano. U Indoneziji koja je najvea islamska zemlja na svijetu 1965. godine je dolo do dravnog udara koji je podrala Amerika i u kojem je preko milijun komunista i njihovih obitelji ubijeno. Sve je bilo uasno okrutno, ali to nitko nije nazvao genocidom! Ne volim koristiti tu rije za sve, ali ubijeno je preko milijun ljudi. I ponovno, u tom vakuumu s fizikim unitenjem ljevice, pojavile su se islamistike skupine koje su podrale i pomogle dravni udar tako to su ulazile u kue komunista i ubijali ih. Nain na koji su to inili bio je doista straan. A onda s padom komunizma, Sovjetskog Saveza i iskustvom tog svijeta, nita drugo nije preostalo, pa je dolo do uspona religioznosti. Svugdje, ne samo u islamskom svijetu. Odjednom su ljudi poeli otkrivati novi identitet, pa ste mogli uti kako govore: Uvijek sam bio katolik, uvijek sam bio pravoslavan, protestant, luteran. Ili religija u SAD-u sa skupinama novoroenih kranskih fundamentalista koji su manje ili vie okrenuti Republikanskoj stranci. I u islamskom svijetu takoer je dolo do slinog razvoja dogaaja. Jedini razlog zbog ega islamisti nisu na vlasti je taj to u mnogim zemljama izbori nisu dozvoljeni, ali u zemljama poput Turske imamo umjerenu islamistiku stranku na vlasti i Amerikanci su vrlo zadovoljni s njima. Nije im vano tko vlada zato to je Turska dio NATO-a, zato to kolaboriraju i primjenjuju razliite programe. To je kao kranska

demokracija. Koliko je samo kranskodemokratskih stranaka u Europi. Tako je i u islamskom svijetu imate konzervativne stranke koje su iste i tome ne bi trebalo pridavati previe znaaja. U ovom trenutku osjea se stagnacija u razvoju islamskog svijeta. Postoji li izlaz iz te situacije? Da, postoji odreena stagnacija u islamskom svijetu, ali ona je prisutna u cijelom svijetu, ne samo u islamskom. Pogledajte samo to se dogodilo s intelektualnim ivotom u Njemakoj, Britaniji, Francuskoj, panjolskoj, Italiji. Dolo je do velikog pada. Neoliberalizam kao oblik kapitalizma stvorio je svijet u kojem elita i njima bliski ljudi ive u svojevrsnom balonu, a u tom balonu nema mjesta za ideje i razliitosti, bila to politika ili intelektualni ivot jer novac i trite sve odreuju usprkos injenici da prolaze kroz veliku krizu. Muslimanski svijet sve to takoer pogaa. To je upravo ono to sam elio naglasiti u Sukobu fundamentalizama. Nemojte misliti da je islamski svijet izoliran od ostataka svijeta. Sve scile i haribde XX. stoljea takoer su utjecale na taj svijet: nacionalizam, socijalizam, komunizam, borba za nacionalno osloboenje. Tako da kada svijet prolazi kroz velike promjene one pogaaju i islamski svijet. U Pakistanu, Egiptu, Iraku nekada je po 10.000 ljudi dolazilo sluati pjesnike koji su govorili svoju poeziju, to ste isto imali u Sovjetskom Savezu tijekom 1960-ih godina kada je Jevgenij Jevtuenko govorio svoju poeziju na Pukinovom trgu u Moskvi. Stotine i stotine mladih ljudi ga je dolazilo sluati. Ta je tradicija nestala. Uzrok tome su velike drutvene promjene i razvoj tehnologi-

INTERVJU
je. Video sfera je postala vrlo dominantna. Ona moe biti vrlo oslobaajua, ali moe biti i zatvor. Moe osobu zatvoriti u njenu osobnost i okrenuti protiv kolektivnih rjeenja. Kombinacija opadanja politikog i intelektualnog ivota, uspon konzumerizma i novih tehnologija, sve te stvari zajedno ine ivot koji ivimo. Hoe li to zauvijek trajati, nadam se da ne jer nije nuno da bude tako. Ali vidjet emo. to moe dovesti do promjene strukture islamskih drutava, to ih moe pokrenuti naprijed? Mislim da je rjeenje modernizacija strukture ovih drutava u irokim razmjerima. Modernizacija bi mogla znaiti veliku promjenu jer uzmimo naprimjer zemlju kao to je Pakistan: bogati ive u svom balonu, imaju tjelohranitelje, velike kue, njihova djeca idu u dobre kole, nakon to ih zavre idu na sveuilita u inostranstvu, odvojeni su od ostatka drutva. Za ostatak drutva ne postoji nita: nema obrazovnog sustava o kojem vrijedi govoriti, ak ni na osnovnoj razini, a da ne govorimo o sveuilitima, potpuni pad u obrazovnim standardima, gdje se ljude zapravo ui da budu neznalice. ak ih tome ne ue namjerno jer je kvaliteta profesora i nastavnika izrazito opala u proteklih 30 godina. Zemlja koja stagnira proizvodi ljude koji vie nisu u stanju poduavati. Pogledajte kako ivi elita u muslimanskom svijetu, kao i svugdje na Zapadu. Oni se ugledaju na Zapad, njih oponaaju. Ne zanima ih da rade bilo to drugo. esto kaem kad sam u arapskom svijetu da u jednoj maloj arapskoj dravici postoji dovoljno bogatstva da se obrazuje cijeli islamski svijet do nevjerojatno visoke razine, u znanosti i drugim disciplinama sve do vrha, ali oni to ne ine. Koja je od islamskih zemalja najspremnija za promjene? Mislim da je to Iran. Oni se po svemu razlikuju, imaju vrlo staru civilizaciju koja je postojala mnogo prije islama i vrlo su je svjesni. A istovremeno proizvode ijizam, fanatini ijizam. Meutim, usprkos tome ijitski fanatizam i klerikalni reim nisu mogli izbrisati iransku kulturu. Ironino je da je revolucija u Iranu koja je sruila monarhiju, takoer proizvela kinematografiju koja je naprednija od bilo ega to se danas stvara u Europi. Vrhunac europske kinematografije je bio 1960-ih i 1970-ih, pa dijelom i 1980-ih godina XX. stoljea. I zapadna i istona Europa su u to vrijeme proizvodile svoje najbolje filmove, nezavisne filmove, imali su neustraive redatelje, istinske autore. To se sada dogaa u Iranu, ali i Junoj Koreji, Tajvanu, zemljama koje se smatraju marginalnima za kulturu. Ali iranski film je izvanredan. Zanimljivo je da iranski redatelji svoje filmove stvaraju kolektivno. Svaki radi na svom filmu, ali intenzivno razgovaraju o scenarijima, kako prikazati koju scenu, pomau jedni drugima, rade zajedno. I to je fantastina filmska zajednica koja se stvara u Iranu. Mislim da ako Zapad ostavi Iran na miru, a to je vrlo vaan preduvjet, treba ih ostaviti na miru, u slijedeih 15 godina ili manje doi e do promjene. Ne zaboravite da je 70% iranske populacije ispod 30 godina starosti, dakle mogunosti je mnogo i to mnogo vie nego u drugim zemljama Srednjeg istoka u ovom trenutku. U Sukobu fundamentalizama govorite i o tome kako je jedino pravo rjeenje za islamske zemlje pustiti narode da odlue koga ele na vlasti. Meutim, u sluaju Alira slobodan izbor naroda dobio je tragian ishod. Upravo tako, sramotno je to to se dogodilo. Nakon to su Fronti islamskog spasa (FIS) omoguili da djeluje kao stranka, objavljeni su izbori. Mnogi su glasali za FIS u prvom krugu i bilo je jasno da e poraziti vladajui FNL u drugom krugu. Narodu je bilo dosta FNL-a u Aliru jer je bio korumpiran, okrutan i nita nije inio za obine ljude, (kao PLO u Palestini, pa je narod glasao za Hamas). U Aliru narod je glasao za FIS u znak protesta. I onda je francuska vlada odigrala vrlo lou ulogu. Kada su shvatili da e FIS pobijediti, savjetovali su alirskoj vojsci da preuzme zemlju. A rezultat je bio dugi graanski rat i ubojstva u razmjerima kakve nikada niste doivjeli u bivoj Jugoslaviji. Ali svijet je samo stajao postrani i promatrao, nita se nije dogodilo i obje su strane postajale sve okrutnije. Da su dopustili FIS-ovoj vladi da doe na vlast, vojska ili FNL su mogli rei: Uredu, pobijedili ste na izborima, na vlasti ste, ali ako pokuate promijeniti Ustav koji garantira jednaka prava svima, enama i mukarcima razliitim vjerskim skupinama onda emo morati intervenirati kako bi obranili Ustav. I to bi bio popularan potez. Uskoro bi u FIS-u dobili dvije razliite struje jednu umjerenu i drugu fundamentalniju struju. Vjerojatno bi dolo do podjela to je normalno. Slino je danas u Egiptu: Hosnia Mubaraka, proamerikog predsjednika, narod u Egiptu mrzi. Korumpiran je i brutalan, njegovi muitelji su stvorili kaos u zatvorima, njegova je obitelj korumpirana, a njegovog sina odgajaju kao nasljednika. Recimo, kada dolazi u posjet SADu, na CNN-u slubeno kau: Ovo je sin egipatskog predsjednika koji e vjerojatno biti slijedei predsjednik Egipta. Ma tko ste vi da kaete tko je slijedei predsjednik Egipta?! Ali Amerikanci su zadovoljni takvom situacijom. Njihov odnos prema demokraciji je da je ona uredu sve dok su izabrane vlade prozapadne, ako one to nisu, to im se onda vie ne svia. I to je vrlo kratkovidna politika. Tako je i sa Saudijskom Arabijom. Dre na vlasti monarhiju koja predstavlja vrlo malu manjinu ljudi u Saudiji. Da bi se tamonja situacija promijenila potreban je masovni prevrat odozdo, gigantski pokreti obinih ljudi, radnika, seljaka, studenata, mladih intelektualaca. Ne zaboravite da je to, zbog nafte i energije koju proizvode, za SAD najvaniji dio svijeta i zato su okupirali Irak, zato imaju najvee vojne baze u Kataru, zato troe milijarde i milijarde dolara na amerike baze u ovoj regiji, zato grade est ogromnih baza u Iraku i kada govore o povlaenju iz Iraka to samo znai povlaenje iz gradova u te baze. To je sve. Za sve to postoji razlog: da sprijee reime koji im se ne sviaju da dou na vlast. Tako vladaju carstva. Zapravo, Otomansko carstvo nije bilo takvo. Ono je bilo drukije jer mu nije smetalo da razliite regije imaju svoju autonomiju i vie slobode sve dok alju novac u blagajnu. To je bilo zapravo prilino lijepo. (smijeh) Platite nam porez i moete raditi to hoete. Ali s tog stanovita otomansko iskustvo nije bilo loe za svijet. Vrijeme u kojem je Otomansko carstvo vladalo arapskim svijetom je zapravo bilo najmirnije. Bio je to svijet gradova, roeni ste u Ammanu, ili ste u kolu u Jeruzalemu, na sveuilite u Kairu, Damasku to je bio lijep svijet, ujedinjen, koji je zapadni imperijalizam unitio i esto se pitam to bi bilo da su turski sultani bili na pravoj strani u I. svjetskom ratu. Umjesto to su se pridruili Njemakoj, da su podrali Britaniju i Francusku pitanje je to bi se dogodilo s arapskim svijetom.

41

O minaretima, nikabu i opsjednutosti islamofobijom

U vicarskoj je referendumom izglasana zabrana gradnje minareta, a u Francuskoj i Belgiji trai se zabrana noenja nikaba. to mislite o zabranama islamskih vjerskih obiljeja u Europi? Ovo to se dogaa u Europi je vrlo uznemirujue. To je oblik islamofobije koji je na odreeni nain vrlo slian anti-

J O U R N A L

INTERVJU
semitizmu. Argumenti koji se koriste protiv muslimana su vrlo slini argumentima koji su se u prolom stoljeu koristili protiv idova. To su predrasude protiv kojih se treba boriti. Nisam za dravu koja govori ljudima to trebaju nositi ili ne. Kao to mi se ne svia kada vlada Saudijske Arabije ili Irana kae enama: Morate pokriti glavu!, prema istom principu se protivim kada tzv. prosvijeene drave kau enama: Ne smijete pokrivati glavu!. To je isti princip! Ne smiju postojati dvostruki standardi. Ali u osnovi zapadne vlade su opsjednute islamofobijom, potiu ljude da misle da su islam drugi, neprijatelj u naim redovima stavljajui ove smijene zabrane. vicarska vlada hoe zabraniti minarete, pa to je suludo. I da Arapi imaju imalo samopotovanja preko noi bi povukli sav novac iz vicarskih banaka to bi dovelo do drugog referenduma na kojem bi rekli: Ne, ne moete imati svoje minarete! (smijeh) A to se tie nikaba, koliko ga ena uope nosi? To je vrlo mala manjina i u Francuskoj i u Belgiji. Pa to je onda uope smisao toga? Jednom sam se naalio, to ak i nije u potpunosti bila ala, upitavi zato nikab ne ponu nositi i mukarci muslimani. To je odjednom postala oznaka identiteta. Sve je to vrlo smijeno. U svom posljednjem romanu No zlatnog leptira vrlo sam otro napao taj aspekt u Francuskoj. Radi se o fikciji, ali ljudi e shvatiti poruku. To je naalost svijet u kojem ivimo. Nedavno je idovska zajednica u Francuskoj prikupila oko 3.000 potpisa za peticiju koju su nazvali Poziv na razum protiv politike Izraela. Peticiju su potpisali neki od vodeih filozofa Daniel Cohn-Bendit, Finklekraut, BernardLevy. I poslali je u Bruxelles navodei da su zgroeni nad onim to se s Palestincima dogaa u Izraelu. Drago mi je da se takve stvari dogaaju, da idovska zajednica pokazuje da je podijeljena. Jer slubena politika Izraelaca i onih koji ih podravaju na Zapadu je etiketirati svakoga tko kritizira izraelsku politiku prema Palestincima, to je vrlo opasna stvar. Ljudi kau ako je anti-semitizam braniti Palestince, uredu ja sam anti-semit. Vrlo je dobro da idovske skupine u Francuskoj, Britaniji i SAD-u izlaze u javnost s takvim stavovima, ali budimo iskreni to nee promijeniti situaciju. Jedina sila na svijetu koja moe promijeniti situaciju su SAD. Sve to treba napraviti je rei Izraelcima ukoliko se ne povuete na granice iz 67. godine sva ekonomska pomo i sub-

Vanessa Redgrave i Tariq Ali na Trafalgar Squareu antiratne demonstracije vencije bit e zaustavljene. Ne moraju to uiti nasilno. To bi stvorilo potpunu krizu u Izraelu. Takoer smatram da do rjeenja s dvije drave nikada nee doi, zato treba raditi na jednoj dvonacionalnoj izraelskopalestinskoj dravi gdje e svi imati jednaka prava. Kada bi cionisti to barem htjeli razumjeti da je to jedino racionalno rjeenje za idovski narod. I o tome su mnogi Arapi govorili krajem 30-ih i 40-ih godina XX. stoljea. Ali do toga nikada nije dolo, umjesto toga nametnuta je nova, idovska drava uz pomo Britanaca koja je danas posljednja kolonijalna doseljenika drava na svijetu, a to je anakronizam i mora doi do miroljubivog rjeenja. Ali ono je mogue samo ako SAD neto uini po tom pitanju. Cijela ta situacija jako ovisi o Americi. Pokazalo se da je zadnji pokuaj bombakog napada na Times Squareu, u prvi mah okarakteriziran kao fundamentalistiki, zapravo bio ekonomski uslovljen. Hoe li politika Baracka Obama promijeniti ameriku poziciju prema islamskom svijetu? Ne, Obama nee nita promijeniti. Upravo radim na knjizi o Obami koja e se zvati Sindrom Obama. Radi se u osnovi o kontinuitetu prijanjih vlada Busha, Clintona. To je imperijalna zemlja, moete imati dobre i loe careve, ali sustav ostaje isti. to se tie ovih posljednjih dogaaja na Times Squareu, ne znam tko je taj ovjek, ali se radikalizirao kao musliman, financijski je loe stajao, vidio je slike napada u Pakistanu, uzrujao se i uinio neto glupo. Muslimani nemaju monopol na glupost! U mnogim zemljama se dogaaju sline stvari, netko poludi upadne u razred i pobije uenike. Pojedince izluuje sustav i ine razne glupe stvari. Onaj koji je digao u zrak zgradu vlade u Oklahoma Cityju bio je bijeli Amerikanac koji se borio u prvom Zaljevskom ratu. To je bilo dosta davno, prije 15 godina, ali i tada su ameriki mediji u prvim izvjetajima govorili da je viena osoba tamne koe kako odlazi s mjesta dogaaja, stvorili su atmosferu da se radi o Arapinu, ali nije bio. Stvorili su atmosferu straha u toj zemlji. Ali, recimo, nitko nije izvijestio da je ovjek koji je na Times Squareu vidio kako dim izlazi iz auta i pozvao policiju takoer bio musliman. Dakle, o emu se tu zapravo radi?! Sve je to vrlo smijeno!

42

Balkan u Europskoj uniji

U posljednja dva mjeseca imali ste prilike zbog promocija svojih knjiga i predavanja boraviti u Sarajevu, Beogradu, a sada evo i u Zagrebu. Kako vidite budunost ove regije, da li je Europska unija rjeenje za Balkan? To je moda rjeenje za slijedeih 50 godina. Na Balkanu nikad ne moete biti sigurni to je dobro dugorono rjeenje. Mnogi su se iskreno nadali da e drava koja je stvorena nakon II. svjetskog rata trajati zauvijek, ak i nakon Titove smrti. Jo uvijek vjerujem, da je Europska unija bila snanija i odigrala pozitivnu ulogu u ranoj fazi, mogao postojati nain da se ouva ta drava u nekom novom obliku. Ali nemojmo u to sada ulaziti. Europska

J O U R N A L

INTERVJU
unija je danas prilino slaba drava. Prebrzo su se proirili pod amerikim pritiskom. Amerikanci nisu eljeli snanu Europsku uniju koja im je mogla postati suparnik, pa su izvrili pritisak na Europsku uniju koju su tada inile starije lanice, da prime nove zemlje jer je to bio nain da ih neoliberaliziraju. Ali to nije uspjelo. Smatram da se Europska unija mora demokratizirati, to uope nije demokratian savez. Postoji parlament koji nema mo jer mo je jo uvijek u rukama Vijea ministara i starih drava. to se tie Balkana, moje je osobno miljenje, i to naglaavam osobno, da bi mnogo bolje bilo za republike koje su nekada inile Jugoslaviju da pristanu na ujedinjenje na nekoj minimalnoj osnovi, ne kao stara Jugoslavija jer to nije mogue (kako god se zvala nevano je, ak i Balkanska unija) i zatim zajedno pristupe Europskoj uniji. To bi ojaalo Balkan i olakalo ulazak svim zemljama. Ako budu ulazile jedna po jedna to e biti dosta teko, a mislim da Europska unija sada ni nee nikoga primati, odnosno da e pokuati odgoditi ulazak. ak i ulazak Hrvatske? Da, mislim da bi mogli to uiniti i Hrvatskoj. Mislim da e vrlo temeljito istraiti to se dogaa u Hrvatskoj, ne ele jo jednu Grku. Mislim da e biti vrlo strogi, moda grijeim, ali u svakom sluaju provesti e vrlo otru istragu prije nego to dozvole ulazak novih zemalja. Mislite li da bi na Balkanu mogla postojati politika volja za takav novi savez? Politiari su gotovo svugdje na Balkanu potpuno beskorisni. U Beogradu sam gostovao u jednoj od onih vrlo popularnih i veoma glupih televizijskih emisija u kojima vam prelijepe, krasno odjevene djevojke postavljaju beskrajno glupa pitanja. Tako me je voditeljica pitala: Evo, sad ste doli u nau zemlju. Jeste li se susreli s nekim od naih politikih voa? Odgovorio sam joj: Sluajte, da sam elio razgovarati o kriminalu, razgovarao bih s kriminalcima, da sam htio sklopiti neki posao, obratio bih se poslovnim ljudima. Ne trebaju mi politiari kao svodnici. Isprva mi se samo nasmijeila, onda joj je doprlo do glave pa se vidno uasnula. Poslije mi je rekla da joj nitko u emisiji nije rekao takvo to. To je moje miljenje o politiarima na Balkanu - koliko shvaam, oni se samo bogate, a radi toga i ulaze u politiku. Jedina razlika u izmjeni razliitih opcija jest u tome da razliite grupe, razliite bande dolaze i bogate se. Politika se ne mijenja, uvijek je ista i nimalo ne vodi rauna o ivotu obinih ljudi. Subversive Film Festival da je to vrlo pozitivna inicijativa jer mladim ljudima koje zanima film moraju pokazati neke od filmskih klasika inae nikada u potpunosti nee shvatiti rjenik kinematografije, niti to je mogue napraviti. Ili recimo ako prestanu itati velike klasine romane nee razumjeti za to je knjievnost i umjetnost sposobna. Dakle, dobro je pokretati takve inicijative jer slubena kultura to ne ini. U sklopu III. Subversive film festivala odrali ste predavanje Socijalizam zasluuje drugu priliku. Da li je socijalizam doista nada za svijet? Iskreno, mislim da ne postoji drugi nain ivota. Naravno, oito je da bi trebalo izbjei sve greke koje su napravljene, ali osobno mislim da ne postoji drugi sustav u kojem bi veinu naroda mogao ukljuiti u strukture drutvu u kojem ive. U dananje vrijeme, s obzirom na sve ono kroz to prolazimo, ini se da je to najlua, utopijska stvar u koju bi trebalo vjerovati. Ali bez obzira na to ipak vjerujem da je to jedini nain da se organizira novi tip drutva. Kao to su moji ruski prijatelji za vrijeme razdoblja Gorbaova govorili: Ne brini Tariq, na e kapitalizam biti kao skandinavski. Nee, bit e vjerojatno kao u Brazilu i Americi 20-ih, govorio sam im. A skandinavski model ipak nije tako sjajan. U Norvekoj dobro stoje, ak iako ste nezaposleni puno vam plaaju. Meutim, u Danskoj je situacija prilino gadna: masovna islamofobija, neprijateljsko raspoloenje prema imigrantima, groteske stvari se dogaaju. Ni situacija u vedskoj nije sjajna, Norveka je vrlo drukija i napredna, ali oni imaju jako puno novaca. Ali u osnovi, budimo otvoreni, svijet jednostavno nema dovoljno prirodnih resursa da svaka obitelj ima dva automobila, dva friidera, dvije kue, jednostavno nema dovoljno resursa. Ako samo na trenutak to razmotrimo s ekoloke strane pitanje kako organizirati ivot ljudi treba barem djelomino biti time odreeno. Socijalizam u nekom obliku, ili kakvo god mu ime dali, je racionalan nain. Jedan od razloga zato recimo u Egiptu postoji nostalgija za Nasserom, ili u bivoj Jugoslaviji za Titom je taj da se ljudi sjeaju da su imali odreenu sigurnost u ivotu. Znaju da su se dogaale loe stvari, znaju da je bilo problema, ali su takoer imali odreenu sigurnost. I tu je sigurnost osiguravao taj sustav, a kapitalizam to ne ini, niti smatra potrebnim to initi. Sad kada se taj sustav uruio, kapitalizam moe initi to hoe i niega se ne boji. q

Socijalizam - nada za budunost

Danas u doba konzumerizma, junk fooda i stupidnih reality showa je li mogua elementarna solidarnost? Recimo, ove godine na proslavi 1. maja kada je ujedno organiziran radniki trajk na sredinjem zagrebakom trgu okupilo se svega 500-tinjak ljudi. U Britaniji je bilo nekoliko trajkova, s vie se trajkova prijetilo, pogledajte Grku imate opi trajk. Dakle, mogue je, ali tek onda kad ljudi ponu osjeati da vie ne mogu ivjeti kao prije. Ali da pojednostavimo stvari: bogati misle da moraju siromanima nametnuti vie discipline kako bi ostali bogati, i to je ono to se zapravo dogaa u svijetu. Nai porezi spaavaju bogate, ali oni ele jo vie. I onda kau srezat emo socijalna davanja, a kad ih smanje kanjavaju siromane. Mislim da je solidarnost mogua, ali ju je teko organizirati. U najveem broju sluajeva do nje dolazi na atomskoj razini, skupine radnika ako su ugroeni kreu u trajk, ali drugi radnici esto nisu solidarni s njima. Isto je sa studentima. Recimo, na jednom britanskom sveuilitu, Middlesex University, oni koji njime upravljaju su odluili ukinuti Odsjek za filozofiju. Govorimo o stagnaciji u islamskom svijetu, a zamislite tako neto. Kad su zatvorili Odsjek za filozofiju svi su se pitali zato. Odgovor je bio da nije profitabilan! Studenti su zapoeli sa trajkom, ali bit e zanimljivo vidjeti da li su to samo studenti drutvenih znanosti ili su im se pridruili i studenti prirodnih znanosti, ali to nije dobra situacija. Shopping, seks i celebritiji! Mladim ljudima stalno govore da je to normalno, da i oni budu takvi. Kako da budu takvi?! Zato je dobro da postoje kulturne inicijative koje se izdvajaju iz toga. Govorio sam mladim ljudima koji su organizirali

43

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Konzervativci ispravljaju greke Johna Majora i Douglasa Hurda

Nova britanska politika prema BiH

Stav je nove Vlade da u Bosni postoji potreba za snanijom i zahtjevnijom europskom politikom koja bi trebala koristiti tap i mrkvu. Postoji snaan argument za prijetnju sankcijama protiv politiara koji podrivaju bosansku dravu. Edis Feli
Nakon pobjede na parlamentarnim izborima i viednevnim pregovorima konzervativci Davida Camerona i liberalni demokrati Nicka Clegga formirali su u svibnju koaliciju i novi kabinet, ime je okonana 13-godinja vladavina Laburistike partije. Po prvi puta u povijesti sklopljen je pakt ove dvije stranke, a to je ujedno prva koalicijska vlada poslije Drugog svjetskog rata. Cameron je novi premijer, Clegg je njegova desna ruka, a dravni tajnik ministar vanjskih poslova postao je William Hague. Ovime poinje nova era za Britaniju. A sada idemo raditi, kazao je Cameron u prvoj izjavi poslije sklapanja koalicije. Bio je to odgovor graana Velike Britanije na zasienost laburistima, pogotovo u periodu kada ih je vodio Gordon Brown koji je naslijedio Tonyja Blaira. Kakav e vanjskopolitiki smijer zauzeti Cameron, vidjet emo, ali se moe u osnovnim crtama rei da e ostati najvjerniji ameriki saveznik to se tie Bliskog istoka. Za nau je matinu domovinu pak puno vanija najava nove, angairanije politike Velike Britanije u Bosni i Hercegovini. Dodue, ona je i do sada bila angairana, no njezina je politika, iako deklarativno opredijeljena za Bosnu i Heregovinu, esto bila toliko maglovita da se inilo da je stvarno protiv BiH. No, ve i samim stupanjem na dunost konzervativaca (u koaliciji s liberalima koji su na ovim izborima profitirali) te izjavama u korist Bosne i Hercegovine, poglavito novog britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea, izazvala je nervozu Milorada Dodiga i njegovih sljedbenika. Hague je najavio da e nova britanska Vlada snano podravati daljnje proirenje Europske unije na Zapadni Balkan i Tursku te da e se zauzimati za sankcije protiv onih politiara koji budu radili na slabljenju drave Bosne i Hercegovine. Konzervativna stranka i dalje vrsto vjeruje u vrijednosti daljnjeg proirenja EU-a. Perspektiva lanOvo je bitno drukija politika nego su je vodili nekadanji britanski premijer 90-ih godina prolog stoljea John Major i ministar vanjskih poslova Douglas Hurd, za koje i Cameron i Hague uvijek neslubeno kau da je bila isti promaaj i sramota za Veliku Britaniju. Da se ovdje radi i o irem geopolitikom podruju nego je to Bosna i Hercegovina, pokazuje ministrov stav prema ulasku Turske u EU: Osim uzajamne ekonomske koristi i iznimnog poboljanja sigurnosti snabdijevanja energijom za EU, tursko lanstvo bi demantiralo one koji tvrde da postoji sukob civilizacija izmeu Zapada i islama i od Turske bi stvorilo posrednika izmeu Europe i Bliskog istoka.

44

BiH i Balkan kljuna podruja

David Cameron stva kljuna je za uvrenje stabilnosti na Zapadnom Balkanu, gdje je toliko europske krvi proliveno. Zapadni Balkan je stranje dvorite Europske unije i njena vjerodostojnost u vanjskim poslovima ovisi o uinkovitosti njene politike u tom podruju, najavio je britanski ministar u lanku kojeg je objavio Europes World. Iz tog lanka posebno treba obratiti panju na rijei kako posebno u Bosni postoji potreba za snanijom i zahtjevnijom europskom politikom koja bi trebala koristiti tap i mrkvu. Postoji snaan argument za prijetnju ciljanim sankcijama protiv politiara koji podrivaju bosansku dravu. Bosanska ekonomija je rasla sa stranom pomoi, ali drava nije rasla i danas ne funkcionira i zakljuuje da raspad zemlje u neovisne etnike dravice ne bi bila samo nagrada za etniko ienje, to je moralna uvreda, nego nosi i rizik stvaranja neuspjele drave u srcu Europe. Snaan pristup trebao bi se usredotoiti na jedinstven cilj: sredinju vladu u Bosni dovoljno uinkovitu da odgovori zahtjevima za lanstvom u EU i NATO-u. Tako je nova britanska Vlada najavila brojne ekonomske i politike promjene i ne treba sumnjati kako e doi do promjena i na polju vanjske politike, nakon vie od desetljea vladavine laburista Tonyja Blaira i Gordona Browna. A da su se neke stvari posloile pokazuje i injenica kako je bivi predsjednik liberalnih demokrata i bivi visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown i dalje veoma aktivan u kreiranju kako unutarnje, tako i vanjske politike te stranke. S druge strane, konzervativac William Hague izvrstan je poznavatelj prilika u regiji, a prole godine je posjetio BiH, nakon ega je i iznio svoje najcrnje prognoze. Politiki govorei, ta zemlja klizi unatrag i prema daljnjem raspadanju, upozorio je tada Hague kritiziravi slab i zbunjen odgovor Bruxellesa na pritiske koji vode daljnjem cijepanju BiH. Zvono za uzbunu se, usprkos nedavnom krvoproliu i svim rtvama, u glavnim gradovima Europe ne uje, upozorio je Hague, protivnik povlaenja europskih vojnih i policijskih snaga iz nae zemlje. Neslubeni zamjenik novog premijera Davida Camerona, stava je da se trebaju zaboraviti sve debate o Zapad-

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR
nom Balkanu i BiH kakve su voene 90ih te da je u stvari, kljuno podruje vanjske politike u sljedeih deset godina upravo BiH i regija Balkana, na to e budua administracija staviti naglasak. Nakon sastanka s elnicima bh-politikih stranaka, Hague je ocijenio kako bi se BiH na neki nain mogla raspasti, ukazavi na obnovljeni nacionalizam, posebice meu liderima Srba u BiH koji vre pritisak traei zatvaranje OHR-a, te na eventualno odcjepljenje tzv. RS. Politiki lideri se okupljaju samo kada se na njih vri snaan pritisak izvana, ispravni je dojam koji je iznio Hague. Tako postoje neka razmiljanja da e ovakvim pristupom Velika Britanija okrenuti lea secesionistima (Dodikovoj bratiji) i stati na stranu unitarista (Bnjaka, iako bismo ovdje rekli svih onih koji vole Bosnu i Hercegovinu). Dokle e ii nova britanska politika svakako emo vidjeti, no, nije za odmet prenijeti i rijei biveg visokog predstavnika za BiH Paddya Ashdowna, koji je na pitanje bosanskih novinara to BiH moe oekivati od nove britanske Vlade odgovorio: Izvrsna vijest za BiH je da e William Hague biti novi ministar vanjskih poslova moje zemlje. Nas dvojica zajedno smo radili na pitanjima koja se tiu BiH. Nae politike pozicije drugaije su i zato pripadamo dvjema razliitim strankama, ali kada je BiH u pitanju, u potpunosti se slaemo. Hague ima jasnu sliku to se u BiH treba uiniti, dao je ranije vie vrlo jakih izjava kada se radi o situaciji u vaoj zemlji i svatko tko vidi BiH kao potpuno integriranu dravu u sadanjim granicama kako napreduje prema Europi, u Hagueu ima istinskog prijatelja. Oni koji imaju san o tome da je BiH u stanju napredovati na europskom putu, odbijaju sukobe iz prolosti i podjele kojima se neki ele vratiti, u novom ministru vanjskih poslova dobili su najjaeg saveznika. Ashdown je rekao kako je sigurno da je Velika Britanija zemlja s najvie proeuropskih politiara i jedan od najjaih meu njima je u novoj Vladi. Ministar Hague smatra da se mora imenovati netko tko e pratiti ukupnu situaciju na Balkanu, a ne u nekoj od tamonjih drava. Na pitanje znai li to imenovanje specijalnog izaslanika, Ashdown je odgovorio potvrdno i dodao: Specijalni izaslanik za BiH ne bi bio dobra ideja. No, specijalni izaslanik za Balkan bila bi vie nego dobra stvar i znam da gospodin Hague dijeli ovo moje miljenje. Ta osoba trebala bi predstavljati Europsku uniju, a ne samo Veliku Britaniju. sli kako natjerati politike elnike u toj zemlji na toliko potrebne, prije svega institucionalne, reforme. Nakon preuzimanja dunosti poslao je snaan signal Europi da se ovakva situacija ne smije ignorirati i najavio je sankcije protiv svih koji e potkopavati i slabiti BiH. I dok se tih prvih dana nakon primopredaje vlasti u Velikoj Britaniji novi britanski premijer David Cameron razgovarao s francuskim predsjednikom Sarkozyjem i njemakom kancelarkom Merkel, njegov ministar vanjskih poslova pourio je naglasiti to je za novu britansku vladu posebno vano na podruju europske i vanjske politike. Inae, spomenimo i to da Willliam Hague pripada najeuroskeptinijem krilu i inae euroskeptine Konzervativne stranke, snanijeg partnera u novoj koalicijskoj vladi s proeuropskim liberalnim demokratima. Hague istie kako je Europska unija institucija od velike vanosti za Ujedinjeno kraljevstvo i britansku vanjsku politiku. Novi britanski ministar je naglasio kako je s jedne strane Konzervativna stranka rijetko bjeala od iskrene kritinosti kada smo mislili da EU kolektivno radi krive stvari, ali s druge pak strane britanski konzeravtici su bili predvodnici u najveim dostignuima EU-a - jedinstvenom tritu i proirenju. Da zakljuimo. Ali, iako je jasno da e nova britanska politika raditi na uvrenju drave u Bosni i Hercegovini, nee biti ni ukidanja ni formiranja entiteta, smatraju strunjaci. U svemu, politika e biti dogovorena sa SAD-om, a u EU s Catherine Ashton. Hague posebice trai snaniju europsku politiku prema Bosni i Hercegovini, iji bi raspad bio, kako je rekao, katastrofa. Nova britanska vlada koju predvode konzervativci i dalje e, kao i prethodna laburistika Vlada, podupirati lanstvo Turske u EU-u, ijem lanstvu nisu sklone neke od najveih i najvanijih lanica. Reakcije u Bosni i Heregovini bile su otprilike onakve kako se i oekivalo. Najvie su se uli oni koji inae najvie i galame. Dodikova retorika i ovaj je put ila u tom smjeru najavljujui da im nitko, pa ni nova britanska Vlada nee moi nametnuti ono to oni ne ele. Kad je pak u pitanju drugi dio BiH, reakcije su bile puno blae i uglavnom su se svodile na kurtoazne i protokolarne estitajui novoj britanskoj vladajuoj stranci. Poueni prijanjim iskustvima, bosanski e politiari i dalje sjediti skrtenih ruku ekajui da netko drugi za njih odradi posao. Ne budu li agresivniji, BiH e izgubiti i ove iskrene prijatelje, kojih je inae svakog dana sve manje i manje. q

Vane institucionalne promjene

Kreator britanske i sukreator europske vanjske politike, nakon iznoenja spomenutih stavova sljedeih bi mjeseci trebao iznijeti i neka konkretnija, inovativnija rjeenja, ali ih i uskladiti s rjeenjima drugih zemalja EU-a te prije svega SAD-om. Euroatlantske integracije, svi se slau, kljune su za BiH, a na novom efu britanske diplomacije sada je da smi-

45

Bosanka u Londonu
Glavni cilj specijalnog izaslanika Velike Britanije u regiji trebao bi biti da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna drava. Zahvaljujui zapanjujuoj koincidenciji likova diplomata i politiara, napisao je Globus, koji su se kao u ahovskoj kombinaciji poredali na hijerarhijskoj ploi nove vlasti u Londonu, postao jedan od prioriteta nove britanske balkanske politike. Britanska politika prema Balkanu, prema miljenju eksperta Tima Judah, nee se mijenjati brzo, ali e na njezinu kreaciju uvelike utjecati za iru javnost nova imena. To su savjetnica novog ministra vanjskih poslova Arminka Helic (Heli) i savjetnik premijera Ed Llewellyn. Arminka Helic je mlada, izvanredno kompetenta, ozbiljna osoba u srednjim tridesetim godinama. Ona je, s obitelji i bratom, takoer intelektualno ambicioznim, dola u Veliku Britaniju kao izbjeglica iz Bosne. Njezina biografija nije dostupna na internetu, iako je neki tituliraju kao doktora znanosti. Prije pet godina poela je raditi u timu koji je vodio William Hague, tada ministar vanjskih poslova u sjeni. Polako, od obinog lana ekipe, napredovala je, oigledno ne zahvaljujui vezama, nego sposobnostima, do mjesta efice izbornog stoera dananjeg ministra. Njoj pripisuju, pie Globus, injenicu da je Hague u nekoliko navrata govorio o Balkanu i pogotovo Bosni. Plavooka Bosanka moda ima previe utjecaja na Haguea, komentirao je britanski konzervativni tjednik Spectator. Ali, Arminka Helic imala je, oigledno, podrku Eda Llewellyna, koji je bio voa Cameronova izbornog stoera, a danas je njegov savjetnik. Ona se dri iznimno u sjeni, tako da na internetu postoji samo jedna njezina fotografija. Usprkos tome, britanski list Daily Telegraph, uvrstio ju je u svojoj ljestvici na 61. mjesto od stotinu najutjecajnijih torijevaca (ispred biveg premijera Majora i biveg ministra vanjskih poslova Hurda). U posljednje vrijeme angairala se na rjeenju problema Ejupa Gania, koji je uhapen na londonskom aerodromu na osnovi potjernice iz Beograda.

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Politiziranje obiljeavanja stradanja vojnika JNA

Dostojanstven odgovor Sarajeva i Tuzle

Cilj okupljanja zbog stradanja vojnika JNA nije bio pijetet prema rtvama, nego nametanje kolektivne krivnje Bonjacima i prikazivanje Srba koji nisu nita manje rtve od Bonjaka. Edis Feli
Politizacija rtvama u Bosni i Hercegovini nastavila se i ove godine, samo to je po prvi put izazvala nervozu i zbog mogueg sukoba zbog pitanja ije su rtve nevinije. O tome govore i dva dogaaja koja su se desila u svibnju u Sarajevu i Tuzli, a koje su gotovo sigurno isplanirane od strane Milorada Dodika i njegove bratije. Cilj okupljanja zbog stradanja vojnika JNA u ova dva bosanska grada nije bio pijetet prema rtvama, nego realizacija jednog dugoronijeg plana koji Dodik ve provodi, a da toga oito mnogi nisu svjesni - nametanja kolektivne krivnje Bonjacima i prikazivanje da Srbi nisu nita manje rtve od Bonjaka. Na taj nain Dodik pokuava otupiti otricu prema etnikim secesionistima da bi jednog dana definitivno razbio Bosnu i Hercegovinu. BiH dali svoje ivote tijekom, kako se navodi, agresije srpsko-crnogorskog agresora. Mirno okupljanje i odavanje poasti poginulim civilima i braniteljima uenjem Fatihe ili na neki drugi nain e biti u ulici Hamdije Kreevljakovia (biva Dobrovoljaka) na mjestu Drvenija. U 10:00 sati, kako je i planiralo Udruenje Bosnae Zelene beretke, mirnom etnjom otilo se do mjesta ubojstva prvih civilnih rtava agresije na grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, do mosta Suade Dilberovi i Olge Sui. U tom smislu Udruenje "Bosnae Zelene beretke" je jo prije okupljanja zamolilo sve sudionike koji se budu odazvali tom obiljeavanju Dana Kantona Sarajeva i opina Centar i Stari Grad da budu dostojanstveni i na taj nain se prisjete svojih najmilijih koji su dali ivote za slobodu. Hrvatski lan Predsjednitva BiH eljko Komi rekao je da je obiljeavanje 18. godinjice stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu pokuaj provokacije iz Republike Srpske. Gostujui u programu Televizije OBN Komi je pozvao graane Sarajeva da ignoriraju to obiljeavanje. Porodice stradalih, njihova rodbina i prijatelji izvolite doite, ali nemojte da Vlada Republike Srpske govori ta je bilo u Sarajevu sa namjerom provokacije Sarajlija, jer nekome odgovara da se neto desi i da imate belaj u BiH, rekao je Komi. Dodao je da odavanje pote ubijenim vojnicima i oficirima u Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu treba samo ignorisati i ne treba dozvoliti da se iz toga izrodi neto loe. Prema njegovom miljenju, obiljeavanjem stradanja pripadnika JNA u Sarajevu pokuavaju se spojiti dogaaji od 2. i 3. maja 1992. godine. Marruta je Skenderija - Dobrovoljaka. Na Skenderiji je 2. maja bila bitka, a 3. maja bila je uvena Dobrovoljaka. Sada se pokuava spajati dan kada je bila bitka sa 3. majem kada je bila uvena razmjena tadanjeg lana Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia i Kukanjca, kae Komi. Policija je bila spremna sprijeiti sukobe dvije skupine jake snage reda bile su rasporeene u sreditu grada, no budui da su obje skupine najavile mirnu etnju u isto vrijeme, ali u suprotnim pravcima, bilo je za pretpostaviti mogunost sukoba. Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo poduzela je sve mjere iz svoje nadlenosti da bi osigurala obiljeavanje godinjice u Dobrovoljakoj ulici, izjavio je glasnogovornik MUP-a KS Irfan Nefi. Najavljen je dolazak oko 300 osoba, u organizaciji Ministarstva za boraka pitanja Vlade RS, kako bi odali poast, kako su naveli mirnom etnjom i paljenjem svijea na mjestu pogibije vojnika JNA. Najavljeno je da e meu njima biti i Milorad Dodik, no on se nije pojavio.

46

Sarajevo odgovorilo svojim obiljeavanjem

Obiljeavanje 18. obljetnice stradanja vojnika tadanje Jugoslavenske narodne armije (JNA), odnosno ceremonija podsjeanja na moda i kljunu bitku kojom je obranjen glavni bosansko-hercegovaki grad, pretvorilo je 3. svibanj 2010. u svojevrsni Dan D za Sarajevo. S jedne strane, prema programu Odbora Dodikove vlade za njegovanje tradicije oslobodilakih ratova, godinjica stradanja vojnika JNA obiljeena je prvi put na mjestu dogaaja - bivoj Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu, a organizatori su naveli kako je programom predviena mirna etnja i paljenje svijea u spomen poginulih. S druge strane i Udruga Bosnae Zelene beretke Kantona Sarajevo pozvalo je graane, suborce i branitelje grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine da 3. svibnja zajedno odaju potovanje najdraim sugraanima i suborcima braniteljima Grada Sarajeva koji su za slobodu

Tuzla slijedila Sarajevo

Obiljeavanje 18. obljetnice dogaaja na Branskoj malti u Tuzli, koju branitelji obiljeavaju kao presudnu bitku u obrani Grada soli od agresije, srpska strana tumai da je to obiljeavanje poinjenog zloina koji je bio slian onome navodnom u Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu. U povodu 15. svibnja predstavnici Opine Tuzla, na elu s naelnikom Opine Tuzla Jasminom Imamoviem i predsjedavajuom Opinskog vijea Tuzla Nadom Mladinom, poloili su cvijee i odali poast vojnim i civilnim rtvama rata 1992.1995. godine. Programom obiljeavanja predvieno je da se poloe vijenci na spomeniku u ulici Armije BiH, zatim pored fontane na Branskoj Malti podignute u znak sjeanja na ovaj dogaaj. Nakon toga ceremonija obiljeavanja poetka rata i obrane Tuzle nastavljena je na Slanoj Banji, gdje je poast odana svim poginulim

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR
herojima i zlatnim ljiljanima, te poginulim na Kapiji 25. svibnja 1995. godine. S druge strane, iste dogaaje, ali na posve drugaiji nain obiljeilo je i izaslanstvo iz tzv. Republike Srpske. Naime, 18 godina od pogibije vojnika JNA u tuzlanskoj koloni bit e 15. svibnja obiljeeno u Tuzli i u Bijeljini, izjavila je predsjednica Pododbora za obiljeavanje godinjice stradanja vojnika u tuzlanskoj koloni Branka ljivar. Ona je u Bijeljini, nakon sjednice Pododbora, rekla da e stotinjak ljudi 15. svibnja u 8 sati ispred zgrade bijeljinske opine autobusima krenuti u Tuzlu, gdje e prvi put biti obiljeena godinjica stradanja vojnika JNA 1992. godine na Branskoj malti. Pododbor je dogovorio tehnike detalje koji su bili potrebni kako bi to uspjenije realizirali ovaj dogaaj. Pred sjednicu u Bijeljini posjetili smo i Tuzlu gdje smo od predstavnika kantonalnog MUP dobili potvrdu da e skup, iji poetak je najavljen za 10 sati, biti osiguravan, te da nema razloga za zabranu, posebno zbog onoga to smo mi naveli u pismu namjere da dolazimo u mirnu etnju s bijelom ruom i upaljenom svijeom, te odravanjem kraeg vjerskog spomena, pojasnila je ljivar. Navodei da predstavnici MUP-a Tuzlanskog kantona nisu imali nikakve primjedbe na pismo namjere, ljivareva je dodala da su zahtjevi za prisustvo skupu podneseni i hitnoj medicinskoj slubi Tuzle, kao i vatrogascima. Sve ostale detalje dogovorili smo sa ljudima iz kantonalnog MUP-a koji e osiguravati skup od Banj brda do ulaska u Tuzlu, do Branske malte, odnosno te relacije na kojoj emo se prema dogovoru kretati, rekla je ljivareva i dodala da nee precizirati tonu marrutu iz sigurnosnih razloga. Ona je rekla da za sada ne postoje nikakvi nagovjetaji o bilo kakvim negativnim pojavama u vezi s odravanjem skupa i da e biti obavijeteni o svemu to bi eventualno moglo da ugrozi planirani spomen. Sa nama su u Tuzli bili i pripadnici MUPa Republike Srpske koji su sa kolegama iz Tuzlanskog kantona razmijenili operativne podatke na tehnikom nivou. Predstavnici MUP-a RS pratit e nas do Banj brda, odatle MUP Tuzlanskog kantona, a u povratku obrnuto. Nadamo se da e sve protei kao treba, rekla je ljivareva. ljivar je dodala da e se 18. godinjica stradanja vojnika JNA u tuzlanskoj koloni obiljeiti u 12 satina Gradskom groblju Puile u Bijeljini, te da e nakon parastosa rtvama biti odran i okrugli stol o ovom dogaaju u zgradi bijeljinske opine. Podsjetimo, lanovi iste organizacije, predvoeni politikom vrhukom RS-a, u Sarajevu su 3. svibnja u bivoj Dobrovoljakoj ulici poloili cvijee i zapalili svijee u spomen na stradale pripadnike JNA. Sve se odvijalo uz snanu policijsku zatitu koja je i novinarima i znatieljnicima zabranila pristup tom mjestu. Nakon najave skupa i spomena pripadnicima JNA stradalim u tuzlanskoj koloni na Branskoj Malti 15. svibnja, bivi i aktualni naelnici Tuzle Selim Belagi i Jasmin Imamovi pozvali su stanovnike Grada soli da zauzmu isti stav kao to su 3. svibnja uinile Sarajlije ili da ignoriraju ovaj dogaaj, ali da ne nasjedaju na politiku provokaciju iz RS-a. I naelnik Policijske uprave Tuzla Ljubomir Divkovi pozvao je graane ovog grada da se ponaaju dostojanstveno. Tako su oko stotinu lanova porodica poginulih vojnika JNA iz Bijeljine, predvoenih tzv. Odborom za njegovanje oslobodilakih ratova vlade RS-a u Tuzli paljenjem svijea i polaganjem bijelih rua odali potu stradalim vojnicima JNA na Branskoj Malti. Skup je protekao mirno, a Tuzla i Tuzlaci su i ovoga puta pokazali dostojansvenost. Uesnici skupa bili su predvoeni predstavnicima vlasti i funkcionerima iz RS-a Radetom Ristoviem, Pantelijom urguzom, Dragislavom Mijanoviem, Staom Koarcem i Branislavom Dukiem. zla je primjer da oni koji su bili odgovorni za zloin ve odgovaraju pred licem pravde. alosna je injenica da jo uvijek u Tuzli postoje ljudi koji su rukovodili odreenim operacijama da danas obavljaju javne funkcije u BiH. Prije svega mislim na Selima Belagia i sline njemu. Sve je proteklo u najboljem redu, MUP Tuzlanskog kantona je uradio posao profesionalno, u skladu sa svojim ovlatenjima i ono to smo mi od njih oekivali. Vjerujemo da smo i mi ispotovali prema njima ono to smo obeali. Znai, da e ovo biti potpuno miran skup, bez govora, bez ikakvih provokacija. Mi smo odrali obeanje i nadam se da smo i jedni i drugi zadovoljni, kazala je predsjednica Odbora za njegovanje oslobodilakih ratova Branka ljivar. Skup su obezbjeivale jake policijske snage MUP-a TK, a saobraaj u ulici Armije BiH je bio obustavljen. Mi vie nego da moemo biti zadovoljni imajui u vidu da nijedan od problema nije iskrsao i nije bilo nikakvih negodovanja. S druge strane, moramo priznati da je policija dala svoj maksimum kako bi obezbjedila sigurnost svih onih koji su boravili danas na ovom prostoru. Mi smo angaovali dovoljan broj policajaca koji bi obezbjedio ovaj skup ali ne u enormno vanrednim prilikama, znai uz manje angaovanje kada su u pitanju vanredni skupovi. to znai nae procjene su ukazivale da ne bi moglo doi do nekakvih posebnih negodovanja i s tim u vezi sigurno da i ovaj dio aktivnosti, koji je protekao bez problema, jasno pokazuje da su procjene bile ispravne, kazao je glasnogovornik Ureda policijskog komesara TK Miralem Malki. Nakon to su uesnici skupa zapalili svijee i poloili bijele rue, uz pratnju slubenika policije MUP-a TK autobusima su se zaputili prema Banj brdu, gdje ih je policija drugog entiteta preuzela i otpratila u Bijeljinu. Oba su dogaaja protekla mirno zahvaljujui prije svega Sarajlijama i Tuzlacima s obzirom da instruirani alitelji srpskih rtava nisu ni smjeli da pisnu. Time su i pokazalo jo jednom tko je u zadnjih dva desetljea sauvao dostojanstvo. U ovom lanku izraavamo aljenje i suut nevinim pripadnicima JNA koji sigurno nisu bili krivi za rat i dogaaje koji su uslijedili, ali to je ujedno i opomena, ako je bilo zloina, a bilo ih je, trebalo je sprovesti istragu i kazniti zloince. Ovako, Dodikova bratija je to iskoristila da preko nevinih rtava, i to svojih sunarodnjaka, pokua realizirati svoje kvislinke i zloinake ciljeve. q

47

Mile Dodik joj rekao da kae da je Belagi zloinac

Mislim da je do sada bilo alosno to nismo bili u prilici da dostojanstveno u skladu sa naim tradicionalnim, vjerskim i drugim obiajima odamo poast nevino nastradalim vojnicima JNA. Meutim, danas potvrujemo domaoj i svjetskoj javnosti da je i Tuzla mjesto stradanja, mjesto zloina nad svima onima koji su eljeli mir u Bosni i Hercegovini, koji su prilikom povlaenja stradali samo zato to su bili pripadnici Jugoslovenske narodne armije. Na nama je da ovo bude naa tradicija, naa obaveza prije svega prema rtvama, prema njihovim porodicama, prema istoriji, a ono to je sigurno jedna naa velika obaveza jeste da koristei sve normative i zakonske propise obezbjedimo porodicama da se podigne spomenik koji e upozoravati na stradanje i srpskog naroda u BiH, rekao je ef koordinacionog tijela Dodikove vlade za istraivanje ratnih zloina i traenje nestalih Staa Koarac i dodao: Ono to emo sigurno inzistirati u narednom periodu jeste da u cilju razvoja odnosa u BiH pravda doe do svakoga tko je odgovoran za bilo kakvo stradanje i bilo koga BiH. Tu-

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Teroristiki napad vehabija u Bugojnu

Udar na dravu BiH

Uhapeni su Haris auevi Oks i Naser Palislamovi koji je bio mozak operacije. Nadleni organi i dalje provode istragu, no, vano je ovdje rei kako su najvei dobitnici ovog zloinakog akta neprijatelji BiH - sljedbenici Milorada Dodika. Edis Feli
U jakoj eksploziji nepoznate eksplozivne naprave baene na policijsku postaju u Bugojnu u zadnje nedjelje u lipnju ujutro oko pet sati, policajac Tarik Ljubuki (41) je poginuo, a est ljudi je lake i tee ozlijeeno. Teko ozlijeena policajka Edina Hindi (26) prebaena je u Kliniki centar u Sarajevu. Haris auevi zvani Oks, za kojeg stanovnici Bugojna tvrde da je odranije imao problema sa zakonom, nakon aktiviranja eksplozivne naprave pokuao je pobjei s lica mjesta, ali je ubrzo uhapen i priveden u Policijsku stanicu u Bugojnu, gdje je priznao izvrenje ovog teroristiki in. Jo ranije, prilikom posjeta Bugojnu, Oks je izvrijeao lidera SDA, Sulejmana Tihia, a pripadao je radikalnoj skupini vehabija. Na svom Facebook profilu auevi je postavio sliku na kojoj pie da se Allah sprema za pobjedu. Na zgradi policijske uprave od siline eksplozije priinjena je znatna materijalna teta, kao i na okolnim stambenim objektima, a oteeno je i vie parkiranih automobila. Postavljena je uoi nedjeljne vjerske manifestacije Ajvatovica u blizini Bugojna, a prema nekim izvorima naprava je trebala eksplodirati u trenutku dok su se policajci okupljali kako bi preuzeli smjenu. Vehabije su pripadnici radikalnog islamskog konzervativnog pokreta koji je utemeljen krajem 17. i poetkom 18. stoljea. Televizija Federacije BiH (FTV) objavila je kako postoje informacije da su svi koji su tijekom jutra privedeni na ispitivanje povezani s radikalnim vahabitskim organizacijama. Zajedno sa aueviem privedene su jo etiri osobe, a za najvjerojatnijim organizatorom ovoga napada Naserom Palislamoviem (1973) u tom se trenutku jo tragalo, kao i za vozilom Nissan Almera bijele boje kojim je pobjegao prema Sarajevu. Privedeni su Nermin Avdibai, Demal Tojagi i Adnan Harai koji se dovode u vezu s bombakim napadom. naki in. Napad na policiju je napad na dravu. Sada trebamo utvrditi motive i nalogodavce, rekao je Barain, poruivi da bugojanski tragini dogaaj pokazuje da drava sada treba poduzeti mnogo vee aktivnosti kako bi osigurala sigurnost svojim graanima. Barain je pozvao na hitno i odluno obraunavanje s terorizmom u BiH, istaknuvi da drava u tom smislu mora stati iza policijskih agencija i tuiteljstva BiH. S njim se sloio i prvi ovjek bosanske sigurnosti. Ovo je alarm da se na odluan nain suprotstavimo organiziranom kriminalu, pogotovo terorizmu. Situacija je vrlo ozbiljna i sada nam je potrebna maksimalna suradnja kako bismo ovakve stvari iskorijenili, poruio je ministar Sadik Ahmetovi. Federalna policija je izbjegla, barem se tako ini, nadlenoj komisiji Parlamenta BiH dostaviti traene informacije o teroristikom napadu u Bugojnu, zbog ega je zastupnik SNSD-a Drago Kalabi napustio sjednicu Zajednike komisije za obranu i sigurnost. On je rekao kako je informacija o zloinu u Bugojnu koju je dostavio federalni MUP na nivou informacije za mjesnu zajednicu. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi izjavio je da je teki teroristiki akt koji se nedavno dogodio u Bugojnu udar na institucije BiH. Imamo problem i trebamo ga zajedniki rjeavati, rekao je Ahmetovi na kraju rasprave o informacijama o akciji Svjetlost i teroristikom napadu u Bugojnu u Zastupnikom domu Parlamentarne skuptine BiH. Zamjenik predsjedajueg Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH Milorad ivkovi naveo je da se u raspravi treba jasno rei da li ima ili nema terorizma u BiH. ivkovi je ukazao na to da vehabijski pokret pravi problem itavoj BiH i da se taj problem treba rjeavati u okviru Islamske zajednice BiH i Bonjaka. Zastupnik SDP-a BiH Zlatko Lagumdija istakao je tokom rasprave da u smislu borbe protiv terorizma BiH ima sistemske, politike i personalne probleme.

Teroristiki napad u Bugojnu postaju u Bugojnu jasan teroristiki in te je najavio poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se uvrstila sigurnost u cijeloj zemlji. Ovo je bio jasan napad na institucije zakona, izjavio je Ahmetovi u Bugojnu, gdje je stigao kako bi i osobno provjerio tijek istrage. Ahmetovi je dodao kako e vlasti BiH uiniti sve ne bi li poslale poruku svijetu da su u stanju sprijeiti ponavljanje takvih nedjela. Ravnatelj Uprave policije MUP-a Federacije BiH Zlatko Mileti izjavio je za televiziju Federacije BiH (FTV) kako je jo uvijek isuvie rano govoriti o motivima napada, ali je obeao brzo i cjelovito rasvjetljavanje sluaja. Jamim da emo ovo kazneno djelo rasvijetliti, kazao je Mileti potvrdivi tek kako istragu o cijelom sluaju sada preuzima Tuiteljstvo BiH koje i zadueno za najtea kaznena djela. Ubrzo nakon spomenutih hapenja dolijao je i prvoosumnjieni za teroristiki napad na Policijsku stanicu u Bugojnu, 37-godinji Naser Palislamovi. Dogaaji su se nizali dan za danom pa je tih dana direktor Federalne uprave policije Zlatko Mileti izjavio da je u Travniku privedena i jedna osoba koja je elektronskom potom policiju upozorila da grupa koja je organizirala napad u Bugojnu planira nastaviti teroristike aktivnosti u Donjem Vakufu. Dravni tuitelj Milorad Baraanin, inae kadar kojeg ne voli Milorad Dodik pa njegove rijei ne trebamo razumijevati kao Dodikovo zastupanje, nego upravo suprotno, jasno je definirao ovaj zloi-

48

J O U R N A L

Hitno i odluno obraunavanje s terorizmom u BiH

Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi izjavio je kako je napad na policijsku

BOSANSKI BAROMETAR
On je rekao da se definitivno zna da nakon neuspjene akcije u Maoi drava nije uzvratila na pravi nain to je dovelo do napada na dravu u Bugojnu. Da je netko smijenjen poslije akcije Svjetlost pitanje je da li bi se dogodilo Bugojno. Da je netko smijenjen nakon Bugojna pitanje je da li bi se dogodilo ono to e se ubudue deavati, rekao je Lagumdija. Na prijedlog drugog zamjenika predsjedajueg Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH Milorada ivkovia donesena je odluka o objedinjavanju rasprave o ovim informacijama. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi predloio je provoenje Strategije za borbu protiv terorizma i postojeih zakona nakon teroristikog napada u Bugojnu, ubrzavanje procedure donoenja odgovarajuih zakona u Parlamentarnoj skuptini BiH, te potpisivanje sporazuma o policijskoj suradnji sa susjednim dravama. Spomenuti Drago Kalabi (SNSD) ocijenio je da je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi obmanuo parlament, nesuvislo priajui kako ima neke dokumente i da su ga neki obavijestili o neemu. On, meutim, nije htio kazati, dodaje Kalabi, o emu je obavijeten. Kalabi upozorava i da se zatita teroristikih organizacija i sakrivanje informacija o njima tretira kao teko krivino djelo. Prema njegovim rijeima, Komisija je iza zatvorenih vrata raspravljala o oiglednom onemoguavanju dravnih institucija koje su Parlament BiH morale obavijestiti o prijedlogu mjera kako bi se graanima poslala jasna poruka da BiH nee biti utoite terorizma. Ovdje se pokuava amnestiranje institucije za svoj nerad. RS nee ostati nijema na sve to i dat e svoj doprinos kako se BiH ne bi pretvorila u leglo terorizma, zakljuio je Kalabi. Oigledno je na djelu organizirano ometanje borbe protiv terorizma, jer neko ovo podruje eli da pretvori u Afganistan ili Irak. Oni za koje pretpostavljam da ljude koji nisu dravljani ove zemlje svakodnevno obavjetavaju o slinim aktivnostima, nisu se udostojali informirati svoj parlament i svoju vlast, naglasio je Kalabi za Press RS. Ovo je svakako bila jo jedna u nizu licemjernih provokacija, jer tvrdnja da mnogi dravljani BiH alju informacije onima koji s dravom BiH nemaju nikakve veze moglo bi se vie povezati sa njegovom i Dodikovom bratijom, a i mnogim HDZ-ovcima sa ili bez brojki. Kalabia je trebalo pitati otkad on to voli bosanski Parlament kad ga toliko titi. No, vratimo se onima koji lie na Kalabia i mentora mu Dodika - vehabijama, koji su uz ve poznate neprijatelje BiH takoer njeni neprijatelji. od samog ubojstva ostao neosuen! Press RS prenijela je kako se u otvorenom pismu upuenom bosanskom narodu, a koje je objavljeno na nekoliko internet portala, navodi da je ubojstvo grijeh koji svi lako prepoznaju i da zato osuuju ubojstvo u Bugojnu. Oni, meutim, dodaju da je jo vei grijeh od samog ubojstva ostao neosuen. Smutnja prije ubojstva u kojoj su stvorene okolnosti da do njega doe, posebno smutnja poslije ubojstva, daleko je vea i ogavnija. Pogledajte kako e ubojstvo u Bugojnu eksploatirati za svoju politiku karijeru mnogi za koje ste glasali. Nema drugog puta i naina za spasenje od vjere u Allaha. Na poziv najee grubo odbijate, ali ne znate da nemate drugog puta i naina da se spasite. Jedino stvarno pribjeite je Allah, sve drugo je iluzija. Vai dumani ele da se vi svojih sinova odreknete i da zbog njih nerazumljivi stid osjeate. Oni ele da vas okrenu protiv nas, a samim tim i protiv vjere kojoj se kao Bonjaci pripisujete, a na koju svi ostali, Srbi, Hrvati, Romi, idovi imaju isto pravo kao i vi, navodi se u pismu vehabija. Almir Duvo, direktor Obavjetajnosigurnosne agencije BiH, ustalasao je javnost i istovremeno donio olakanje rekavi da BiH prijeti opasnost od 3.000 vehabija koji su potencijalni teroristi. Time je Duvo otvorio tabu temu o kojoj se samo aputalo i rijetko naglas prialo. Istovremeno, on je svojim javnim istupom direktno stao na stranu bh-muslimana koji ive u strahu od pripadnika vehabijskog pokreta, ne ustruavajui da zakai i Rijaset Islamske zajednice u BiH. Upozorio je da pojava selefizma moe unijeti razdor meu muslimanima, izazvati ozbiljne posljedice i konfrontirati BiH s europskim integracijama. On inzistira da Islamska zajednica u BiH preuzme na sebe zaustavljanje irenja selefizma i aktivnije se opredijeli u smislu negacije uvoznih emisara i ideologija. Policajka Edina Hindi na svu sreu oporavlja se. Ovaj dogaaj, iako sigurno nije isplaniran u nekim veim vehabijskim centrima (vjerojatno se radi o kriminalcu i arlatanu koji se osveivao policiji koja ga je procesuirala mnogo puta), jo je jedan udar ne samo na institucije drave, nego i na dravnost BiH. Upravo je neprijateljima BiH dobro doao da pronau opravdanje za svoje postupke. Zato je vrlo vano procesuirati vehabije kako bi se mogli neutralizirati daleko brojniji neprijatelji BiH oni koji slijede etniku i ustaku filozofiju. q

Bosanski patriota Kalabi

Zastupnik SNSD-a Slavko Jovii upitao je zato sjednici ne prisustvuju glavni tuitelj BiH Milorad Barain i direktor Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) Mirko Luji, koji bi odgovarali na pitanja. O izvritelju napada u Bugojnu policijske agencije su imale 40 informacija, a nitko nije reagirao, kae Jovii. Zastupnik SDA Bakir Izetbegovi smatra da je za eksploziju u Policijskoj stanici u Bugojnu riv udak koji nema veze sa organizacijama iz inostranstva. Vjerski radikalizam u BiH ima korijen u stresu i nasilju kroz koji je narod proao tokom proteklog rata, rekao je Izetbegovi. Reagirajui na ovu Izetbegovievu tvrdnju, ivkovi je rekao da se BiH kao teak bolesnik mora suoiti s istinom i prihvatiti terapiju koja je radikalna za dobrobit suivota. Zastupnik Stranke za BiH Remzija Kadri od zatraio od Ministarstva sigurnosti BiH da saini sveopu analizu o tome tko sve rui ustavni poredak i teritorijalni integritet. Zastupnik SDP BiH Selim Belagi zaloio se da parlament usvoji zakon o borbi protiv terorizma u kojem bi bio definiran pojam terorizam te da se prihvate mjere koje predlau strunjaci iz oblasti borbe protiv terorizma. Broj od 3.000 nije izmislio nitko od parlamentaraca. Na komisiji je reeno da to nisu ljudi iz inozemstva, nego iz BiH koji dobivaju financijsku pomo iz inozemstva, rekao je Belagi. Zastupnik SNSD Lazar Prodanovi izrazio je bojazan da, kada je rije o osudi terorizma, BiH skriva glava u pijesak. Nemam problema sa tim da osudim terorizam, ma s koje strane dolazio, rekao je Prodanovi i pozvao da se zajedniki rjeava ovaj problem. Zastupnik SNSD-a Milica Markovi upitala se zato predstavnici Tuiteljstva BiH nisu prisutni sjednici, jer se iz predoene informacije o akciji u Gornjoj Maoi vidi da je problem u toj pravosudnoj instituciji.

49

Ceriu, javi se!

Vehabije iz Gornje Maoe ocijenile su da je ovaj teroristiki akt u Bugojnu obino ubojstvo, ali i da je jo vei grijeh

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Petnaesta obljetnica stradavanja Srebreniana

Pokopano 775 posmrtnih ostataka

Tuno je i ovaj put bilo za vidjeti ukop posmrtnih ostatak ubijenih Srebreniana 1995. godine. Ve sedam godina 11. srpanj je dan najmasovnijeg pokopa u svijetu. Od 2003. godine na ovaj datum se u Memorijalnom centru Potoari pokopava vie stotina rtava genocida u Srebrenici, poinjenog na isti dan 1995. godine od strane zloinake i kvislinke tzv. Vojske RS-a. Gledatelji diljem Bosne i Hercegovine mogli su (koji su htjeli) putem malih ekrana direktno pratiti komemoraciju rtvama najveeg zloina poslije Drugog svjetskg rata. Pred 50.000 oaloene rodbine, susjeda i prijatelja u Potoarima su ukopani posmrtni ostaci 774 Bonjaka i Hrvat katolik Rudolf Hren, koji je takoer ubijen 11.07. 1995. Njegova majka je rekla da je insistirala da bude ukopan sa svojim nekadanjim sugraanima muslimanima, a misu za Hrena predvodio fra Martin Antunovi, dok je klanjanje denaze predvodio reisul-ulema Mustafa Ceri. Tom su inu prisustvovali i suut izrazili brojni predsjednici, premijeri, veleposlanici i izaslanstva, meu njima ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Jandrokovi i predsjednik Srbije Boris Tadi. jo uvijek koristi za sakupljanje politikih bodova i da je licemjerno da se u Srebrenici tijekom ceremonije obrati predsjednik drave iz koje su najtraeniji ratni zloinci. Dodao je da postoji graanska Srbija, ali da je pitanje koliko su te snage jake obraunati se s konzervativcima. Potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo takoer je osudio uzimanje Srebrenice za bilo kakve politike igre ili promociju te kazao da je i ova godinjica podsjeanje da se genocid vie ne smije nikome dogoditi. Srpski lan Predsjednitva BiH Neboja Radmanovi nije doao na ispraaj posmrtnih ostataka rtava, kao niti jedan njegov prethodnik na toj dunosti jer dunosnici iz reda bosanskih Srba odbijaju prihvatiti konstataciju da je u Srebrenici poinjen genocid. Na komemoraciji u Potoarima rtvama pripadnika kvislinkih velikosrpskih vojnih i policijskih snaga pod zapovjednitvom haakog bjegunca Ratka Mladia izaslanstvo Dodikove vlade predvodila je potpredsjednica Jasna Brki. Policijska misija EU u BiH pohvalila je profesionalan rad policijskih agencija i konstruktivan stav organizatora ovogodinjeg Mara mira i komemoracije i ukopa u Memorijalnom centru Potoari. Zajednikim trudom policijskih agencija i organizatora osigurana je dostojanstvena i mirna atmosferu za desetine tisua onih koji su nazoili komemoraciji i ukopima, izjavio je komesar tefan Feller, ef Policijske misije EU. Dodao je takoer kako su entitetske policije, Dravna agencija za istrage i zatitu, Granina policija, policija Tuzlanske upanije i Brko Distrikta u suradnji s organizatorima ponovno iskazali potrebnu zrelost i ozbiljnost. q Edis Feli

50

Erdogan pridobio najvee simpatije

Premda su se neke udruge i rodbina rtava genocida u Srebrenici protivili politikim govorima prilikom pokopa, oni ipak nisu izostali. Veleposlanik SAD-a u BiH Charles English je prenio poruku predsjednika Baraka Obame da je uas Srebrenice mrlja na naoj kolektivnoj savjesti, te da treba identificirati rtve, ali i poinitelje i privesti ih sudu pravde, to ukljuuje i Ratka Mladia koji je predvodio taj zloinaki projekt. Suut rtvama genocida, osudu zloina i zalaganje da Srebrenica ne bude precipirana samo kao mjesto zloina, nego i zaetak novog ivota iskazali su jo predsjednik Slovenije Danilo Trk, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, izaslanik francuskog predsjednika Bedrnard Kuschner, zamjenik predsjednika Vijea ministara BiH Sadik Ahmetovi, izaslanik EU Thorbjorn Jaklanda i drugi. Pljesak je, jedini meu govornicima, dobio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji se zaloio za pratanje umjesto osvete, za mir umjesto rata. Jutros sam vidio jednu majku Srebrenice koja je izgubila dva sina i mua. Dojmio me se nje-

zin susret s Tadiem. U oima te majke vidjela se tuga, spokoj i ponos, ali ne i mrnja. Ovakve su majke potrebne nama i svijetu, rekao je Erdogan. Dodao je da je najgori rat onaj koji se vodi izmeu ljudi koji su vezani rodbinskim vezama, istom kulturom i historijom, te je dolazak Tadia nazvao velikom odlukom. Jo je dodao kako je Istanbul prijatelj ne samo BiH nego i Srbije, a Izmir je prijatelj Zagreba. Predsjedatelj Predsjednitva BiH Haris Silajdi podsjetio je na odgovornost meunarodne zajednice za genocid u Srebrenici, napomenuvi da je Bosni i Hercegovini stavila embargo na uvoz oruja samo zato to ovdje ive muslimani Bonjaci. Podsjetio je takoer da su gotovo sve drave osudile genocid u Srebrenici, ali da takva deklaracija nije usvojena u BiH zbog protivljenja srpskih izaslanika, i u tome je tragedija, jer i 15 godina nakon ovakvog genocida jo uvijek ima onih koji nude rjeenja koja dovravaju Miloeviev projekt. Stoga, kako je rekao, prvi korak prema Europi treba biti inzistiranje da se usvoji zakon koji nee dopustiti negiranje genocida.

Policija na visini zadatka

lan Predsjednitva BiH eljko Komi istaknuo je da se Srebrenica, naalost,

J O U R N A L

5.000 sudionika Mara mira

Tri dana prije komemoracije iz Sapne kod Tuzle krenulo je 5.000 Bosanaca i njihovih gostiju u Mar mira prema Srebrenici. Sudionici su na najmasovnije bonjako stratite u prolom ratu stigli u nedjelju, kada se odrao komemorativni skup i pokop 775 rtava srebrenikog genocida. Marom mira obiljeava se proboj preivjelih Bonjaka iz opkoljene enklave, koji su kroz gusti vojni obru Mladievih snaga, probijajui se kroz bosanske gudure, pronali spas na slobodnoj teritoriji kod Tuzle. Mnogi su u proboju zaustavljeni i ubijeni, a prema nekim procjenama broj ubijenih u proboju nadilazi ak i broj pobijenih u Srebrenici, to je dodatna tragedija. Meu Srebrenianima u Maru mira bio je i Ilijaz Pilav, srebreniki kirurg koji je prije 15 godina u osmodnevnom proboju, bez vode i hrane, uspio doi do slobode. I u ovom, do sada petom Maru mira, osim graana iz cijele BiH, sudjelovale su i Majke u crnom iz Beograda, koje su postale najdrai gosti sreberenikih rtava.

BOSANSKI BAROMETAR Engleski sud oslobodio Ejupa Gania

Politiki motiviran zahtjev

Sud za ekstradicije u Westminsteru odbio je krajem srpnja Srbiji izruiti biveg lana Predsjednitva Republike Bosne i Hrcegovine Ejupa Gania, ime je okoana viemjesena sudska bitka. Sudac Timothy Workman kazao je da je srbijansko Tuiteljstvo zlorabilo britanski pravosudni sustav i da je pokrenuti proces za izruenje biveg lana Predsjednitva RBiH zapravo politiki motiviran. Nisu mi predoeni bilo kakvi novi dokazi koji bi mogli biti ocijenjeni kao vjerodostojni. Ovaj proces je pokrenut iz politikih razloga, kazao je Workman, a Gani je izrazio zadovoljstvo njegovom odlukom. Ovo je jo jedna istina o Bosni. Naravno, branili smo Bosnu i ponosni smo zbog onoga to smo uli ovdje u suevim zakljunim ocjenama. To je sve to mogu kazati. Pobjedili smo i ovo e imati veliku ulogu u buduem uvrivanju meunarodnog poloaja Bosne i razvoja odnosa s naim susjedima, rekao je vidno zadovoljni Gani. optunici za Dobrovoljaku ulicu jer je samo voen proces o tome hoe li on, ustvari, biti izruen Srbiji ili ne. Sud, podsjetio je Baraanin, nije vagao dokaze i sasluavao svjedoke za Dobrovoljaku ulicu, pa donio oslobaajuu presudu, kao i to da je Srbija samo podastrla dokaze za ekstradiciju. to se nas tie, Gani je pod istragom Tuiteljstva BiH u naem aktivnom predmetu Dobrovoljaka ulica. To je njegov status. Pozitivna je stvar to e konanu rije u cijelom sluaju rei pravosue BiH i to e o svemu odluivati organi drave BiH, rekao je glasnogovornik Dravnog tuiteljstva Boris Grubei. Umjesto zakljuka prenijeemo rijei biveg britanskog veleposlanika u Srbiji Charlesa Crawforda u dnevniku The Independent. Napisao je da se zahtjev Beograda za izruenje inio kao udan pokuaj da se svi prekriju politikim blatom u cilju dokazivanja varljivoga prosrpskog silogizma: svi ljigavci su krivi, svi sudionici raspada Jugoslavije su jednako ljigavi, ergo, svi su jednako krivi. To je, meutim, u suprotnosti s injenicama, od kojih je jedna da je Srbija, kao najvea jugoslavenska republika, mogla gurnuti itavu regiju prema demokraciji i reformama umjesto to je pod Slobodanom Miloeviem pokuala stvoriti nove etnike realnosti na terenu, pie Crawford. On je spoitnuo i aktualnom srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiu zato to, umjesto da trai krivnju u drugima, treba rijeiti probleme u vlastitom dvoritu i prekinuti diskreditiranu politiku relativizacije korijena sukoba iz 1990-ih. To znai uhienje Ratka Mladia i suoavanje s najveim ratnim zloinom u novijoj povijesti Europe - masakrom u Srebrenici, zakljuuje Crawford. q Edis Feli

Ejup Gani sa sinom Emirom u Londonu sud nije bio nadlean da govori da li je Gani kriv ili ne, kao i da odluuje da u Srbiji postoje ili ne uvjeti za suenje. Poalio se i na to da su za Gania lobirali bivi visoki predstavnici Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling. Na tragu ove izjave bio je i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivani rekavi da je britanski sud bio pod pritiscima pojedinih britanskih politiara, a Mladen Bosi, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) izjavio je da ta odluka predstavlja povod za postavljanje vanjske politike Srbije i Republike Srpske na sasvim druge osnove. Zamjenik tuitelja Srbije za ratne zloine Bruno Vekari izjavio je da u Srbiji potuju svaku odluku engleskog suda, ali postoji pravo albe viem sudu koju e iskoristiti.

Gani ko Husein-kapetan
Komentirajui odluku suda predsjedatelj Predsjednitva BiH Haris Silajdi rekao je za AP da je pobijedila pravda, a lan Predsjednitva BiH eljko Komi istakao je da je velikosrpska politika ovim doivjela jo jedan poraz, pogotovo to su svi navodi srbijanske strane odbaeni, a svi navodi obrane prihvaeni. Sline su reakcije bile i ostalih koji su od poetka podravali Gania, a reisu-l-ulema Mustafa Ceri povukao je paralelu s autonomakim pokretom u Bosni u prvoj polovici 19. stoljea. Za razliku od Huseina-kapetana Gradaevia, kojeg je Be izruio Istanbulu odakle se nikada vie nije vratio u svoj voljeni Gradaac, Ejup Gani je imao sreu, a time i drava Bosna i Hercegovina to je sud u Londonu na vrijeme shvatio prevaru Beograda i to je u duhu svoje principijelne pravne tradicije u ovom sluaju donio jedinu moguu odluku, to je ustvari oslobaajua presuda za dravu Bosnu i Hercegovinu i sve njezine patriote koji su branili pravo svih graana BiH na suverenu neovisnu bosansku dravu, rekao je Ceri. Poput onih koji su podravali Gania, oekivana je bila i reakcija iz dijela BiH kojeg za sada kontrolira Milorad Dodik. Za njega ova odluka suda predstavlja realizaciju stereotipa prema Srbiji i Srbima jer taj

51

Gani jo nije siguran u BiH

Glavni dravni tuitelj Milorad Barain izjavio je da se istraga u sluaju Dobrovoljaka ulica, a u postupku protiv Ejupa Gania i ostalih osumnjienih za navodne ratne zloine, nastavlja uprkos ovoj odluci. Nije Gani osloboen. U pitanju je samo odluka o ekstradiciji po zahtjevu Srbije, izjavio je Barain. Naime, dodao je, Ganiu, ipak, nije sueno u meritumu stvari po

Srbija priznala agresiju na BiH?

Moda je najbolja stvar za Bosnu i Hercegovinu mogua greka Srbije koju je napravila priznajui da je tadanja Jugoslavija bila u meunarodnom oruanom sukobu sa BiH. Na strani BiH uestvovale su oruane formacije razliitog sastava (TO, Patriotska liga, Zelene beretke, policija i dr.), a na strani SRJ, JNA kao biva legalna i legitimna oruana sila SFRJ, a koja je 27. aprila 1992. godine prihvaena od SRJ radi izmjetanja na njenu teritoriju, potpisali su srbijanski tuilac za ratne zloine Vladimir Vukevi i ministrica pravde Srbije Sneana Malovi. Uprkos miljenju javnosti da je to dokaz agresije na BiH, moramo ipak takve tvrdnje uzeti s rezervom, jer ne treba iskljuiti iz vida da Srbija tvrdi da su se jedinice JNA zadrale u BiH samo do 19. svibnja. Ipak, po dolasku u Sarajevo Gani je original tog dokumenta predao predsjedatelju Predsjednitva BiH Harisu Silajdiu, a kopije lanovima Predsjednitva eljku Komiu i Neboji Radmanoviu.

J O U R N A L

IZ SVIJETA Vijesti iz svijeta

Ima li pilota u avionu?

Tko je tu lud?
Kako prenosi britanski Telegraph od 17. svibnja 2010., islamski predstavnici su najavili gradnju Islamskog centra na prostoru na Ground Zero, mjestu napada 11. rujna, na Manhattan aveniji, u ijem bi se sklopu trebali graditi sportski centar, kazalite i centar za brigu o nemonima i starima, a iji je cilj, kako je objanjeno, promijeniti nabolje percepciju Amerikanaca prema muslimanima, drastino pogoranu nakon napada 2001. godine. Centar bi, kako tvrde organizatori projekta, trebao pokazati stanovnicima New Yorka da su muslimani ravnopravni dio zajednice, a ne njegov izdvojeni i izolirani dio. Graani New Yorka novi Islamski centar doivljavaju kao pljuvanje u lice oko 3.000 rtava napada. Neki od Njujorana su na websiteu www.nomosquesatgroundzero. wordpress.com ostavili poruke u kojima navode da je ideja gradnje Islamskog centra nastavak nasilja, ali i da e taj objekt baciti runu sjenu na Ground Zero. Neki su otili jo dalje, pa tvrde kako je taj projekt jednak apsurdnoj ideji gradnje Njemakog kulturnog centra u neposrednoj blizini logora u Auschwitzu. Ovakva reakcija, navodi list, ne udi ako se zna da Amerikanci za napad na zgrade WTO krive itav islam, a ne pojedince iz El-Qaide ili drugih teroristikih organizacija za koje se pretpostavlja da stoje iza tog napada. Stvarno, tko je tu lud predlagatelji gradnje ili furiozni antimuslimani. govornosti. Kultura se izmie od svake odgovornosti i krize obitelji, rekao je sudionik skupa i lan Akademije, prenose njemaki mediji 10. svibnja. Veliki umjetnici i turbo intelektualci se ne ponaaju nita drugaije od mase: svijetom vlada ozraje duhovne rasprodaje, rekao je Staeck i dodao kako je nuno ponovno okretanje prema demokraciji, koja je u posljednje vrijeme stavljena na kunju. juim platformama, kriva deregulacija koju su amerike vlasti donijele kako bi privukle strane investicije, odnosno pohlepne i neodgovorne new age poduzetnike da za male pare i bez elementarne sigurnosti i odravanja, jer to kota, crpe naftu u vrlo rizinim uvjetima u Meksikom zaljevu. Zaljev je rodno mjesto Golfske struje, jednog od najznaajnijeg faktora klime u Europi i na sjevernoj polutki. Nakon preko 40 dana istjecanja, ispostavilo se da je ovo najvei incident ovakve vrste u povijesti. Vidjevi besplodne napore zaustavljanja istjecanja nafte, Rusi su savjetovali Amerikancima da istjecanje zaustave atomskom bombom. Savjet Amerikancima daju na temelju svoga viegodinjeg iskustva koritenja nuklearnih bombi u slinim situacijama. Prema pisanju ruske Komsomolske pravde od 18. svibnja, atomska bomba je u 169 sluajeva koritena u mirnodopske svrhe. Rusi su njima zatvarali podzemne spremnike plina, kopali kanale i pet puta zaustavljali istjecanje nafte iz otvorene buotine. Navodi se da se samo jednom na taj nain nije uspjelo zaustaviti istjecanje. Rusi su prvi put nuklearnom bombom zaustavili istjecanje iz buotine 1966. godine u Uzbekistanu (tadanji SSSR). Atomska bomba se u tu svrhu posljednji put koristila 1979. godine. Trebat e godine da se potpuno oisti teta od katastrofalnog izlijevanja nafte u Meksikom zaljevu, izjavio je 7. lipnja glavni zapovjednik Obalne strae admiral Thad Allen, koji ispred savezne vlade upravlja krizom. Suoavanje s naftom mrljom na povrini trajat e iduih nekoliko mjeseci i bit e rijeeno. Nakon toga e se ostati dugorona pitanja obnove okolia i stanita, za to e trebati godine, rekao je Allen na konferenciji za tisak u Bijeloj kui. Ukupna koliina nafte koja se prikuplja iz oteene buotine Deepwater Horizon na dubini od 1.500 metara i crpi u tanker na povrini je poveana na oko 11.000 barela, prema procjenama British Petroleuma i admirala Allena. Savezne vlasti procjenjuju da do 19.000 barela nafte dnevno istjee iz buotine, od 20. travnja kada je nad njome eksplodirala i potonula platforma. Postoje i znatno gore pretpostavke o dva puta veim koliina-

Ekoloka katastrofa
Tvrtka British Petroleum objavila je 12. svibnja snimku koja pokazuje kako izgleda istjecanje nafte koja prijeti najveom ekolokom katastrofom u Meksikom zaljevu. Ve je ranije utvreno da nafta istjee na tri mjesta iz oteenih podmorskih instalacija buotine, na 1.500 m dubine. Tempo kojim nafta istjee nije se nijednom promijenio od nesree koja se dogodila na platformi Deepwater Horizon 23. travnja. Predsjednik Obama je zatraio od Kongresa da odobri hitnu pomo od 129 milijuna dolara za borbu protiv naftne mrlje u Meksikom zaljevu. Stotinjak milijuna dolara namijenit e se obalnoj strai, a 29 Ministarstvu unutarnjih poslova za aktivnosti kontrole i ispitivanja za koje nisu zadueni odgovorni za zagaenje i Fondu za zatitu od naftnih mrlja u koji uplauju naftne kompanije. Obamina administracija je predloila i vee poreze za naftne kompanije i angaman najboljih znanstvenika u zemlji kako bi pomogla British Petroleumu da zaustavi otjecanje nafte i zabranila daljnju ekspolataciju te izdavanje rudarskih dozvola za ovakvu vrstu crpljenja nafte, to je Kongres odbio. U meuvremenu je postalo bjelodano kako je za nemar pri osiguranju ovako rizinih radova s naftom na dubinama od 1500 m i praktiki pluta-

52

Novo, novo vreme

Njemaka akademija umjetnosti naglasila je da se u Europi primjeuje zabrinjavajui rast desniarskoga populizma. Desniarski populizam sve jae prodire u sredite samoga drutva. Rasistike i krajnje desniarske ideje i akcije prestale su biti na marginama drutva, stoji u priopenju Akademije. Povod sastanka vrha njemake institucije koju ine najistaknutiji lanovi njemake intelektualne elite, bili su nedavni izbori u Maarskoj na kojima je po prvi put prela izborni prag radikalna desniarska stranka Jobbik koja ima i paravojne jedinice. Predsjednik Akademije Klaus Staeck je pozvao kulturne elite da ne izmiu od politike od-

J O U R N A L

IZ SVIJETA
ma. Otkako je BP, pomou posebne kupole i ureaja za pumpanje nafte postavljenim nad buotinom, poeo crpiti naftu, njezina koliina je udvostruena, rekao je Allen. BP predvia dovesti jo jedan ureaj za pumpanje do buotine kako bi se poveao kapacitet nafte koja se moe dnevno prikupljati na oko 20.000 barela, dodao je. On je kazao kako je koliina nafte koja je a istekla u Meksiki zaljev premaila 3,78 milijuna litara, te da je zagaeno oko 195 kilometara obale. Zakanjelo nastojanje Obamine administracije da se ogradi od BP-a pokretanjem kaznene i graanske istrage protiv te britanske korporacije, te otrim Obaminim kritikama na raun podjele dividendi i kampanja oglaavanja BP-a, nisu smanjili ogorenje meu stanovnitvom drava Meksikog zaljeva, Lousiane, Alabame, Mississippija i Floride, gdje su ugroeni ribarstvo i turizam, dvije glavne industrijske grane u priobalju te regije. Ovakva mlaka reakcija dovela je u pitanje stvarnu snagu SAD koja prijeti svima, a nije u stanju obraunati se s jednom gangsterskom praksom u vlastitom dvoritu, samo zato to je tvrtka koja ju provodi u vlasnitvu britanske kraljevske kue. Republikanski senator iz Floride George Lemieux, zatraio je da BP donira milijardu dolara za fond za ienje naftnog zagaenja u dravama Zaljeva. BP je objavio u Londonu da je do sada na trokove obuzdavanja i ienje naftne mrlje, te za isplate kompenzacija ribarima, kamperima i drugim oteenicima potroio vie od milijardu dolara. U analizi banke Credit Suisse procjenjuje se da ukupni trokovi naftne mrlje u Meksikom zaljevu mogu dosei 31 milijardu dolara, od ega za potencijalne odtete za tete u ribarskoj i turistikoj industriji 14 milijardi dolara, a za ukupne trokove ienje zagaenja 11 do 17 milijardi dolara. tisak na pilote. Ruska komisija izvjetava da su poljski piloti do pet sekundi prije udara u drvo letjeli pomou automatskog pilota. Prema poljskom dnevniku Gazeta Polska, taj podatak potvruje hipotezu o namjernom ruenju aviona poljskog predsjednika Kaczyskog. Zato piloti nisu reagirali na informacije sustava da se nalaze na 500, 70, 10 metara? Prema njemakim i poljskim strunjacima, na koje se poziva poljski dnevnik, zato to je automatski pilot (tj. GPS) oito bio ometan. Poljske novine podsjeaju na sluaj biveg predsjednika Mozambika Samore Machela, iji se avion sruio 1986. u Junoafrikoj Republici. Izvjetaj tadanje istrane komisije bio je nalik ovom ruskom. Prije sedam godina tajni agent tadanjega rasistikog reima Junoafrike Unije, Hans Louw priznao je da je avion pao zbog ometanja satelitskog signala, ali i da je trebao biti pogoen bojevim projektilom u sluaju da ometanje ne uspije.

Turski nuklearni deal

Vijee sigurnosti UN usvojilo je rezoluciju o uvoenju novih sankcija protiv Irana zbog spornoga nuklearnog programa 10. Lipnja. Rezolucija je blaa od prvotne amerike verzije, uvodi novu, 4. rundu sankcija Iranu. Kako je objasnila amerika dravna tajnica Hilary Clinton, s uvoenjem novih sankcija su se sloile Britanija, Kina, Francuska i Rusija, ali i Njemaka, koja nije stalna lanica Vijea sigurnosti, ali sudjeluje u pregovorima o iranskom nuklearnom programu. Prema pisanju Associated Pressa, s rezolucijom su se sloili i Peking i Moskva, iako su oni dosad bili protiv uvoenja novih sankcija Iranu. Dogovor o sankcijama je postignut dan nakon to je Iran s Turskom i Brazilom postigao dogovor da e u Tursku dopremiti 1.200 kilograma nisko obogaenoga urana u zamjenu za nuklearno gorivo za istraivaki reaktor u Teheranu, i nepotrebne

53

Lech Kaczynski Kaczynski je namjeravao Rusiji ponuditi novi poetak na komemorativnoj sveanosti na koju je putovao. Predsjednik je rekao kako eli uputiti gestu Rusima i ruskim dunosnicima, rekao je, nakon nesree, za postaju TVN 24 Jacek Sasin iz ureda poljskog predsjednika. elio je ruskim dunosnicima ponuditi novi poetak, predloiti da se nai odnosi odsad preformuliraju i da se ta nova vrijednost temelji na istini, dodao je. Kaczynski je s jo 95 osoba poginuo na putu u Katin, gdje je trebao nazoiti obiljeavanju 70. obljetnice pokolja poljskih asnika koji su u Katinskoj umi poinili sovjetski vojnici i koji ostaje jedna od najspornijih toaka u poljsko-ruskim odnosima. izjave Ban Ki Moona, sekretara UN kako Iran ne surauje dovoljno s IAEA-om. Turska je nakon postignutog dogovora objavila da u njemu nema nita to bi potaklo na uvoenje sankcija protiv Irana, a turski premijer Erdogan i brazilski predsjednik Lula Da Silva pozvali su meunarodnu zajednicu da prihvati ovaj sporazum. Slian aranman s Rusijom, koji je Iran elio prihvatiti jo prole godine, nije uspio jer Britanija nije eljela da se iranski prijedlozi detalja takvog aranmana razmatraju, pa je svjetska javnost obavijetena kako je Iran odustao od prijedloga tzv. zapadnih sila, iako je prijedlog bio zajedniki, rusko-iranski. Rezolucija je usvojena u razblaenom obliku nakon usuglaa-

Kaczyn ski ubijen?

Poljski i njemaki strunjaci sumnjaju da je netko namjerno ometao rad automatskog pilota, aviona poljskog predjsednika Kaczinskog koji je zbog toga pokazivao pogrenu visinu aviona, to je bilo kobno. Pojedinosti moguih razloga pada aviona izlaze u javnost u ratama, pie Veernji list 28. svibnja. ef poljske istraivake komisije Edmund Klich izjavio je da je u pilotskoj kabini aviona, u kojem je poginuo cijeli politiki i vojni vrh Poljske, do posljednjeg trenutka bio zapovjednik zranih snaga general Andrzej Blasik, pa se spekulira da je vrio pri-

J O U R N A L

IZ SVIJETA
vanja s nekim nestalnim lanicama Vijea, posebno Brazila, koje nisu eljele raspravljati o sankcijama u svjetlu pozitivnog koraka, odnosno dogovora o zamjeni urana za gorivo. Sankcije se odnose na nuklearne aktivnosti Revolucionarne garde, koja navodno kontrolira tvrtke i organizacije koje ire naoruanje. Njihove e se inozemne aktive zamrznuti, a njihovim zaposlenicima zabraniti putovanja u zemlje koje podre rezoluciju. Rezolucija zabranjuje iranske investicije u inozemstvu koje se odnose na kopanje urana, prodaju osam kategorija tekog naoruanja i transfer tehnologije za balistike rakete s nuklearnim glavama Iranu. Za rezoluciju su glasale sve lanice Vijea sigurnosti, ukljuivi Bosnu i Hercegovinu, protiv su bile Brazil i Turska, a Libanon je bio suzdran. nje. Amerika vojska je demantirala vijest, tvrdei da je Pritvorna jedinica Parwan jedina takva jedinica u bazi Amerike vojske. Viceadmiral Robert Harward koji je nadlean za amerike zatvore u Afganistanu je takoer rekao da tajni zatvor ne postoji. Prema saopenju Crvenoga kria, od kolovoza 2009. godine amerika vojska je Crvenom kriu prosljeivala imena osoba koje su zadrane u odvojenom objektu u Bagramu. Afganistanske i okupacijske snage izvele su 14. svibnja nekoliko akcija koje su rezultirale smru barem 30 militanata, dok su pobunjenci ubili pet straara iz zasjede na konvoj, javili su slubeni izvori. Dan ranije, osam ljudi je poginulo u napadu okupacijskih snaga u mjestu Surkh Rod. Predsjednik Karzai i ostali vladini dunosnici tvrde da se radi o civilima, dok NATO inzistrira da je rije o pobunjenicima. 19 civila je ubijeno, a jo 52 su teko ranjena u eksploziji bombe u samoubilakom napadu bombaa u Kabulu, prenio je 18. svibnja BBC. Prema izjavama lokalnih policijskih elnika, eksploziv je bio montiran u automobilu koji je bomba samoubojica dovezao u blizinu NATO konvoja, do bloka vladinih i dravnih zgrada i afganistanskog parlamenta. Informacija potvruje smrt i ranjavanje civila, a o eventualnom stradanju pripadnika NATO nema podataka. Prema izjavama predstavnika afganistanskog Ministarstva unutarnjih poslova, napad na NATO konvoj dogodio se u zapadnom dijelu Kabula, no niti jedna od organizacija nije preuzela odgovornost za napad. Unato jaim mjerama sigurnosti i veem broju kontrolnih toaka i rampi podignutih u Kabulu kako bi se sprijeili sve uestaliji napadi talibanskih militanata na grad, broj teroristikih akcija nije smanjen. Isti dan je eksplozivna naprava ubila najmanje 12 osoba, a 15 ozlijedila u napadu u gradu Dera Ismail Khan na sjeverozapadu Pakistana. Prema izvjetaju dravne pakistanske policije, u napadu je poginuo ef lokalne policije. El-Qaida je na svojoj web-stranici objavila 31. svibnja da je njezin treerangirani dunosnik Mustafa el Yazid ubijen sa suprugom, tri keri, unucima te drugim ljudima i djecom, bez navoenja vremena i mjesta. Neimenovani ameriki birokrat je izjavio da se vjeruje kako je el Yazid poginuo u amerikom raketnom napadu. On je potvrdio kako glasina o njegovoj smrti krui u pakistanskim plemenskim podrujima oko dva tjedna. Ubijeni je 55-godinji Egipanin jedan od navodnih osnivaa fantomske skupine koji je kontrolirao financije i operativno planiranje. Postao je naroito traen nakon izjave pakistanskoj TV Geo u lipnju 2008. u kojoj je rekao kako smo dosegli toku iz koje ne vidimo razliku izmeu amerike drave i naroda. On je u Egiptu odleao trogodinju zatvorsku kaznu zbog navodne veze s atentatom na predsjednika Sedata, 1981. godine. Nakon toga je boravio u Afganistanu, a potom se pridruio Bin Ladinu i Zewahiriju. Grupa amerikih geologa i dunosnika Pentagona (!) otkrila je ogromne koliine mineralnih bogatstava u Afganistanu, navodno tolika da bi ovu osiromaenu zemlju mogle pretvoriti u jedan od najunosnijih svjetskih rudarskih centara, objavio je The New York Times 14. lipnja. Ovdje se nalazi potencijal koji oduzma dah, izjavio je listu komandant amerikih okupacijskih snaga David Petraeus. Amerikanci su otkrili skoro bilijun dolara vrijedne netaknute naslage ruda, eljeza, bakra, kobalta, zlata i litija. Zanimljivo, zlato je pronaeno u Patun regiji, talibanskom uporitu. NYT je citirao Pentagonov izvjetaj koji kae da bi Afganistan mogao postati Saudijska Arabija litija. Litij je kljuna sirovina u proizvodnji baterija za laptop raunala i mobilne telefone. Takoer je pronaen niobij, meki metal za proizvodnju supravodia. Predsjednik Karzai je izjavio za vrijeme zadnje posjete Washingtonu da bi rezerve mogle biti vee, vrijednosti do 3 bilijuna dolara. NYT pie kako je Ameriko geoloko drutvo zapoelo zrana istraivanja resursa jo 2006. godine, koristei podatke koje su pribavili sovjetski eksperti za vrijeme njihove okupacije Afganistana. Prole je godine Pentagonov tim koji je razvio poslove u Iraku (!) stigao u Afganistan i analizirao geoloke nalaze. Iznenaujui potez nainila je Obamina administracija, otpustivi 22. lipnja komandanta amerikih i NATO snaga u Afganistanu generala Stanleya McChrystala. Potez je doao nakon to je utljivi i posluni McChrystal progovorio u magazinu Rolling Stone o nedostacima amerike i NATO strategije u borbi s pobunjenicima, posebno talibanima. Ameriki EIR ovaj potez ne smatra Obaminim dokazom autoriteta, ve iskazom slabosti i priznanja da je smijenjeni komandant bio u pravu SAD i NATO gube rat u Afganistanu. Talibanski militanti eksplozivom su potpuno poruili jo jednu ensku kolu u pokrajini Mohmand na sjeverozapadu Pakistana, 13. lipnja. Kako prenose lokalni mediji, talibani enama ne dozvoljavaju obrazovanje, zbog ega su napadi na enske kole u tom dijelu zemlje vrlo esti. Do

Rat protiv terorizma ili...

18 amerikih projektila udarilo je 10. svibnja na nekoliko mjesta u pakistanskoj provinciji Sjeverni Veziristan, ubivi najmanje 14 militanata, u treem takvom napadu otkad je tjedan prije Amerikanac pakistanskog porijekla pokuao izvesti napad na Times Square u New Yorku. Napadi bespilotnim letjelicama i dalekometnim projektilima uobiajeni su u toj pakistanskoj regiji, a Amerikanci o njima ne daju informacije, jer su dio tajnog programa obavjetajnih slubi. Projektili su udarili u automobile, domove i atore diljem regije Doga, gdje pobunjenici imaju baze i kampove za trening, rekla su dvojica pakistanskih obavjetajnih dunosnika. Nije objavljen identitet poginulih. Sjeverni Veziristan je ve godinama utoite pakistanskih talibana. Prije tri godine je tadanji pakistanski predsjednik Pervez Musharraf sklopio primirje s islamistima, a nakon toga je centralna vlada izgubila gotovo svu vlast nad podrujem. Zadnju godinu to je poprite sukoba pakistanske vojske i pobunjenikih skupina iz Pakistana i Afganistana. Amerikanci vre pritisak na pakistansku vladu da pojaa svoje operacije tamo. Amerika zrana baza u Bagramu u Afganistanu sastoji se od odjela za zatvorenike koji je odvojen od glavnoga zatvora, objavio je 11. svibnja za BBC Crveni kri. Prema svjedoenjima devetorice zatvorenika, oni su bili zatoeni u odvojenom odjelu zatvora koji slubeno ne postoji te su ondje bili izloeni muenju. Bivi zatvorenici tajnoga zatvora, boravak su u tom odjelu opisali kao muenje. Zatvorenici se ondje dre u hladnim elijama, a svjetlo im je upaljeno 24 sata na dan, ime im se eli onemoguiti spava-

54

J O U R N A L

IZ SVIJETA
sada je samo u pokrajini Mohmand u identinim napadima uniteno ili teko oteeno 48 enskih kola. U itavom Pakistanu taj se broj penje na vie stotina objekata. U jednom od slinih napada prole godine u pokrajini Bajaur, ubijene su i dvije uiteljice. U napadu naoruanih militanata na dvije damije u Lahoreu 28. svibnja ubijeno je najmanje 90 osoba. BBC prenosi da su naoruani napadai istovremeno upali u dvije damije ahmedijske sekte koje su bile pune vjernika na duma namazu, otvorivi vatru iz automata, a upotrijebili su i granate i bombe. Policija je vrlo brzo preuzela kontrolu nad jednom od napadnutih damija, no u drugoj su napadai uzeli taoce, zatvorivi se unutar zgrade. Ta je damija osvojena tek nakon dvosatnog vatrenog obrauna s napadaima. Jedan od napadaa je ubijen, a dvojica su uhapena. Napad je jedan u nizu velikog broja meumuslimanskih sektakih obrauna. potrajati jo neodreeno dugo. Maliki je u svibnju sklopio koalicijski dogovor s religijskim Irakim nacionalnim savezom, kojeg predvodi kontroverzni klerik Muqtada Al Sadr. Zajedno te dvije koalicije, ili super-ijitska koalicija, kako ju zovu u medijima, ima 159 mjesta, samo etiri manje od potrebnih za parlamentarnu veinu. Premijer se nada da e uspjeti nagovoriti kurdske stranke na koaliciju koja e mu osigurati jo jedan mandat. Po irakom Ustavu, predsjednik Delal Talebani ima 15 dana da sazove prvu sjednicu parlamenta, na kojoj bi se izabrali novi predsjednici drave i parlamenta. Novi predsjednik drave tada bi imao 15 dana da proglasi najjai blok, koji bi imao mogunost sastavljanja vlade, u kompliciranom procesu koji bi mogao potrajati mjesecima. Nije sasvim jasno to znai najvei blok onaj koji je osvojio najvie glasova na izborima, dakle Allawijev ili koji ima najvie mjesta nakon postizbornog inenjeringa, dakle Malikijev. Vrhovni sud je to pitanje odluio ostaviti otvorenim i odluku prepustiti parlamentu i novom predsjedniku. ke Junoafrike Unije Peter Botha. On pokazuje da je tadanji reim apartheida pokuao ishoditi od Izraela prodaju nuklearnih raketa srednjeg dometa kao odgovor na potencijalnu prijetnju neprijateljskih zemalja, dok se nalazio pod meunarodnim sankcijama. Na tajnom sastanku u Zrichu razgovaralo se i o suradnji dviju zemalja na podruju obrane i razvoja vojnih tehnologija. Izraelski nuklearni program pomoi Junoafrikoj Uniji zaustavilo je priznanje izraelskog nuklearnog fiziara Mordechai Vanunua o postojanju tajnog nuklearnog programa njegove zemlje 1986. Izrael je vrio diplomatski pritisak na dananju vladu Junoafrike Republike da ne skine s ovog dokumenta oznaku strogo povjerljivo. Tajni vojni dokument otkrio je ameriki sveuilini profesor Saa Polakow-Suransky, radei na pripremi dokumentacije o odnosima dviju zemalja.

Ne idi, Gorane
U valu nasilja koji je 11. svibnja pogodio razliita podruja Iraka 119 osoba je izgubilo ivot, a vie stotina je ozlijeeno. Vlada je za seriju nasilnih i krvavih, koordiniranih napada, okrivila El-Qaidu, rekavi kako ta teroristika grupa napadima pokuava unijeti dodatnu nestabilnost u zemlju u kojoj jo uvijek nisu razrijeeni politiki odnosi snaga nakon izbora 7. oujka. Manje od godinu dana do povlaenja veine amerikih vojnika iz zemlje, gomilaju se naznake pritiska protiv Obaminog scenarija. Prema slubenim brojkama, samo tokom travnja u Iraku je u teroristikim napadima irom zemlje poginulo 328 osoba. Nasilje se nastavilo u neto manjem obimu i tokom lipnja. Iraki Vrhovni sud 1. lipnja je ratificirao rezultate izbora, proglasivi tzv. sekularnu koaliciju glavnim pobjednikom i napravivi na taj nain jedan od najvanijih koraka prema rjeavanju krvave postizborne krize. Predsjednik Vrhovnog suda Midhat el Mahmoud je rezultate po kojima je koalicija Iraqija dobila 91 mjesto u parlamentu proglasio uvjerljivim. Tu koaliciju vodi Ayad Allawi, bivi premijer, ijit, a podrava ju sunitska manjina u Iraku. Zbog uvjerljivosti rezultata sud je odluio ratificirati konane rezultate opih parlamentarnih izbora za 2010. godinu, rekao je predsjednik suda. Allawijeva koalicija osvojila je dva mjesta vie od koalicije trenutnog premijera Nurija el Malikija. Ipak, nijedna strana nema potrebnu veinu u parlamentu s 325 mjesta, zbog ega je cijela zemlja ve mjesecima u vrlo napetom stanju, to bi moglo

No pasaran II
Najmanje deset ljudi je ubijeno, a 39 ranjeno u izraelskom napadu 31. svibnja na turski brod Mavi Marmara s humanitarnom pomoi Gazi u istonom Sredozemnom moru. Tursko Ministarstvo vanjskih poslova je osudilo napad na brod s aktivistima, nazvavi ga neprihvatljivim i zahtijevajui od Izraela hitno objanjenje. Naglasilo je da je Izrael prekrio meunarodno pravo i da e snositi posljedice. Ovaj ozbiljan incident dodatno je naruio pogorane odnose dviju zemalja koji su uli u duboku krizu nakon izraelske agresije na Gazu u prosincu 2008. Snano osu-

No pasaran
Tajni dokument Junoafrike Republike otkriva ponudu Izraela o prodaji nuklearnog oruja tadanjem reimu, otkrio je 24. svibnja Guardian. List navodi kako je tajni vojni dokument iz vremena junoafrikog apartheida prvi slubeni dokaz kako Izrael posjeduje nuklearno oruje. Dokument su 1975. potpisali dananji izraelski predsjednik Shimon Peres i ministar obrane rasisti-

55

Shimon Peres

J O U R N A L

IZ SVIJETA
ujemo ovaj izraelski nehumani potez. Incident koji se dogodio na otvorenom moru predstavlja oito krenje meunarodnog zakona i mogao bi imati nepopravljive posljedice po nae bilateralne odnose, saopilo je ministarstvo. Turska je nakon napada pozvala izraelskog ambasadora u Ankari u ministarstvo vanjskih poslova gdje mu je uruena najotrija prosvjedna nota, rekao je jedan turski diplomat. Izraelska vojska je saopila da je najmanje etvero propalestinskih aktivista ubijeno nakon to su napali komandose koji su su zaustavili flotilu brodova s humanitarnom pomoi za, ve tri godine, blokiranu Gazu. Vojne vlasti tvrde da su vojnici napadnuti noevima i motkama nakon to su se ukrcali na 6 brodova, a da su otvorili vatru nakon to je jedan od aktivista pokuao oteti oruje jednom vojniku. Ranjeni su deseci ljudi, meu njima 15 vojnika, tvrdi vojska. Konano su izraelski izvori priznali devet mrtvih. O kaosu na nekim od brodova svjedoile su mnoge internetske stranice, a izraelske vlasti su uspjele ometati satelitske telefonske signale i blokirati komunikaciju reporterima na vlastitim brodovima. Na brodovima je bilo oko 700 aktivista iz grupe Free Gaza, ukljuivi i dobitnicu Nobelove nagrade za mir 1976, Mairead Corrigan Maguire iz Sjeverne Irske, europske parlamentarce i preivjelu rtvu holokausta, Hedy Epstein. Flotila od tri teretna i tri putnika broda pokuala je privui panju na izraelsku blokadu 1,5 milijun Palestinaca u Gazi. Nosili su robu kojoj Izrael ne doputa ulaz u Gazu, poput cementa i drugih graevinskih materijala! Aktivisti su nosili i elektrina invalidska kolica, montane kue i proistae vode. Izrael je ranije najavio da nee dopustiti brodovima pristajanje u Gazu. Konvoj je krenuo iz Cipra dan ranije i ve je deveti koji organizira ista grupa od nametanja blokade Gazi u kolovozu 2007. Izrael je propustio pet, dok nije uveo potpunu blokadu pristupa teritorijalnim vodama Gaze, nakon agresije na pojas u sijenju 2009. U blokadi mu se pridruio Egipat. Premijer Hamasove vlade u Gazi, Ismail Haniye, u izjavi Associated Pressu je osudio brutalan izraelski napad i zatraio od generalnog sekretara UN, Ban Ki Moona da podnese odgovornost za zatitu sigurnosti grupa solidarnosti te omogui njihov put u Gazu. Takoer je 5. svibnja zapoete indirektne pregovore, pod amerikim pokroviteljstvom proglasio mrtvima. Glavni palestinski pregovara Saib Erekat rekao je da je Palestinska samouprava zatraila od SAD intervenciju kako bi se prekinuli izraelski zloini. Konana bilanca, prema turskim izvorima je 19 ubijenih, meu njima i jedan zastupnik u turskom parlamentu, a 36 ih je ranjeno, meu njima i 5 izraelskih komandosa. Netanyahu je otkazao posjet Bijeloj kui 1. lipnja. Prije toga je u Kanadi izjavio kako napad na humanitarce treba gledati u kontekstu Hamasovih raketnih napada na izraelske poloaje. U kasnijim izjavama opravdavanjima izraelske su vlasti tvrdile kako je na brodovima naeno oruje, iako to nisu saopile u prvim satima nakon to je vijest o napadu u meunarodnim vodama objavljena. Preivjeli humanitarci tvrde kako su izraleski vojnici na brodove doli pucajui. Zbog ovog tekog incidenta, krenja meunarodnog prava povrede statusa meunarodnih voda i sigurnosti plovidbe, napada na humanitarni konvoj stanovnitu Gaze koji je bio uredno prijavljen, mnoge su zemlje pozvale izraelske ambasadore na raport, traei pojanjenje. Turska je povukla svog ambasadora iz Tel Aviva, a Grka je odmah prekinula zajednike manevre s izraelskom vojskom. Palestinska je samouprava, uz podrku Turske i arapskih zemalja odmah zatraila hitnu sjednicu Vijea sigurnosti koja je sazvana isto popodne. Na sjednici je Turska, iji su dravljani poginuli i ranjeni, zatraila kanjavanje Izraela, dok se SAD nisu posebno oglaavale. Vijee sigurnosti UN osudilo je postupak Izraela. Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu upozorio je kako niti jedna zemlja svijeta ne moe biti izvan zakona, a izraelski je napad nazvao ubojstvom koje je izvrila drava. Veina ubijenih humanitaraca bili su turski dravljani, Australija je objavila da je jedna od rtava bio Australac. Izrael je pred Vijeem sigurnosti UN tvrdio kako su se vojnici branili, jer su pripadnici konvoja navodno prvi otvorili vatru, te da je flotila koju su organizirali propalestinski aktivisti, bila sve samo ne humanitarna misija, kako je rekao zamjenik izraelskog ambasadora pri UN. Ozlijeeni lanovi konvoja hospitalizirani su u izraelskim bolnicama, a ostali su uhapeni (!) i deportirani. Umjesto otre rezolucije koju su traile Turska i neke muslimanske zemlje, usvojena je razblaena predsjednika izjava koja osuuje nasilje, ali ne imenuje nasilnika i trai neovisnu istragu. Zahtjevima za neovisnom istragom prikljuile su se izjavama Italija, Njemaka i Rusija. Izrael je sve te zahtjeve, po obiaju, odbio. Istovremeno, njegov se glavni zatitnik, ameriki predsjednik Obama, naao na udaru i svoje javnosti zbog mlake reakcije na izraleski napad na humanitarni konvoj u meunarodnim vodama. Arapske zemlje zahtijevaju iroku neovisnu istragu, bojei se da e izraelska biti nedostatna i pristrasna. Associated Press ocijenio je da ovim tekim incidentom, nakon svih nesporazuma sa svojim glavnim pokroviteljem, SAD, Izrael sigurno kroi k meunarodnoj izolaciji i istjecanju posljednjih rezervi strpljenja za njegovo opstruiranje konanog dogovora i formiranja palestinske drave. irom muslimanskog svijeta odrani su protesti: u Jeruzalemu, Nazaretu, na podruju palestinske samouprave, u Bejrutu, u izbjeglikim logorima, Istanbulu, Ankari i drugim turskim gradovima te u cijeloj regiji. Prosvjednici su bili i na ulicama Kaira, Amana i Sarajeva. Mediji su javljali o valu protestnih okupljanja, mahom ispred izraelskih veleposlanstava irom svijeta, u kojima su graani Njemake, Turske, Grke, SAD, Australije, Francuske, Austrije, Japana, vedske, zemalja June Amerike i Arapskog polutotoka spontano protestirali protiv nasilne izraelske politike i stalnog izazivanja kaosa na okupiranim podrujima, te zahtijevali rjeenje problema Pojasa Gaze. Relnost je da izraelska politika moemo raditi to elimo jer smo rtve holokausta vie ne pali, pie ameriki EIR, donosei pregled nekih amerikih reakcija na zloin izraelske vojske. Jedna od najindikativnijih je da se ovim inom Izrael prestao ponaati racionalno, poeo vriti generalnu probu za samoubilaki napad na Iran i pripremati teren za nestanak izraelske nacije. Meunarodno povjerenstvo Crvenog kria (ICRC) je poruilo da Izrael blokadom Pojasa Gaze kri enevske konvencije. Stanovnitvo Gaze kanjeno je za postupke za koje ne snose odgovornost. Blokada predstavlja kolektivnu kaznu ije nametanje je isto krenje obveza koje Izrael ima prema meunarodnom pravu, navodi se u izjavi ICRC-a. To je prvi put da ova organizacija jasno kae da izraelska blokada predstavlja krenje enevskih konvencija. etvrta enevska konvencija iz 1949., koju je Izrael ratificirao, zabranjuje kolektivno kanjavanje civilnog stanovnitva. Mi pozivamo Izrael da prekine blokadu i pozivamo one koji imaju utjecaja na situaciju, ukljuujui Hamas, da uine sve to je u njihovoj moi kako bi pomogli stanovnitvu Gaze, rekla je elnica odjela ICRC-a za Bliski istok Beatrice Megavand-Roggo. Prema informacijama iz svih krajeva svijeta, politiki krugovi zasieni su izra-

56

J O U R N A L

IZ SVIJETA
elskom samovoljom i nasilnim postupcima prema Palestincima na okupiranim podrujima, iako se pritom upozorava i da konstantni viegodinji napadi palestinskih militanata na teritorij Izraela takoer zasluuju osudu. Najnoviji napad mogao bi potaknuti jai pritisak svijeta na Izrael da okona trogodinju blokadu Gaze i pokrene mirovne pregovore s mrtve toke. Pokrenuti posredniki pregovori izmeu Izraelaca i predstavnika Hamasa, koji od 2007. godine vlada podrujem Pojasa Gaze, ozbiljno su ugroeni napadom na turske brodove, jer Hamas taj napad tumai kao grubo krenje meunarodnog prava, kako je to u istupu u New Yorku istaknuo stalni palestinski promatra pri UN Riyad Mansour. Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas lokalnim je medijima izjavio da je izraelski napad na konvoj masakr. Napad je otro osudilo i 27 zemalja lanica Europske unije, upozoravajui kako postoji realna opasnost od daljnje eskalacije sukoba na tom podruju. Europska unija pozvala je obje strane i sve sudionike da sprijee eskalaciju napetosti, navodi se u priopenju koje je objavio ured visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Osudivi primjenu izraelske sile, koja je rezultirala brojnim rtvama Ashton je zatraila hitnu, potpunu i neovisnu istragu dogaaja i okolnosti. Ashton je poruila i da EU ne podrava politiku izolacije Gaze koja je kontraproduktivna, te je zatraila trajno rjeenje za to podruje i hitno otvaranje graninih prijelaza za robu, humanitarnu pomo i osobe. Unato pogoranju tursko-izraelskih odnosa, AP izvjetava o znakovima da e dugoroni, posebno vojni odnosi dviju zemalja izdrati. Iako je nastup premijera i vlade bio pun gorine i odlunosti za kanjavanjem Izraela, ostali, posebno vojni dunosnici slali su suzdrane poruke. Turska je izjavila da nee odustati od planova nabave bespilotnih letjelica od Izraela, vrijenih 183 milijuna dolara. Njezina vojska, jo uvijek ataturkovskog nasljea, ekstremnog nacionalizma i laicizma je ovisna o izraelskom oruju za borbu protiv terorista iz Kurdske radnike partije. Izraelska vlada je objavila kako incident nee utjecati na prodaju oruja. Letjelice su Izraelci upotrijebili protiv Palestinaca u Gazi krajem 2008. i poetkom 2009. u agresiji za koju Turska optuuje Izrael. Izrael je nedavno zavrio modernizaciju turskih tenkovskih i zranih snaga, vrijednu milijardu dolara. Turska je otvorila svoj zrani prostor za vjebe izraelskih pilota. Jo uvijek postoje zajedniki interesi, zajednike potrebe, izjavila je AP-u Ofra Bengio, profesorica povijesti Srednjeg Istoka na Dayan centru telavivskog univerziteta. Trenutno se nalazimo u sred krize, ali vlade se mijenjaju, zakljuila je. Turska je primila velik broj idovskih izbjeglica za vrijeme nacistikih progona i meu prvima je priznala Izrael. Ugovor o vojnoj suradnji potpisan je 1996., a vrijednost trgovinske razmjene je 2,6 milijardi dolara, oko 1% ukupne turske vanjskotrgovinske razmjene. Izrael je zauzvrat podrao Tursku u zahtjevu da se pokolj nad Armencima iz 1915. ne proglasi genocidom. Kuvajtski parlamentarac Walid al Tabtabai koj ise nalazio na brodu izjavio je 2. lipnja u Jordanu da su Izraelci postupali brutalno i arogantno iako na brodu nije bilo niti jednog komada oruja. Alirac Izzeddine Zahrour je rekao AP-u da su izraelske vlasti uskratile zatoenicima s broad hranu, vodu, san i upotrebu toaleta. To je bila runa otmica i kasniji lo tretman u izraelskom zatvoru, rekao je. Mauritanac Muhammed Ghulam je izjavio da je Izrael traio od zatoenika da potpiu izjavu kako su u zemlju uli ilegalno, to su oni odbili. Alirska aktivistica optuila je izraelske komandose da su jednogodinjem djetetu uperili cijev puke u glavu pred njegovim roditeljima kako bi prisilili kapetana broda na prekid plovidbe. Glavni tajnik UN, Ban Ki-moon 8. lipnja je zatraio vjerodostojno meunarodno sudjelovanje u istrazi, to su je pokrenuli Izraelci. Njemaka i Italija su takoer zatraile da posrednici meunarodnoga Kvarteta za Bliski istok sudjeluju u transparentnoj i neutralnoj istrazi o izraelskom napadu na flotilu koja je prevozila pomo za Gazu. Izraelci su odbili UN-ov poziv za pokretanjem meunarodne istrage o tom napadu, odgovorivi kako namjeravaju provesti vlastitu istragu. Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je u Istanbulu nakon regionalne konferencije o sigurnosti da e Rusija pred UN postaviti pitanje pokretanja istrage o napadu izraelske vojske na konvoj brodova s humanitarnom pomoi za Gazu. Summitu su uz turskog premijera prisustvovali i predsjednici Irana, Sirije, Afganistana i Palestinske uprave. Naalost, ta akcija dogodila se u meunarodnim vodama i to predstavlja dodatni razlog za uznemirenost, rekao je Putin, osuujui napad izraelske vojske. Najotriji je bio iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedad, koji je ustvrdio da bi regija trebala poraziti Izrael. Izrael je ubio volontere. Tim inom je Izrael ubio sebe, otpoeo je proces vlastitog nestanka, izjavio je Ahmedinedad. Turska je zatraila osnivanje nezavisne meunarodne komisije pod okriljem UN, koja bi istraila okolnosti napada na humanitarce. Izrael taj zahtjev odbacuje, navodei da e istrage njegove vojske biti okonana najdalje do 6. srpnja. Vijee UN za ljudska prava je 2. lipnja usvojilo Rezoluciju kojom se omoguava osnivanje meunarodne misije za utvrivanje svih detalja u vezi s izraelskim napadom. Kevin Ovenden, britanski aktivist koji je preivio krvoprolie na brodu Mavi Marmara, izjavio je: Ovo je bila nenasilna humanitarna misija u meunarodnim vodama. Najmlai putnik bio je mlai od godinu dana, a najstariji je imao 88 godina. Nije bilo oruja na brodu. Izraelci prikazuju noeve koje su uzeli u kuhinji. Tono je da su se ljudi branili ime god to im se nalo pri ruci. Izraelski su vojnici napadali sa svih strana i gotovo istog trena poeli pucati, najprije s takozvanim gumenim mecima, no za 2 do 3 minute sigurni smo da smo uli zvuk bojevog streljiva. Aktivistica iz Viva Palestine, Nicci Enchmarch, nalazila se pored jednog turskog aktivista koji je drao kameru. Pogoen je usred ela. Metak mu je raznio stranji dio lubanje, a Nicci ga je drala na rukama sve dok nije umro. Najmanje je jo etvoro ubijenih ustrijeljeno u glavu. Ovenden je pohvalio lanove posade turskog broda zbog doista herojskog naina na koji su pokuali sprijeiti daljnji gubitak ivota. Rekao je da su dvojicu ranjenih izraelskih vojnika odnijeli u unutranjost broda kako ne bi dodatno stradali u sveopoj panici i kaosu. Vojnici se nisu obazirali na apele da se prui pomo ranjenima na brodu. Usprkos uzastopnim zahtjevima izraelske su snage due od sat vremena odbijale evakuirati ranjene. Ovenden je prebaen u zatvor u BeerSheevi gdje su ga drali sve do konanog putanja na slobodu i deportacije. Brutalnost i poniavanje nastavili su se tokom zatoenitva, a stanje se malo popravilo za vrijeme posjeta dunosnika britanskog konzulata. Zamjenik izraelskog ministra vanjskih poslova Daniel Ayalon izjavio je kako Izrael izraava aljenje zbog rtava napada, no ne eli preuzeti odgovornost za napad, ve je prebacuje na organizatore konvoja, dok politiki vrh Izraela brani postupke svoje vojske. Napokon, 20. lipnja Izrael je odluio donekle olabaviti kopnenu blokadu Gaze, dok je pomorska ostala na snazi. Puteni su konvoji s humanitarnom pomoi preko graninog prijelaza iz-

57

J O U R N A L

IZ SVIJETA
meu Izraela i pojasa. Time je Izrael, smatraju promtrai, donekle ublaio veliki pritisak i skrenuo panju javnosti s kontinuirane blokade Gaze i konstantnog krenja meunrodnog prava koje provodi. uvelo Vijee sigurnosti UN, ali Rusi nisu pretjerano zadovoljni takvom idejom.Prvog dana susreta se nije uspjelo nai mjeru izmeu vladinih programa financijske pomoi gospodarstvima i elja za smanjivanjem proraunskih deficita. Ameriki predsjednik Barack Obama je ustvrdio da je globalni oporavak jo uvijek krhak i da ga se ne bi prebrzo trebalo ugroavati smanjivanjem izdavanja, ali voe Japana, Kanade i Velike Britanije ustrajali su na ideji da su rezovi prorauna neophodni kako se ne bi pregrijala domaa gospodarstva. Stotine prosvjednika prvog dana summita je mariralo ulicama Toronta, ali policija ih je zaustavila u pribliavanju zoni sigurnosti. Ukupni troak osiguranja iznosi gotovo milijardu dolara. Obama je u Kanadu doao s novom pobjedom u Kongresu, gdje je izglasan vrlo razblaen zakon o nadzoru financijskog sustava. Nadao se da e ta pobjeda biti putokaz drugim zemljama za uvoenje slinih mjera, ali naiao je na vrlo snano protivljenje. 36%). Oko 24% glasova na frankofonoj strani Belgije dobili su frankofoni liberali. Pregovori o sklapanju koalicije su zapoeli. to e biti cilj te koalicije? Najvie mjesta u nizozemskom parlamentu, na izborima odranim 7. lipnja dobile su stranke liberali - VVD i laburisti PVDA. Prva je poznata kao stranka vieg stalea, bogataa desnog usmjerenja, a druga kao pripadnica umjerene ljevice i stranka radnika, to je bila najbolje iskazana u liku nekadanjeg premijera Wima Koka, ija je vlada svojevremeno odstupila zbog upitne uloge nizozemskih vojnika u Srebrenici. ansu za premijersko mjesto dobili su lider liberala Mark Route i Job Kohen, lider laburista. VVD se zalae za trenutne otre rezove u potronji i mamutsku tednju. Najavljuje vee zadiranje u socijalnu sigurnost najosjetljivijeg dijela drutva, u porodice s niim primanjima. Protivnici njegovog programa govore da e on sve uiniti da bogati postanu jo bogatiji, a siromani jo siromaniji. PVDA i Job Kohen su za solidarno odricanje danas za bolje sutra. Kod njih nema otrih rezova, ali ni radnici ne mogu izbjei neke nepopularne mjere. Opravdanje za to nalaze u katastrofalno loem radu dosadanje vlade. Vlada je lani u spasavanje posrnulih banaka uloila stotine milijardi eura. Pravi pobjednik izbora je rigidni desniar Gerd Wilders. Prije est godina bio je otjeran iz VVD i sada sa svojom PVV osvojio 25 mjesta u parlamentu, 16 vie nego etiri godine ranije. On tvrdi da je najvea opasnost i najvei problem nizozemskog drutva islam. Populistikim izjavama uspio je privui ak 1,6 milijuna glasaa. Mi nismo rasisti niti ksenofobi, ali ne moemo prijei preko toga da islamizacija naeg drutva postaje sve jaa, a da mi sjedimo skrtenih ruku, kae Wilders. U grupama tekih prekritelja zakona vi najee ne nalazite budiste, homoseksualce, krane, nego uglavnom Marokance i druge muslimane. Ovdje se mora znati da je naa izvorna nizozemska kultura vodea, zato moramo zaustaviti imigraciju i uvoz islamske simbolike. Uz to, iako nije popularno za rei, podravamo Izrael. Oni vode nau borbu. Izraelsko-arapski sukob nije teritorijalni konflikt, nego ideoloka borba. Tamo se ne vodi rat protiv Izraela, nego protiv naeg slobodnog Zapada i svega to nije islamsko. Taj rat je i na rat. Ako se nastavi s ovakvim opasnim popustljivim kursom, to je velika bolest Europe, mislim da emo izgubiti borbu sa islamom a da se nismo latili oruja, kae Wilders. q Pripremio: Faris Nani

Zbogom Euro(po)
Ministri financija zemalja lanica Europske unije postigli su 10. svibnja dogovor o uspostavi kriznog fonda za pomo zemljama eurozone koje se nau u financijskim potekoama. Fond bi raspolagao iznosom od 720 milijardi eura, izjavila je panjolska ministrica financija Elena Salgado. Od toga iznosa, 60 milijardi dala bi Komisija, to jest europski proraun, 440 milijardi dale bi zemlje lanice eurozone u obliku bilateralnih pozajmica ili jamstava, a 220 milijardi dao bi Meunarodni monetarni fond. Prema procjenama nekih ekonomista, trogodinji plan eventualnog spaavanja Portugala, Irske i panjolske, zemalja koje se najee spominju kao one u kojima bi se mogao ponoviti grki sluaj, iznosio bi ukupno 500 milijardi eura. Kako je i po ijoj odluci prvotni paket od 60 narastao na 720 milijardi, ne zna se, ali se zna da je jedan od ministara na maratonskom sastanku pao u nesvijest. Vjerojatno kada je shvatio to ta obveza znai za njegovu zemlju. Naknadno je ta brojka uveana, na 750 milijardi. Dunosnici EU napominju kako su sljedei koraci koordiniranje gospodarstava, a jedan od glavnih bi trebao biti uvoenje stroih pravila koja bi osigurala da se zemlje previe ne zaduuju. Limit koji EU postavlja na deficit je tri posto BDP-a, ali to gotovo nitko ne potuje. Europski predsjednik Herman Van Rompuy najavio je kako e za listopad pripremiti seriju prijedloga koji bi omoguili da EU funkcionira vie kao jedinstvena ekonomska sila, a ne samo skup nacija koje djeluju nezavisno. Glavni problem je kako rijeiti gotovo nepostojei gospodarski rast. Analitiari upozoravaju da europske vlade dosad nisu dole ni do kakvog kvalitetnog rjeenja. U Torontu je 25. i 26. lipnja odran sastanak zemalja G20, na kojem se zemlje G8 i ostalih 12 utjecajnih zemalja u razvoju nisu uspjeli dogovoriti oko ekonomskih pitanja. Takoer, nema konsenzusa niti oko vanjske politike meu osam industrijski najmonijih zemalja svijeta koje su se sastale izdvojeno blizu Toronta. Amerikanci, Japanci, Nijemci, Francuzi, Talijani, Britanci i Kanaani eljeli su nagovoriti Ruse na jaanje sankcija protiv Irana, koje bi dodatno pojaale najnoviju rundu sankcija koje je protiv te zemlje nedavno

Ujedinjena Europa, razjedinjene lanice

Novi flamanski savez (NVA) Barta De Wewera, stranka koja se zalae za raspad Belgije, na parlamentarnim izborima, odranima 13. lipnja dobila je najvie glasova. NVA je vei dio svojih glasova prikupila u Flandriji, gdje ivi est od ukupno 10,5 milijuna Belgijanaca. Ta je stranka, prema prvim rezultatima, dobila 29% glasova. Dosadanja najjaa stranka, flamanski demokrani, dobili su 17,5% glasova. Ovo je prvi put da je na izborima pobijedila stranka koja se zalae za raspad drave. Rasplet izbora uvelike e oteati sastavljanje vladajue koalicije. Trea stranka u Flandriji su liberali koji su dobili 14,5% glasova. Upravo su oni isprovocirali prijevremene izbore nakon to su napustili vladajuu koaliciju krajem travnja. Dobar rezultat ostvarila je i ekstremno desna stranka Flamanski interes koja ima 12,5% glasova. U frankofonom dijelu Belgije, u Valoniji i briselskoj regiji, najvie glasova ima Socijalistika stranka (oko

58

J O U R N A L

Gerd Wilders

KULTURA Pria o sevdalinkama: pomilovanje sarajevskim bundijama stiglo 15 dana nakon to ih je daida pogubio

Braa Morii
Avdo Huseinovi
Sevdalinke su u brojnim primjerima zapamtile odreene linosti, najee djevojke i mladie uvene zbog svoje ljepote i junatva. U njima se moe nai sve ono to karakterizira takozvanu narodnu duu: jezik, pozicije i status lanova familije, lokalna obiljeja, kulturu ishrane, odijevanja, drugim rijeima ta su ljudi nae prolosti osjeali, kako su iskazivali te osjeaje, o emu su matali i kako su gledali na svijet oko sebe. Sevdalinka je ime dobila po turskoj rijei sevda to znai ljubav. Turci su rije sevda preuzeli od Arapa, a na naim prostorima je sevda dobila h i nastao je sevdah. O nastanku sevdalinke ima vie teorija. Tako npr. njemaki slavist Gesseman tvrdi da je ona proizila iz vieg sloja bhfeudalstva. Drugi tvrde da je to pjesma sirotinje, naroda, raje, koja je kroz radost i veselje kroz muku i patnju davala oduka svojim osjeanjima. Trei opet kau da je sevdalinka prvenstveno enska pjesma, da su je spjevale patrijahalno vaspitane djevojke sjedei iza muebaka, vezui na erefu na kome je svaka iglica pojaavala eznju za dragim koji je putovao carskim drumovima trgovao ili ratovao, dok su one ekale, sanjale, matale i svoju eznju pretvarale u pjesmu. U svakoj ovoj teoriji ima neto istine jer je nemogue da svo stvaranje u narodnoj tradiciji potie od jednog drutvenog sloja, pa bio on vii ili nii. Ovakva pjesma mogla je da nastane kako na begovskim ardacima, tako i u sirotinjskim kuama jer su svi ivjeli u istom krugu meu istim prirodnim kulisama. Sevdalinka Braa Morii je jedna od onih koje sluatelj teko moe ravnoduno sluati. I najtvra srca suzu puste sluajui stihove koje je narodni pjesnik ispjevao o sudbini sarajevske brae Pae i Ibrahima Mori. Porodina tradicija zna za oca ove dvojice Moria, Mustafagu i majku im Aminu. Prialo se da je Amina imala brata koji je bio paa i koji je jednog dana posjetio sestru u staroj Moria kui, u Vekil harevoj mahali. Tom prigodom je, kau, otpasavi sablju, natakao gajtan od sablje o vrat malom Mehmedu i Ibrahimu, a najmlaem sestriu Aliji uda-

59

Omer Pobri i Safet Isovi rio amar. Kada ga je sestra Amina upitala ta to radi, vele da joj je rekao da uti, a da e joj on sam donijeti vode s vrela Toplika, to je i uinilo. Netko je, kasnije, Amini to protumaio kao predskazanje da e joj oba starija sina biti udavljena gajtanom, Alija da e mlad umrijeti, a ona e piti vodu da odagna muku sa srca. Braa Morii su bili sarajevski trgovci i voe pobuna protiv turske vlasti. Bili su u zavadi sa porod icom Halibaia i prialo se da su se njihove pristae borile i tukle po Sarajevu kao dvije neprijateljske vojske. Kau da su se, sve do poetka 20. vijeka, na vratima Halilbaia kue vidjele rupe od puanih taneta, jo iz vremena kada su ih, nekom prilikom, Morii bili opsjedali. Pripovijedalo se da su Morii pohvatani na prevaru, za vri jeme popodnevne molitve u Bakribabinoj damiji na At-mejdanu, koja je stajala prema umuriji upriji. Vezane lancima provela ih je straa kroz ariju da ih zatvore i smaknu u sarajevskoj tvravi. Njih dvojica su na brzinu osueni 1757. godine i u starom dijelu Sarajeva pogubljeni kao buntovnici i protivnici turske vlasti. Mnogi stanovnici Sarajeva su garantovali za njih, ali sve je bilo uzalud. Dizdar-aga ih je pogubio stezanjem svilenog gajtana davljenjem, a pomilovanje je stiglo 15 dana kasnije iz Carigrada. Meutim, bilo je prekasno. Pamtilo se i vjerovalo da se zemlja zatresla u asu kada su njih dvojica zadavljeni. Po usmenom predanju, koje su dugo pripovijedalo po Sarajevu, njihova majka Amina preivjela je njiho vo pogubljenje, iako pjesme drukije kau, i jo je dugo ivjela nakon njihove smrti. Kau da se Morika, kada je saznala da su joj sinovi zadavljeni, zatvorila u sobu iz koje sedam dana nije izlazila, niti je koga sebi putala, a nije ni jela ni pila. Htjela je da umre od gladi. Ali, kad je osvanuo osmi dan, izala je iz sobe i rekla snahama: Pritee glad jad!" Sjeanje na brau Morie i njihovo vrijeme dugo je nakon njihove smrti ivjelo meu Sarajlijama kao doba Moria ili kao vrijeme u kome su se Morii bunili.

J O U R N A L

KULTURA
ivio je tada u Sarajevu, negdje u nekoj maloj kuari pod Trebeviem, neki siromani hamal. Nigdje nita nije imao osim ene i jedva je sastavljao kraj s krajem. Jedne noi, dok je spavao sa enom, probudi ga pucanje topova sa tabije. Probudi se i ena, pa ga, uplaena upita: to je ono? to to puca u ovo doba? Zna, eno, odvrati hamal, u Sarajevu je ovih dana buna bila. Digli se age, begovi i draga gospoda protiv cara, ali ih pohvatae, bacie u tamnicu i osudie na smrt. Juer je iz Stambola doao carev kapidi-baa i donio za svakog osuenika po svilen gajtan kojim e ih udaviti. Ono ih sada delati rastavljaju s duom, a top sa tvrave za svakog od njih opali, puca im pred duu. Upita ga ena: A koji su to, kukala im majka? Hamal joj odgovori: Sve sami prvaci i gospoda sarajevska: Morii, hadi Pao i brat mu Ibrahim, Hajdar-paa i drugi. Zamisli se ena u uuti, pa pokrivajui jorganom i mua i sebe, ree: Bogu hvala, neka si ti meni niko i nita. Sve sauvane varijante zajedno i fragmenti kao i prozna predaja, predstavljaju historijsko sjeanje, pamenjem tvore, ine rekonstrukciju povijesti a izvorni povijesni podaci potvrdie ovu povijest kasnije i stvarno i simbolino. Stvarno na taj nain to e potvrditi njihovu nasilnu smrt davljenjem, simbolino to e ih u nekim varijantama spasiti. Takoer, historijski dokumenti pokazuju da su stvarna zbivanja inspirirala pjevae da ovjekovee detalj pokuaja spaavanja Moria, a njihov stvarni tragini kraj ih je zauvijek vratio u ivot balade, u narodno pamenje. Ovu bonjaku baladu uvale su i sauvale sarajevske i druge porodice, uvalo je nostalgino bonjako drutvo. Sami kraj pjesme koji glasi: Ne prestae pae i veziri, Bosnu moju niko ne umiri, moda alje najbolju poruku o neunitivosti Bosne i Bonjaka u njoj. Prvi je ovu sevdalinku uz saz otpjevao sazlija Halid Musi iz urevika kod Tuzle, poslije njega rahmetli Mustafa Ezi, da bi negdje 1988. godine na antologijskom albumu Za duu i sjeanje rahmetli Safet Isovi i rahmetli Omer Pobri ovoj sarajevskoj sevdalinci dali vjeiti sjaj, neponovljivom izvedbom i neponovljivim aranmanom. q Braa Morii Ferman stie iz Stambola bujruntija iz Travnika, da uhvate dva hrabra mladia dva mladia, dva brata Moria. Petak lijepi osvanuo nad eherom silnim, dva Moria dumu klanjali u damiji Hadimagribiji. Uhvatie dva Moria pa ih vode niz Sarae, pa ih vode uz strme Kovae u tvravu da ih zadave. Kad to ula painica, majka Moria da joj vode dva njena mladia iz halvata kule bijele, leti, grli noge i u ruke ljubi pau sarajskog brata roenog. Pusti meni dva moja mladia dva mladia, dva moja Moria dat u tebi kljue i harae dat u hara za sedam godina otkada se gradila bijela tabija. Kada su ih davit stali Morii su zapjevali, Sarajevo, iroko si oj tvravo, mrana li si. Sultan care, proklet li si kad ti sablja pravdu kroji na zulumu carstvo stoji. Haj, ne prestae pae i veziri Bosnu moju niko ne umiri.

60

Bonjaki knjievnik Edhem Mulabdi (1862.-1954.)

Veliki prosvjetitelj i pisac

Ajka Tiro Srebrenikovi
Edhem Mulabdi roen je u Maglaju 1862. od oca Selima i majke Nur-hanume. Obitelj Mulabdi se nekad prezivala Kurumli. Prezime su dobili po precima koji su tradicionalno obavljali imamske poslove u istoimenoj damiji Kurumliji. Po bratu ili bratiu Edhemovog djeda Mula Abdiju, porodica je dobila prezime Mulabdi. U Maglaju je Edhem zavrio mekteb i rudiju. Prilikom okupacije Maglaja od strane austro-ugarske vlasti, jedna eta vandala ubila je Edhemovu majku i starijeg brata Mehmeda, a mlai brat ulaga je bio ranjen. Dogaaj koji e imati trajne posljedice za mladog Mulabdia, tako da je razmiljao o iseljenju u Tursku, ali ga brat od tog nauma odgovara. U Autobiografiji dolazak nove vlasti u Bosnu, Mulabdi je u Novom beharu okarakterizirao vremenom omorine koja se osjeala u zraku, svijet se laao posla preko volje. O ovom neposrednom povijesnom dogaaju, Mulabdi e se vrlo slikovito i impresivno izraziti u romanu Zeleno busenje, nizom pripovijednih sekvenci, s ritmom postupnog punjenja ambijenta atmosferom dramatike i nadolaska neprijatelja kao nemani. Okupacija Bosne I Hercegovine Edhema je zatekla u etvrtom razredu rudije. Za njega, kao i za veinu bosanskog ivlja, nova vlast je izazvala osjeaj neizvjesnosti kako u kuturnom, tako i ekonomskom smislu. Stari nain poslovanja, komuniciranja pa i prominjanja zamijenjen je novim, kojemu bosansko stanovnitvo nije bilo vino. Stanje u Bosni i rodnom Maglaju Mulabdi opisuje: Doe stalna graanska uprava koja primi od stare poslove i nastavi poslovanje u novom smjeru, uglavnom po starom nainu, samo to se poe pisati s lijeva na desno, natrag pisanje. Edhem Mulabdi je vrlo brzo nauio latinino pismo preko svog prijatelja iz rudije Emina Arapia. U Novom beharu Mulabdi e zapisati kako je narod mislio da e vabo ostati u Bosni samo dok pobere stare topove s naih gradova. Dolaskom austro-ugarske vlasti u narodu je nastala utnja, gluho doba, odbacivanje svih novotarija to ih je sa sobom donijela nova vlast. Alija Isakovi za ovaj period bosansko-hercegovake knjievnosti je

J O U R N A L

KULTURA
istakao: Toj prvoj generaciji Baagiu, Mulabdiu i ikiu treba priznati da su u vrlo munim godinama tjeskobe i obezglavljenosti muslimanskog kolektiva bili portvovani i odluni prosvjetni i drutveni borci. Najpoznatiji njihov rad je osnivanje Gajreta i slinih drutava, knjievna i usmena propaganda da Muslimani prihvate izvjesne tekovine zapadnjake civilizacije i kulture, zatim njihov lini primjer ostvarivanja onoga to su propovijedali. Nikad se nisu iskreno prigeli narodnim masama i nikada bili tumai i zastupnici njihovih istinskih ivotnih interesa i opisivai njihova ivota. Poloaj tih masa bio je muan. () Imali su do uenja nekritian stav prema drutvu, minulom turskom i ovom vapskom. Nisu spoznali koliko u njemu pate muslimanske mase, a patnje hrianske raje vjerovatno nisu ni primjeivali. Od ovih knjievnika najvie su nauile age, begovi i njihovi sinovi i keri. Muslimanska sirotinja (koja sainjava mnogo vei postotak muslimanskog kolektiva) tek neto malo. Nakon dolaska nove vlasti, Mulabdi povremeno obavlja poslove pisara u maglajskom poreskom uredu. Javlja se elja za naukovanjem na maternjem jeziku tako da mu je naobrazbu na bosanskom jeziku davao prvi biljenik u Maglaju, Jovan oki i drugi uitelji Narodne osnovne kole. Tu poinje izuavati i njemaki jezik kod Huga Jasenka, rodom iz Ogulina. Uz podrku svojih uitelja i maglajske opine koja mu je odobrila stipendiju od 10 forinti godinje, odlazi u Sarajevo s nakanom upisa na Uiteljsku kolu. U Sarajevu upoznaje Kostu Hermana koji mu omoguava stipendiju Zemaljske vlade u iznosu od 20 forinti. Te jeseni se upisuje u prvi razred Uiteljske kole, koja je bila smjetena na Bembai. godite ureuje Safet-beg Baagi, a narednih pet godina njegov urednik je bio Edhem Mulabdi. 1901. godine, u listu Nada, Mulabdi objavljuje roman Nova vremena. U tom periodu, zahvaljujui nekolicini bonjakih intelektualaca, osnovano je muslimansko drutvo Gajret. 1910. Mulabdi je premjeten u Prosvjetno odjeljenje Zemaljske vlade gdje radi godinu dana, a nakon toga je imenovan za kolskog nadzornika u sarajevskom okrugu gdje ostaje do 1917. Od 1917. do 1923. radi u upravi Muslimanske osnovne kole i Vie djevojake kole sa enskom preparandijom. Od 1923. izabran je za poslanika u Narodnu skuptinu u Beogradu, a nakon diktature kralja Aleksandra 6. sijenja 1929. prestao se kandidirati. Mulabdi je bio jedan od osnivaa bonjakog kulturnog drutva Narodna uzdanica, iji je bio predsjednik sve do 1945., dok nije prestala s djelovanjem. Od ovjeka koji je cijeli svoj ivot posvetio kuturnom i prosvjetnom osvjetavanju svog naroda, od velikog prosvjetitelja i pisca, postaje zatoenikom bezumne ideologije koja nije pratala verbalni delikt uinjen jo prije njihovog dolaska na vlast, tako da je nova vlast Mulabdia optuila 1945. i zatvorila na pet godina zatvora. Godinu dana je kaznu izdravao u kaznionici Zenica da bi mu se 1946. smilovali, pustivi ga iz pritvora, ali uskrativi mu bilo kakvu materijalnu nadoknadu, pa ak i zaraenu mirovinu. Od tada pa sve do smrti 1954. Mulabdi ivi u krajnjoj bijedi i siromatvu, uzdravan od Hamdije Kreevljakovia. Bio je rtva svog velikog cilja. Na kraju se valja prisjetiti Selimovievog promiljanja o Bonjacima i njihovoj traginoj povjesnoj sudbini. Mislim da nikad nijedna grupa ljudi u istoriji nije ostala usamljenija nego to su bosanski Muslimani. () Nisu prili tuinu, a odvojili su se od svojih. Kuda je mogao da vodi njihov istorijski put? Nikud. To je tragian bezizlaz. () Ili su s okupatorom, ali su ga mrzili jer im put nije bio isti. S ostalima nisu mogli, jer su eljeli kraj Turske Carevine i doprinosili njenom ruenju. A kraj Turske Carevine je i kraj svega to su oni bili. Razum tu nije mogao pronai rjeenje. Ostala je samo pasivnost i predavanje sudbini, pri emu je priklanjanje ili otpor Porti samo nesistematino, afektivno reagovanje. Ako se tome dodaju mrnja, osjeanje nesigurnosti, strah, bijes, ispadi Muslimana zbog nemanja pravca, i ispadi drugih prema njima zbog mrnje prema Turcima, evo Vam, ukratko, skice jednog pandemonijuma koji se zove Bosna i njeni ljudi. q

Edhem Mulabdi ostaje osam godina, predajui bosanski jezik, zemljopis i historiju. Mulabdievo ivotno opredjeljenje je bilo vezano za prosvjetno-odgojni rad s mladima i na tom polju je imao vrlo zapaenog uspjeha. U njegovoj biografiji ostat e zapisano kako je obrazovao i odgojio znaajna imena u bonjakom narodu: Muradefendiju Hajrovia, Mehmed-Ali-efendiju Dukatara, Muhamed Seid-efendiju Serdarevia, Muhamed-efendiju Zahirovia, Mustajbega Halilbaia Na mjestu urednika Bonjaka ostaje do 1894. godine. To je bio prvi list na bosanskom jeziku koji je romantino propagirao ideju bonjatva i bosanskog jezika te odanosti Bosni i Hercegovini, jedinoj domovini Bonjaka. 1893. godine Mulabdi izdaje svoju prvu zbirku pripovijedaka Rukovijet ala, te dvije godine ureuje muslimanske kalendare Bajraktar i Mearif. Poinje se javljati u listovima kolski vjesnik, Nada, Sarajevski list. Bosanska vila je objavila negativne kritike na njegovu knjigu pripovijedaka te vodi vrlo uspjenu knjievnu polemiku s autorom teksta, potpisanim pseudonimom Marko. Najznaajnije Mulabdievo djelo je roman Zeleno busenje kojeg je Matica hrvatska izdala 1898. godine. 1899. poinje slubovati u Uiteljskoj koli u Sarajevu, a od 1902. do 1910. radi kao ekonom, predava bosanskog jezika, geografije i historije u Sudakoj erijatskoj koli. Matica hrvatska objavljuje mu 1900. pripovijetke pod nazivom Na obali Bosne. Mulabdi je skupa sa Sefet-begom Baagiem, Osman Nuri Hadiem i Ademagom Meiem pokrenuo 1. svibnja 1900. godine list Behar. Prvo

61

Prosvjetno-odgojni rad
Mada je hrvatska literature tog perioda i sama bila relativno mlada i u fazi traenja i savladavanja jezinog izraaja, ipak e na Mulabdia, jo u akim danima, snano utjecati enoino i Kumiievo knjievno stvaranje pa je, nakon iitavanja djela ovih autora, znao konstatirati kako e i sam jednog dana sjesti i poeti pisati. Nakon zavrene Uiteljske kole, slubuje u Brkom, gdje ostaje godinu dana, do 1891. U to vrijeme poinje vrlo plodna suradnja s Mehmed-begom Kapetanoviem s kojim pokree list Bonjak u kojemu objavljuje svoje prve literarne priloge. 1892. u Sarajevu poinje slubovati u tek osnovanom Daru-l-mualiminu, kola za obrazovanje muallima, gdje

J O U R N A L

PRIE IZ BOSNE Legenda o Aliji

Svjetski rekorder iz Breze

Avdo Huseinovi
Kad poete iz Sarajeva prema Zenici, negdje na dvadeset i nekom kilometru, u mjestu Podlugovi (opjevanom u jednom davnom hitu Zdravka olia), doekae vas raskrsnica na kojoj putokaz pokazuje da desno moete skrenuti za Brezu, malu bosansku rudarsku kasabu, udaljenu petest kilometara od te raskrsnice. Ta Breza je poslije Drugog svjetskog rata bila centar svijeta, centar bive nam Titine drave. U toj Brezi rudnik mrkog uglja, a u rudniku blistao i Bosni slavu donio Alija. omogui rad na tri radilita i dao obavezu da e premaiti rekord uvenog sovjetskog rudara Stahanova. Prijedlog je prihvaen, a Alijina brigada je ve sutradan, 24. jula 1949. godine, poela sa obaranjem rekorda. Predsjednik komisije koja je kontrolisala rad objavio je: Alija Sirotanovi je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone ugljena (253 kolica), prebacio normu za 215%, sruio dotadanji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svjetski rekord u iskopu ugljena. Koristei Alijin metod rada, u jugoslovenskim rudnicima razvijalo se takmienje za veu produktivnost rada.

iva legenda i heroj socijalistikog rada

Za sve rudare na dunjaluku postojao je samo jedan nedostian uzor. Ime mu je bilo Alija Sirotanovi. Otkako je Bosne, rudnika i rudara nikad u jednom danu sitniji ovjek od Alije u jamu nije uao i istog dana vee ime od Alijinog iz jame nije izalo. U vrijeme kad se ugalj zvao crnim zlatom, muka djeca srednje Bosne, na pitanje ta ce biti kad porastu, odgovarala su: Rudar ko Alija. Pobijedivi sa svojim komoratima Rusa Strahanova i postigavi tom prilikom svjetski rekord u iskopu uglja, Alija je Titi u vrijeme Rezolucije Informbiroa vratio samopouzdanje i dao veliki povod za foliranje pred ostatkom svijeta. Haber iz Breze prohujao je cijelom Jugoslavijom i bio protumaen na jedino ispravan nain: Tito je pobijedio Staljina! Alija Sirotanovi je tada postao iva legenda, simbol pregalatva radnike klase, ideoloke kime reima postao je heroj socijalistikog rada. Tito mu za to nije ostao duan. Alija je tad mogao to nijedan rudar ni prije ni poslije nee moi. Jeste, ali da Alija nije dobri Bonjo. Poalio se samo da mu je mala lopata, a da mu je sve drugo potaman. Zato i danas postoji izraz lopata Alije Sirotanovia. Jedva je Aljo pristao da mu naprave novu kuu i to u rodnom selu Trtoriima kod Breze jer njegova hanuma ni po ivu glavu nije htjela na drugo mjesto, a kamoli u grad. Poslije Drugog svjetskog rata u zemljama socijalizma na inicijativu SSSR-a

Susreti s Titom
Tito je nekoliko puta primao Aliju. Vako stoji on, vako mi. On se smijei, pita svakog posebno. Doe i do mene. Meni se grlo steglo, ruke oznojile, lice ko jabuka. Gorim! Pita me kako je u kolektivu, a ja, ta u jadan, nego stisnem: Drue Tito, prvo da ti reem da te svi brezanski rudari pozdravljaju. A kad me ve pita za kolektiv i ugalj, onda da ti reem da kopamo to vie moemo!, ja jo ne zavrih, kad me Tito potapa po ramenu i nasmijei se: Kad imamo ovakav radni narod i Armiju, jai smo od svega!

62

Alija Sirotanovi pokrenute su akcije obaranja rekorda u proizvodnji neega... kopanju uglja, graenju kua, koenju trave i sl. Prvi je to u SSSR-u radio izvjesni Aleksej Stahanov, pa su njegovi sljedbenici nazvani Stahanovci. Na savjetovanju sa strunim osobljem Rudnika i kopaima, koje je odrano 23. jula 1949. godine, kopa Alija Sirotanovi je predloio da se njegovoj brigadi

J O U R N A L

Alija Sirotanovi malo prije smrti

PRIE IZ BOSNE
Po odlasku u penziju, tadanja vlast Aliji je ponudila da mu daju jednu od vila na moru, kakvih su drugovi komunisti imali irom Jadrana. Meutim, Alija je umjesto vile na nekom od jadranskih otoka uzeo Fiu, u kojem ga je unuka iz sela Trtorii vozila na lijeenje u Brezu. Alija ovjek kome je rad bio nain ivljenja, legenda, a obian ovjek, gorostas pitoma pogleda i golubijeg, ali junakog srca, koji je zauvijek obiljeio jedno vrijeme dajui herojski peat sjetnoj rudarskoj dui, umro je u 76. godini, 13. maja 1990. godine, kad se uveliko spremala agresija na njegovu Bosnu i Hercegovinu. Epilog prie o ovom heroju socijalistikog rada je kao kontrast, ali u skladu s njegovim prezimenom. Sirotanovi je umro u bijedi, zaboravljen od svih. Ipak, pria o heroju i njegovom potenju rada ostaje za sva vremena. Alija od potomaka ima samo unuku, kerku sina jedinca koji je umro krajem esdesetih godina. U Alijinoj kui u Trtoriima posljednjih 17 godina ive izbjeglice. Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime Alije Sirotanovia, a u krugu rudnika stoji njegova bista. Ta gipsana bista, pored Alijine lopate je sve ono to podsjea na Aliju i rudarska slavna vremena. U Brezi se slau da je sramota to se danas u Brezi po njemu ne zove rudnik, u kome se u dvije jame kopa najbolji mrki ugalj u bivoj Jugoslaviji. Sve je isto. Samo njega nema. Nema Sirotanovia. Alije Sirotanovia. Rijetki su koji ga se sjete. Omladina, njen vei broj, uope nije ula za njega. U udbenicima historije za Aliju mjesta nema. Stariji jo prepriavaju i proklinju devedesete. Mlai i ne pitaju... q

Mezar Alije Sirotanovia Dugo je razgovarao sa nama rudarima. Sve ga je interesovalo. Pito me drug Tito ta me je ponukalo da postanem svjetski rekorder u kopanju ugljena, a ja mu velim da sam roen u sirotinjskoj kui, da nita drugo ne znam do kopati umur. Oko druga Tita i nas okupili se Moa Pijade, Kidri i mnogi drugi. Ispred nas mnogo jela i pia, ali nama se usta uzela, nezgodno da ovjek popije, a drug Tito kae: Vidim ja da se moji rudari stide!, pa nam svojom rukom nasu... Poslije smo jo priali. Reko nam je Tito da smo mi rudari vani kao i vojska, da nam je svima teko, ali da to nee dugo trajati, ispriao je Alija u jednom od svojih intervjua. Negdje krajem sedamdesetih godina prolog stoljea, Alija je posljednji put razgovarao sa Titom. Kad ga je drug Stari upitao: Kako vidi rjeenje problema u zemlji, Alija je odgovorio: Treba radit drue Tito. Mi rudari se pozdravljamo samo sa sretno, nema drugog pozdrava, a i nema potrebe da objanjavam zbog ega, Alijine su rijei. vanja. Njegovo lice bilo je otisnuto na novanici od 20.000 jugoslovenskih dinara. Vrlo esto, ali pogreno, Aliju mijeaju sa Arifom Heraliem, livcem iz Zenice, koji se nalazi na uvenoj jugoslovenskoj novanici od 10 dinara. Andej Vajda, uveni poljski reiser je snimio antologijski film o njemu pod nazivom ovjek od mermera. Grupa Zabranjeno puenje je snimila pjesmu posveenu Aliji Sirotanoviu pod nazivom Srce, ruka i lopata. Oni koji su poznavali Sirotanovia kau da je volio sa drugovima esto popiti. Nerijetko se to znalo deavati i u pod strehama svoje kue, ena mu se zbog toga ljutila a Alija, onako veseo, samo se smijao i pjevao Ah, moj Aljo crne oi. Njegov veliki jaran je bio poznati glumac pokojni Boo Bunjevac, uz Aliju najpoznatiji stanovnik Breze svih vremena.

63

Lice s novanice
Kad danas pogledamo u retrovizor vremena shvatimo da je Alija nadivio cijelu plejadu jugoslovenskih politiara komunistikog doba, mada kao to je svojstveno Bonjacima u Bosni, i u Alijinoj Brezi se danas moe uti od nekih lokalnih nehljebovia da su i Alija i njegovi podvizi izmiljeni. Neki od njih e rei da Alija nije ni postojao. Alija Sirotanovi je, naravno, postojao. Odlikovan je Ordenom junaka socijalistikog rada prvog reda, dobio je nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odliko-

Kua Alije Sirotanovia u Trtoriima

J O U R N A L

IVJETI ISLAM Islamske teme

ena u islamu (I)

Mirza ef. Mei Uvodne napomene
Jedna od tema koja kod nemuslimana pobuuje nerazumijevanje, pa i agresivnost prema islamu je i ona o poloaju ene u muslimanskom svijetu, odnosno o njenim pravima i dunostima definiranim temeljnim islamskim vrelima. Neumorno se dokazuje da je islam vjera u kojoj je ena potpuno zanemarena i do kraja obespravljena. Ako se uzme u obzir dananji poloaj ena u nekim muslimanskim dravama, onda su u pravu oni koji ukazuju na nepostojanje elementarnih uvjeta za njen napredak, kakvi postoje u naprednim zemljama, ali ako govore o poloaju ena kakav im je namijenio Uzvieni Stvoritelj u Svojoj Objavi, asnome Kuranu, onda su potpuno u krivu. Kako bi navodno zatitili dignitet ene muslimanke, neke su europske zemlje donijele zakone o zabrani noenja burke i nikaba na javnim mjestima pod izgovorom da takva odjea podjarmljuje enu i da tako obuene muslimanke indirektno ugroavaju sigurnost graana. Za svako pojavljivanje u javnosti takvu e se enu novano kazniti s mogunou krivinog gonjenja. Kako je krenulo ubrzo bi, uslijed sve izraenije islamofobije, u zapadnim demokratskim zemljama mogli zabraniti svaki oblik islamske nonje.1 Iako islam u svojim temeljnim vrelima ne nalae eni da pokriva i lice (nikab i burka prihvaeni su iz perzijskih i bizantskih obrazaca odijevanja), svima je jasno da zabrana nikaba i burke ima svoju politiku pozadinu i da malo ili nikako ima veze sa slobodom ene na izbor. Ako emo realno prosuivati, zabranom o noenju nikaba i burke kre se temeljna prava zagarantirana Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Ovom se zabranom kre barem dva lana spomenute konvencije: lan 8. O pravu na privatni ivot i osobni identitet i lan 9. Sloboda ispovijedanja vjere i uvjerenja obredom, propovijedanjem i vrenjem vjerskih dunosti. I u nekim su muslimanskim zemljama, poput Egipta i Sirije, na univerzitetima zabranili djevojkama da se pojavljuju tako obuene. U Turskoj je ve odavno na snazi zabrana hidaba u svim javnim ustanovama. Problem je izgleda to se muslimanke svojim nainom odijevanja ne uklapaju u

64

J O U R N A L

okvire zapadno-sekularno-liberalnog svjetonazora potpunog razgoliavanja i duha i tijela i apsolutizacije individualne slobode. Muslimanke, kojima je po islamu strogo zabranjeno nedolino i izazovno oblaenje pred tuim mukarcima, treba to prije osloboditi i ne pitajui da li takav oblik slobode one zapravo uope ele.2 Problem s odijevanjem muslimanki samo je dio puno veeg problema o velikom nerazumijevanju islamskoga uenja o eni prisutnog na Zapadu due vrijeme, ali i zanemarivanja ozbiljnih moralnih anomalija koje izmeu ostalog nastaju i jaaju kao posljedica potpuno pogrenog razumijevanja i primjene slobode, osobito slobode ene. Jer, sloboda bez vjere, morala i odgovornosti za sebe i druge pogubnija je od bilo kakve poinjenosti. Ne moe ostati bez posljedica seksualna razuzdanost mladih u svijetu u kojem je zadovoljavanje putenosti postala jedina svrha ivljenja. Poetak puta ka razuzdanosti i nemoralu je nedolino oblaenje ena, bespotrebno mijeanje/osamljivanje mukaraca i ena i propast institucije braka.

ena Zapada
Do juer je u zapadno-kranskoj civilizaciji ena predstavljala objekt prezira i ni-

ega bia, a danas je kult seksualne razuzdanosti. Samo su prividno ene na Zapadu uspjele u naumu da postanu jednake mukarcima. Ta se jednakost u praksi oituje naalost u negativnom kontekstu to dugorono moe imati jako pogubne posljedice. Pod okriljem slobode i u pomami za profitom, koritenje enina tijela u komercijalne svrhe danas je na Zapadu, ali i u drugim civilizacijama, poprimila nevjerojatno domiljate oblike. Na ulici na jambo plakatima i ogromnim svjetleim monitorima veina se proizvoda iroke potronje, od prehrane do tehnike robe, reklamiraju nagim enskim tijelom. enino se bie na taj obezvrjeuje do krajnjih granica. Svakim se danom na televiziji mogu vidjeti modne revije, takmienja za miss i slini dogaaji u kojima u oi upadaju malodobne polugole djevojke i starci u prvim redovima kako, kao vukovi edni tue krvi, plaze i naslauju se, odmjeravajui ih i odve smatrajui pukim seksualnim objektima. Nije problem to im po godinama mogu biti unuke. No, problem je to je Muhammed a.s. zakonito i uz dozvolu njena oca Ebu Bekra r.a. ugovorio brak sa malodobnom Aiom r.a., iako ga s njom nije konzumirao dok nije postala punoljetna. Ugovoreni brak u to vrijeme bila je opeprihvaena injenica, s

IVJETI ISLAM
tim da djevojka u islamu ima pravo na vlastiti odabir mua. A danas se malo tko vie osvre na sveprisutnu organiziranu prostituciju u kojoj su nemali broj davateljica usluga maloljetne djevojke. ena Zapada sve vie gubi svoju temeljnu od Boga odreenu funkciju, a to je da bude majka i odgajateljica buduem narataju. ena je u islamu temelj porodice, a porodica je temelj svakog naprednog drutva. Ako ena izgubi svoju prirodnu i prvotnu misiju da bude majka i odgajateljica, cijelo je u drutvo u opasnosti. Ni u Europi i na Zapadu openito brojni feministiki pokreti nisu uspjeli enama osigurati iste uvjete zapoljavanja i iste plae kao kod mukaraca usprkos brojnim lobiranjima i poznatoj agresivnosti u kritiziranju svih onih koji kre enska prava. Jo uvijek su velike razlike, pa i u onim zemljama koje se hvale da su postigle jednakost spolova. Prema novim (ejtanskim) ivotnim standardima, slobodne su i one koje, umjesto sa muevima, brak sklapaju sa drugim enama i ine sa svojim tijelom to im je volja; pa tako slobodno mogu pobaciti zaeto dijete ili mijenjati spol bez opravdanih medicinskih razloga.3 Naalost, sve ovo vodi u moralni sunovrat civilizacije i drutava koja to potiu i zakonima omoguavaju. A ve je i previe onih zemlja koje su zakonima omoguile ono to je neprirodno i ujedno nemoralno. karci i ene, visine plae i napredovanja u drutvenoj hijerarhiji. Ali ena nikada nee postati mukarac, niti obratno. Temeljna obveza i prirodni od Boga dati dar ene je da bude majka. Mukarci nikada nee osjetiti ast kakvu majke zadobiju kada na ovaj svijet donesu ivot. Ljubav i panja majke prema djetetu ne mogu se mjeriti, a ni nadoknaditi, nikakvim pravima ene da radi i privreuje poput mukarca, iako se enama ostavlja i ta mogunost. nititi, ni mukarcu ni eni - vi ste jedni od drugih (Ali Imran, 195.). ena tek u islamu, ma to drugi mislili, dobiva astan i dostojanstva vrijedan poloaj. Kuran je vie titi nego mukarce, ako ve uvjetno razdvajamo prava i dunosti mukaraca i ena. Islam naglaava eninu duu, a ne tijelo. Ona je voljena, potovana i njena se ast u islamu brani svim sredstvima, pa i vlastitim ivotom. Ona je prava gospodarica muslimanskog doma. Dennet (Raj) je pod majinskim nogama, od malena se ue djeca izreci Muhammeda a.s., posebno djeaci, i u njihovim umovima se razvija svijest o svetosti ene kroz majku koja ih je Allahovom voljom donijela na ovaj svijet, u mukama ih raala i dojila i ije je zdravlje trpjelo: Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, iz slabosti u slabost i doji ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. (Lukman, 14.). Ako djeca zavole na pravi nain svoju majku, a to im je sveta dunost, sutra e kada odrastu i ojaaju isto tako potivati i titi svoju sestru, enu i ker. Najbolji su muslimani oni koji su najbolji prema svojim suprugama, pouava nas Poslanik islama Muhammed a.s. u jednoj od svojih izreka, kada govori o uzornim vjernicima. Takav status ena je, ne zaboravimo, u islamu zadobila u 7. stoljeu kada se u drugim kulturama, pa i religijama nije uope smatrala ljudskim biem. U svome oprotajnom govoru, na prvom i posljednjem hodoau, izreenom pred 100.000 novih muslimana, Muhammed a.s. je naglasio nekoliko stvari vanih za opstojnost i napredak islamske zajednice, a jedno od presudnih je potivanje prava ene muslimanke. Evo to je tom prilikom Boji Poslanik a.s. kazao: Brao, vi imate prava i dunosti prema vaim enama, a one imaju prava i dunosti prema vama. One ne smiju dopustiti nikome od vas da stupi u vau postelju, niti smiju dopustiti da bez vaeg pristanka uu u vau kuu one koji ne volite; one ne smiju poiniti sramotno djelo. Ako to uine, Bog vam nalae da ih ukorite, da ih udaljite iz svoje postelje i da ih kaznite, ali ne suvie grubo. Ako se one budu uzdravale toga i vama se pokoravale, na vama je da se brinete o njima u svemu prema dobrom obiaju. A ja vam nalaem da dobro postupate sa enama, jer one se nalaze kod vas kao amanet Boji. Doputeno van je da uivate njihova tijela, po Bojoj rijei. Bojte se Boga, u onome to se tie vaih supruga, ja vam nalaem da lijepo postupate s njima. Pazite! Jeste li uli moju poruku! O, Boe budi mi svjedok. Znamo dobro kakav je ena imala status u Srednjem vijeku u Europi, kada su tisue

ena u temeljnim islamskim vrelima

Islam je u svojim izvorima Kuranu asnom i njegovom najvanijem tumau Sunnetu, ivotnoj praksi plemenitog Poslanika islama Muhammeda a.s., jo prije 14 stoljea tono i precizno odredio prava i dunosti razliitih kategorija ljudi, pa tako i posebna prava i dunosti mukaraca i ene odnosno mua i supruge na koje islam gleda kao na dvije polutke jednoga tijela. Vi ste njihova odjea, a one su odjea vaa (El-Bekara, 187), poruuje Kuran o meusobnoj nadopunjivosti i meuovisnosti mua i ene. Cijelo jedno kuransko poglavlje nazvano je ene. To poglavlje zapoinje sljedeim ajetom (reenicom): O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi. (En-Nisa, 1). Posebnim ajetima o eni Kuran je u to vrijeme donio revoluciju bez presedana kada je u pitanju zatita ene. ena u islamu konano postaje i ostaje ono to je uvijek i bila: ljudsko bie. Osim to je eni posvetio jedno due poglavlje, Allah d.. o eni na puno mjesta govori s istim tonom kao o mukarcu: I Gospodar njihov im se odazva: Nijednom trudbeniku izmeu vas trud njegov neu po-

65

Razliiti, ali ravnopravni

Islam ne nudi slobodu eni kakva im se nudi na Zapadu. U islamu i ena i mukarac su istinski slobodni i istinski ravnopravni ako su svoj ivot podredili svome Stvoritelju, Allahu d.. A kada govorimo o jednakosti spolova, ena i mukarac ni po/u prirodi, ni fiziki ni psihiki, nisu isto i nikada nee biti. Oni su blago razliiti, kako kae jedan islamski uenjak, ali/i u potpunosti ovisni jedno o drugom. Svaki je rod cjelovito ljudsko bie u koje je Allah d.. udahnuo besmrtnu duu. Mogu imati isti poloaj, ali razliite zadae, kao to imaju istu vrijednost kod Allaha d.. i iste religijske odgovornosti, ali razliite uloge u ivotu shodno njihovim razliitim psihofizikim sposobnostima. I ne poelite ono ime je Allah neke od vas odlikovao. Mukarcima pripada nagrada za ono to oni urade, a enama nagrada za ono to one urade. I Allaha iz izoblja Njegova molite. - Allah, zaista, sva dobro zna! (ene, 32). Treba li uope spominjati da mukarac ne moe roditi, niti ena oploditi samu sebe. Jednaki mogu biti u pogledu jednakih ansi za posao kojeg mogu obavljati i mu-

J O U R N A L

IVJETI ISLAM
ena stradale na lomai pod optubom da su vjetice, a pravo glasa i samostalnog odluivanja u takozvanom civiliziranom dijelu svijeta dobila je tek poetkom 20. stoljea. U Francuskoj, zemlji roenja demokratskih procesa, ena je tek poetkom 20. stoljea mogla raspolagati slobodno svojom imovinom, a u Italiji je tek krajem 20. stoljea dobila pravo na razvod braka. U vicarskoj, uzornoj demokraciji, ena je dobila pravo glasa na izborima tek 1971. godine. Islam nikada nije imao problema sa davanjem priroenih prava enama, pa i pravo na razvrgavanje braka, ako za to postoje opravdani razlozi niti su muslimani u 14 stoljea povijesti islama imali problema s definiranjem prirode enina bia. Od kako je poela objava posljednje Boje Poruke ovjeanstvu, Kurana asnoga, plemenitom Poslaniku Muhammedu a.s., poeo se i mijenjati odnos prema eni u arapskom drutvu u kojem je njenim ivotom, kao najobinijom stvari, raspolagao mukarac. Kakvu je Kuran izazvao revoluciju duha i ljudskoga prije svega mukoga uma i kakve je pozitivne promjene donio, to je jasni argument o njegovom Boanskom porijeklu, najbolji je dokaz usporedba poloaja ene prije kuranske Objave i nakon objave islama. ljava da se itko poigrava sa au jedne ene i tako potie nemoral i nered u drutvu.

Odgovornost mukih da skrbe o enama

Odreeni kuranski ajeti, koji definiraju enin poloaj u porodici i drutvu i izazivaju kontroverze na Zapadu, moraju se razumijevati i u kontekstu tadanjeg arapskog drutva i openito muko-enskih zaduenja. Kada je u pitanju imetak i nasljeivanje Kuran odreuje da mukarc (sin) ima naslijediti koliko dvije ene (keri) upravo iz razloga to je mukarac u islamu odgovoran u potpunosti skrbiti o svojoj supruzi i djeci, a to podrazumijeva da ena uope nije duna materijalno uestvovati u podizanju porodice. ak ena (uvjetno) nije duna hraniti ni vlastito dijete, nego je otac duan da nae i plati dojilju za njihovo dijete. S druge strane, to je i odgovor na pitanje zato Kuran govori da mukarac ima jedan stupanj prednosti nad enom: Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato to oni troe imetke svoje. Zbog toga su estite ene poslune i za vrijeme muevljeva odsustva vode brigu o onome o emu trebaju brigu voditi, jer i Allah njih titi... Uz sve navedeno ponovno naglaavamo da je islam eni osigurao prava da samostalno a to znai neovisno od svoga mua, oca, brata ili sina, raspolae svojim imetkom. Jasno da je dogovor u braku oko sve ga pa i oko prihoda najpoeljnije za sretan i stabilan ivot mua i ene. Islam nalae mukarcu da se brine i skrbi o eni i uvijek bude njen zatitnik. Od muslimana mukarca se oekuje ljubav, samilost prema eni muslimanki, jer time pokazuje/dokazuje svoju vjeru. (...) q Nastavlja se...

66

ena prije poetka Objave Kurana

Arapski obiaji su uvijek zahtijevali da ene ne smiju imati javnu ulogu u religijskim ili politikim aktivnostima. Takoer je bila iroko rasprostranjena misao o nadmoi mukaraca nad enama u svim podrujima. Muhammed a.s. je tu misao promijenio, tvrdei da su mukarci i ene pred Bogom jednaki u svakom pogledu. Rijetki su bili sluajevi da su ene u arapskom (dahilijjetskom) drutvu mogle slobodno raspolagati svojim ivotom i imovinom kao to je to Hadida, r.a., Muhammedova a.s. supruga. Ubijanje, tonije zakopavanje tek roene enske djece bila je esta pojava. Postalo je prihvatljivo da ensko dijete donosi samo sramotu i bijedu. Oevi nisu mogli podnijeti da im keri doive ponienja koja su osobno svjedoili, pa su ih po roenju odmah ubijali ili su ih prodavali kao roblje. Evo to o tome Kuran kae: I kad se nekome od njih javi da mu se rodila ki, lice mu potamni i postaje potiten, krije se od ljudi zbog nesree koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadri ili da je u zemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju! (En-Nahl, 58 -59.). Mukarac se mogao razvesti bez razloga i ostaviti enu bez iega. Nije postojalo ogranienje u broju supruga koje je mukarac mogao imati, ni pravila kako bi se pre-

J O U R N A L

ma njima trebao odnositi. Bilo je sluajeva da otac ili brat svoju ker, odnosno sestru proda kao suprugu ili robinju drugom mukarcu/muu, a ovaj, ako ne bi zadovoljila njegove ukuse, dalje bi je prodavao drugom mukarcu. Kod predislamskih Arapa ena ni u kojem sluaju nije mogla potraiti pravdu u sporu sa mukarcem, a kao udovica nije imala pravo izbora da to i ostane ili se (pre)uda za novog mua. Muki lanovi mueve porodice odreivali su njenu sudbinu. Islam prekida s tom gnusnom praksom i eni daje ast kakvu u to vrijeme ni u jednom drutvu nije imala. Allah d.. objavljuje: O vjernici, zabranjuje vam se da ene kao stvari nasljeujete, preko volje njihove, i da im tekoe priinjavate, s namjerom da neto od onoga to ste im darovali prisvojite, osim ako budu oito zgrijeile. S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao. (ene, 19). A Muhammed a.s. u jednoj od svojih izreka je kazao: Tko me se rode tri keri pa ih odgoji u islamu to mu je zatita od dehennemske vatre (pakla). ensko dijete donosi blagoslov u porodicu. (Hadis). Objavom Kurana vrijednost ivota mukaraca i ene su potpuno izjednaavaju. ena dobiva pravo da izabere mua i s njom se vie ne moe raspolagati kao sa kakvom robom. Sav imetak kojeg donese u brak od sada je njeno osobno vlasnitvo i mu moe s njim raspolagati samo uz dozvolu supruge. To je bila prava revolucija enskih prava na koja su ene u ostatku svijeta morale ekati vie od 1.300 godina. enu je od sada titio zakon, Boanski Zakon, bilo u okvirima braka, bilo izvan njega. Posebno se titi ast i dostojanstvo ene od mukih optubi za nemoral. Ako bi muki optuio enu za nemoral, a to ne dokae i to sa etiri svjedoka njega se po islamskim propisima strogo kanjava, javno sa 80 udaraca biem. One koji okrive potene ene, a ne dokau to s etiri svjedoka, sa osamdeset udara bia izbiujte i nikada vie svjedoenje njihovo ne primajte; to su neasni ljudi. (En Nur, 4). Za neke strogo i nezamislivo u dananjem svijetu seksualne raskalaenosti, no islam ne dozvo-

Biljeke:
U Francuskoj je ve zabranjen hidab muslimankama u svim javnim ustanovama. I u ovom sluaju nemuslimani spaavaju muslimane od islama. 2 Slobodne su, valjda, i sva prava uivaju one koje manje imaju odjee na sebi, osobito za vrijeme ljetnih vruina, i koje svoje ari, koje ih ine enom, mogu drugim mukarcima javno pokazivati, pa ak mogu, ako to poele, prodavati i svoje tijelo. Svima je jasno da tako obuene muslimanke u najmanju ruku smetaju i iritiraju nemuslimane, ali naalost i neke muslimane koji uope ne razumijevaju vrijednost i vanost hidaba, pa i ne pokuavaju razgovarati sa svojim suprugama i kerima o nunosti hidaba. 3 Po islamu jedino se hemofroditu, djetetu roenom sa dva spola, tonije splovila, moe operacijom ukloniti jedan spol.
1

POVRATAK U BUDUNOST Islamska psihologija

ovjek s kraja grada

Edin Tule
U Kuranu - kao i u dobrom filmu - sve ima svoje znaenje. U kvalitetnom filmu iz svakog detalja vrve poruke i smjernice koje rasvjetljavaju razliite aspekte odreenog mjesta, vremena i radnje. Vrijeme ianja kose, nain jedenja odreene hrane, trenutak silaska niz stepenice, vrsta ljubimca u kui nisu samo dekorativni elementi za popunjavanje odreene minutae, nego uvijek imaju svoj dublji smisao. U scenariju iji je autor Allah stvari su, naravno, suptilnije i znaajnije. Pogledajmo sljedeu scenu: I doe ovjek s najudaljenijeg kraja grada trei. Ree: O Musa! Uistinu, velikani o tebi odluuju da te ubiju, zato izlazi. Uistinu ja sam ti od savjetnika. (El-Kasas: 20) Prije nego to priemo analizi prethodne scene, potrebno je opisati ono to joj je neposredno prethodilo. Musa, a.s., iako jo mladi u stasavanju, bio je prepoznat u svom krugu kretanja kao reformator, tj. netko tko vri aktivnu ulogu u drutvu, priskaui drugim ljudima u pomo. Kuran ilustruje nekoliko njegovih intervencija u meuljudskim sporovima od kojih je u jednoj primijenio malo vie sile, te nesretnim sluajem usmrtio osobu.1 Sama injenica da se Musa, a.s., kao pojedinac koji nije predstavljao zvaninu vlast niti njene organe, esto nalazio u situacijama da rjeava razliite ljudske sporove govori da tadanja vlast nije imala (nije htjela da ima) sveobuhavatan niti dugoroan program brige za prava i potrebe, strahove i probleme, kako pojedinca tako i cijelog drutva. Drugim rijeima, vladajua elita je crpila svoju mo i neprikosnovenost iz nesloge, podjela i zavaenosti svojih podanika, a koje bi razliitim mehanizmima poticala, kreirajui vjetake probleme koji su se mogli rijeiti samo insititucionalno. tovie, faraon je kao eklatantan primjer egocentrinog dikatatora zabiljeen po spremnosti da hladnokrvno eliminira cijelu generaciju muke djece i to samo na bazi straha od detronizacije nagovijetene jednim snom. Taj tip destruktivnog uma olahko stasava u klaustrofobinim duhovno-intelektualnim sredinama, te je iskuenje i modernom vremenu. Samim tim to je Uzvieni

67

Svjedok u Knjizi ovjekovjeio nain funkcioniranja takvog uma, dovoljan je razlog da se povuku odreene paralele.

Anatomija diktatorskog uma i njegove varijacije

Faraon se u zemlji bio ponio i stanovnike njezine na stranke bio izdijelio; jedne je tlaio, muku im djecu klao, a ensku u ivotu ostavljao, doista je smutljivac bio. (El-Kasas: 4) U prethodnom ajetu Allah, d.., slika anatomiju diktatorskog uma istiui: a) oholost2 na prvom mjestu, a koja je rezultat nerealnog vienja sebe, dok je ta nerealnost bazirana na podilaenju i laskanju bliih saradnika bez karaktera, ali i bez odgovornosti spram osobe koju nepravedno diu u opasne visine.3 Dikta-

torski um kao takav je proizveden nespremnou vlasnika tog uma na konstruktivno neslaganje s ljudima drugaijih uvjerenja i sladunjavom linom potrebom za laskanjem i podilaenjem odanih podanika koja je dostigla nivo ovisnosti; b) ciljano kreiranje, tj. direktno ili indirektno poticanje vjetakih podjela meu podanicima iz straha od njihove snage koju bi podrazumijevala njihova sloga i jedinstvenost. Nakon podjele ljudi na stranke/grupe minimizirana je njihova mo u borbi protiv odreenog nepravednog drutveno-politikog sistema, dok je eliminacija pojedinaca ili grupa koje svojim idejama mogu ugroziti neprikosnovenost oholih autoriteta, te argumentovano ukazati na njihove propuste olakana;

J O U R N A L

POVRATAK U BUDUNOST
c) i trei, neminovni element diktatorskog mentalnog sklopa je eliminacija konkurencije u stasavanju, kako Stvoritelj kae: ...muku im djecu klao, a ensku u ivotu ostavljao.... Moderni diktatori razliitih profila i utjecaja potencionalne detronizatore/ konkurente eliminiraju istim, ali i suptilnijim metodama. Kao to smo vidjeli, fizika likvidacija proceduralno dolazi na kraju, a prije toga slijede razne metode institucionalnog ikaniranja i eliminiranja. U kontekstu modernog vremena to moe biti sistematsko oteavanje integracije u matina drutva svrenicima razliitih svjetski priznatih univerziteta i to kroz nametnute apsurdno skupe nostrifikacije marljivo steenih svjetskih diploma. Najalosniji dio je da te svjetski priznate diplome (koje nailaze na otvorena vrata u cijelom naprednom svijetu) moraju doi pod urokljive oi organa zaostalog lokalnog ministarstva obrazovanja koje uiva apsurdno smijean rejting u svjetskom obrazovanju, to, naravno, dovodi do nepovratnog odljeva umova koji svojim znanjem i konkurentnou mogu ugroziti krute i privatno-interesne ivotne predstave inferiornih mini-diktatora. Drugi, nita manje aktuelan nain klanja djece, momaka i djevojaka4 je eliminacija velikog broja svrenika razliitih islamskih svjetskih univerziteta od strane klaustrofobine lokalne vjerske zajednice i to kroz uvjetovanje da imaju jedan dio obrazovanja zavren kod kue, a ne u inostranstvu (lokalne medrese, npr.). Na taj nain vjerske institucije i autoriteti bezono anuliraju mukotrpan trud, rad, godine rtve i samoodricanja djece pripadnika svoga stada o kojem bi trebali voditi cjelokupnu brigu. I to je samo jedan od vjetakih naina stvaranja satanizirane vjerske opozicije, dijeljenja ljudi u stranke/grupe na bazi dekorativnih detalja, te njihove zloupotrebe u dnevno-politike svrhe (npr. skretanjem panje s vlastite neuinkovitosti) i jeftinog ubiranja poena.5 Razlika izmeu razvijenih zemalja dananjeg vremena i drava koje su na rubu siromatva lei u uspjehu prvih da ponude svojim graanima jednake anse u kojima e svako moi zadovoljiti vlastiti osjeaj bitnosti i korisnosti. Dok jedni uspjeno recikliraju otpatke, pravei od njih ekoloka naselja, drugi od potpuno neupotrijebljenih i neiskoritenih mladih ljudi prave drutveni otpad.6 Sve vrste dikatatura, bez obzira na mjesto, vrijeme ili koliinu politike moi, ne libe se ugroziti svoje neistomiljenike i zbrisati/skloniti ih s drutvene scene, sluei se insceniranim hajkama baziranim na iznuenim povodima. upozori poznanika o politikoj odluci (smrtnoj presudi) koju je donijela vlast. Odlino poznajui vrstu politike tiranije svoga vremena, te imajui u vidu sve konsekvence koje bi neumoljivo pratile pojedince ili grupe suprotstavljene odlukama vladajue klase, ovaj hrabri ovjek je mogao ostati kod kue hranei ribice, tepajui svome papagaju, dvolino oplakujui netaktinost mladog buntovnika bez razloga, ili se jednostavno molei za neka bolja vremena. Meutim, on je donio munjevitu odluku rizikujui sve: od drutvenog statusa, porodice, pa do vlastitog ivota, a Uzvieni Svjedok nam to precizno prenosi: I doe ovjek s najudaljenijeg kraja grada trei.... Poto se radilo o vremenskoj oskudici prouzrokovanoj brzinom rekacije vladajue klike, na junak je donio brzu odluku o naputanju vlastite zone komfora, te trei krenuo s informacijom koje je spasila ivot jednom od pet najutjecajnijih Allahovih poslanika u cijeloj ljudskoj historiji.7

Organizirani sistem i pojedinci

Jedan od takvih iznuenih povoda koji je direktni rezultat nepostojanja institucionalizacije konflikata, za koju je odgovorna niko drugi do vlast i razni autoriteti, jeste i neoprezna intervencija jednog mladog revolucionara u stasavanju (Musaa, a.s.), a koju je zlurada vlast doekala munjevitom presudom. Meutim, zluradoj izvrnoj vlasti je jedan ovjek pomrsio raune: I doe ovjek s najudaljenijeg kraja grada trei. Ree: O Musa! Uistinu, velikani o tebi odluuju da te ubiju, zato izlazi. Uistinu ja sam ti od savjetnika. (El-Kasas: 20) O ovom ovjeku sa najudaljenijeg kraja grada klasini komentatori su izrekli razliita miljenja, razilazei se oko njegovog imena (npr. emaan ili emuun), svjetonazora (da li je bio vjernik ili nevjernik), pripadnosti Musaovoj ili faraonovoj porodici, itd. Meutim, neosporno je da je pomenuti ovjek pravovremeno doao s informacijom koja je Musau, a.s., spasila ivot. Zanimljiv detalj iz prethodne scene je jasno isticanje da je taj ovjek doao iz najudaljenijeg kraja grada. Ta injenica nam otvara pogled na nove dimenzije cijele scene, bacajui svjetlo na neke Musaove navike. ovjek koji je spasio ivot Musau, a.s., kretao se u sasvim drugom dijelu grada, te imao pristup zakonodavnim i izvrnim sjednicama gdje je odluivano o pojedinanim i kolektivnim sudbinama ljudi. Ree: O Musa! Uistinu, velikani o tebi odluuju da te ubiju... Njegovo oslovljavanje Musaa, a.s., linim imenom i Musaovo, a.s., prihvatanje savjeta da napusti grad govori nam da su se njih dvojica od ranije poznavala, uzimajui u obzir da ovjek ne uzima tek tako savjete na ulicama od nepozantih ljudi. Musa, a.s., je bio ovjek iroke lepeze kontakata s najrazliitijih ljudskim profilima, a na koje je uspijevao ostaviti jak i pozitivan utisak. Kako drugaije objasniti spremnost ovjeka kojeg se nije direktno ticala sudbina ovog mladia (Musaa, a.s.) da napusti sav svoj komfor, te dotri bezglavo prije faraonovog odreda za likvidaciju, birajui preicu, i

Ponavljanje historije
Izuzetno je zanimljivo da se u Kuranu spominje jedan drugi ovjek s najudaljenijeg kraja grada koji isto tako, poput Musaovog, a.s., savjetnika, dolazi trei u pomo dvojici drugih poslanika iji su ivoti bili ugroeni od strane rulje razbjenjele predloenim novim ivotnim zakonima. I doe sa najudaljenijeg kraja grada ovjek trei. Ree: O narode moj! Slijedite izaslanike... (JaSin: 20) Indikativno je da se u Kuranu ponovo, iako se radi o sasvim novom kontekstu, istie udaljenost prebivalita ili polazne take s koje kree trei jo jedan volonter zauzimajui stranu malobrojnijih (dvojice poslanika) i rtvuje svoj ivot. ovjek s kraja grada iz poglavlja ElKasas i ovjek s kraja grada iz poglavlja Ja-Sin su primjeri na kojima Stvoritelj ilustrira: a) vanost munjevitog djelovanja; b) bitnost zauzimanja jasnih, karakternih i odlunih stavova u odnosu na predstavnike dobra i zla svakog mjesta i vremena; c) nunost irokog spektra kontakata s ljudima razliitih profesija i prebivalinih zona, poto dugoronu brigu o svim aspektima drutva mogu povesti samo sihronizovani timovi razliitih ljudi; d) potreba prevaljivanja dueg puta u ime viih ciljeva;

68

J O U R N A L

POVRATAK U BUDUNOST
e) korisnost poznavanja ljudi s pristupom miljeu zakonodavno-izvrne vlasti; f) obaveznost uzimanja savjeta od ljudi s razliitim takama posmatranja stvarnosti; g) jedna hrabra ivotna odluka trajnija je od cijelog vijeka ljigavog ivota.

Rizik i procjena momenta

Moda je najupeatljivija poruka u prii o ovjeku s kraja grada sadrana u istaknutom konceptu rizika koji po svojoj prirodi zanemaruje pasivizirajuu proraunatost8, a kojoj zduno pribjegavaju ljudi bez ideala, prebrzo kapitulirajui pred izazovima ivota. Nai junaci s kraja grada su mogli predvidjeti da e im to jedno neproraunato djelo ugroziti sve to su ostvarili do tada, ali im je bilo vanije da osjete radost zbog (pokuaja) spaavanja jednog ivota. Bila im je milija slast hrabrog suprotstavljanja i prkosa nasilnicima od svega to su ostvarili do tada.9 Uspomena na jedan hrabar potez ljepa je od svih poklona ivota koji su nam stigli bez rizika. Mnogi uspjeni poslovni ljudi svjedoe da svaka temeljitija analiza opravdanosti ulaska u neki biznis jasno govori da se on ne isplati jer je rizik od neuspjeha vei od ansi za uspjeh. Osoba koja matematiki izrauna sve mogue negativne posljedice koje se mogu izroditi stupanjem u brak nee nikad zasnovati porodicu. rtvujui figuru na ahovskoj tabli mi riskiramo da budemo nadvladani brojnou protivnikih figura. Meutim, sama naa spremnost na rizik nas ini bogatijima u odnosu na protivnike koji nisu spremni na to jer su paralizovani strahom od gubitka, a samim tim plaljivi, tromi u pokretima, bezlini i bezidejni. Rizik nas prvenstveno obogauje potrebnim dozama adrenalina koji aktivira cijelo nae bie.10 Ljudi koji prevaljuju velike prostorne daljine urei, s ciljem pomoi, spasenja ili irenja vidika kod drugih, grade sebi svijetlo mjesto u ljudskoj historiji. Ima li ljepeg zadatka od priskakanja u pomo bespomonima koje ugroavaju neumoljivi ivotni valovi ljudskog nerazumijevanja i nepravde? Naravno, ne raunajui tepanje papagaju. q

Biljeke:
I on ue u grad neopaen od stanovnika njegovih i u njemu zatee dvojicu ljudi kako se tuku, jedan je pripadao njegovu, a drugi neprijateljskom narodu, pa ga zovnu u pomo onaj iz njegova naroda protiv onog iz neprijateljskog naroda, i Musa ga udari akom i - usmrti... (El-Kasas: 15).
1

Arogantno i nadmeno ponaanje nikad ne reflektuje neki vid nadsamopouzdanja nego je uvijek odraz skrivenog osjeaja inferiornosti, tj. potrebe pojedinca ili ustanove da kroz gordo i nadmeno ponaanje dri druge ljudi na distanci poto su vlastiti autoritet izgradili na blefu ili lanim vrijednostima. Istinski kvalitetni ljudi ili institucije su lahko dostupni i jednostavni poto nemaju rupa koje moraju prikrivati. Lav je jednostavan u svojoj kretnji i nikad se ne pretvara jer ima dovoljnu snagu na koju se moe osloniti. Za razliku od nekih ribica ili ptiica koje, usljed mnotva slabosti, kad osjete ugroenost koriste razliite forme nadmenog paradiranja koje ima funkciju blefa. 3 Nae bh-drutvo obiluje ljudima opisanog mentaliteta. Od politiara kojima poltronski tepaju sa doktore do polupismenih biznismena s oskudnim srednjokolskim obrazovanjem koje njihovi uposlenici ozbiljno oslovljavaju, bez trunke ironije ili podsmijeha, s ekselencijo, do minornih direktora kojima njihovi podreeni podilaze laskavim titulama profesore ili efendija, te se usiljeno smijui i beskarakterno cerekajui primitivnim dosjetkama i alama svojih nadreenih nesavjesno im stvarajui iluzoran osjeaj kvalitete zarad linih beneficija. 4 Stvoritelj istie da je diktatorski sistem Musaovog, a.s, vremena eliminirao samo mukarce, ostavljajui u ivotu ene, a to je i razumljivo poto su ene toga vremena bile daleko od samosvjesnosti i veih intelektualnih dometa, lahko su kontrolisane, te nisu diktatorima tog vremena ni u snu predstavljale moguu opasnost. Moderno vrijeme obiluje samosvjesnim enama iji misaoni dometi premauju kahve, keranje, odijevanje, flert i tra, te se kao takve sistematski kolju, poput pripadnika vlastite vrste mukoga spola. 5 Jasno je da se u mladim umovima mogu nai neke nerazraene ili mrtve ideje, s tim da se njima treba prii roditeljski, a ne iskljuivo maehinski, kao to je sluaj u domaoj praksi. 6 Drave s maehinskim odnosom prema svojim graanima, tj. vjerske institucije s kalkulatorskim odnosom prema svojim vjernicima u nemilosrdnim uvjetima kakvi su bonjaki imaju dugu tradiciju rtvovanja odreenog broja vlastitih sinova zarad nekoliko momenata blagonaklonosti razliitih centara moi. Racionalizacija koja stoji iza te vrste r2

tve glasi: ivimo na prostoru koji je okruen s 400 milijuna krana i kao muslimani moemo biti pojedeni za jedan doruak u Beu, Washingtonu ili Briselu, te nam kao instituciji koja deklarativno vodi brigu o svim Bonjacima ne preostaje nita drugo do da koketiramo s razliitim vlastima i centrima, pa i da krane preplaene razliitim oblicima islamskog buenja uspokojimo serviranjem na pladnju odreenog broja probuenih/zblahnutih muslimanskih glava, te udovoljimo porivima naeg zabrinutog okruenja. Otud se moe uti vapaj odreenih vjerskih slubenika/autoriteta koji pozivaju sekularnu policiju i dravnu sigurnost da dou pomesti ono to oni nisu znali (htjeli) upotrijebiti i usmjeriti. 7 Musa, a.s., je, naravno, posluao taj savjet i povukao se van dometa faraonove vlasti, uei tajne reformatorskog djelovanja kao i podrobnije shvatanje drutveno-politikih procesa od razliitih mudraca (npr. uajb, a.s., Hidr itd.), te kroz vlastito iskustvo i to cijelu narednu deceniju. Jedna ahovska mudrost kae: Nijedan velemajstor nije dobio partiju aha konstantno napadajui, nego se u odreenom momentu morao povui s ciljem sticanja prednosti. Dok prepoznavanje momenta povlaenja podrazumijeva poznavanje geostratekih injenica, faza razliitih drutvenih tokova, politikih procesa, a najvie vlastitih slabosti. 8 Ta pasivizirajua proraunatost se, uglavnom, aktivira poput zloudnog implantata u naem organizmu onog momenta kad zasnujemo porodice, dobijemo potomstvo i razvijemo prve vee ivotne ljubavi koje neko ili neto moe ugroziti. Pokaite mi roditelja koji nee pristati na neki nekreativan, mizeran ili prljav posao nakon to mu roeno dijete tugaljivo i bespomono ponovi kako je gladno ili kako mu jesenje kie kvase unutranjost dotrajalih cipela. 9 Stvoritelj nam slika dubinu razmiljanja i veliinu srca ovjeka s kraja grada nakon to ga je njegov narod ubio: I rei e se: Ui u dennet! - a on e rei: Kamo sree da narod moj zna zato mi je Gospodar moj oprostio i lijep mi prijem priredio! (Ja-Sin: 26-27). 10 Ovdje, naravno, nije rije o nepotrebnom riziku zaplovljavanja jahtom u uzburkano more, niti o riziku preticanja vozila na nepreglednoj krivini ili utrkivanju jednosmjernom ulicom nou s ugaenim svjetlima i tome slino.

69

J O U R N A L

DIJALOG CIVILIZACIJA Ramazanske poruke i pouke

Ramazan i post
Alem ef. Crnki
Doao vam je ramazan. To je mjesec Allahovog blagoslova. Allah vas u njemu uva, sputa vam Svoju milost, brie vam grijehe i usliava vam dove. Allah vas gleda kako se natjeete u ramazanu i ponosi se s vama pred melekima. Dajite sve od sebe da kod vas Allah vidi samo dobro. Doista je nesretan onaj tko bude uskraen Allahove milosti u ovome mjesecu! (hadis prenosi Taberani) Ramazan arapski ramadan; deveti mjesec hidretske godine ima bogatu etimologiju i simbolina znaenja. O etimologiji rijei ramadan prisutna su tri miljenja. Prvo miljenje je da je ramazan dobio ime po tome to posta oedni i osjea estinu vruine (jermudu saimu). Drugo miljenje je da je ramazan dobio ime zato to se u tom mjesecu ponajvie sagorijevaju ili pre grijesi zbog dobrih djela (turemmedu fihi ez-zunub). Kao dokaz ovome stavu citira se i hadis Allahovog poslanika, s.a., u kome se kae: Ramadan je nazvan tako jer on spaljuje grijehe Allahovih robova. (er-Razi, etTefsirul-kebir, V, 91) Tree miljenje po kojem se prilikom davanja imena ovom mjesecu desila jaka vruina (ar. remda), pa je tako ovaj mjesec i dobio naziv ramadan, tj. mjesec vruine. Menavi prenosi od El-Talikanija da je u svom djelu Hazairu-l-Kuds naveo 60 imena ramazanu. evkani citira El-Maverdija da je rekao kako se ramazan u prijeislamskom periodu nazivao natik. Za vrijeme Poslanikovog ivota mjesec ramazan su zvali el-merzuk, tj. onaj koji donosi opskrbu. Ramazan u izvornom jeziku ima pet slova-harfova, koja prema islamskom uenjaku Abdulhalimu el-Kiku, simboliziraju sljedeih pet znaenja: -ra-Rahmet (milost), koja se posebno izraava u mjesecu ramazanu. Ramazan je posebno mjesec Boije Milosti (rahmeta). Jedno od lijepih Bojih imena je Milost (rahmet); -ma-Magfiret (oprost grijeha). Ramazan predstavlja najbolju priliku u godini za traenje oprosta od Uzvienog na osnovu hadisa: Tko isposti Ramazan, sa vrstim imanom (vjerom), nadajui se sa-

70

J O U R N A L

mo Allahovoj nagradi, bie mu oproteni grijesi koje je prije uinio! (Buharija); -da-Daman, ili jamac ulaska u Dennet. Ramazan je mjesec u kojem se otvaraju dennetska vrata na osnovu hadisa: Kada doe Ramazan, otvaraju se dennetska vrata, zatvaraju dehennemska i ejtani se veu u okove! (Buharija). Svako dobro djelo u Ramazanu se viestruko nagrauje to je izuzetna prilika da se zaradi Dennet. -Aa-Eman-sigurnost od vatre. Ramazan je mjesec u kojem se i oni koji su zaradili dehennem oslobaaju od dehennemskke vatre (ukoliko se iskreno i skrueno pokaju) na osnovu hadisa: Post je tit-brana kojim se rob titi od vatre. -Nun-nurullah- Allahovo svjetlo. Ramazan je mjesec u kojem Allahov nur osvjetljava vjernike kue u kojima se ustaje na sehur i u kojima sve mirie na ramazanski ugoaj i ambijent.

Sukcesivnost propisivanja posta

O vjernici, propisan vam je post... (Kuran) Abdullah ibn Abbas, r.a. kae: Kada uje Allahov poziv sa rijeima O vjerni-

ci dobro pazi ta slijedi, jer e nakon toga uslijediti neko dobro koje se nareuje ili zlo koje se zabranjuje. Kao i veina islamskih propisa post je propisan poslije Hidre, u Medini. Budui da je odvikavanje od navika i prohtjeva jedna od najteih stvari, post je propisan tek poslije Hidre onda kada se u duama ljudi uvrstila vjera u Allaha Jednoga i Jedinoga i namaz i kada su ljudi svikli pokoravati se kuranskim odredbama. Tako se na post prelo postepeno. Post kao propis je proao kroz dvije etape: u prvoj etapi osoba koja je bila duna postiti i koja je u mogunosti imala je pravo izbora da posti, to je bolje, ili da ne posti, ali da plaa fidju u vidu hranjenja jednog siromaha. Tako su oni koji su htjeli postili, a drugi nisu postili ve su plaali fidju. Ibn Derir prenosi od Muaza b. Debela, da je rekao: Kada je Allahov Poslanik doao u Medinu, postio je na Dan Aure i tri dana od svakog mjeseca. Zatim je Allah, d. ., naredio post mjeseca ramazana, objavljujui Poslaniku: O vjernici! Propisuje vam se post pa do ajeta: A oni koji s mukom velikom poste, otkup je da siromaha nahrane! Tako je onaj tko je htio postio, a onaj tko nije htio postiti nahra-

DIJALOG CIVILIZACIJA
nio bi siromaha. Potom je Allah, d. ., post stavio u dunost zdravoj osobi koja je kod kue, a dopustio staroj osobi, koja ne moe podnijeti post, da ne posti, objavljujui: Pa koji od vas bude u ramazanu kod kue Od Seleme b. El-Ekwea se prenosi da je rekao: Kada je objavljen ajet: A oni koji s mukom velikom poste, otkup je da siromaha nahrane!, tko je htio od nas je postio, a tko je htio da ne posti, davao bi fidju, sve dok poslije nije objavljen ajet koji je derogirao prethodni: Pa koji od vas bude u ramazanu kod kue Druga etapa je bila dokidanje izbora i obaveznost samog posta za one koji nisu bolesni niti na putu. Ova etapa propisivanja islamskog posta je bila najrigoroznija jer je zabrana jela, pia i spolnog odnosa bila zabranjena nakon prvog sna. Naime, ashabi su u prvi mah jeli, pili i osamljivali se sa enama dok ne bi zaspali ili klanjali jaciju-namaz. Kada bi zaspali odnosno klanjali jaciju-namaz nita od toga im nije bilo doputeno do sljedee noi. Buhari prenosi od Beraa b. Aziba da je rekao: Kada bi neki ashab Allahovog poslanika, a. s., postio, pa se prikuio iftar, a on zaspao prije nego to bi se iftario, svu no i sutranji dan ne bi nita jeo sve dok se ponovo ne smrkne. Tako je Qajs b. Sarme, ensarija, koji je danju radio s branom, postio i kada se prikuio iftar otiao je kui i zatraio od svoje ene da jede. Ona je odgovorila da nema nita spremljeno, ali e mu zgotoviti. Njega je u meuvremenu savladao umor i on je zaspao. Kada ga je ena vidjela, ree: Teko tebi! Polovicom sutranjeg dana spomenuti enarija se onesvijestio. Ovo je bilo spomenuto Boijem Poslaniku, pa je objavljen ajet: Vama je dozvoljeno da u noima ramazana odnos sa svojim enama imate. Ashabi su se tome jako obradovali, pa je objavljen i ajet: Pa jedite i pijte sve dotle dok vam ne bude razgovijetna bijela od crne niti svitanja! Takoer se prenosi kako su neki ashabi, meu kojima Omer i Kaab bin Malik, uivali sa svojim enama nakon to bi zaspali oni ili njihove ene, to im je teko padalo te su se poalili Vjerovjesniku, s.a.v.s. Poslije je objavljen sljedei ajet, kojim su konano zaokruene odredbe o postu: Doputa vam se da se u noima dok traje post sastajete sa svojim enama; one su odjea vaa, a vi ste njihova odjea. Allah zna da vam je bilo leko, pa je prihvatio pokajanje vae i oprostio vam. Zato se sada sastajle s njima u elji da dobijete ono to vam je Allah ve odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite do noi. Sa enama ne smijete imati snoaja dok ste u itikafu u damijama. To su Allahove granice, i ne pribliujte im se! Eto tako Allah objanjava ljudima propise Svoje da bi se onoga to im je zabranjeno klonili. (El-Bekare, 187.) Ovaj ajet mnogo je obradovao muslimane jer im je njime doputeno da se sastaju sa svojim enama, jedu i piju tokom cijele noi, odnosno do pojave zore. Ovim ajetom ukazana im je milost, pruena olakica i oprotena prethodno uinjena prekoraenja. da se pridobije Boja naklonost ili da se zadobije Boija uputa (prema idovskoj enciklopediji). U islamu post nije vezan za motiv traginosti, alosti ve post u islamu ima svoju duhovnu, socijalnu i zdravstvenu dimenziju. U duhovnom smislu post jaa volju i izdrljivost, ui obuzdavanju i suzbijanju prohtjeva. U socijalnom smislu kroz post na najbolji nain suosjeamo sa milijunima gladnih u svijetu kojima je post svakodevica jer je poznata izreka sit gladnom ne vjeruje. U zdravstvenom smislu post proiava crijeva, jaa eludac, uklanja tetne naslage iz organizma, smanjuje gojaznost i preoptereenost stomaka. Poslanik Muhammed a.s. je rekao: Postite, bit ete zdravi.

Post kao drevni ibadet

...kao to je propisan onima prije vas... (Kuran) Ibn Kajjim el-Devzije u svome tefsiru prenosi od Ibn Abbasa da se ovaj dio ajeta odnosi na prethodne narode, meu koje spadaju jevreji, krani i oni koji su prije njih ivjeli. Reid Rida u svom uvenom tefsiru Tefsirul-menar komentirajui ovaj ajet prenosi od Muhammeda Abduhua da je rekao: Allah d.. nije naveo niti je imenovao tko su ti to su bili prije nas, odnosno, kome je pored nas post stavljen u obavezu. Opepoznato je da je in posta poznat svim vjerama pa ak i idolopoklonstvu. ak su i stari Egipani, u doba idolopoklonstva poznavali instituciju posta. Od njih je taj in prenesen i u staru Grku. En-Nesefi tumaei ovaj dio ajeta kae: Oni koji su nam prethodili od vjerovjesnika i naroda, do Adema pa do naeg vremena. Prenosi se da je prvi koji je postio ramazan bio Nuh, a.s. nakon to je iziao iz lae. Evidentno je kako je post drevni ibadet, odnosno dio univerzalne institucije ljudskog roda. Musa a.s. je na Sinaju pred dobivanje Tevrata postio 40 dana i noi. I Isa a.s. je postio iekujui objavu Indila. Kod odreenih naroda post je bio neka vrsta pokajanja i pokore pa je prakticiran u danima tuge i nevolje

Cilj posta je bogobojaznost (takvaluk)

...da biste bili bogobojazni... (Kuran) Izraz (takva) je jedan od onih koji se u Kuranu esto spominje, na oko 300 mjesta. Jedan od glavnih ciljeva svih islamskih propisa je postizanje takvaluka u srcima njegovih sljedbenika. Postoji jedna predaja koja kae da je jedne prilike voen dijalog izmeu Omera i Ubejj ibn Kaba. Navodi se kako je Omer r.a. pitao Ubejja ibn Kaba o bogobojaznosti, a ovaj ga je priupitao: Zar ti nisi nekada iao putem punim trnja? Svakako, odgovori Omer. Pa to si radio?, upita ga Ubejj ibn Kab. Uloio sam svu snagu i trud (da se ne nagrdim), odgovori Omer ibn Hattab. Eto, to ti je bogobojaznost, odgovori Ubejj ibn Kab. Poznati mufessir i ehid Sejjid Qutb kada tumai ovaj ajet u svome tefsiru veli: Na taj nain ukazuje se veliki cilj posta. To je bogobojaznost. Bogobojaznost koja se budi u srcima ljudi dok izvravaju ovu obavezu, predajui se Allahu u elji da ostvare Njegovo zadovoljstvo. Bogobojaznost uva srca ljudi da ne pokvare post ak ni smijehom u mislima. Oni kojima se Kuran obraa znaju ta znai bogobojaznost kod Allaha, znaju teinu bogobojaznosti. Bogobojaznost je cilj kome tee due vjernika. Ovaj post je upravo i put koji vodi ka bogobojaznosti. Tekst Kurana uzdie smisao bogobojaznosti pred oima vjernika, ukazuje na cilj i svjetlo do ega ovjek dosee putem posta. (U okrilju Kurana, I, 81-82). uveni uenjak Reid Rida (Tefsirulmenar, II, 145) kada tumai rijei leallekum tetteqn / da biste bogobojazni bili kae da upravo iz ovih rijei saznajemo razlog propisivanja posta i objanjenje

71

J O U R N A L

DIJALOG CIVILIZACIJA
njegove najvee koristi i najvie mudrosti. Naime, post priprema postaa za bogobojaznost prema Allahu, d.., tako to posta ostavlja svoje dozvoljene i prirodne strasti potinjavajui se naredbi Uzvienoga Allaha i nadajui se Njegovoj nagradi. Time on odgaja sebe da ostavi i zabranjene stvari te da bude strpljiv u njihovu neinjenju. Stoga je Allahov poslanik, s.a., rekao: Post je pola strplji vosti (Ibn Made, Sunen, I, 555). Imam-i Gazali u svom velikom kitabu tajnu posta objanjava na slijedei nain: ...Cilj posta je ukraavanje jednom od osobina Uzvienoga Allaha, tj. osobinom samedijjeta (Samodostatnosti), i slijeenje meleka u u obuzdavanju strasti, koliko je to mogue, jer su meleci bezgrijeni. ovjek se nalazi na stupnju iznad ivotinje jer posjeduje svojstvo razuma koji prosvjetljava put slamanja strasti, a na stupnju ispod meleka, jer ga strasti obuzimaju, i on se bori protiv njih. Kad god osoba utone, preda se strastima, padne u svijet najniih bia i priblii se poloaju ivotinja. A kad god potini strasti, izdigne se u vii svijet, svijet ilijjna, stupanj meleka. Meleci su bliski Allahu, d.., pa ko ih slijedi i okiti se njihovim svojstvima bit e blizak dragome Bogu, poput meleka. (Ihja ulumid-din, II, 99-100). Muhammed Abduhu o postu kae: Post stvara kod postaa osjeaj stalnog Bojeg nadzora i tako poveava njegov stid. Ovaj osjeaj Boje prisutnosti najvaa je garancija ouvanja due od grijeenja, ustrajnosti na Bojem putu i sree na Ahiretu. Pogledaj hoe li onog koji posti iskreno vjerujui u Allaha d.. i znajui da On budno prati sve njegove postupke, varati i zavaravati ljude...

72

Ramazan je mjesec Bojih Objava

U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje Kurana... (Kuran) Mustafa el-Meragi, govorei o blagodatima ramazana, posebno istie dvije: U mjesecu ramazanu su dvije velike blagodati: blagodat Kurana i blagodat nauke, svjetla i upute i blagodat zadobijanja svega toga... Stav veine uenjaka (dumhuru-l-ulema) je da se dotini ajet odnosi na sputanje Kurana sa Levhi mahfuza na Bejtu-l-izze (najblie zemaljsko nebo) to se dogodilo u mjesecu ramazanu. Trenutak dodira Neba i ovjeka, trenutak sputanja Objave, najvaniji je as u cjelokupnoj povijesti svijeta. Objava koja je od Boga dolazila oblikovala je i jo uvijek oblikuje nain ivota veine stanovnika planete Zemlje.

J O U R N A L

Cilj i svrha svih objava je jedinstvena, kao to je jedinstveno i vrijeme u kojem su objavljene. Naime, sve etiri velike objave (kitabi) i sve manje objave (suhufi) objavljene se u mjesecu ramazanu. To je prva injenica na koju Kuran ukazuje govorei o ovom velikom mjesecu. Meutim, Allah ne objavljuje samo ovu openitu informaciju o tome da je Kuran objavljen u mjesecu ramazanu, ve dogaanju Prve objave posveuje cjelokupnu suru ukazujui nam na taj nain na izvanredni znaaj koji taj dogaaj ima u ivotu muslimana. Allah kae: Mi smo ga poeli objavljivati u Noi kadr, a ta ti misli ta je No kadr? No Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Najvrijednija no u godini jeste No kadr koja se nalazi u mjesecu ramazanu. To je no uspostavljanja prvog kontakta izmeu Boga i Njegovog poslanika Muhammeda, a.s. No prve objave. U pomen na taj veliki dogaaj Allah je blagoslovio No kadr odreujui da ona bude bolja od hiljadu mjeseci. Ostale Boije objave dole su ovim redom: Suhufi su objavljeni prve noi ramazana, Tevrat je objavljen este noi ramazana, a Indil je objavljen trinaeste noi ramazana. Na osnovu ovog hadisa znamo da su, na primjer, deset zapovijedi objavljene Musa, a.s., za vrijeme ramazana. Na osnovu navedenog moemo zakljuiti da je mjesec ramazan poseban mjesec radi toga to su u njemu objavljene sve Boije objave.

Zakljuak
Ramazan je mjesec koji povezuje dva veoma znaajna momenta u ivotu muslimana: obavezu ramazanskog posta i sjeanje na objavljivanje Kurana.

Propis posta zauzima posebno mjesto u bogatoj ramazanskoj panorami. Post je najspecifinije obiljeje ramazanskog ivota i najvei ibadet koji se moe uraditi u ovom mjesecu. Kroz post vjernik iskazuje svoju ljubav prema Bogu jer je spreman u ime Boga i radi Njegovog zadovoljstva odricati se od svih hranjivih tvari i tjelesnih uitaka od zore do zalaska sunca, ali istovremeno suosjeati sa svim gladnima u svijetu i time blagodat hrane vie cijeniti. Postei tijekom dana vjernik se trudi razvijati snaan osjeaj samodiscipline ispoljavajui osobinu strpljivosti koja posebno treba biti doi do izraaja tijekom ramazana. Post u islamu nije samo suzdravanje od hrane ve suzdravanje od lai, ogovaranja, prenoenja tuih rijei, strastvenih pogleda i grijeenja uope. Prema tome, post svim biem u islamu e biti nagraen od Boga, a rezultat takvog posta treba biti nauiti savladati samog sebe odnosno znati potiniti strasti i prohtjeve na nain da one moraju biti potinjene ovjeku, a ne ovjek njima. U ramazanu intenzivnije uimo, prouavamo Kuran koji predstavlja sredinju istinu islamskog ivota u kojem musliman ivi od roenja pa sve do svoje smrti. Kuran je vjerni pratilac muslimana kroz itav ivotni put; kao dijete ui odreene odlomke Kurana napamet, u svakodnevnim namazima Kuran se ui, i kada se eni i kada umire i kada biva ukopan, Kuran prati muslimana. Kuran je tkivo od koga je ivot muslimana satkan, kako kae Sejjid Husein Nasr. Svaki kuranski ajet nosi u sebi dubok smisao i poruku, pa se sa sigurnou moe rei da nema nijednog ivotnog pitanja koje Kuran nije dotakao. Kuran, prema tome, treba stalno uiti, prouavati i napajati se njegovim sadrajima koji imaju trajnu vrijednost. q

MURSELOV ULISTAN Kako od vehabije napraviti Mahatmu Ghandija?

Putovanje tamnim vilajetom

Husein ef. Hodiu i mome dedi Arif agi Filip Mursel Begovi
Prvi put kada sam posjetio Trebinje, namjera mi je bila bolje istraiti svoje obiteljsko korijenje, upoznati grad svojih predaka, meutim, ispalo je da sam u trebinjskom kraju primio jednu sasvim drugu uputu. Poesto, mi koji smo porijeklom bosansko-hercegovaki muslimani, a ne ivimo u BiH, znamo jadikovati i sanjariti za naom matinom domovinom, domovinom naih pradjedova, deda i nana. Pa nije u dijaspori ba bajkovito, posebno kada obno postane manjina, a oko tebe oskudica muslimana, nema bosanskog duha, nema one autentine atmosfere koja vam umije, oplahne duu. Nakon to sam upoznao Husein ef. Hodia, glavnog imama trebinjskog, svako moje takvo sanjarenje i jadikovanje palo je u vodu. Nakon to sam vidio realne probleme s kojim se muslimani tog kraja suoavaju i bitke koje vode, upoznao sam jedan sasvim novi vid borbe na Allahovom putu: borbu saburom. Husein efendija nije Trebinjac, a tamonji muslimani ga nazivaju narodnim herojem. Ma, kakav narodni heroj pomislio sam. Zar nisu vremena Boka Buhe, Mirka i Slavka i ostalih partizanskih heroja bombaa davno iza nas? Nismo li na kraju i prezreli te lane idole kojim su nam ispirali mozak 50 godina? Danas vie nemamo heroje, imamo raju koja se pita za ta smo se to mi borili i imamo jednu novu generaciju bombaa muslimana koja die policijske postaje u zrak? Ali, svako vrijeme ima svoje negativce. U Trebinju i Republici Srpskoj prepoznati su kao oni koji su ruili damije, klali i protjerivali muslimane. Zato, radi ravnotee u svemiru, svako vrijeme mora imati i svoje pozitivce, pa eto i narodne heroje. Ako je Husein ef. Hodi mogao doi iz Teoaka i gorljivo braniti pravo trebinjskih Bonjaka da povrate i nanovo sagrade svoje damije, da vrate svoju zemlju, vakufe, ako je on mogao rtvovati na Allahovom putu svoje zdravlje, i fiziko i mentalno, onda mogu i ja, iz Zagreba, dati sve od sebe da pomognem trebinjske muslimane (zajedno s ostalim Trebinjcima iz Skandinavije, Amerike, Australije pa i iz Sarajeva). vam psuju majku, u sebi moete uiti tekbir, i na kraju, nevjerojatno, pobijediti. Ako neko izjavi vehabije su doli po nau djecu, primijetit emo da su narkomani odveli puno vie nae djece od vehabija. Mogli bi pritom dodati: jok, bolan, kakve vehabije, u Trebinju sve fin oek, par Ghandijevaca, par hiljada kokardi i par stotina narkomana. Uz to, svi koji ne ive u zemljama gdje su muslimani veina, i koji tvrde nije nam lahko, isto treba poslati u muslimansku karaulu Medlis Islamske zajednice Trebinje da uz Husein ef. i stotinu trebinjskih muslimana heroja proe rehabilitaciju. Znamo da tih karaula ima jo, hodimo u Banja Luku, Zvornik, Srebrenicu, Prijedor, Fou... i nemojmo previe zanovijetati. Kada sam se jednom vratio u Zagreb iz Bosne, u svoje malo mjesto pored slovenske granice, gdje nema damije u kojoj bi klanjao, poelio sam da sve zagrebake crkve postanu damije. to bi to bilo lijepo iako zvui fantazmagorino. U mome Trebinju ima obnovljenih damija, elhamdulillah, ali su prazne. Da bar jedna preseli u Zagreb, mislila je ova krivo nadahnuta budala. Ali, kada bi sve crkve bile damije, onda bi i ljudi koji se u njima mole bili neki drugi ljudi, onda bi i kue koje okruuju crkve bile neke druge kue, onda bi i kapidici i penderi drugaije kripali, avlije bi drugaije sijale i mirisale. I sada, vidite, do ega insana moe odvesti sanjarenje i matanje do etnikog ienja, molim lijepo, do ruenja damija, do ruenja crkvi. I zaista, makar on to i ne shvaao, onaj koji je sruio damiju, kao da je sruio i crkvu. Da smo tako razmiljali, da neki nisu bili opijeni samo sobom i svojom veliinom i da se nisu povodili za svojom bolesnom matom, ne bi se sada zamarali. Osjeam jednu nevjerojatnu bliskost s muslimanima koji ive na veinski srpskim i hrvatskim teritorijima u BiH. Vjerojatno, ta srodnost proizlazi iz naina na koji muslimani, kada su manjina, ispovijedaju svoju vjeru. Uzmimo na primjer Bajrame u Trebinju i Zagrebu. Izaete iz damije, krenete prema gradu i tamo nema nikoga

73

Husein efendija i Ghandijev dihad

Za vrijeme prvog posjeta Trebinju svjedoio sam kako trebinjska mlade na ulici, uz pjevni refren, efendiji dobacuje: Balijeee, spalili smo vam damije ili Hoda... majku ti tvoju... Hajde sada uz taj oiti poziv na megdan ostanite pribrani, pa nemojte poeljeti uzvratiti tu vrst udaraca, pa kud puklo da puklo. Husein ef. nikada to nije uinio, samo je mirno odmahivao rukom i nastavio srkati kahvu. Tada sam shvatio da je on sasvim neobian narodni heroj, recimo poput Mahatme Ghandija, koliko god to neobino zvualo. ak mi je nedavno na um palo, kao reakcija na dizanje u zrak policijske postaje u Bugojnu, da bi te gnjevne i srdite muslimane oznaene kao vehabije trebalo poslati na rehabilitaciju u Medlis Islamske zajednice Trebinje. Sloit emo se da je srdba opasna ovisnost, elem, treba ju lijeiti kao i druge ovisnosti poput narkomanije. Moda je previe smjelo bosanske vehabije nazvati narkomanima, zapravo, nije nimalo korektno, ali svakako da neki od njih pate od opasnih i srditih ovisnosti. Zato bi ih poslali Husein efendiji da ih poui Ghandijevskoj metodi dihada: borbe nenasilnim putem. Sjedite mirno, srete kahvu, sluate kako

J O U R N A L

MURSELOV ULISTAN
s kime bi podijelili praznini ugoaj, nema nikoga s kime bi se izljubili. Vama je Bajram, ostatku svijeta nije, nama su iznutra upaljeni kandilji i srca su nam zalivena erbetom, a u izvanjskom svijetu, na ulici, sve je kao i obino; ljudi idu na posao, u Zagrebu Kroate s kravatama ekaju tramvaj, a u Trebinju Srbi s omama oko vrata ekaju, a da i sami vie na znaju koga. Ima neke posebne slasti u tome da Bajrame slavi iznutra, barem imamo osjeaje da je duhovna nagrada vea. Zna tono kada je pravoslavni i katoliki Boi, ne moe to ne primijetiti jer vaar je posvuda, a uz sve to. Dedica Boinjak umotan je u fini papir potroakog drutva. Dakle, ti si njihovih praznika itekako svjestan, a oni tvoje ne vide, jer ih gledanje u tvoju unutarnjost ne zanima, a ponekad i uznemiruje. Zato je naa vjera sauvala, tajanstvenost, dostojanstvo i stidljivost, i zato od naeg Pejgambera nikada nee nastati superzvijezda u nekom od bizarnih mjuzikla. nosti i prolosti. Oni su otili s itavom delegacijom radnog naroda i komunistike samouprave. Oni su kremirani, a s njima je u pepeo otila i nada u duhovno ozdravljenje. Za njima nee ostati mezari, oni su bezimeni. Njih emo, ruka mi gori to ovo piem, morati zaboraviti. Oni su otili iz Trebinja uz zvuke limene glazbe i otuili se od mezarja naih djedova. Uz njih, naalost, stoje i oni koji se nikada nee opametiti, neki raseljeni Trebinjci koji preko ljeta, koristei skandinavske godinje odmore, svoje damije gledati iz srpskih kafana. Oni se pitaju tko e u tim obnovljenim damijama klanjati, a umjesto da obave namaz, odlaze na dubrovaku rivijeru, na kupanje. Na sve mogue naine oni se trude zaboraviti da e i oni jednog dana morati otii pod zemlju, i da e odgovarati zato nisu popunili mjesto u safu gdje je nekad od Allaha d.. dennet iskao njihov babo i dedo. Otii e, bespogovorno, nepovratno, bez ostatka i bez opoziva. U Trebinje e se vazda vraati nekolicina nas, uz otro zavijanje bure na moru, uz tiho jecanja vjetra, po ezi i mraku, ne da uivamo u lijepom gradu Trebinju s pogledom na lepe srpske devojice ve da gledamo u nae lijepe damije, da u njima nurli klanjamo, i na kraju da legnemo u svoje kaburove, pod zvijezdom i polumjesecom, pod fesom, da nas Allah sauva kaburskog azaba. Pitaju me esto zato toliko odlazi u Bosnu i Hercegovinu? Odgovaram uvijek isto za mene je svaki odlazak u Bosnu malo hodoae, u Hrvatsku se vratim bolji, namaz mi je bolji. Dri me ta predanost vjeri neko vrijeme i potom iezne, zatim ponovo moram otii u Bosnu. Neprestano moram obnavljati svoje hodoae. Zato je to tako? Pa nije zbog lijepe prirode, pa nije zbog bosanskih rijeka i planina, pa nije zbog onih nesretnih piramida u Visokom: jer ima lijepe prirode i u Italiji, Austriji, ima je i u Hrvatskoj, Sloveniji, ima piramida u Egiptu, ma nije zbog toga. To je zbog moje brae muslimana, to je zbog damija, zbog munara na obzorju. Ba me briga za Bosnu bez muslimana. Zato u nju dolazim, da bi se napio vjere, da bih ju ovrsnuo. Da u Trebinju nema Husein ef. Hodia, da nema preostalih muslimana, meni ne bi bilo tako slatko dolaziti. Pa brao, da nema obnovljenih damija, da nema naih mezarja, emu bi se nadali, a musliman nadu ne smije gubiti, nipoto ju ne smije gubiti. Zar je uope mogue da se neki pitaju tko e jednoga dana klanjati u netom obnovljenim damijama: izgradismo ih, lijepo da ljepe ne moe biti, maallah, ali, zaboga, nema tko klanjati ovdje. Krivo pitanje brao muslimani. Ako neemo mi klanjati, klanjat e naa djeca, klanjat e moj sin, inallah, klanjat e moj unuk, moj praunuk. Pa to se uope pitamo, uimo u damije i klanjajmo, odmah, a vrijeme budue prepustimo Allahu d.. Zar ne treba tijelo odravati da bi hodalo, kue liiti da bi u njima stanovali, zar ne treba automobile popravljati da bi vozili? Tako treba i u damijama klanjati, da bi ih sauvali od ruenja, da bi Allah d.. nama i damijama koje izgradismo zadovoljan bio, a ne pred damijama tupavo stajati i postavljati pitanja na koje ne znamo odgovora. Sve to da bi mogli jednog dana rei halal olsun, bilo je vrijedno doekati kraj puta. Prije odlaska duboko se nakloniti, halal olsun, i Srbi i Hrvati i idovi i etnici i ustae i balije i konkvistadori, narkomani, pingvini, i Begovii i pobornici nadnaravnog reda stvari i vjernici lanih religija, hvala vam dragi moji, halal olsun. uvajte mi damijske ilime, odoh ja sada, sjetite me se dovom i dopustite da neprimjetno uem u damiju prostom oku nevidljivu koja se zdravim i ivim srcem zida.

Za njima nee ostati mezari, oni su bezimeni 74

Mojoj uoj obitelji u Trebinju je malo ostalo, nemamo imovine, meutim, uz pomo Husein efendije i svog dobrog roaka Fadila Begovia, koji se vratio iz vedske, posjetio sam s babom Seadom mezar moga rahmetli pradjeda Arifa Begovia. Otkrio sam zatim, na Jasenu iznad Trebinja, mezarje svojih ukundjedova. To je najvrednija imovina koju ovjek moe poeljeti. Kada sam na mezarima svojih predaka vidio turban i fes, kada sam vidio polumjesec i zvijezdu, to je bila potvrda i znak moga identiteta. Inallah, uskoro u u Trebinje odvesti svoga sina Lukmana, im prohoda, odvest u ga da mu pokaem nae porijeklo, odvest u ga u obnovljene damije i mesdide u starom gradu Trebinju, u Pridvorcima, u Kotezima, Skoigrmu, Gornjoj Lastvi i Granarevu, Zasadu, odvest u ga u upu, odvest u ga da vidi fesove na mezarjima svojih predaka. Uinit u to jer ti su mezari drvoredi identiteta moga sina. Jednom u i ja biti to drvo iji je korijen tevhid, a grane bogobojaznost. U tihoj povorci u otii jer svi na koncu moraju otii. I onaj koji je damiju gradio i onaj koji ju je ruio, odlaze pod razliitim okolnostima, odlaze i u tome im ne moe pomoi. Bjei vrijeme prolo u vrijeme budue, otiao je moj dedo Ahmet i njegov sin dedo Arif, sve redom vrli muslimani, doli su Sead, Mursel i Lukman, a izmeu nas bilo je Begovia bez budu-

Zamiri sinko, zamiri

Elem, Trebinje nije nestalo iz mene, iz mog najdubljeg genetskog koda, iz moga srca. Meutim, treba i srce oivjeti, treba ga probuditi iz sna da bi se sjealo. Tada nas nita ne moe razoarati, rasrditi, baciti na koljena, moemo s Husein ef. srkati kahvu i mirno sluati uzvike Balije, zapalili smo vam damije. Treba srce biti okupano vjerom da bi se znalo na pravi nain braniti. Svjesni da se sve dogaa Njegovim odreenjem, s pouzdanjem da emo uivati u perivojima Njegove prisnosti, nama e na kraju biti svejedno slavimo li Bajram meu vukovima ili meu muslimanima. Na odlasku iz Trebinja ispratio me roak Fadil, suznih oiju. Taj smireni dedo ree mi tad da krv nije voda. Istom su nas prenuli pucnji iz pitolja, neka neartikulirana glazba i neobini uznemiravajui uzvici: gotovo kao da konj jae magarca, kao da horoz eni jastreba, kao da vam u elucu ivi pijani srpski ratni zloinac. Bila je to srpska svadba. U povorci automobila vijorile su se etnike zastave s mrtvakim glavama, orio se neki turbo folk, da skratimo prizor od kojega ledi krv u ilama. I dedo Fadil se malice uzrujao, ustuknuo je nad ovom sablasnom svadbenom povorkom, iako ju esto via u Trebinju. Bit e opet rata Fadile rekoh na rubu jada. Fadil me njeno i rodbinski prigrli i apne: Zamiri sinko, zamiri! I zamirio sam jer jednostavno mora tako u Trebinju, mora biti ba poput Mahatme Ghandija. q

J O U R N A L

OGLASI

POPIS STANOVNITVA 2011.

Potovani sunarodnjaci, Bonjae i Bonjakinjo! Podsjeamo Te da e se od 1. do 28. aprila/travnja 2011. godine odrati Popis stanovnitva, kuanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Vano je naglasiti da je tajnost prikupljenih podataka zagarantirana Zakonom o popisu stanovnitva te da e oni biti koriteni iskljuivo u statistike svrhe. Ovaj Popis stanovnitva za nas Bonjake u Hrvatskoj ima viestruko znaenje: kao homogeni nacionalni kolektivitet u Republici Hrvatskoj zasigurno moemo poboljati svoj poloaj u svim sferama drutva. Popis stanovnitva jedinstvena je prilika da Bonjaci potvrde i ojaaju poziciju druge nacionalne manjine po brojnosti (prema Popisu iz 2001. godine) i isprave tetu kojoj su sami doprinijeli izjanjavanjem pripadnosti nepriznatoj i nepostojeoj nacionalnoj kategoriji Muslimani, kako se tada polovica naeg naroda izjasnila. Povijesni tokovi uvelike su odreivali sudbinu naeg naroda i njegova imena. Posljednji rat u Bosni i Hercegovini za nas je, izmeu ostalog, znaio konanu i neupitnu definiciju naeg imena i identiteta. Dok nas je ime Musliman, prvi puta primjenjeno u Popisu 1971., s jedne strane, ouvalo kao kolektivitet, s druge je ostavljalo isuvie prostora za kojekakve manipulacije. Ime Bonjak konano nas povezuje sa zemljom i prostorom koji su nai preci nastanjivali stoljeima i koji nas odreuju kulturno i povijesno. Ideja o vraanju naeg historijskog imena Bonjaci usvojena je 27./28. septembra/rujna 1993. godine na Drugom bonjakom saboru u Sarajevu, a ono je potvreno i amandmanom na Ustav BiH iz 1994. godine te Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH iz 1995. godine. Time je iskoriteno pravo naeg naroda da konano odluuje o svome imenu. Svoj poloaj u Republici Hrvatskoj sami odreujemo i gradimo. Oklijevanjem da se izjasnimo svojim jedinim stvarnim nacionalnim imenom Bonjaci smanjujemo kapacitet naih opih i politikih prava. Ustavnim zakonom RH propisano je da broj izjanjenih pripadnika nacionalne manjine direktno odreuje kapacitet tih prava u koje spada i pravo na zapoljavanje njezinih pripadnika u dravnim institucijama. Iako nijedan kolektivni identitet nije u cijelosti homogen, bonjatvo svakako odraava na kolektivni identitet. Ime Bonjaci napokon nam je omoguilo da sve razlike objedinimo i pomirimo. Danas mi Bonjaci, koji ivimo u Hrvatskoj, prihvaamo Hrvatsku kao svoju domovinu (to smo potvrdili i velikim brojem uesnika u Domovinskom ratu), a Bosnu i Hercegovinu osjeamo zaviajem i izvorom svoje historije, kulture, tradicije, identiteta i imena. Zato s ponosom moemo rei da smo: dravljani Republike Hrvatske, po nacionalnosti Bonjaci, da nam je jezik bosanski, a vjeroispovijest islam. Ponosimo se onim to jesmo jer samo tako zasluujemo potovanje onih s kojima dijelimo ivotni prostor. Glavni odbor BNZH

BONJAKA NACIONALNA ZAJEDNICA HRVATSKE

Potovani Bonjaci, dragi sunarodnjaci!

Historijski je trenutak ispraviti tetu koju smo na prethodnom Popisu stanovnitva 2001. sami sebi nanijeli.  Izjasni se jedinim svojim imenom Bonjak jer time doprinosi da se potvrdimo kao druga nacionalna manjina po brojnosti u Republici Hrvatskoj i uveava svoja prava!  Potuje li samoga sebe, bit e potovan! Ono si to jesi: dravljanin Republike Hrvatske, Bonjak/Bonjakinja po rodu, jezik ti je bosanski, a vjera islam.

75

Bonjae/Bonjakinjo!
 Tajnost prikupljenih podataka zagarantirana je Zakonom o popisu stanovnitva.  Popis stanovnitva jedinstvena je prilika da Bonjaci potvrde svoju brojnost ispravljajui greku s posljednjeg Popisa kada se polovica naeg naroda izjasnila kao Muslimani.  Ime Bonjak/Bonjakinja konano nas povezuje sa zemljom i prostorom koji su nai preci nastanjivali stoljeima i koji nas odreuje kulturno i povijesno.  Po Ustavnom zakonu RH, broj izjanjenih pripadnika nacionalne manjine direktno odreuje kapacitet njezinih opih i politikih prava u koje spada i pravo njenih pripadnika na zapoljavanje u dravnim institucijama.

IZABERI SVOJE JEDINO IME BONJAK/BONJAKINJA

10000 Zagreb Ilica 54 tel: 48 19 377 fax: 48 48 201 e-mail: bnzh@zg.htnet.hr

J O U R N A L

MEUNARODNA IZLOBA FOTOGRAFIJA POKAIMO SVIJETU LJEPOTE UNE