Bijela Knjiga HR 2010-11 C

BIJELA KNJIGA 2010/11
2010/11
Redaktor: Bojana krobi Omerovi Vijee stranih investitora
Obavjetenje o autorskom pravu Ovim se daje dozvola za koritenje, kopiranje i distribuciju sadraja ovog dokumenta u bilo kojem obliku i bez naknade, bez naknade autorskih prava i zvaninog zahtjeva upuenog Upravnom odboru Vijea stranih investitora, pod uslovom da kopije nisu napravljene ili distribuirane u cilju ostvarivanja dobiti i da se autorska prava Vijea stranih investitora priznaju, uz navoenje datog izvora. Vijee stranih investitora ne jami, ne garantuje, niti podnosi albu u vezi sa aktuelnou, tanou, pouzdanou ili bilo kojim drugim aspektom vezanim za ovaj dokument. Vijee stranih investitora se najtoplije zahvaljuje podrci IFC lanici Grupe Svjetske banke, koji je omoguio tampu ove publikacije. Stavovi i miljenja iznesena u ovoj publikaciji na odraavaju nuno stavove IFCa. Vijee stranih investitora kao ni sponzori ni pod kakvim uslovima ne mogu biti odgovorni za bilo kakvu direktnu, indirektnu, posebnu, sluajnu ili posljedinu tetu, ili za bilo kakvu naknadu tete koja bi proistekla iz ili u vezi sa koritenjem ovog dokumenta, po bilo kojoj teoriji odgovornosti, ak i ako je obavijeten o mogunostima takve naknade tete.
SADRAJ
1. PREDGOVOR ............................................................................................................. 5 2. O VIJEU STRANIH INVESTITORA ............................................................................... 7 3. PREGLED POSLOVNE KLIME U BiH 2010 ....................................................................... 9 4. IZVRNI SAETAK .................................................................................................... 11 5. PREPREKE ULAGANJU ............................................................................................... 23 6. SEKCIJE .................................................................................................................. 25 6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA .................................................................................. 25 6.2. PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE ............................................................ 31 6.3. ZAKON O IZVRNOM POSTUPKU .......................................................................... 36 6.4. ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA ..................................................................... 42 6.5. ZAKON O TRITU VRIJEDNOSNIH PAPIRA/HARTIJA OD VRIJEDNOSTI ..................... 48 6.6. POREZI ............................................................................................................ 52 6.7. GRAEVINSKE DOZVOLE .................................................................................... 62 6.8. ZAKON O LIKVIDACIJI U FBIH I STEAJ ............................................................... 66 6.9. IZVOZ .............................................................................................................. 73 7. LANOVI VSI-a ........................................................................................................ 77 8. ZAHVALE ................................................................................................................. 79 9. LIDERI I LANOVI TIMOVA ........................................................................................ 81 10. REFERENCE ............................................................................................................. 83
LISTA SKRAENICA
ASYCUDA ATA Carnet Automatizirani sistem za obradu carinskih podataka Kombinacija francuskih i engleskih izraza "Admission Temporaire/Temporary Admission" - karnet ATA (privremeni prihvat) BATA Institut za akreditiranje BD Brko Distrikt BH FMT Ministarstvo finansija i trezora BiH BiH Bosna i Hercegovina BND bruto nacionalni dohodak CD Carinska deklaracija CDM isti mehanizmi razvoja CEMT Evropska Konferencija ministara za promet (fr. Confrence Europenne des Ministres des Transports) CP2 Carinske prijave Distrikt Distrikt Brko DKP Diplomatsko-konzularna predstavnitva DNA Nacionalno tijelo za certificiranje CDM-a DSU Direktna strana ulaganja EDMWS system Sistem elektronske razmjene dokumenata i upravljanja dokumentima EU Evropska unija FBiH Federacija Bosne i Hercegovine IFC Meunarodna finansijska korporacija ILO Meunarodna organizacija rada KS Kanton Sarajevo MUP Ministarstvo unutranjih poslova MVTEO BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine NSRS Narodna skuptina Republike Srpske OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj PDV Porez na dodatnu vrijednost PJ Poslovna jedinica PPP Javno - privatno partnerstvo RS Republika Srpska TIR Carnet Karnet TIR - Meunarodni drumski transport (fr. Transports Internationaux Routiers) UIO BiH Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine VSI Vijee stranih investitora VSTV BiH Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine ZK ured Zemljino-knjini ured * Preporuke iz Bijele knjige 2009
probleme s kojima su nai lanovi, strane kompanije, suoeni dok posluju u BiH. Tokom pripreme Bijele knjige 2010/11 nai lanovi su raspravljali o razliitim pitanjima prikladnim za ovo izdanje. Bijela knjiga 2010/11 opisuje pitanja koja trenutno najvie zabrinjavaju strane investitore. Uprkos naporima uloenim da BiH postane otvorenija za strane investicije, investitori su i dalje suoeni sa nizom ozbiljnih prepreka ukljuujui kompleksan pravni i regulatorni okvir, netransparentne poslovne procese i slabe sudske strukture. injenica da u ovom izdanju ponavljamo odreene, ranije spomenute, preporuke je oigledan pokazatelj da je uinjeno veoma malo. Sa namjerom smo ponovili veinu prologodinjih preporuka s ciljem naglaavanja potrebe za implementacijom istih. Privatizacija preduzea u dravnom vlasnitvu zaostaje za ostalim zemljama u regionu (Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija). Dravne vlasti na svim nivoima su se poele baviti ovim pitanjima, kao dijelom veih napora da se pree na trinu ekonomiju. Meutim, BiH je jo uvijek u ranoj fazi ovog procesa. Kao rezultat toga, strani investitori (posebno greenfield investicije) su ostvarili ograniene dobitke.
1 B
PREDGOVOR
Strana ulaganja u bankarski sektor su iznimka jer su austrijske banke zauzele dominantan poloaj na lokalnom bankarskom tritu. U RS je usvojen Zakon o javno-privatnom partnerstvu (PPP), dok u FBiH ovaj zakon jo uvijek nije usvojen. vrsto vjerujemo da e vlada ovog entiteta, kao i vlasti na dravnoj razini, poduzeti konkretne korake s ciljem rjeavanja problema PPP. EU izvjee o napretku za 2009. godinu ukazuje na veoma mali broj provedenih reformi zbog ega je BiH jo uvijek na ekanju kad je rije o EU lanstvu. U posljednjih godinu dana zabiljeena su odreena poboljanja u poslovnom okruenju, ali reforme same nisu dovoljne za znatnije poticanje razvoja privatnog sektora. Trebamo vie, a lanovi VSI-a su spremni nainiti plan za potrebne reforme, te pomoi sa implementacijom istih. Nadamo se da emo preporukama navedenim u ovom izdanju Bijele knjige utrti put stvaranju poslovne klime koja e osigurati povoljnije radno okruenje za sadanje strane ulagae, te obezbijediti uslove koji e privui investiore, doprinijeti procesu zapoljavanja BiH graana i potaknuti ekonomski razvoj ove zemlje. Nadamo se da e novoizabrana vlast pokazati vie naklonosti stranim kompanijama i na taj nain doprinijeti razvoju bolje poslovne klime u BiH. eljeli bismo zahvaliti svima koji su doprinijeli stvaranju ovog izdanja Bijele knjige, posebno naim lanovima.
udui da je Bijela knjiga glavni proizvod
Vijea stranih investitora (VSI), svake godine pokuavamo istaknuti kljune
Tie Sosnowski Predsjednik VSI
2 V
O VIJEU STRANIH INVESTITORA

Kao dokaz gore navedenoj tvrdnji slui i Otvoreno pismo koje je VSI uputilo predstavnicima BiH vlasti s ciljem naglaavanja vanosti podrke koju vlasti u BiH pruaju stranim investitorima. Ovim vidom komunikacije pokuali smo istaknuti znaaj porezne reforme, reforme u oblasti izdavanja graevinskih i radnih dozvola, te daljnjeg razvoja javno-privatnog partnerstva. Takoer smo naglasili da znaaj privatizacije za razvoj poslovne klime u BiH ne bi trebao biti zanemaren imajui u vidu da je to jedan od kljunih faktora ekonomskog rasta. S ciljem prenoenja nae vizije i ciljeva, u stalnoj smo saradnji sa predstavnicima stranih institucija i kompanija. CDM (Clean Development Mechanism) ili isti razvoji mehanizma, predstavljaju sastavni dio Kyoto protokola, te kao takav predstavlja jedan od najvanijih elemenata koji se moraju implementirati kako bi se osigurao daljnji razvoj kompanija ije je poslovanje bazirano na obnovljivim izvorima energije. Nai lanovi, u saradnji sa ambasadama i predstavnicima stranih kompanija, lobiraju za formiranje DNA, nacionalnog tijela za podnoenje zahtjeva za CDM certificiranje na dravnom nivou. U oktobru 2010. godine, Vijee ministara BiH je usvojilo Odluku o formiranju ovog znaajnog tijela. Nastavak ovih aktivnosti e uslijediti tokom ove godine. lanovi VSI-a su odigrali znaajnu ulogu u procesu promocije izvoza u BiH. Ova aktivnost je ostvarena kroz saradnju sa EU projektom za razvoj izvoza u BiH. Predstavnici kompanija, lanovi VSI-a, su ukljueni u razvoj i izradu prve nacionalne strategije izvoza. Pored gore navedenih aktivnosti VSI je organizovalo nekoliko dogaaja s ciljem promocije naeg lanstva i diskutovanja o problemima stranih investitora sa predstavnicima razliitih nivoa vlasti, meunarodnih organizacija i svim drugim uesnicima koji znaajno doprinose razvoju poslovne klime u BiH. Dogaaji poput ovog
ijee stranih investitora (VSI) osnovanao
je sa ciljem da djeluje kao jedinstveni glas svih stranih investitora u Bosni i
Hercegovini i promovie poslovno orijentisane inicijative, te obezbijedi praktinu podrku svim investitorima i na taj nain pobolja poslovnu klimu u zemlji. Aktivnim ueem u procesu tranzicije, ostvarujui dijaloge sa predstavnicima vlasti i iznosei stavove investitora, VSI doprinosi poboljanju investicijske klime u BiH. U ostvarivanju svojih ciljeva, do sada smo implementirali aktivnosti vezane za promociju naih lanova i njihovih projekata, kako bi istaknuli vanost naeg poslovanja u BiH kao i na uticaj na poslovnu klimu. Od 2007. godine nae aktivnosti su uglavnom promovisane putem zagovaranja i lobiranja za stvaranje boljih uslova za poslovanje stranih i lokalnih investitora. Kad je rije o implementaciji preporuka iz Bijele knjige 2009, bitno je napomenuti da, iako mala i ograniena, odreena poboljanja su ipak uinjena. Prema do sada prikupljenim podacima, skromna poboljanja su ostvarena u oblasti registracije poslovnih subjekata. Od 2008. godine VSI, u saradnji sa predstavnicima razliitih kompanija, djeluje kao lan radne grupe koja predlae i lobira za pomenute promjene. U sklopu aktivnosti pomenute grupe, lanice VSI-a, zajedno sa ostalim uesnicima, uspjele su izlobirati da Zakon o direktnim stranim ulaganjima bude izmijenjen i dopunjen to je doprinijelo skraivanju administrativnih postupaka registracije stranog kapitala u BiH. Takoer, skromni pomaci su uoeni i u oblastima graevinskih dozvola, dozvola za privremeni boravak, zemljinih knjiga i sudskog registra privrednih subjekata. U saradnji sa Opinskim sudom u Sarajevu, kompanije lanice VSI su znaajno doprinijele reformi zemljinih knjiga u BiH. VSI nastoji odrati stalni protok informacija sa predstavnicima vlasti.
Vijee stranih investitora
osigurali su znaajne povratne informacije, koje su iskoritene za usmjeravanje i voenje daljnjeg rada lanica VSI. Predstavnici medija su odigrali znaajnu ulogu u prenoenju i izvjetavanju o naim dogaajima tokom 2010. godine. Uee medija u naim aktivnostima omoguilo nam je da prenesemo nau viziju i ciljeve irom poslovne zajednice u BiH i regiji. lanovi VSI su vie puta dokazali da su drutveno odgovorne kompanije koje doprinose zajednicama u kojima djeluju. Drutvo je prepoznalo neke zajednike aktivnosti naih lanova, poput izgradnje parkova, donacije kolama, podrke razvoju obrazovanja, itd. Najveu prepreku direktnim stranim investicijama predstavlja nedostatak djelovanja predstavnika vlasti kada govorimo o koherentnoj ekonomskoj politici i jasnom odreivanju prioriteta prilikom implementacije reformi. VSI se prvenstveno bavi poboljanjem pravnih i regulatornih okvira u BiH. U isto vrijeme, naglaavamo vanost konkretnih koraka koje predstavnici vlasti mogu poduzeti s ciljem poboljanja rada institucija. Kada govorimo o poslovnom okruenju, kompanije nisu adekvatno informisane o pravnim i regulatornim promjenama i nainima na koje e se iste sprovesti. U prethodnim godinama predstavnici BiH vlasti su po-
duzele konkretne korake kako bi poboljali poslovnu klimu u BiH. Potrebno je nastaviti s ovim naporima, te osigurati pozitivnu investicijsku klimu u zemlji. Trenutna saradnja sa predstavnicima vlasti je na zadovoljavajuem nivou, ali od nove vlade se oekuje da uskladi legislativu kao i da poduzme konkretne mjere za oivljavanje investicijskog ciklusa. Obzirom na injenicu da novoizabrana vlada nije formirana do perioda u kojem se ovo izdanje Bijele knjige ureuje, koristimo ovu priliku kako bi jo jednom istaknuli da su aktivnosti ovog Vijea, te naih lanova, usporene u iekivanju formiranja vlade. Budui planovi VSI ukljuuju odravanje starih i formiranje novih odnosa sa predstavnicima novoizabrane vlasti i ostalim znaajnim uesnicima na tritu. Nastaviemo nau saradnju sa slinim udruenjima i ambasadama putem naeg Vijea za saradnju, s ciljem privlaenja novih lanova i poboljanja opih uslova za voenje poslovanja u BiH. Jedan od naih glavnih ciljeva e biti poboljanje odnosa sa predstavnicima vlasti, posebno kroz Bijelu knjigu i druge aktivnosti VSI. Implementacija navedenih reformi i preporuka u ovom dokumetu e biti jedan od prioriteta VSI-a u nadolazeoj godini.
zemlje jugoistone Evrope. Komplikovane politike i ustavne strukture predstavljaju glavne prepreke za implementaciju reformi i adekvatno upravljanje zemljom. Kao rezultat paralize u sprovedbi reformi, BiH zaostaje za drugim EU kandidatima ili potencijalnim kandidatima iz regije. U posljednjih nekoliko godina napori uloeni u politike reforme su (veoma) neadekvatni i neusklaeni, a poslovna klima i dalje pati zbog ustaljenih strukturnih rigidnosti. Nedostatak politike volje u kombinaciji sa nepovoljnim uslovima na tritu, u posljednjih godinu dana, sprijeio je bilo kakav napredak u oblasti privatizacije, posebno u FBiH. U 2010. godini dotok direktnog stranog kapitala u BiH je smanjen za skoro 45%, u usporedbi sa 2009. godinom. Godinji prosjek priliva
1
PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH 2010

Grafikon ispod pokazuje pad dotoka stranog kapitala u BiH. Trite rada je i dalje relativno rigidno, to nastavlja poticati razvoj neformalnog trita rada, posebno kada su u pitanju ekonomske aktivnosti i zapoljavanje, naroito u vrijeme krize, visoki iznosi doprinosa na minimalnu zakonom zagrantovanu platu i dalje ostaju kljuni faktori u odravanju rigidnosti trita rada. Kao odgovor na pritiske koji su nastali kao rezultat krize, entitetske vlasti uvode dodatna ogranienja za nezaposlene. Proces zapoljavanja se i dalje oteava propustom drave da obrazovni sistem prilagodi potrebama trita. Nacrt Zakona o radu je pripremljen u FBiH, ali se, u predizbornom razdoblju, o istom nije raspravljalo u Parlamentu. Prema rezultatima ankete o radnoj snazi, koja je pripremljena u skladu sa ILO metodologijom, u 2009. godini nezaposlenost je dosegla 24,1%, dok je u 2010. godini porasla i do 27,1%. Takoer, problemi na tritu rada predstavljaju jedan od kljunih faktora zbog kojih strane firme u BiH ne biljee znaajan razvoj i zbog ega je oteano privlaenje stranih investitora. Nai lanovi su, takoer, prepoznali ovaj pro-
roces tranzicije u BiH je nekoliko godina
bio zaustavljen, usljed ega se BiH nala u velikom zaostatku u odnosu na ostale
stranog kapitala u BiH je iznosio 14,3% u 2009. godini i poetkom 2010. godine. Radovi na izgradnji autoceste na Koridoru Vc zaustavljeni su izmeu septembra 2009. godine i marta 2010. godine kao posljedica politikih i pravnih problema.
CBBiH, Novembar 2010 http://www.cbbh.ba/index.php?id=741&lang=bs
blem prilikom poslovanja u zemlji. BiH je implementirala odreene reforme u domenu poslovnog okruenja. Sudska registracija poslovnih subjekata je u funkciji od 2007. godine i trenutno omoguava da se proces registracije, u prosjeku, dovri za manje od 10 dana. Potreba za dvostrukom registracijom stranih investitora u Ministarstvu vanjske trgovine i vanjskih poslova je nedavno zamijenjena elektronskom vezom sa sudskom bazom podataka. to se tie graevinskih dozvola, uoena su odreena poboljanja u odnosu na prolu godinu. Graevinske dozvole se danas izdaju u kraem vremenskom periodu u prosjeku, taj period je smanjen sa 296 na 255 dana2. Iako se u BiH snano osjetio uticaj globalne finansijske kirze, bankarski sistem je ostao netaknut, a poetkom 2010. godine ukupan nivo pologa je vraen na razinu ostvarenu prije krize. Sporazum o bekoj inicijativi, kojeg su potpisale glavne banke, uspio je sprjeiti odljev sredstava natrag u vanjske, banke partnere. S ciljem sprijeavanja rasta nenaplativih kredita, propisi o restrukturiranju duga su ublaeni u oba entiteta, poetkom 2010. godine. U BiH se ove godine oekuje ekonomski rast od 2,2 %3, a
znaajniji napredak se ne moe oekivati bez veih reformi. Povratak jaeg i odrivog ekonomskog rasta zahtijeva pouzdane javne finansije, solidan bankarski sistem i bolje poslovno okruenje. BiH je zemlja otvorena za strane investicije, posebno kada je rije o prirodnim resursima, energiji i turzimu. Meutim, pravne prepreke, poreska administracija i korupcija s kojim se strani ulagai suoavaju, predstavljaju najznaajniji razlog zbog kojeg je BiH i dalje neprivlana stranim investitorima.4 Grafikon ispod prikazuje top tri prepreke stranim ulaganjima u zemljama jugoistone Evrope. Vjerujemo da je krajnje vrijeme da svi nivoi vlasti poduzmu konkretne korake i da prioritetom uine stvarenje povoljnijih uslova za strane i lokalne ulagae. Novoizabrana vlast ima dragocjenu priliku da zaustavi negativni trend ekonomskog opadanja, te implementira aktivnosti koje e motivirati strane investitore da ulau u BiH. lanovi VSI e uloiti sve napore kako bi ostvarili ovaj cilj za dobrobit stranih investitora i lokalnih kompanija.
2 3 4
Doing Business Report za 2011 http://www.imf.org/external/country/BIH/rr/2011/011211e.pdf www.ebrd.com/transitionreport
10
4
FBiH i RS
IZVRNI SAETAK
POSLOVNA REGISTRACIJA
PROBLEMI Zakonodavstvo FBiH i RS Potrebno je dopuniti zakone o registraciji na nain da se predvidi mogunost registracije zalonog prava na udjelima pri registarskim sudovima. FBiH Nejasno definisanje sluajeva koji mogu dovesti do prekida postupka registracije Uee notara u postupku registracije FBiH Konkretnije definisati koje injenice mogu dovesti do prekida postupka registracije Izmjeniti Zakon o notarima i propise o registraciji na nain da se u potpunosti reducira uee notara u obradi osnivakih akta privrednih drutava i utvrivanja njihovih statuta, kao i svih izmjena. Praktini aspekti FBiH i RS Dostupnost optih informacija o postupku registracije nije adekvatna FBiH i RS Objaviti informacije o postupku registracije na web stranicama svih institucija ukljuenih u postupak ili naznaiti kontakt detalje gdje se mogu dobiti potrebne informacije. Nedosljednost u obradi zahtjeva za registraciju pri sudovima Primjena principa javnosti uvida u sudski registar Potrebno je putem WEB stranice svakog suda koji vodi registar privrednih subjekata omoguiti uvid u osnovne podatke o drutvu. Nepotivanje zakonskih rokova i nepotrebno odugovlaenje postupka registracije Potrebno je organizovati rad suda tako da kontinuirano prua uslugu registracije. Ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni registarski sudovi Iz zakona i prakse izbaciti nepotrebno birokratisanje. Nadleni registarski sudovi Nadlena ministarstva pravde Nadleni registarski sudovi Nadleni registarski sudovi Nadlena ministarstva pravde Praktini aspekti Ministarstvo pravde FBIH Registarski sudovi Ministarstvo pravde FBIH Ministarstva pravde FBIH i RS Zasnivanje zalonog prava na udjelima u drutvu sa ogranieniom odgvornou (d.o.o.) PREPORUKE Zakonodavstvo INSTITUCIJA
11
PROBLEMI FBiH Termin konsultacija sa registracionim sudijama u Optinskom sudu Sarajevo FBiH
PREPORUKE
INSTITUCIJA
Obzirom da je zakazivanje termina za konsultacije uobiajena praksa u drugim sudovima, potrebno je ponovo uvesti istu praksu i u Optinski sud Sarajevo.
Optinski sud u Sarajevu
PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE

PROBLEMI Zakonodavstvo FBiH, RS, BD Radna dozvola ne moe biti izdata u specifinim sluajevima bez potpisanog ugovora o radu PREPORUKE Zakonodavstvo FBiH, RS, BD Postoje dva rjeenja ovog problema: (i) izmijeniti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH, ili (ii) izmijeniti Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH. Praktini aspekti FBiH, RS Nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju trajanja postupka odobrenja i produenja privremenog boravka FBiH, RS Neophodno je da Sluba za strance postupa u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH, te u skladu s tim odlui o zahtjevu za odobrenje i produenje privremenog boravka podnesenog izravno nadlenoj organizacijskoj jedinici Slube u roku od 30 dana. FBiH, RS, BD Nedosljednost u sprovoenju zakona i nekoordiniranost dravnih organa i institucija u razmjeni informacija FBiH, RS, BD Stvoriti praksu meusobne komunikacije i koordiniranog rada izmeu Slube za poslove sa strancima i sudova nadlenih za registraciju poslovnih subjekata. FBiH Neusaglaenost zakona i prakse vezano za postupak izdavanja radne dozvole prije odoFBiH Uskladiti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH i Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH po pitanju izda Nadlena ministarstva Sluba za zapoljavanje KS Ministarstvo sigurnosti BiH Nadleni sudovi Nadlena organizacijska Sluba za poslove sa strancima Ministarstvo sigurnosti BiH Nadlena organizacijska Sluba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Praktini aspekti Parlamentarna skuptina BiH i Parlament FBiH Nadlena ministarstva INSTITUCIJA
12
BI J E LA K N JI G A
PROBLEMI brenja privremenog boravka u KS (FBiH) Nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju radnog vremena stranog dravljanina u KS (FBiH)
PREPORUKE vanja radne dozvole, po prvi put, za strane dravljanine. Uskladiti praksu i postupati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Druga mogunost je usvajanje pravila kojim e biti utvrene donje granice trajanja punog radnog vremena stranog zaposlenika.
INSTITUCIJA
Parlament FBiH Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH Sluba za zapoljavanje KS
ZAKON O IZVRNOM POSTUPKU

PROBLEMI Zakonodavstvo FBiH i RS Zloupotreba postupka povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju FBiH i RS Potrebno je Zakonom onemoguiti navedeno odugovlaenje sa naplatom potraivanja, a druga eventualna solucija bi bila onemoguiti iznoenje proizvoljnih i neosnovanih navoda u prigovorima. Pravila voenja i odravanja licitacije nisu definisana Zakonom detaljno regulisati sam tok licitacije, jer svaki sud odreuje zasebno uslove i tok licitacije. Razliito tumaenje odredbe kod prodaje nepokretnosti Zakonom jasno definisati ta znai odredba da se nepokretnost moe prodati bez ogranienja najnie cijene. Rok neprecizno definisan u oblastima: o Namirenje izvrenja o Roita za diobu o Rjeenje o namirenju o Jasno definisati rok za namirenje traioca izvrenja (15, 30 ili 60 dana). o Definisati konkretan rok u kojem sud mora zakazati roite za diobu cijena. o Odrediti konkretno rok i zamjeniti bez odlaganja sa 15 ili 30 dana Nadleni sudovi Nadleni sudovi Nadleni sudovi Ministarstvo pravde BiH Ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni sudovi Nadleni sudovi Ministarstvo pravde BiH Nadleni sudovi PREPORUKE Zakonodavstvo INSTITUCIJA
13
PROBLEMI Nejasno definisano utvrivanje vrijednosti nepokretnosti
PREPORUKE Jasnije definisati znaenje djelimian iznos potraivanja povjerioca, odnosno tano naznaiti u kojem iznosu/ procentu, (npr. 1/3 ili sl.) potraivanja se radi.
INSTITUCIJA Parlamenti kantona/entiteta/ Narodna skuptina RS Ministarstva pravde FBiH i RS
Praktini aspekti FBiH i RS Izvrenje na pokretnim stvarima (motorna vozila )
Praktini aspekti FBIH i RS Regulativom predvidjeti zabiljebu izvrenja na putnikom motornom vozilu kod nadlenog Ministarstva unutranjih poslova u kartonu vozila, odnosno u saobraajnoj dozvoli. Nadlena ministarstva unutranjih poslova FBiH i RS Nadlena ministarstva pravde FBiH i RS
Zloupotreba postupka utvrivanja prodajne cijene
Urediti ove sluajeve na nain da se obezbijedi mehanizam za sprijeavanje uoenih zloupotreba.
Nadleni sudovi
Razliita praksa sudova prilikom donoenja rjeenja o namirenju Nepotpune informacije o zaduenju dunika
Zakonom jasno definisati rjeenje o namirenju.
Ministarstvo pravde BiH
Zakonom precizirati da su poslodavci duni navesti sva ve postojea zaduenja radnika.
Nadlena ministarstva pravde entiteta
Vjerodostojna isprava obuhvata raun i izvod iz poslovnih knjiga za sva pravna lica
Proiriti pojam vjerodostojne isprave na raun i izvod iz poslovnih knjiga na sva pravna lica, bez izuzetka.
Nadleni sudovi
ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA

PROBLEMI FBiH, RS, BD Osnivanje ogranka/podrunice stranog pravnog lica PREPORUKE FBiH, RS, BD Uskladiti Zakon FBiH sa Zakonom RSa i BD i predvidjeti mogunost osnivanja ogranka/podrunice stranog pravnog lica u FBiH. Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva FBiH INSTITUCIJA
14
PROBLEMI FBiH Zabrana finansiranja kupovine dionica FBiH
PREPORUKE
INSTITUCIJA
Finansiranje kupovine dionica/udjela preciznije regulisati u Zakonu o privrednim drutvima FBiH.
Komisija za vrijednosne papire FBiH
Sazivanje skuptine i objava obavjetenja
Prilagoditi lan 242. Zakona FBiH, te navesti potrebni minimalni tira dnevnog lista koji se izdaje u FBiH, a u kojem se objavljuje obavjetenje o sazivanju skuptine.
Dostava materijala dioniarima za skuptinu dioniara
U navedenim sluajevima potrebno je da podnosilac zahtjeva koji je ovlaten neposredno sazvati skuptinu dioniara bude obavezan utvrditi prijedloge odluka.
Stavljanje na raspolaganje kopije materijala dioniarima za skuptinu dioniara
Korigovati odredbu lana 247. Zakona FBiH i dodati odredbu prema kojoj se svakom dioniaru na njegov zahtjev mora staviti na raspolaganje kopija spomenutih isprava.
Povjerenje lanovima nadzornog odbora
Korigovati odredbu lana 259. Zakona FBiH, kojom se utvruje potreba sazivanja skuptine radi obaveznog izjanjavanja o povjerenju lanovima nadzornog odbora po isteku dvogodinjeg mandata.
Dobna granica lanova nadzornog odbora
Zakonom produiti starosnu granicu za izbor lanova nadzornog odbora na minimalno 70 godina.
Limitiranje imenovanja za lana nadzornog odbora
Izmjeniti odredbu lana 264., stav 1., te od postojeeg ogranienja izuzeti povezana drutva.
15
ZAKON O TRITU VRIJEDNOSNIH PAPIRA/HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

PROBLEMI Zakonodavstvo FBiH Upis i uplata dionica FBiH Uskladiti tekstove Zakona o privrednim drutvima FBiH i Zakona o tritu vrijednosnih papira FBiH na nain da se Zakon o privrednim drutvima FBIH poziva na Zakon o tritu vrijednosnih papira FBIH, a ne odreuje vremenski period. Rok za podnoenje zahtjeva za odobravanje javne ponude dionica Uskladiti rokove izmeu Zakona o privrednim drutvima FBiH i Zakona o tritu vrijednosnih papira FBiH na nain da se Zakon o privrednim drutvima FBIH poziva na rokove navedene u Zakonu o tritu vrijednosnih papira FBIH. RS Upisivanje prenosa prava iz hartija od vrijednosti RS Potrebno je iz obaveznog poravnanja izuzeti prenose hartija od vrijednosti nastale kao rezultat pogreke kod unosa naloga u berzanski sistem. Nemogunost upravljanja portfeljom na drugim tritima Rjeenje bi glasilo: Berzanski posrednik koji obavlja poslove upravljanja portfeljom hartija od vrijednosti duan je hartije od vrijednosti klijenata, kojima se trguje na tritima van Republike Srpske, drati na kastodi raunu u svoje ime, a za raun klijenata Praktini aspekti FBiH i RS Obavljanja brokerskih poslova FBiH i RS Omoguiti implementaciju principa reciprociteta bankama i profesionalnim posrednicima, koji imaju dozvolu za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima u BiH, uz uvjet da se omo Ministarstva finansija FBiH i RS Komisija za vrijednosne papire FBiH Komisija za hartije od vrijednosti RS Praktini aspekti Ministarstvo finansija RS Komisija za hartije od vrijednosti RS Ministarstvo finansija RS Komisija za hartije od vrijednosti RS Ministarstvo finansija FBiH Komisija za vrijednosne papire FBiH Ministarstvo finansija FBiH Komisija za vrijednosne papire FBiH PREPORUKE Zakonodavstvo INSTITUCIJA
16
PROBLEMI
PREPORUKE gui potpuna kontrola nadlenim Komisijama nad radom profesionalnih posrednika.
INSTITUCIJA
RS Problem objavljivanja prospekta
RS Uvoenjem pojma preliminarnog prospekta omoguilo bi se da se ira javnost upozna sa kompanijom koja planira da izda hartije od vrijednosti. Ministarstvo finansija RS Komisija za hartije od vrijednosti RS
POREZI
PROBLEMI Zakonodavstvo FBiH, RS, BD Komplicirana procedura za primjenu meunarodnih sporazuma za BiH PREPORUKE Zakonodavstvo FBiH, RS, BD Svi podaci o meunarodnim sporazumima da budu pohranjeni u jedinstvenu bazu i javno dostupni. Ministarstvo finansija i trezora BiH (BH MFT) Poreska uprava FBiH Federalno ministarstvo finansija Ministarstvo finansija RS Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje fizikih lica sa prebivalitem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici Neusklaenost Zakona o porezu na dohodak u pogledu poreskih oslobaanja, visini linog odbitka na nivou entiteta i BD Nejasne su zakonske odredbe za oporezivanje stranih dravljana koji su u radnom odnosu u matinoj zemlji a izaslani su u BiH, a obaveze za socijalno osiguranje plaaju u matinoj zemlji Precizno propisati nain oporezivanja stranih fizikih lica i prava na umanjenje poreske osnovice, a u FBiH razviti sistem registracije stranih fizikih lica, koji e biti uvezan sa institucijama ovlatenim za platni promet. Ministarstva finansija FBiH i RS Izvriti harmonizaciju propisa na nivou drave. Ministarstva finansija FBiH i RS Precizirati obavezu plaanja doprinosa za socijalno osiguranje fizikih lica sa prebivalitem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici, te harmonizacija Zakona. Entitetska ministarstva finansija INSTITUCIJA
17
PROBLEMI Praktini aspekti FBiH I RS Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH FBiH i RS
PREPORUKE Praktini aspekti Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV detaljno pojasniti pravo na povrat PDV, u skladu sa EU direktivama i objaviti spisak zemalja iz kojih je mogu povrat PDV.
INSTITUCIJA
Ministarstvo finansija i trezora BiH Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Izdavanje miljenja od strane Uprave za indirektno oporezivanje BiH
Omoguiti podnoenje zahtjeva za izdavanje miljenja na nain da se miljenje moe traiti u svim sluajevima do momenta poetka postupka kontrole.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Neefikasna prinudna naplata preko dunikovih bankovnih rauna (RS i FBiH)
Potrebno je dograditi postojee entitetske zakone o platnim transakcijama unoenjem mehanizama kojim bi svi bankovni rauni jednog klijenta bili blokirani
Ministarstva finansija FBiH i RS
RS POREZ NA DOBIT o Zakon nije jasno precizirao ta su realizovani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u poresku osnovicu o Nije mogua amortizacija novonabavljenih graevinskih objekata o Nejednaka praksa oporezivanja poslovnih jedinica koji imaju sjedite u drugom entitetu i BD Programi fiskalnih kasa ne podravaju mogunost davanja rabata i drugih trgovakih popusta u maloprodaji ili zahtijevaju veoma sloeno praenje istog, to je u vremenu raunara postalo besmisleno
RS o Definisati u zakonu precizno gubitke/ dobitke, prihode/rashode, koji ne ulaze u poreznu osnovicu. o Omoguiti amortizaciju, mjesec dana nakon stavljanja u upotrebu graevinskog objekta. o Ujednaiti zakonsku regulativu u pogledu oporezivanja poslovnih jedinica u drugom entitetu i BD. o Ministarstvo finansija RS o Poreska uprava RS o Ministarstvo finansija RS o Poreska uprava RS o Ministarstvo finansija RS o Poreska uprava RS
Uskladiti Zakon o fiskalizaciji i Zakon o trgovini, odnosno njihove pravilnike i druge propise.
Ministarstvo trgovine i turizma RS Ministarstvo finansija RS
18
GRAEVINSKE DOZVOLE
PROBLEMI Zakonodavstvo RS Nejasan i nepotpun Zakon o ureenju prostora i graenju RS RS Izvriti izmjene Zakona o ureenju prostora i graenju tako da se mogu utvrditi jasne uzrono-posljedine veze pojedinih odredbi Zakona. FBiH, RS Zakonom nije definisan tretman telekomunikacionog sektora FBiH, RS U Zakon o prostornom ureenju RS unijeti detaljnije odredbe o telekomunikacionoj infrastrukturi. U FBiH je potrebno dodatno uskladiti toni). Praktini aspekti FBiH Prenos graevinske dozvole u Kantonu Sarajevo FBiH Relevantnim zakonima definisati uslove za prenos graevinske dozvole sa jednog na drugog investitora. Takoer, potrebno je donijeti novi Zakon o graenju na nivou FBiH i Zakon na nivou kantona. FBiH, RS Neefikasna obrada zahtjeva FBiH, RS Vano je imati struan, obrazovan i odgovoran kadar koji moe da iznese sve te promjene. U cilju poboljanja bilo bi dobro oformiti i povezane elektronske baze. Optine u FBiH i RS Zakonodavna i izvrna vlast u FBiH i kantonima Praktini aspekti zakone u okviru federalne strukture (FBiH i kan Zakonodavna i izvrna vlast u entitetima i kantonima Zakonodavna i izvrna vlast u RS PREPORUKE Zakonodavstvo INSTITUCIJA
ZAKON O LIKVIDACIJI U FBIH I STEAJ

PROBLEMI Zakonodavstvo FBiH i RS Nedoreenost procedure likvidacije FBiH i RS U Zakonu o likvidaciji adekvatnije urediti tok likvidacionog postupka, polo Parlament FBiH/NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS PREPORUKE Zakonodavstvo INSTITUCIJA
19
PROBLEMI
PREPORUKE aj, prava i obaveze likvidatora ili unijeti odredbu koja e omoguiti adekvatnu primjenu odredaba Zakona o steajnom postupku na aspekte likvidacionog postupka koji nisu ureeni.
INSTITUCIJA
Nemogunost uvida u listu drutava u postupku likvidacije u sudskom registru
Obaveza da se postupak likvidacije upisuje u registar drutava i da za vrijeme likvidacije firma drutva sadri rijei u likvidaciji trebala bi se regulisati Zakonom.
Parlament FBiH/NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS
Kvalifikacija i certificiranje steajnih upravnika u BiH
Specifinim mjerama potrebnim za poboljanje povjerenja u provedbu steajnog zakona trebalo bi ukljuiti izmjenama i dopunama postojeeg zakona postaviti neke minimalne razine iskustva, ali i odreenu struku koja bi odgovarala prirodi posla steajnog upravnika.
Parlament FBiH/NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS
Tretman nepokretne imovine drutva nakon okonanja postupka likvidacije Razliite prakse u sudovima po pitanju dostave dokumentacije za likvidaciju
U entitetskim stvarno-pravnim zakonima izriito propisati ovakvu mogunost. U Zakon o likvidacionom postupku je potrebno uvrstiti listu sve dokumentacije koju je podnosilac prijedloga za otvaranje likvidacionog postupka duan dostaviti i precizno definisati kada se koji dokument mora dostaviti.
Parlament FBiH/NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS Parlament FBiH/ NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni sudovi
Praktini aspekti FBiH i RS Razliite prakse u sudovima po pitanju podnoenje potvrde o izmirenju kvidacije poreznih obaveza prilikom otvaranja procesa liFBiH i RS
Praktini aspekti Ujednaiti sudsku praksu po ovom pitanju i relevantnim propisima definisati da porezna uprava ima isti poloaj kao i ostali povjerioci drutva u toku likvidacije. Parlament FBiH/ NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni sudovi
20
PROBLEMI Sankcionisanje direktora koji na vrijeme ne prijave steaj firme
PREPORUKE Uvrstiti u Zakon o steajnom postupku, u izmjenama i dopunama, veu novanu, pa ak i krivinu kaznu za direktore/upravitelje komapanija, kada na vrijeme ne prijave stanje steaja
INSTITUCIJA Parlament FBiH/ NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni sudovi
Uplata paualnog iznosa od 5% od prodaje pokretnih i nepokretnih stvari u steajnu masu
Uplata paualnog iznosa trokova odravanja, bila bi jedino opravdana ukoliko je predmetna nepokretnost bila u posjedu steajnog dunika od otvaranja steajnog postupka pa do prodaje nekretnine pri emu su svi trokovi odravanja padali na teret steajnog dunika.
Parlament FBiH / NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS
Problem prava raspolaganja nekretninama u steajnom postupku
Precizirati na ta se odnosi pravo raspolaganja, da li je to predaja u posjed ili sl. Zatim, potrebno je izvriti otklon kolizije Zakona o steajnom postupku i Zakona o PDV i pravnim posljedicama koje raspolaganje nosi.
Parlament FBiH/NSRS Ministratsvo finansija i trezora BiH Ministarstva pravde FBiH i RS
IZVOZ
PROBLEMI Zakonodavstvo FBiH i RS Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU FBiH i RS Omoguiti potpisivanje bilateralnih sporazuma sa susjednim zemalja (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora). Uzajamno priznavanje certifikata. Provedba konvencija TIR i ATA Carnet Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da hitno pripremi potrebne dokumente za ratifikaciju sporazuma o ATA Carnetu i krenuti u njegovu primjenu. Automatiziranje procesa dodjeljivanja CEMT dozvola Ministarstvo prometa i komunikacija bi trebalo izmijeniti pravilnik kako bi Ministarstvo prometa i komunikacija BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine - BATA Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH PREPORUKE Zakonodavstvo INSTITUCIJA
21
PROBLEMI
PREPORUKE formulisao kompletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole.
INSTITUCIJA
Praktini aspekti FBiH i RS CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU: o ekanje na zeleni put esto traje i suvie dugo o Kratko radno vrijeme carine i obaveza dostavljanja CP 2 sata prije isteka radnog vremena za odobrene izvoznike o Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo esto zbog banalne tehnike greke) o Pojedinana uplata takse za svaki izvoz stvara i dodatne bankarske trokove o Prikupljanje primjerka 3 ex deklaracije ovjerenog od strane nadlenog organa na graninom prelazu i njeno podnoenje nadlenoj instituciji je sloen i komplikovan postupak, pogotovo za velike izvoznike FBiH i RS
Praktini aspekti
o Automatizacijom ASYCUDA sistema, omoguiti automatsko prebacivanje na zeleni put, nakon 45 min. o Organizovati rad carine 0-24h (ili bar od 7-21h) posebno u smislu kunog carinjenja i skratiti rok za dostavu na 0,5-max 1 sat prije isteka radnog vremena. o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00-5,00KM) o Omoguiti kolektivno popunjavanje mjesene prijave sa samo jednom taksom ili bar kolektivnu uplatu svih taksi na jednoj uplatnici. o Postavljanjem potanskih sanduia na svim graninim prelazima u koje bi prevoznici ubacivali ovjerene primjerke ex deklaracije
Uprava za indirektno oporezivanje BiH Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Uprava za indirektno oporezivanje BiH Uprava za indirektno oporezivanje BiH
22
PREPREKE ULAGANJU
Zakon o izvrnom postupku Zakon o privrednim drutvima Zakon o tritu vrijednosnih papira/ hartija od vrijednosti Porezi Graevinske dozvole Zakon o likvidaciji u FBIH i Steaj Izvoz Svako poglavlje sadri, (i) narativni pregled kljunih problema i (ii) prezentaciju glavnih preporuka za reformu i (iii) tabelu koja sadri kratak pregled problema, preporuka i institucija u toj oblasti.
zdanje Bijele knjige za 2010/11. godinu
razmatra devet oblasti koje su znaajne za priliv investicija u zemlju. Teme predstav-
ljene u ovoj publikaciji odraavaju iskustva sa kojima su se nae lanice susretale u poslovnom okruenju. U pojedinim dijelovima samo su istaknuti problemi sa kojima su se nae lanice suoavale u jednom entitetu, ali to ne znai da isti ili slini problemi nisu prisutni i u drugom entitetu ili Distriktu Brko. Sljedee oblasti su obuhvaene: Poslovna registracija Privremeni boravak i radne dozvole
23
6
UVOD
SEKCIJE
ISKUSTVA: PROBLEMI I PREPORUKE
6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA

Zbog krize i usredotoenosti zemlje na izbore koji su se odrali u oktobru 2010. godine, reforme poslovnog okruenja nastavljene su neto sporijim tempom. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja BiH, ukinuta je obaveza stranih ulagaa da svoja pojedinana ulaganja registruju pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Umjesto toga nadleni registracioni sudovi duni su po slubenoj dunosti dostavljati Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podatke o registrovanim privrednim drutvima sa elementom stranog ulaganja. Neophodni koraci za zapoinjanje poslovne aktivnosti u BiH zahtijevaju 12 proceduralnih postupaka, traju 60 dana, a trokovi iznose 15,75% BND-a po glavi stanovnika, za svaki poetak poslovanja u BiH. U odnosu na prethodnu godinu, situacija se u ovoj oblasti ak pogorala iz razloga to je postupak postao skuplji i kompleksniji, u prvom redu zbog toga to odluke nadlenih organa privrednog drutva moraju biti obraene od strane notara to produava i ini skupljim sam proces registracije. Ne moemo odoljeti utisku da je uee notara u ovom procesu registracije samo formalno i svodi na prepisivanje odluke organa koju je tu odluku donio. I pored sprovedenih i zapoetih reformi u ovoj oblasti i dalje ostaju mnoge prepreke na koje nailaze strani investitori, posebno kada je u pitanju registracija njihovog poslovanja. U nastavku, navedene su samo neke od prepreka sa kojima se nae lanice suoavaju u okviru ove tematike.
Dostupnost optih informacija o postupku registracije nije adekvatna*

FBIH I RS: PROBLEM
Postupak registracije pravnih lica u BiH bi morao biti jednostavniji, bri i jeftiniji kako bi se generalno podstakla privreda, a naroito strane investicije. Donoenje Okvirnog zakona o registraciji poslovnih subjekata u BiH je imalo za cilj uvoenje jednostavnog i brzog postupka registracije poslovnih subjekata. Meutim, u praksi, pravna lica se jo uvijek susreu sa problemima u postupku registracije, jer se propisi, a naroito praksa, razlikuju u politiko-teritorijalnim jedinicama BiH, a u nekim sluajevima i u okviru istog suda, u zavisnosti od postupajueg sudije. Izmjena postojeih propisa je dugotrajan proces, tako da bi bilo korisno kada bi sudovi/ relevantno ministarstvo pravde, pa ak i privredne komore, uinile javno dostupnim informacije vezane za postupak registracije pravnih lica. Ove informacije bi trebale biti dostupne na web stranicama suda, ministarstava ili privrednih komora, te aurirane po potrebi. Bitno je da ove informacije budu dostupne i pregledne na jednom mjestu kako bi se olakao i vremenski skratio proces prikupljanja informacija poput: potrebne dokumentacije koja se prilae sudu na uvid i razmatranje, visine taksi, kontakt detalji i sl. Pored navedenog, bilo bi korisno navesti i zemlje koje su potpisnice Apostille konvencije i one zemlje koje imaju potpisane bilateralne ugovore sa BiH prema kojima Apostille ovjera nije neophodna.
FBIH I RS: PREPORUKA
Potrebno je objaviti informacije o postupku registracije na web stranicama svih institucija ukljuenih u postupak ukoliko web stranice postoje, ili na oglasnim ploama institucija nazna-
25
iti kontakt detalje odjela/osobe gdje se mogu dobiti potrebne informacije. Objavljivanje uputstava, i navoenje referentnih zakona, kao i svih informacija vezanih za proces registracije znaajno bi olakalo upoznavanje stranaka sa postupkom. Takoer, potrebno je usaglasiti uputstva za prijavu registracije kod svih sudova i omoguiti jednostavno unoenje informacija u uputstvo od strane krajnjih korisnika.
vezani za rad drutva, a nikako za prekraje privatne naravi.

Potrebno je dosljedno primijeniti zakone, a iz zakona i prakse izbaciti nepotrebno birokratisanje. Ukoliko stranka nije prvi put sudu dostavila potpunu dokumentaciju uz prijavu, neophodno je da sud u jednom zakljuku navede sve propuste pri dostavi dokumentacije. Time bi se izbjeglo nepotrebno odugovlaenje postupka uzrokovano injenicom da se za isti predmet u vie navrata zahtijevaju razliite vrste dopuna, iako se na sve nedostatke moglo ukazati u jednom zakljuku.
Nedosljednost u obradi zahtjeva za registraciju pri sudovima*

FBIH I RS: PROBLEM
Iako su Zakoni o registraciji privrednih subjekata jasni i decidno navode dokumentaciju koja je potrebna za registraciju poslovnog subjekta, esto se u praksi zahtijevaju dodatni dokumenti koji nisu zakonom predvieni, ili ak sudija donese oprene zakljuke u istom predmetu. Na primjer, dolo je do promjene direktora drutva. Od stranke se zahtijeva da, pored uvjerenja o nepostojanju neizmirenih novanih prekrajnih kazni za drutvo, dostavi i uvjerenje za osobu koja se razrjeava dunosti. Iako regulativa ne predvia dostavljanje uvjerenja o nekanjavanju osobe koja se razrijeava dunosti, u praksi se taj dokument zna zahtijevati. Ovo je nepotrebno, tim prije, to osobe koje se razrjeavaju ne moraju raditi u dutvu u momentu brisanja iz sudskog registra. Ne vidimo razloga da se uvjerenje o neplaenim prekrajima trebaju odnositi na saobraajne i druge prekraje nevezane za drutvo, koje su pomenuta lica uinila u privatnom svojstvu, kao graani vozai amateri (pogreno parkiranje i sl.). Osnov za ovo su zakoni o prekrajima FBiH i RS (lan 80.) koje bi trebalo modifikovati. Smatramo da ovim treba da budu obuhvaeni samo prekraji u kojima je drutvu i odgovornom licu u drutvu izreena odgovarajua mjera u vezi sa prekrajima uinjenim u vrenju djelatnosti, odnosno slubne dunosti
Primjena principa javnosti uvida u sudski registar

FBIH I RS: PROBLEM
Prema relevantnim zakonima podaci iz sudskog registra su javni i svako bez dokazivanja pravnog interesa ima pravo izvriti uvid u podatke upisane u sudski registar. U praksi se princip uvida iskljuivo svodi na traenje podataka (izvoda i sl.) od samog subjekta upisa.
Potrebno je putem web stranice svakog suda koji vodi registar privrednih subjekata omoguiti uvid u ove podatke (naziv privrednog subjekta sa adresom, djelatnost, kapital i ovlatena lica za zastupanje)
Zasnivanje zalonog prava na udjelima u drutvu sa ogranienom odgovornou (d.o.o.)

FBIH I RS: PROBLEM
Registarski sudovi jedini vode evidenciju o udjelima u d.o.o., pa bi logino bilo da registruju i zaloge na tim udjelima. Bilo je vie pokuaja da se takvi zalozi registruju na sudu, ali su ih sudovi odbijali, jer ne postoji izriita zakonska odredba koja to propisuje. Na ovaj nain
26
umanjena je pravna sigurnost, jer potencijalni kupci udjela ne mogu kroz javne knjige biti inofrmisani o moguim zalonim pravima na udjelima za razliku od npr. kupaca dionica, jer entitetski registri papira/hartija od vrijednosti uspjeno obavljaju zadatak registrovanja zaloga na dionicama.
lovnog subjekta, esto se u praksi zahtijevaju dodatni dokumenti koji nisu zakonom predvieni, ili sudije zauzimaju razliite stavove i donose razliite zakljuke, to za posljedicu dovodi do nesigurnosti i neizvjesnosti u svakom pojedinom postupku. Takoer, est je sluaj da sudija u istom predmetu u vie navrata zahtijeva razliite vrste izmjena, iako se na sve nedostatke moglo ukazati u jednom zakljuku. Na ovaj nain se vjetaki produavaju zakonski rokovi za zavretak registracije koji se raunaju od momenta podnoenja svih relevantnih dokumenata.
FBiH i RS: PREPORUKA
Potrebnio je dopuniti zakone o registraciji na nain da se zalozi na udjelima vode u registarskim sudovima.
Nepoivanje zakonskih rokova i nepotrebno odugovlaenje postupka registracije

FBiH i RS: PROBLEM
Potrebno je organizovati rad suda tako da kontinuirano prua uslugu registracije. U sluaju odsustvovanja duih od nekoliko dana registracioni predmeti trebaju biti dodjeljeni drugim sudijama kako bi se ispotovali zakonski rokovi. Potrebno je dosljedno primijeniti zakone i traiti dostavljanje samo dokumentacije koja je propisana, te ukoliko stranka nije prvi put sudu dostavila potpunu dokumentaciju uz prijavu, neophodno je da sudija u jednom zakljuku navede sve propuste pri dostavi dokumentacije. Time bi se izbjeglo nepotrebno odugovlaenje postupka.
Postupak upisa u registar poslovnih subjekata je prema zakonskoj definiciji hitan, jednoobrazan i primjenjiv na sve poslovne subjekte osnovane u BiH kako od domaih, tako i od stranih pravnih i fizikih lica. Shodno navedenom, Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH i Zakon o registraciji poslovnih subjekata u RS, propisuju obavezu nadlenih registarskih sudova da izdaju rjeenje o registraciji u roku od pet dana od dana uredno podnesene prijave. Naalost, u praksi, ovaj zakonski rok se ne potuje, te postupak registracije najee traje od 5 20 dana za drutva koja se prvi put registruju, dok postupak registracije statusnih promjena u drutvu traje i due. Pored niza drugih faktora koji utiu na nepotivanje ovih zakonskih rokova, do nepotrebnog odugovlaenja postupka dovode i sluajevi u kojima se predmetni registracioni sudija nalazi na godinjem odmoru/bolovanju/obuci/seminaru/studijskom putovanju, a postupak registracije se usljed toga ne provodi i registracioni predmet stoji na ekanju. Isto tako, iako su Zakoni o registraciji privrednih subjekata jasni i decidno navode dokumentaciju koja je potrebna za registraciju pos-
Nejasno definisanje sluajeva koji mogu dovesti do prekida postupka registracije*

FBiH: PROBLEM
Zakon o registraciji poslovnih subjekata FBiH (lan 55., stav 2. i 3.) predvia da ako nadleni registarski sud posumnja u postojanje neke injenice od koje zavisi da li je zahtjev za upis u registar u saglasnosti s tim ili drugim zakonima, a ukoliko je za utvrivanje te injenice nadlean drugi sud, postupak registracije e biti prekinut do donoenja pravosnanog rjeenja kojim je zavren taj drugi postupak. U praksi je bilo sluajeva da se pomenuta odredba dosta iroko tumai, te se postupak registracije prekidao i u sluajevima kada je drutvo paralelno vodilo
27
parnini postupak koji nije bio povezan sa predmetnom statusnom promjenom. Imajui u vidu vrijeme potrebno za okonanje parninog postupka, neosnovano prekidanje postupka registracije dovodi do nenadoknadivih gubitaka, kao i potekoa u svakodnevnim poslovnim aktivnostima drutva.
FBiH: PREPORUKA
potrebno je ponovo uvesti istu praksu i u Optinski sud Sarajevo.
Uee notara u postupku registracije

FBIH: PROBLEM
lanovi Vijea smatraju da je uee notara u obradi odluka privrednih subjekata nepotrebno i svodi se na kopiranje odluka subjekta upisa. Postavlja se pitanje emu toliki formalizam i u emu se sastoji intervencija notara koji obrauje npr. odluku o osnivanju nove poslovnice (to je propisano zakonom) ili imenovanju ili razrjeenju rukovodioca poslovnice u drutvu koje ima 50 ili 100 takvih poslovnica (ovo nije propisano, ali se u praksi trai). Zato bi odluka obraena od notara imala jau pravnu snagu ili bila na bilo koji nain vjerodostojnija od odluke uprave drutva koja imenuje rukovodioca u svojoj poslovnici? U emu se se sastoji znaaj uea notara npr. kod obrade odluke o poveanju kapitala u kojoj dioniko drutvo obavezno dostavlja registarskom sudu potvrdu od depozitne banke da je kapital ve uplaen, itd.
FBIH: PREPORUKA
Kako Zakonom nije precizirano od kojih injenica zavisi zahtjev za upis u registar, trebalo bi konkretnije definisati koje injenice mogu dovesti do prekida postupka registracije.
Termin konsultacija sa registracionim sudijama u Optinskom sudu Sarajevo*

FBiH: PROBLEM
U Optinskom sudu Sarajevo ukinut je termin za konsultacije koji privrednici smatraju dragocjenim u sluajevima kada im donesena rjeenja ili zakljuci, kojima se nalae dopuna i/ili korekcija podnesene prijave i priloene dokumentacije, nisu jasni ili kada je potrebno provjeriti generalni stav registarskog suda o pitanjima koja zakonima nisu jasno definisana, a za koja ne postoji znaajna sudska praksa.
FBiH: PREPORUKA
Izmjeniti Zakon o notarima i propise o registraciji na nain da se u potpunosti reducira uee notara osim kod ovjere potpisa lica ovlatenih za zastupanje.
Obzirom da je zakazivanje termina za konsultacije uobiajena praksa u drugim sudovima,

KLJUNI PROBLEM Dostupnost optih informacija o postupku registracije nije adekvatna
KLJUNA PREPORUKA Potrebno je objaviti informacije o postupku registracije na web stranicama svih institucija ukljuenih u postupak ukoliko web stranice postoje, ili na oglasnim ploama institucija naznaiti kontakt detalje odjela/osobe gdje se mogu dobiti potrebne informacije. Takoer, potrebno je usaglasiti uputstva za prijavu registracije kod svih sudova i omoguiti jednostavno unoenje in-
KLJUNA INSTITUCIJA Nadlena ministarstva pravde Nadleni registarski sudovi
28
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA formacija u uputstvo od strane krajnjih korisnika.
KLJUNA INSTITUCIJA
Nedosljednost u obradi zahtjeva za registraciju pri sudovima
Potrebno je dosljedno primijeniti zakone. Ukoliko stranka nije prvi put sudu dostavila potpunu dokumentaciju uz prijavu, neophodno je da sudija u jednom zakljuku navede sve propuste pri dostavi dokumentacije. Time bi se izbjeglo nepotrebno odugovlaenje postupka uzrokovano injenicom da se za isti predmet u vie navrata zahtijevaju razliite vrste izmjena, iako se na sve nedostatke moglo ukazati u jednom zakljuku.
Nadlena ministarstva pravde Nadleni registarski sudovi
Primjena principa javnosti upisa u sudski registar
Potrebno je putem WEB stranice svakog suda koji vodi registar privrednih subjekata omoguiti uvid u ove podatke. (naziv sa adresom, djelatnost, kapital i ovlatena lica za zastupanje).
Nadleni registarski sudovi
Zasnivanje zalonog prava na udjelima u drutvu sa ogranieniom odgvornou (d.o.o.) Nepotivanje zakonskih rokova i nepotrebno odugovlaenje postupka registracije
Potrebno je dopuniti zakone o registraciji na nain da se zalozi na udjelima vode u registarskim sudovima. Potrebno je organizovati rad suda tako da kontinuirano prua uslugu registracije. U sluaju odsustvovanja duih od nekoliko dana registracioni predmeti trebaju biti dodjeljeni drugim sudijama kako bi se ispotovali zakonski rokovi. Potrebno je dosljedno primijeniti zakone i traiti dostavljanje samo dokumentacije koja je propisana.
Ministarstva pravde FBiH i RS
Ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni registarski sudovi
Nejasno definisanje sluajeva koji mogu dovesti do prekida postupka registracije
Kako Zakonom nije precizirano od kojih injenica zavisi zahtjev za upis u registar, trebalo bi konkretnije definisati koje injenice mogu dovesti do prekida postupka registracije.
Ministarstvo pravde FBiH
29
KLJUNI PROBLEM Termin konsultacija sa registracionim sudijama u Optinskom sudu Sarajevo
KLJUNA PREPORUKA Obzirom da je zakazivanje termina za konsultacije uobiajena praksa u drugim sudovima, potrebno je ponovo uvesti istu praksu i u Optinski sud Sarajevo.
KLJUNA INSTITUCIJA Optinski sud u Sarajevu
Uee notara u postupku registracije
Izmjeniti Zakon o notarima i propise o registraciji na nain da se u potpunosti reducira uee notara, osim kod ovjere potpisa lica ovlatenih za zastupanje.
Ministarstva pravde FBiH Registarski sudovi
30
6.2. PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE

UVOD
procedura izdavanja radnih dozvola i premostiti postojee stanje, neusaglaenosti Zakona o zapoljavanju stranaca FBiH sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH. Nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju trajanja postupka odobrenja i produenja privremenog boravka od strane Slube za strance predstavlja i u 2010. godini oteavajuu okolnost. Rezimirajui sve probleme koji su navedeni u prologodinjem izdanju Bijele knjige u sekciji Privremeni boravak i radne dozvole za strance u BiH, a koji se odnose na nedosljednost u sprovoenju zakona i nekoordiniranost dravnih organa i institucija u razmjeni informacija, specifine sluajeve u kojima radna dozvola ne moe biti izdata bez potpisanog ugovora o radu, neusaglaenost zakona i prakse u vezi sa postupkom izdavanja radne dozvole prije odobrenja privremenog boravka u BiH i nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju radnog vremena stranog dravljanina, moemo zakljuiti da navedeni problemi su i dalje aktuelni i samim time su sastavni dio i ovogodinjeg izdanja Bijele Knjige za 2010/2011. godinu. Nie su navedeni problemi sa kojima se susreu lanice VSIa, kao i preporuke za unaprijeenje postupka, poevi od novih problema u 2010. godini koji glase kao to slijedi:
Stupanjem na snagu Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH5 i relevantnih podzakonskih akata6, te Zakona o zapoljavanju stranih dravljana i lica bez dravljanstva RS7 proces dobivanja privremenog boravka i radne dozvole za strane dravljane je olakan u odreenim segmentima i u zavisnosti od entiteta u kojem strani dravljanin podnosi zahtjev za radnu dozvolu. Parlament FBiH nije usvojio predloene izmjene i dopune Zakona o zapoljavanju stranaca FBiH8, tako da vaei Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH nije usklaen sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH. Kao poboljanje u radu nadlenih institucija koji rade na izdavanju radne i boravine dozvole u 2010.godini navodi se da Sluba za zapoljavanje KS i Sluba za strance9 u postupku produenja privremenog boravka prihvataju da se dostavi ovjerena kopija izvoda iz sudskog registra poslovnih subjekata umjesto ovjerenih kopija svih rjeenja o registraciji poslovnog subjekta. Isto tako pozitivna mjera poboljanja je injenica da Slubi za strance u postupku produenja privremenog boravka dovoljno je dostaviti uvjerenje da se protiv stranca ne vodi krivini postupak, koju izdaje nadleni sud prema boravitu stranca u BiH, pa se s tim u vezi uvjerenje o nekanjavanju, koje izdaje nadleni MUP, ne dostavlja, to je ranije bio sluaj. Zavod za zapoljavanje FBiH, u saradnji sa deset kantonalnih slubi za zapoljavanje, pokrenuo je inicijativu izrade zajednike procedure za izdavanje radnih dozvola, koja e na jedinstven nain regulisati ovu precuduru na teritoriji cijele FBiH. Na ovaj nain e se unificirati
5 6 7 8 9
PRIVREMENI BORAVAK Nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju trajanja postupka odobrenja i produenja privremenog boravka
FBiH i RS: PROBLEM
Iako lan 60. stav 6. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH predvia da Sluba za
Slubeni list BiH, broj 36/08. Pravilnik o ulasku i boravku stranaca, Slubeni list BiH, broj 81/08. Slubeni glasnik RS, broj 24/09. Slubene novine FBiH, broj 8/99. Ministarstvo sigurnosti BiH.
31
strance rjeenjem odluuje o zahtjevu za odobrenje i produenje privremenog boravka, te dostavlja ga stranci to prije, a najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva ako je zahtjev podnesen posredstvom DKP-a BiH, a u roku od 30 dana ako je zahtjev podnesen izravno nadlenoj organizacijskoj jedinici Slube, u praksi rjeavanje zahtjeva o odobrenju ili produenju boravka podnesenog izravno nadlenoj organizacijskoj jedinici Slube najee traje due od 30 dana.
strovanog pravnog lica. U praksi dolazi do proputanje dravnih institucija da postupe u skladu sa ovim Zakonima i da razmjenjuju informacije. Dosadanje iskustvo nije pokazalo da nadleni sudovi potuju ili slijede ovu praksu koja je i zakonska obaveza. Time bi se izbjegla obaveza dostavljanja ovjerenih kopija rjeenja o registraciji poslovnog subjekta ili izvoda iz sudskog registra poslovnih subjekata koja su ve prethodne godine/godina dostavljeni Slubi za strance.
Neophodno je da Sluba za strance postupa u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH, te u skladu s tim odlui o zahtjevu za odobrenje i produenje privremenog boravka podnesenog izravno nadlenoj organizacijskoj jedinici Slube u roku od 30 dana.
Sluba za poslove sa strancima je ve formirala pojedine registre stranih lica i u njih unijela podatke koji se odnose na njihov poloaj u pravnim licima. U skladu s tim, potrebno je stvoriti praksu meusobne komunikacije i koordiniranog rada izmeu Slube za poslove sa strancima i sudova nadlenih za registraciju poslovnih subjekata. Sudovi su Zakonom obavezni dostavljati potpune informacije o registraciji/izmjeni podataka nadlenoj Slubi za strance. Time bi se izbjegla obaveza dostavljanja ovjerenih kopija rjeenja o registraciji poslovnog subjekta ili izvoda iz sudskog registra poslovnih subjekata koja su ve prethodne godine/godina dostavljeni Slubi za strance.
Nedosljednost u sprovoenju zakona i nekoordiniranost dravnih organa i institucija u razmjeni informacija*

FBiH i RS: PROBLEM
Prilikom produenja odobrenja za privremeni boravak strani dravljanin je obavezan Slubi za strance dostaviti ovjerene kopije dokumenata koje su ve dostavljene prethodne godine/godina. Istovremeno, lan 86. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH nalae da je obaveza suda nadlenog za registraciju poslovnih subjekata da odmah, a najkasnije u roku od sedam dana od dana registracije poslovnog subjekta, odnosno izmjene podataka, automatski dostavi Slubi za poslove sa strancima potpune informacije o registraciji/izmjeni podataka. Promjene u registru poslovnih subjekata koje se navode u Zakonima o registraciji poslovnih subjekata (BiH, FBiH, RS i BD)
10
RADNA DOZVOLA Radna dozvola ne moe biti izdata u specifinim sluajevima bez potpisanog ugovora o radu*
FBiH i RS: PROBLEM
Na meunarodnim tenderima za graevinske i montaerske radove koje raspisuju pravna lica iz BiH u najveem broju sluajeva poslove dobivaju strana pravna lica koja nemaju sjedite u BiH. Razlog tome je da za specifine industrije u BiH nema kvalifikovane radne snage, te se javlja potreba za angamanom stranih dravljana ije je znanje potrebno pri implemen-
odnose se na:
promjene vlasnika udjela/dionica, lanova uprave/prokurista i lanova nadzornog odbora regi-
10 Slubeni glasnik BiH, broj 42/04, Slubene novine FBiH 27/05, 68/05 i 43/09, Slubeni glasnik RS, 42/ 05, Slubeni glasnik BD,br.15-05 B.
32
taciji tih projekata. Projekti mogu trajati i nekoliko godina i za vrijeme njihovog trajanja strana pravna lica u BiH angauju vlastite kadrove, strane dravljane, koji posjeduju specifine vjetine. Da bi ovi zaposlenici stranog pravnog lica, koji u BiH ostaju due od 3 mjeseca, mogli dobiti radnu dozvolu Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH propisuje da oni moraju prethodno zakljuiti ugovor o radu sa poslodavcem u BiH.
menog boravka, te tako poslodavac moe pokrenuti proceduru izdavanja radne dozvole. lan 7. Zakona o zapoljavanju stranaca FBiH i praksa Slube za zapoljavanje KS nalau da se u postupku izdavanja radne dozvole po prvi put treba dostaviti potvrda o prijavi mjesta boravka, to je navedeno i na formalnom obrascu11 zahtjeva za izdavanje radne dozvole kod Slube. S tim u vezi, u decembru 2008. godine, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH dostavilo je dokument12 svim kantonalnim slubama za zapoljavanje navodei: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike smatra da se do usklaivanja Zakona o zapoljavanju stranaca primjenjuju odredbe Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako u sluaju izdavanja radne dozvole prije odobrenja privremenog boravka tako i u sluaju izuzetaka od posjedovanja iste.
FBiH: PREPORUKA
U drugim zemljama postoji mogunost izdavanja radne dozvole po osnovu izaslanja/detamana iz matine zemlje gdje strani dravljanin ima zasnovan stalni radni odnos, a po potrebi moe biti angaovan na projektima koje njegova kompanija realizuje u drugoj zemlji. Postoje dva rjeenja ovog problema: (i) izmijeniti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH lan 84. stav o. tako da on glasi stranci koji obavljaju poslove vezane za isporuku, montau i servis maina ili opreme, ako njihov rad ne traje due od 6 mjeseci neprekidno niti due ukupno od dvije godine sa prekidima, ili (ii) izmijeniti Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH i dozvoliti izdavanje radne dozvole u BiH po osnovu uvjerenja o privremenom izaslanju iz matine zemlje koje izdaje nadleno Ministarstvo rada bez da strano lice mora prethodno zakljuiti ugovor o radu sa poslodavcem u BiH.
Potrebno je uskladiti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH i Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH po pitanju izdavanja radne dozvole po prvi put za strane dravljanine. U prelaznom periodu potrebno je da Sluba za zapoljavanje KS postupa u skladu sa dokumentom dostavljenim od strane Ministarstva rada i socijalne politike FBiH.
Neusaglaenost zakona i prakse vezano za postupak izdavanja radne dozvole prije odobrenja privremenog boravka u KS*
FBiH: PROBLEM
Nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju radnog vremena stranog dravljanina u KS*
FBiH: PROBLEM
U dosadanjoj praksi Sluba za zapoljavanje KS odbijala je produiti radnu dozvolu stranom dravljaninu ije puno radno vrijeme traje manje od 40 sati sedmino. Stranac moe dobiti radnu dozvolu na radno vrijeme od 20 sati sedmino samo ukoliko e preraspodjela njegovog radnog vremena biti takva da e obavljati po-
lanovi 77. i 80. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH ne predviaju potrebu da strani dravljanin prvo mora doi lino u BiH i prijaviti svoj boravak da bi pokrenuo postupak dobivanja radne dozvole prije odobrenja privre11 12
http://www.juszzks.com.ba/ba/zahtjev-za-izdavanje-radne-dozvole.html Dopis broj 03-34/10-1979/08.
33
slove na dva razliita radna mjesta u dvije razliite drave. U odluci koju e osniva donijeti, a u kojoj e biti izvrena preraspodjela radnog vremena stranog dravljanina, mora biti pojanjeno da je njegovo fiziko prisustvo na radnom mjestu mogue i logino u obje drave. Pored navedenog, neophodno je dostaviti dokaze o zaposlenju u drugoj dravi. Prijava stranog dravljanina koji je dobio radnu dozvolu vri se na 20 sati sedmino samo ukoliko su dostavljeni dokazi da je strani dravljanin zaposlen i u inostranstvu. Ukoliko se dokaz ne dostave, prijava se mora izvriti na 40 sati sedmino. Navedena praksa je u suprotnosti sa pozitivnim propisima. Zakonom o zapoljavanju stranaca FBiH nije odreeno radno vrijeme na koje zaposlenik strani dravljanin mora biti angaovan kako bi dobio radnu dozvolu. lan 29. ZaKLJUNI PROBLEM Nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju trajanja postupka odobrenja i produenja privremenog boravka
kona o radu FBiH13, kojim su regulisani radni odnosi, predvia da puno radno vrijeme zaposlenika ne moe biti due od 40 sati sedmino, to predstavlja gornju granicu trajanja punog radnog vremena. Puno radno vrijeme ne moe biti due od 40 sati sedmino, ali nema smetnje da se ono kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrdi u kraem trajanju. Ne postoji zakonsko ogranienje da puno radno vrijeme traje i manje od 40 sati sedmino, jer regulisanje ovog pitanja je u iskljuivoj nadlenosti poslodavca.
FBiH: PREPORUKA
Neophodno je uskladiti praksu i postupati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Druga mogunost je usvajanje pravila kojim e biti utvrene donje granice trajanja punog radnog vremena stranog zaposlenika.
KLJUNA INSTITUCIJA Ministarstvo sigurnosti BiH Nadlena organizacijska Sluba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH
KLJUNA PREPORUKA Neophodno je da Sluba za strance postupa u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH, te u skladu s tim odlui o zahtjevu za odobrenje i produenje privremenog boravka podnesenog izravno nadlenoj organizacijskoj jedinici Slube u roku od 30 dana
Nedosljednost u sprovoenju zakona i nekoordiniranost dravnih organa i institucija u razmjeni informacija
Potrebno je stvoriti praksu meusobne komunikacije i koordiniranog rada izmeu Slube za poslove sa strancima i sudova nadlenih za registraciju poslovnih subjekata
Ministarstvo sigurnosti BiH Nadleni sudovi Nadlena organizacijska Sluba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH Parlamentarna skuptina BiH i Parlament FBiH Nadlena ministarstva
Radna dozvola ne moe biti izdata u specifinim sluajevima bez potpisanog ugovora o radu
Postoje dva rjeenja ovog problema: (i) izmijeniti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH lan 84., ili (ii) izmijeniti Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH i dozvoliti izdavanje radne dozvole u BiH po osnovu uvje-
13
Slubene novine FBiH, broj 43/99.
34
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA renja o privremenom izaslanju iz matine zemlje koje izdaje nadleno Ministarstvo rada bez da strano lice mora prethodno zakljuiti ugovor o radu sa poslodavcem u BiH
KLJUNA INSTITUCIJA
Neusaglaenost zakona i prakse vezano za postupak izdavanja radne dozvole prije odobrenja privremenog boravka u BiH
Potrebno je uskladiti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH i Zakon o zapoljavanju stranaca FBiH po pitanju izdavanja radne dozvole po prvi put za strane dravljanine. U prelaznom periodu potrebno je da Sluba za zapoljavanje KS postupa u skladu sa dokumentom dostavljenim od strane Ministarstva rada i socijalne politike FBiH
Nadlena ministarstva Sluba za zapoljavanje KS
Nepostupanje u skladu sa pozitivnim propisima po pitanju radnog vremena stranog dravljanina
Neophodno je uskladiti praksu i postupati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Druga mogunost je usvajanje pravila kojim e biti utvrene donje granice trajanja punog radnog vremena stranog zaposlenika
Parlament FBiH Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH Sluba za zapoljavanje KS
35
6.3. ZAKON O IZVRNOM POSTUPKU

UVOD
ispravi zahtijevati da sud, prije donoenja rjeenja o izvrenju, trai od samog izvrenika i drugih lica da sudu dostave podatke o imovini izvrenika. Takva mogunost nije predviena ukoliko se prijedlog za izvrenje zasniva na vjerodostojnoj ispravi, i ega proizlazi da trailac izvrenja ne moe zahtijevati od suda da od izvrenika i drugih lica trai informacije o izvrenikovoj imovini. U praksi se vjerodostojne isprave esto koriste za pokretanje izvrnog postupka (posebno mjenica).
U BiH izvrni postupak je regulisan zakonima o izvrnom postupku koji su doneeni na nivou entiteta i to: Zakon o izvrnom postupku FBiH (Slubene novine FBiH broj 32/03 i 33/06), Zakon o izvrnom postupku RS (Slubeni glasnik RS broj 59/03, 85/03 i 64/05) i Zakon o izvrnom postupku Brko Distrikta (Slubeni glasnik Brko Distrikta broj 8/00, 1/01, 5/02, 8/03, 19/07 i 2/08). Meutim, iako je ova materija regulisana na entitetskom nivou, tekst sva tri gore pomenuta zakona je skoro identian. Naime, u pitanju su samo neznatne razlike izmeu navedenih entitetskih zakona. Izvrni postupak u BiH jo nema panju koju zasluuje, a jedan je od velikih problema i samih institucija. Problem je u velikom broj nerijeenih predmeta, koji raste iz godine u godinu, umjesto da se smanjuje, ak i ako se izuzmu tzv. komunalni predmeti. Obzirom da je po svojoj prirodi izvrni postupak hitni postupak, rokovi i njihova sprovedba, predstavljaju istovremeno jedan od glavnih problema Zakona o izvrnom postupku (u daljem tekstu Zakon), jer se u pravilu ne potuju. Samo kao primjer, navodi se da je Sud po pravilu duan da o prijedlogu za izvrenje odlui u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odlui (Zakon FBiH). U nastavku teksta su identifikovani neki od nedostataka Zakona o izvrnom postupku i u FBiH i RS na koje ukazuju lanice VSI.
ISKUSTVA: PROBLEMI I PREPORUKE:
Potrebno je proiriti Zakon i pored izvrnih obuhvatiti i vjerodostojne isprave kod postupka utvrivanja dunikove imovine.
Zloupotreba postupka povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju*

FBIH I RS: PROBLEM
lan 50. Zakona odreuje da u sluaju kada je rjeenje o izvrenju doneseno na osnovu vjerodostojne isprave izvrenik moe prigovorom pobijati takvo rjeenje, pri emu prigovor mora biti obrazloen. Stav 4. ovog lana odreuje da, ako se rjeenje o izvrenju pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvreno postojanje potraivanja, prijedlog za izvrenje e se smatrati tubom, u kojem sluaju e sud postupati po odredbama parninog postupka, to praktino znai da e se predmet uputiti parninom odjeljenju na rjeavanje. Prema stavu 5. istog lana, ukoliko izvrenik uloi ovakav prigovor sud e odgoditi izvrenje i nastavit e ga na prijedlog traioca izvrenja tek nakon pravosnanosti rjeenja ukoliko trailac izvrenja uspije sa tubom. Ovakvo zakonsko rjeenje u praksi se pokazalo neadekvatnim budui da ostavlja prostora dunicima da ulaganjem neosnovanih prigovora odgaaju plaanje obaveza, te nepotrebno produavaju sudske procese. Naime, zakon ne precizira na koji nain i u kojoj mjeri prigovor mora biti obrazloen tako
Utvrivanje dunikove imovine ne obuhvata vjerodostojnu ispravu*

FBIH I RS: PROBLEM
Prema Zakonu trailac izvrenja moe u prijedlogu za izvrenje koje se zasniva na izvrnoj
36
da dunik, odnosno izvrenik, u prigovoru moe iznositi bilo kakve navode bez obzira na njihovu osnovanost ili tanost. Ovakvo zakonsko rjeenje je posebno neprimjereno u sluaju mjenice i eka, ija je svrha upravo brza naplata potraivanja.
datom na zapisnik da se nepokretnost moe prodati nadmetanjem i za cijenu niu od one navedene u odreenim stavovima Zakona. U praksi esto dolazi do zloupotrebe i unaprijed dogovorenih licitacija izmeu rangiranih lica.
Potrebno je urediti ove sluajeve na nain da se obezbijedi mehanizam za sprijeavanje uoenih zloupotreba.
Potrebno je Zakonom onemoguiti navedeno odugovlaenje sa naplatom potraivanja, prvenstveno u sluaju mjenice i eka, na primjer, tako to se u sluaju ulaganja prigovora na rjeenje o izvrenju izvrni postupak nee obustaviti ve e se izvrenik (a ne trailac izvrenja) uputiti na parnicu. Druga eventualna solucija bi bila da se izvreniku onemogui iznoenje proizvoljnih i neosnovanih navoda u prigovorima tako to e se ograniiti da u parninom postupku mogu isticati samo navode koji su navedeni u prigovoru.
Izvrenje na pokretnim stvarima*

FBIH I RS: PROBLEM
Kod izvrenja na pokretnim stvarima u praksi se esto deava da izvrenik, kako bi izbjegao izvrenje, otui pokretnu stvar. Konkretno, ovaj problem se u praksi najee javlja kod izvrenja nad motornim vozilima. Da bi izbjegao vraanje duga, tueni moe prodati motorno vozilo prije postupka namirenja i na taj nain izbjei izvravanje svojih obaveza prema traiocu izvrenja.
Nejasno definisano utvrivanje vrijednosti nepokretnosti*

FBIH I RS: PROBLEM
Zakon predvia da lica koja imaju pravo da budu namirena iz prodajne cijene nepokretnosti mogu predloiti da se izvrenje obustavi ako utvrena vrijednost nepokretnosti ne pokriva ni djelimino iznos potraivanja traioca izvrenja. U praksi pojam djelimian iznos potraivanja dovodi do razliitog tumaenja od strane sudova.
Regulativom bi trebalo predvidjeti zabiljebu izvrenja na putnikom motornom vozilu kod nadlenog Ministarstva unutranjih poslova u kartonu vozila, odnosno u saobraajnoj dozvoli. Tako bi se izbjegla prodaja vozila prije namirenja traioca izvrenja, kao i mogunost faktikog otuenja vozila putem davanja punomoi drugim licima.
Da bi se otklonile nedoumice oko obustave izvrenja neophodno je jasnije definisati znaenje djelimian iznos potraivanja povjerioca, odnosno tano naznaiti u kojem iznosu/procentu potraivanja se radi, npr. 1/3 ili sl.
Pravila voenja i odravanja licitacije nisu definisana*

FBIH I RS: PROBLEM
Zakonom je regulisan nain prodaje i roite za nadmetanje i prodaju, ali lanovi Zakona ne sadre odredbe o pravilima voenja i odravanja licitacije. U praksi se deava da od pet zainteresovanih kupaca pojave se tri kupca koji odmah ponude cijenu koja je znatno iznad procijenjene vrijednosti. Prilikom formiranja liste

FBiH i RS: PROBLEM
Zakon propisuje da se lica koja se namiruju u postupku prodaje mogu sporazumjeti izjavom
37
tri najpovoljnija ponuaa, ponude ostalih kupaca se ne uzimaju u obzir. Kasnije tri najpovoljnija ponuaa odustaju od kupovine i sud kod treeg roita donosi rjeenje o obustavi postupka izvrenja sa svim posljedicama ponovnog pokretanja izvrnog postupka (npr. zastara).
Nepotpune informacije o zaduenju dunika*

FBIH I RS: PROBLEM
Zakonima je propisano da dunik moe ovjerenom ispravom dati saglasnost da se, radi naplate potraivanja povjerioca, zaplijeni dio njegove plate i da se isplati neposredno povjeriocu na nain odreen u toj ispravi. Takva isprava ima pravno dejstvo rjeenja o izvrenju (ovjerena i poslana preporueno s povratnicom). Praksa je potvrdila kao najvei problem, osim u sluajevima kad poslodavci jednostavno ne postupaju po saglasnosti, da poslodavci ovjeravaju potvrde o plati za neogranien broj zaduenja jednog radnika te da prilikom svakog novog zaduenja ne daju novom povjeriocu informaciju o ve postojeem zaduenju. To stvara situaciju da i povjerilac koji je prvi dobio potvrdu o plati i ovjerenu saglasnost, u sluaju aktiviranja saglasnosti, ne moe istu realizovati jer su naknadne saglasnosti ve dole na prinudnu naplatu. Situacija se jo komplikuje sa irantima (potencijalna obaveza koja, kad se aktivira, postaje stvarna).
Da bi se izbjegle zloupotrebe postupka licitacije, potrebno je Zakonom detaljno regulisati sam tok licitacije, jer svaki sud odreuje zasebno uslove i tok licitacije.
Razliito tumaenje odredbe kod prodaje nepokretnosti*

FBIH I RS: PROBLEM
Zakon navodi da na treem roitu nepokretnost se moe prodati bez ogranienja najnie cijene. Sudovi razliito tumae ovu odredbu, gdje se ponekad dozvoljava kupovina za 1,00 KM, a nekada ne.
Potrebno je Zakonom jasno definisati ta znai odredba da se nepokretnost moe prodati bez ogranienja najnie cijene.
Potrebno je da se Zakonom precizira da su poslodavci duni, u potvrdi o visini primanja radnika navesti sva ve postojea zaduenja, stvarna i potencijalna, te da povjerilac koji je prvi dobio ovjerenu saglasnost ima pravo prvenstva u prinudnoj naplati sa plate.
Razliita praksa sudova prilikom donoenja rjeenja o namirenju*

FBIH I RS: PROBLEM
Pojedini sudovi donose rjeenja da se kupac namiruje za iznos od 1,00 KM (koji dozvoljavaju kupovinu za 1,00 KM), a drugi da se kupac namiruje u visini procijenjene vrijednosti nepokretnosti, bez obzira za koju cijenu je kupljena ista.
Rok neprecizno definisan u oblastima: Namirenje izvrenja*

FBIH I RS: PROBLEM
Zakon nalae da se u postupku namirenja, namirenju traioca izvrenja pristupa odmah nakon donoenja rjeenja o dosudi. Obzirom da nije predvien konkretan rok, u praksi ostavlja mogunost za razliite interpretacije.
Potrebno je Zakonom jasno definisati rjeenje o namirenju, odnosno odrediti za koliko je povjerilac namiren ukoliko isti i kupi zaloenu nepokretnost. Zakon bi trebao jasno definisati rok za namirenje traioca izvrenja (15, 30 ili 60 dana).
38
Roita za diobu*
FBiH I RS: PROBLEM
Potrebno je definistati konkretan rok u kojem sud mora zakazati roite za diobu cijena.
Nakon ispunjenja odreenih uslova Zakona, sud odreuje roite za diobu cijene ako ima vie od jednog traioca izvrenja ili treih lica koja imaju prava na namirenje. Zakonom nije predvien konkretan rok u kojem sud mora zakazati roite za diobu cijene.
Vjerodostojna isprava ne obuhvata raun i izvod iz poslovnih knjiga za sva pravna lica
FBIH I RS: PROBLEM
Prema Zakonu o izvrnom postupku FBiH I RS-a, vjerodostojna isprava je pored mjenice i eka i raun i izvod iz poslovnih knjiga, ali samo za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoza smea. U ranijim zakonima nije bilo ovih ogranienja, pa je nejasno zato su pravna lica iz komunalnih oblasti sada stavljena u privilegovan poloaj u odnosu na ostala pravna lica.
Potrebno je definistati konkretan rok u kojem sud mora zakazati roite za diobu cijena.
Rjeenje o namirenju*
FBiH I RS: PROBLEM
Zakon nalae da namirenje traioca izvrenja i drugih lica kojima pripada pravo na namirenje sudija bez odlaganja odluuje rjeenjem nakon odranog roita.
KLJUNI PROBLEM Utvrivanje dunikove imovine ne obuhvata vjerodostojnu ispravu
Potrebno je proiriti pojam vjerodostojne isprave na raun i izvod iz poslovnih knjiga na sva pravna lica, bez izuzetka.
KLJUNA PREPORUKA Potrebno je proiriti Zakon i pored izvrnih obuhvatiti i vjerodostojne isprave kod postupka utvrivanja dunikove imovine.
KLJUNA INSTITUCIJA
Ministarstvo pravde BiH
Zloupotreba postupka povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju
Potrebno je Zakonom onemoguiti navedeno odugovlaenje sa naplatom potraivanja, prvenstveno u sluaju mjenice i eka, na primjer tako to se u sluaju ulaganja prigovora na rjeenje o izvrenju izvrni postupak nee obustaviti ve e se izvrenik (a ne trailac izvrenja) uputiti na parnicu. Druga eventualna solucija bi bila da se izvreniku onemogui iznoenje proizvoljnih i neosnovanih navoda u prigovorima tako to e se ograniiti da u parninom postupku mogu isticati samo navode koji su navedeni u prigovoru.
Ministarstvo pravde BiH Nadleni sudovi
39
KLJUNI PROBLEM Nejasno definisano utvrivanje vrijednosti nepokretnosti
KLJUNA PREPORUKA Da bi se otklonile nedoumice oko obustave izvrenja neophodno je jasnije definisati znaenje djelimian iznos potraivanja povjerioca, odnosno tano naznaiti u kojem iznosu/procentu, npr. 1/3 ili sl. potraivanja se radi.
KLJUNA INSTITUCIJA Ministarstvo pravde BiH Entitetska ministarstva pravde
Potrebno je urediti ove sluajeve na nain da se obezbijedi mehanizam za sprijeavanje uoenih zloupotreba.
Nadleni sudovi
Izvrenje na pokretnim stvarima
Regulativom bi trebalo predvidjeti zabiljebu izvrenja na putnikom motornom vozilu kod nadlenog Ministarstva unutranjih poslova u kartonu vozila, odnosno u saobraajnoj dozvoli. Tako bi se izbjegla prodaja vozila prije namirenja traioca izvrenja kao i mogunost faktikog otuenja vozila putem davanja punomoi drugim licima.
Nadlena ministarstva unutranjih poslova FBiH i RS Nadlena ministarstva pravde FBiH i RS
Pravila voenja i odravanja licitacije nisu definisana
Da bi se izbjegle zloupotrebe postupka licitacije, potrebno je Zakonom detaljno regulisati sam tok licitacije, jer svaki sud odreuje zasebno uslove i tok licitacije.
Nadlena ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni sudovi
Razliito tumaenje odredbe kod prodaje nepokretnosti
Potrebno je zakonom jasno definisati ta znai odredba da se nepokretnost moe prodati bez ogranienja najnie cijene.
Ministarstva pravde FBiH i RS
Razliita praksa sudova prilikom donoenja rjeenja o namirenju
Potrebno je Zakonom jasno definisati rjeenje o namirenju, odnosno odrediti za koliko je povjerilac namiren ukoliko isti i kupi zaloenu nepokretnost.
Ministarstvo pravde BiH Nadlena ministarstva pravde FBiH i RS
Nepotpune informacije o zaduenju dunika
Potrebno je da se Zakonom precizira da su poslodavci duni, u potvrdi o visini primanja radnika navesti sva ve
Nadlena ministarstva pravde entiteta
40
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA postojea zaduenja, stvarna i potencijalna, te da povjerilac koji je prvi dobio ovjerenu saglasnost ima pravo prvenstva u prinudnoj naplati sa plate.
KLJUNA INSTITUCIJA
Rok neprecizno definisan u oblastima: o Namirenje izvrenja o Zakon bi trebao jasno definisati rok za namirenje traioca izvrenja (15, 30 ili 60 dana). o Roita za diobu o Potrebno je definistati konkretan rok u kojem sud mora zakazati roite za diobu cijena o Rjeenje o namirenju o Treba odrediti konkretan rok kod rjeenja o namirenju umjesto bez odlaganja npr. u roku od 15 ili 30 dana, Vjerodostojna isprava ne obuhvata raun i izvod iz poslovnih kjniga za sva pravna lica Potrebno je proiriti pojam vjerodostojne isprave na raun i izvod iz poslovnih knjiga na sva pravna lica, bez izuzetka. Nadleni sudovi o Nadleni sudovi o Nadleni sudovi o Nadleni sudovi
41
6.4. ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA

UVOD
dvieno i u drugim jurisdikcijama u svijetu i regionu (Hrvatska, Srbija, Makedonija i dr.). Takoer, imajui u vidu da Zakon o privrednim drutvima u RS i Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH predviaju ovu mogunost, potrebno je uskladili zakonski okvir FBiH sa propisima drugog entiteta i Brko Distrikta.
U periodu od izdavanja Bijele knjige 2009. godine do danas nije bilo izmjena Zakona o privrednim drutvima FBiH, niti Zakona o privrednim drutvima RS. S tim u vezi, nije bilo niti pomaka u otklanjanu nedostataka na koje je ukazano u Bijeloj knjizi 2009. godine. Stoga u nastavku se navode neki od problema koji su ve ranije identifikovani u Bijeloj knjizi 2009. godine, te novi problemi sa kojima se lanice VSIa susreu u svakodnevnom poslovanju.
ISKUSTVA: PROBLEMI I PREPORUKE:
Zabrana finansiranja kupovine dionica*

FBiH i BD: PROBLEM
Postojei Zakon o privrednim drutvima u FBiH u samo jednoj odredbi, u lanu 237. regulie zabranu finansiranja kupovine dionica, zabranjujui dionikom drutvu da daje i garantuje avanse, zajmove i kredite za prodaju svojih dionica. Ova zabrana nije eksplicitno predviena za drutvo sa ogranienom odgovornou, ali se shodnom primjenom odredaba ovog Zakona na drutva sa ogranienom odgovornou moe zakljuiti da zabrana vrijedi i za ovaj oblik drutva. Slina situacija je u Brko Distriktu BiH. U novom Zakonu o privrednim drutvima RS ovo pitanje je neto preciznije regulisano i za dioniko drutvo i za drutvo sa ogranienom odgovornou. Nepreciznost regulacije zabrane finansiranja kupovine dionica, naroito u FBiH, stvara pravnu nesigurnost u pogledu dozvoljenosti odreenih pravnih poslova, naroito kod preuzimanja/kupovine privrednih drutava.
FBiH i BD: PREPORUKA
Osnivanje ogranka/podrunice stranog pravnog lica*

FBiH: PROBLEM
U skladu sa vaeim pravnim propisima u FBiH strani osnivai imaju mogunost osnovati ili svoje supsidijarno drutvo ili svoje predstavnitvo (ije su aktivnosti ograniene na istraivanje trita, obavljanje propagandnih i informativnih poslova i predstavljanje stranog lica). Zakon o privrednim drutvima u FBiH, za razliku od Zakona o privrednim drutvima u RS i Zakona o preduzeima Brko Distrikta BiH, ne predvia mogunost osnivanja ogranka/podrunice (branch office) stranog pravnog lica. U FBiH mogunost osnivanja podrunica predviena je samo za domaa pravna lica.
RS i BD
Finansiranje kupovine dionica/udjela potrebno je preciznije regulisati u Zakonu o privrednim drutvima FBiH. Uz jasnu i preciznu formulaciju da li se zabrana odnosi i na drutvo sa ogranienom odgovornou, potrebno je jasno navesti u kojim sluajevima je zabranjeno finansiranje kupovine dionica, te pod kojim
FBiH: PREPORUKA
Zakon o privrednim drutvima u RS i Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH predvia mogunost osnivanja ogranka/podrunice (branch office) stranog pravnog lica.
uslovima je finansiranje dozvoljeno. Uz avanse, zajmove i kredite potrebno je definisati i pojam davanja osiguranja treim licima za sticanje dionica drutva. Takoe, jasna stipulacija ta se
Zakon o privrednim drutvima FBiH bi trebao stvoriti pravni okvir za osnivanje ogranka/podrunice stranim pravnim licima, kao to je pre-
42
podrazumjeva pod direktnim, a ta pod indirektnim finansiranjem dodatno bi doprinjela stvaranju pravne sigurnosti.
odbor nije objavio obavjetenje o sazivanju skuptine dioniara na zahtjev podnesen od strane ovlatenih lica; (ii) u sluaju da pet mjeseci po isteku poslovne godine nadzorni odbor nije sazvao skuptinu radi izjanjavanja o godinjem izvjetaju drutva.
RS

FBiH: PROBLEM
Prema lanu 242. Zakona o privrednim drutvima u FBiH, obavjetenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu odravanja skuptine, te nainu davanja punomoi i nainu glasanja na skuptini mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u FBiH, najkasnije 20 dana prije datuma odreenog za zasjedanje skuptine.
RS
U Republici Srpskoj, lanom 272. Zakona o privrednim drutvima definisano je da se pisani poziv za redovnu skuptinu mora dostaviti najkasnije 30 i najranije 60 dana prije dana odravanja sjednice, odnosno za vanrednu najkasnije 15 i najranije 30 dana. Uz poziv se moraju dostaviti finansijski izvjetaji, revizorski, izvjetaj upravnog odbora o poslovanju, prijedlog izmjene statuta. Izuzetno kod linog dostavljanja, mogue je da se na web strani drutva objavi poziv i materijal, kao i da se poziv objavi u novinama, u kojim sluajevima drutvo osigurava kopiju finansijskog izvjetaja, revizorski, izvjetaj upravnog odbora i dr., svakom akcionaru koji to zahtjeva, u sjeditu drutva u redovno radno vrijeme. Tako da ovaj problem faktiki ne postoji u RS.
FBiH: PREPORUKA
U lanu 272. stav Zakona o privrednim drutvima RS objavu poziva predvia samo kao izuzetak kod otvorenih akcionarskih drutava, ukoliko je takva mogunost odreena osnivakim aktom, pri emu se uz ovaku objavu, poziv obavezno objavljuje i na internet stranici drutva.
FBiH: PREPORUKA
lan 242. potrebno je prilagoditi na nain da se ova odredba proiri, tako to e se navesti potrebni minimalni tira dnevnog lista koji se izdaje u FBiH. Ova odredba bi omoguila potpuniju informisanost dioniara, te njihovo aktivnije uee u radu skuptine drutva i ostvarivanju njihovih zakonskih prava. U navedenim sluajevima potrebno je da podnosilac zahtjeva koji je ovlaten neposredno sazvati skuptinu dioniara bude obavezan utvrditi prijedloge odluka i tako omoguiti potpuno ostvarenje prava uvida u dokumente iz lana 247. Zakona o privrednim drutvima u FBiH.
Dostava materijala dioniarima za skuptinu dioniara*

FBiH: PROBLEM

FBiH: PROBLEM
Zakon o privrednim drutvima u FBiH u lanu 244. ne definie u potpunosti potrebu da se zajedno sa prijedlogom dnevnog reda, podnesu i prijedlozi odluka koji se uvrtavaju u dnevni red skuptine dioniara. Problem ostvarenja prava uvida u materijale skuptine postoji u slijedeim sluajevima: (i) ukoliko nadzorni
Zakon o privrednim drutvima u FBiH u lanu 247. ne definie u potpunosti potrebu da se zajedno sa pravom uvida u isprave za skuptinu, dioniaru omogui da mu se na zahtjev moraju staviti na raspolaganje kopije spomenutih isprava.
43
RS
da lan upravnog odbora moe biti razrjeen odlukom skuptine sa navoenjem razloga ili bez, ako akcionari smatraju da je to u najboljem interesu drutva.
FBiH: PREPORUKA
Kao to je ve reeno, u Zakonu o privrednim drutvima RS, u sluaju linog dostavljanja poziva, uz poziv se dostavljaju i kopije materijala za skuptinu, dok se u sluaju objave poziva na web strani drutva ili u novinama, kopija materijala za skuptinu osigurava svakom akcionaru koji to zahtjeva, u sjeditu drutva u redovno radno vrijeme.
FBiH: PREPORUKA
Korigovati lan 259. stav 2. Zakona o privrednim drutvima u FBiH i brisati odredbu kojom se utvruje potreba sazivanja skuptine radi obaveznog izjanjavanja o povjerenju lanovima nadzornog odbora po isteku dvogodinjeg mandata.
lan 247. Zakona o privrednim drutvima u FBiH potrebno je proiriti u smislu da se doda odredba prema kojoj se svakom dioniaru na njegov zahtjev mora staviti na raspolaganje kopija spomenutih isprava. Na ovaj nain bi se dioniarima na potpuniji nain omoguilo ostvarivanje ovog prava. Istovremeno bi se uskladili zakonski okvir FBiH i RS.
Dobna granica lanova nadzornog odbora*

FBiH: PROBLEM
Zakonom o privrednim drutvima u FBiH u lanu 260. definisana je starosna granica za izbor lanova nadzornog odbora, a koja iznosi 65 godina. Obzirom da lanovi nadzornog odbora imaju specifinu ulogu, prvenstveno vre funkciju nadzora, i da se radni vijek generalno produava, starosnu granicu za lanove nadzornog odbora treba produiti. Zakon o radu u FBiH predvia mogunost zaposlenja i nakon 65 godina ivota, dok je u dravnim propisima o izboru sudija i tuilaca krajnja starosna granica utvrena na 70 godina.
RS
Povjerenje lanovima nadzornog odbora*

FBiH: PROBLEM
lanom 259. stav 2. Zakona o privrednim drutvima u FBiH predvieno je da se predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju na period od etiri godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja, skuptina drutva glasa o povjerenju lanovima nadzornog odbora. Obzirom da se u istom lanu Zakona daje i mogunost da se predsjednik i lanovi nadzornog odbora mogu razrijeiti i prije isteka mandata, proizlazi da je nepotrebno obavezno izjanjavanje o povjerenju po isteku dvogodinjeg mandata.
RS
U RS ne postoji starosna granica za izbor lanova upravnog odbora.

FBiH: PREPORUKA
Sa tendencijom produenja radnog vijeka i u skladu sa drugim vaeim zakonima u FBiH, potrebno je Zakonom produiti starosnu granicu za izbor lanova nadzornog odbora na minimalno 70 godina.
Za razliku od ovoga, lanom 302. Zakona o privrednim drutvima RS je predvieno da mandat lanovima upravnog odbora (u RS ne postoji nadzorni odbor, ali upravni ima jednaka ovlatenja) moe da prestane na svakoj godinjoj skuptini ako ne bude usvojen godinji izvjetaj o poslovanju. Takoer, lan 318. predvia
Limitiranje imenovanja za lana nadzornog odbora*

FBiH: PROBLEM
Zakon o privrednim drutvima FBiH u lanu 264. stav 1. predvia da direktor i lan uprave
44
dionikog drutva ne moe biti predsjednik i lan nadzornog odbora ili upravnog odbora u privrednim drutvima ili institucijama, ukljuujui, ali i ne ograniavajui se na: fondove, banke, agencije, komisije. Ova odredba je vjerovatno imala za cilj sprjeavanje sukoba interesa, to svakako ima smisla u sluaju kada se radi o jednom drutvu. Meutim, ovako koncipirana odredba je veoma restriktivna i nepotrebno limitira prava vlasnika da odredi jedno/ isto lice da ga zastupa u nadzornom odboru njegovog supsidijara ili u vie nadzornih odbora njegovih supsidijarnih drutava, u sluaju kada se radi o povezanim drutvima.
KLJUNI PROBLEM Osnivanje ogranka/podrunice stranog pravnog lica
RS
Pitanje sukoba interesa u RS rijeeno je na nain da je u lanu 36. Zakona o privrednim drutvima RS ogranieno lanstvo u upravnom odboru u drugom privrednom drutvu konkurentske djelatnosti, osim ako dobiju odobrenje skuptine nakon to skuptina bude upoznata o postojanju eventualnog sukoba interesa.
FBiH: PREPORUKA
Potrebno je izmjeniti pomenutu odredbu, te od postojeeg ogranienja izuzeti povezana drutva, uzimajui u obzir specifinosti dravnog i privatnog vlasnitva.
KLJUNA PREPORUKA Zakon o privrednim drutvima FBiH bi trebao omoguiti osnivanje ogranka/ podrunice stranim pravnim licima, kao to je predvieno i u drugim jurisdikcijama u svijetu i regionu (Hrvatska, Srbija, Makedonija i dr.). Takoer, imajui u vidu da Zakon o privrednim drutvi-ma u RS i Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH predviaju ovu mogunost, potrebno je uskladili zakonski okvir FBiH sa propisima drugog entiteta i Brko Distrikta.
KLJUNA INSTITUCIJA Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva FBiH
Zabrana finansiranja kupovine dionica (FBiH i Brko Distrkt)
Finansiranje kupovine dionica/udjela potrebno je preciznije regulisati u Zakonu o privrednim drutvima FBiH. Uz jasnu i preciznu formulaciju da li se zabrana odnosi i na drutvo sa ogranienom odgovornou, potrebno je jasno navesti u kojim sluajevima je zabranjeno finansiranje kupovine dionica, te pod kojim uslovima je finansiranje dozvoljeno.
lan 242. potrebno je prilagoditi na nain da se ova odredba proiri, tako to e se navesti potrebni minimalni tira
45
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA dnevnog lista koji se izdaje u FBiH. Ova odredba bi omoguila potpuniju informisanost dioniara, te njihovo aktivnije uee u radu skuptine drutva i ostvarivanju njihovih zakonskih prava.
KLJUNA INSTITUCIJA
Dostava materijala dioniarima za skuptinu dioniara
U navedenim sluajevima potrebno je da podnosilac zahtjeva koji je ovlaten neposredno sazvati skuptinu dioniara bude obavezan utvrditi prijedloge odluka i tako omoguiti potpuno ostvarenje prava uvida u dokumente iz lana 247. Zakona o privrednim drutvima u FBiH.
lan 247. Zakona o privrednim drutvima u FBiH potrebno je proiriti u smislu da se doda odredba prema kojoj se svakom dioniaru na njegov zahtjev mora staviti na raspolaganje kopija spomenutih isprava. Na ovaj nain bi se dioniarima na potpuniji nain omoguilo ostvarivanje ovog prava. Istovremeno bi se uskladili zakonski okvir FBiH i RS.
Povjerenje lanovima nadzornog odbora
Korigovati lan 259. stav 2. Zakona o privrednim drutvima u FBiH i brisati odredbu kojom se utvruje potreba sazivanja skuptine radi obaveznog izjanjavanja o povjerenju lanovima nadzornog odbora po isteku dvogodinjeg mandata.
Dobna granica lanova nadzornog odbora
Sa tendencijom produenja radnog vijeka i u skladu sa drugim vaeim zakonima u FBiH, potrebno je Zakonom produiti starosnu granicu za izbor lanova nadzornog odbora na minimalno 70. godina.
46
KLJUNI PROBLEM Limitiranje imenovanja za lana nadzornog odbora
KLJUNA PREPORUKA Potrebno je izmjeniti pre-restriktivnu odredbu o sprjeavanju sukoba interesa, te od postojeeg ogranienja izuzeti povezana drutva, uzimajui u obzir specifinosti dravnog i privatnog vlasnitva.
KLJUNA INSTITUCIJA Komisija za vrijednosne papire FBiH
47
6.5. ZAKON O TRITU VRIJEDNOSNIH PAPIRA/HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

UVOD
Pregledom legislative u regiji uoeno je da je u Hrvatskoj ovaj rok postavljen na tri mjeseca raunajui od dana odreenog za poetak roka za upis, to zapravo ubrazava proceduru registracije dionikih drutava i zavretak procedure. Takoer, tri mjeseca je dovoljan vremenski period da se uplate sredstva investitora koji su htjeli sudjelovati u poveanju kapitala.
Pravni okvir za trita kapitala BiH, koje se odnose na trita vrijednosnih papira, se moe nai u propisima FBiH i RS. Pomenuti propisi reguliu osnovna pitanja koja se odnose na definicije termina, uesnika, institucija i njihove organe, prava i obaveze u pogledu trita kapitala u BiH i to putem Zakona o tritu vrijednosnih papira u FBiH i Zakona o tritu hartija od vrijednosti RS. Prisustvo inostranih investitora na tritu kapitala zahtijeva usklaivanje propisa sa ostalim tritima na kojima su prisutni investitori. Neki od nedostataka Zakona o tritu vrijednosnih papira u FBiH i Zakona o tritu hartija od vrijednosti RS, a koji utiu na profesionalne posrednike i investitiore su identifikovani u nastavku teksta.
Rok za podnoenje zahtjeva za odobravanje javne ponude dionica

FBiH: PROBLEM
Zakon o privrednim drutvima FBiH, lan 143. stav 2., predvia da je nadzorni odbor dionikog drutva duan podnijeti Komisiji za vrijednosne papire FBiH zahtjev za odobravanje javne ponude dionica najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke o poveanju osnovnog kapitala. Zakonom o tritu vrijednosnih papira FBiH, rok utvren za podnoenje zahtjeva za odobrenje javne ponude dionica je 90 dana od dana donoenja odluke o emisiji, odnosno 60 dana prije dana odreenog odlukom emitenta za poetak upisa i uplate vrijednosnih papira.
FBiH: PREPORUKA
Upis i uplata dionica

FBiH: PROBLEM
Zakon o privrednim drutvima, lan 135., predvia da se uplata dionica nove emisije u novcu moe vriti u ratama, u roku koji ne moe biti dui od "est mjeseci" od dana donoenja rjeenja Komisije za vrijednosne papire FBiH o uspjeloj emisiji dionica. Prema Zakonu o tritu vrijednosnih papira u FBiH, emisija dionica se smatra uspjelom ako je iznos koji je odlukom o emisiji odreen kao najmanji iznos za uspjenost emisije, upisan i uplaen.
FBiH: PREPORUKA
Potrebno je uskladiti rokove izmeu Zakona o privrednim drutvima FBiH i Zakona o tritu vrijednosnih papira FBiH na nain da se Zakon o privrednim drutvima FBIH poziva na rokove navedene u Zakonu o tritu vrijednosnih papira FBIH.
Upisivanje prenosa prava iz hartija od vrijednosti

RS: PROBLEM
Potrebno je uskladiti tekstove Zakona o privrednim drutvima FBiH i Zakona o tritu vrijednosnih papira FBiH na nain da se Zakon o privrednim drutvima FBIH poziva na Zakon o tritu vrijednosnih papira FBIH, a ne odreuje vremenski period.
Prema Zakonu o tritu hartija od vrijednosti prenos hartija od vrijednosti u vezi sa poslovima koji su zakljueni na berzi i drugom ureenom javnom tritu ne moe trajati due od tri radna dana od dana zakljuenja posla.
48
RS: PREPORUKA
Problem objavljivanja prospekta

RS: PROBLEM
Potrebno je iz obaveznog poravnanja izuzeti prenose hartija od vrijednosti nastale kao rezultat pogreke kod unosa naloga u berzanski sistem, kako bi se na taj nain zatitili investitori.
U postupku emisije javnom ponudom postoji problem kod upoznavanja javnosti sa bivim i buduim poslovanjem emitenta i planovima u postupku emisije hartija od vrijednosti, pa emitent ne moe kvalitetno ocjeniti zainteresovanost javnosti za ulaganje u hartije koje e biti predmet javne emisije. Emitentu je zabranjeno objavljivanje prospekta prije odobrenja od strane Komisije, pa se na taj nain javnost moe upoznati sa prospektom tek nakon to je doneena odluka o broju akcija hartija i cijeni po kojoj e se one izdati. Na ovaj nai emitent ne moe formalno ispitati zainteresovanost javnosti za novu emisiju koju priprema.
RS: PREPORUKA
Obavljanja brokerskih poslova

RS: PROBLEM
Prema Zakonu o tritu hartija od vrijednosti RS, brokersko-dilerske poslove obavlja akcionarsko drutvo koje ima sjedite u RS i na osnovu izdate dozvole od Komisije za hartije od vrijednosti za obavljanje navedenih poslova. Dozvola za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti izdata berzanskom posredniku u FBiH i BD BiH vai i na teritoriji RS, uz uslov da berzanski posrednik ispunjava uslove za osnivanje i poslovanje propisane ovim zakonom i uz potivanje principa reciprociteta.
FBiH: PROBLEM
Uvoenjem pojma preliminarnog prospekta omoguilo bi se da se ira javnost upozna sa kompanijom koja planira da izda hartije od vrijednosti javnom emisijom prije samog podnoenja zahtjeva Komisiji za hartije od vrijednosti, te da iskae interes za investiranje. Na taj nain, emitent bi mogao procijeniti zainteresovanost javnosti. Preliminarni prospekt sadri jednake podatke kao i prospekt izuzev cijene, broja hartija koje se emituju, kao i roka trajanja emisije. Komisija bi usvajala preliminarni prospekt i emitent ne bi smio objavljivati preliminarni prospekt prije odobrenja Komisije. Nakon to emitent utvrdi interes javnosti, odluuje o nedostajuim dijelovima prospekta (cijena, broj hartija koje se emituju, kao i rok trajanja emisije) te ga podnosi Komisiji na odobrenje. Ovo ne bi bila obavezujua odredba, te bi se omoguilo da emitenti sainjavaju samo prospekt bez preliminarnog prospekta. Konkretan prijedlog izmjene: U lanu 14. dodaje se stav 2. koji glasi:Preliminarni prospekt sadri iste elemente kao i prospekt, izuzev elemenata iz lana 16. alineja a,v, g, e, kao i lana 18.
Prema Zakonu o tritu vrijednosnih papira FBiH, profesionalni posrednik ili banka sa dozvolom dobijenom u BiH, a izvan FBiH, od Komisije za vrijednosne papire moe traiti dozvolu za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima na podruju FBiH. Dakle dozvola iz RS vai u FBiH, bez da su obavezni registrovati dioniko drutvo i imati sjedite u FBiH, uz uslov potovanja principa reciprociteta.
Uskladiti Zakon o tritu hartija od vrijednosti RS sa Zakonom o tritu vrijednosnih papira FBiH. Omogiiti bankama i profesionalnim posrednicima, koji imaju dozvolu za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima u BiH, a izvan RS, da dobiju odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti za obavljanje istih poslova i na podruju RS, kako bi se mogao implementirati princip reciprociteta predvien u oba zakona, te da se omogui potpuna kontrola Komisijama nad radom profesionalnih posrednika.
49
Nemogunost upravljanja portfeljom na drugim tritima

RS: PROBLEM
RS: PREPORUKA
U lanu 126. dodaje se stav 7. koji glasi: Berzanski posrednik koji obavlja poslove upravljanja portfeljom hartija od vrijednosti duan je hartije od vrijednosti klijenata, kojima se trguje na tritima van RS, drati na kastodi raunu - u svoje ime, a za raun klijenata.
Dosadanji lan 126. Zakona onemoguava brokerskim kuama koje rade upravljanje portfeljom da kupuju klijentu hartije od vrijednosti na stranim tritima, jer se te hartije od vrijednosti ne mogu drati na raunu kod Centralnog registra hartija od vrijednosti RS.
KLJUNI PROBLEM FBiH Upis i uplata dionica
KLJUNA PREPORUKA
KLJUNA INSTITUCIJA
Potrebno je uskladiti tekstove Zakona o privrednim drutvima FBiH i Zakona o tritu vrijednosnih papira FBiH na nain da se Zakon o privrednim drutvima FBIH poziva na Zakon o tritu vrijednosnih papira FBIH, a ne odreuje vremenski period.
Ministarstvo finansija FBiH Komisija za vrijednosne papire FBiH
Rok za podnoenje zahtjeva za odobravanje javne ponude dionica
Potrebno je uskladiti rokove izmeu Zakona o privrednim drutvima FBiH i Zakona o tritu vrijednosnih papira FBiH na nain da se Zakon o privrednim drutvima FBIH poziva na rokove navedene u Zakonu o tritu vrijednosnih papira FBIH.
Ministarstvo finansija FBiH Komisija za vrijednosne papire FBiH
RS Upisivanje prenosa prava iz hartija od vrijednosti Potrebno je iz obaveznog poravnanja izuzeti prenose hartija od vrijednosti nastale kao rezultat pogreke kod unosa naloga u berzanski sistem, kako bi se na taj nain zatitili investitori. FBiH i RS Obavljanja brokerskih poslova Uskladiti Zakon o tritu hartija od vrijednosti RS sa Zakonom o tritu vrijednosnih papira FBiH. Omogiiti bankama i profesionalnim posrednicima, koji imaju dozvolu za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima u BiH, a izvan Ministarstvo finansija FBiH Komisija za vrijednosne papire FBiH Ministarstvo finansija RS Komisija za hartije od vrijednosti RS Ministarstvo finansija FBiH Komisija za vrijednosne papire FBiH
50
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA RS, da dobiju odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti za obavljanje istih poslova i na podruju RS, kako bi se mogao implementirati princip reciprociteta predvien u oba zakona, te da se omogui potpuna kontrola Komisijama nad radom profesionalnih posrednika.
KLJUNA INSTITUCIJA
Problem objavljivanja prospekta
Uvoenjem pojma preliminarnog prospekta omoguilo bi se da se ira javnost upozna sa kompanijom koja planira da izda hartije od vrijednosti javnom emisijom prije samog podnoenja zahtjeva Komisiji za hartije od vrijednosti, te da iskae interes za investiranje. Na taj nain, emitent bi mogao procijeniti zainteresovanost javnosti. Komisija bi usvajala preliminarni prospekt i emitent ne bi smio objavljivati preliminarni prospekt prije odobrenja Komisije. Nakon to emitent utvrdi interes javnosti, odluuje o nedostajuim dijelovima prospekta (cijena, broj hartija koje se emituju, kao i rok trajanja emisije), te ga podnosi Komisiji na odobrenje.
Ministarstvo finansija RS Komisija za hartije od vrijednosti RS
Nemogunost upravljanja portfeljom na drugim tritima
U lanu 126. dodaje se stav 7. koji glasi: Berzanski posrednik koji obavlja poslove upravljanja portfeljom hartija od vrijednosti duan je hartije od vrijednosti klijenata, kojima se trguje na tritima van RS, drati na kastodi raunu - u svoje ime, a za raun klijenata.
Ministarstvo finansija RS Komisija za hartije od vrijednosti RS
51
6.6. POREZI
UVOD
este izmjene zakona stvaraju nesigurnost za inostrane investiore. Kako bi se olakalo poslovanje drutvima koja obavljaju poslovnu djelatnost na teritoriji cijele BiH potrebno je izvriti harmonizaciju poreskih propisa na nivou drave. Osim poreza, poslovanje stranih investitora u BiH dodatno komplikuju i optereuju i mnogobrojne razliite kantonalne i opinske takse. Naime, postoji veliki broj pojedinanih taksi koje se plaaju na opinskom i kantonalnom nivou, a propisi o plaanju taksi su razliiti u pojedinim opinama i kantonima, to stvara probleme i velike trokove stranim investitorima koji posluju na teritoriji cijele BiH. Stoga je potrebno harmonizovati i propise o taksama, a broj i iznose taksi revidirati i smanjiti. U nastavku su navedeni konkretni problemi iz oblasti poreza sa kojima se susreu lanice VSIa, kao i preporuke.
Nedosljednost i sloenost sistema oporezivanja i dalje je jedan od najveih problema sa kojima se suoavaju strani investitori pilikom investiranja sredstava u BiH. Poseban uvid u neusklaenost poreskih propisa na razliitim nivoima imaju oni investitori koji posluju na podruju cijele BiH. Kada je u pitanju jednostavnost plaanja poreza, BiH se nalazi na 154. poziciji od ukupno 181 zemlje14. Naalost, u odnosu na prolu godinu nisu uinjena velika poboljanja u oblasti poreza. Nekoliko poboljanja je primjetno,a odnose se na sljedee: U BD donesen je novi Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak i stupio je na snagu 01.01.2011. godine, Pravilnikom o registraciji i identifikaciji poreskih obveznika u RS
15
mogue je kod Poreske
uprave izvriti registraciju stranog pravnog lica koje obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u RS, Izmjenama Pravilnika o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreskoj registraciji poreskih obveznika na teritoriji FBiH16 stvorene su pretpostavke za poresku registraciju poslovnih jedinica nerezidentnih pravnih lica. Meutim, bez obzira na ovaku sloenost sistema oporezivanja, RS je u julu 2010. godine izmjenila Zakon o porezu na dohodak, a znaajna izmjena je bila u smanjenju linog odbitka sa 300,00 KM na 250,00 KM, a i u decembru 2010. godine su doneene izmjene i dopune Zakon o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima koje se primjenjuju od 01.02.2011. godine. Ovim izmjenama je ukinut lini odbitak, stopa poreza sa 8% poveana je na 10% i stopa doprinosa sa 30,6% poveana na 33%. Ovakvo
14 15 16
Primjena meunarodnih sporazuma*

FBiH: PROBLEM
Zakon o Porezu na dobit FBiH predvia primjenu meunarodnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona. Meutim, po instrukcijama Porezne uprave FBiH za primjenu porezne olakice koja proistie iz meunarodnog Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, poreski obveznici su duni da za svaku poslovnu situaciju u kojoj se moe primijeniti odreena porezna olakica trae saglasnost Ministarstva finansija i trezora BiH. Ovo je rezultiralo velikim brojem zahtjeva upuenih Ministarstvu finansija i trezora BiH za dobijanje saglasnosti o primjeni ovih sporazuma i dugom periodu ekanja na izdavanje saglasnosti poreskim obveznicima.
PricewaterhouseCoopers Istraivanje: Plaanje poreza 2009 Slubeni glasnik RS broj 25/10 Slubene novine FBiH broj 83/10
52
RS
Za primjenu poreske olakice koja proistie iz primjene meudravnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, propisana je komplikovana procedura. Poreski obveznici koriste obrazac Zahtjev za niu poresku stopu, oslobaanje od poreza ili povrat poreza po osnovu prihoda od usluga, kamata i autorskih prava, prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu BiH i ..... koji dostavljaju korisniku prihoda na ovjeru kod nadlenog organa i ovjeren obrazac korisnik prihoda dostavlja isplatiocu prihoda. Takoe je potrebno dostaviti dokument kojim se potvruje da je ino dobavlja registrovan za vrenje djelatnosti koju fakturie, a esto se deava da u zemlji potpisnici ugovora ne postoji takva vrsta dokumenta i da nadleni organ ne popuni u potpunosti navedeni obrazac.
POREZ NA DOHODAK Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje*
FBiH i RS: PROBLEM
Najvei problemi u provedbi Zakona o doprinosima FBiH i RS nastaju u sluajevima kada poslodavac sa sjeditem u jednom entitetu zapoljava fiziko lice sa prebivalitem u drugom entitetu.
RS
Zakon o doprinosima RS je propisao da je obveznik doprinosa fiziko lice - rezident RS koje je zaposleno kod pravnog ili fizikog lica rezidenta RS ili pravnog i fizikog lica sa sjeditem u drugom entitetu, distriktu ili dravi. Ukoliko isplata linog primanja podlijee obavezi plaanja doprinosa isti se prijavljuju i plaaju prema mjestu ostvarenja dohotka, to dovodi do problema u postupku ostvarivanja odreenih prava koja pripadaju obveznicima doprinosa. Ovo je posebno izraeno kod lica koja imaju mjesto rada u jednom entitetu, a prebivalite u drugom entitetu. Plaanje poreza na lina primanja se vri prema prebivalitu rezidenta, a za nerezidenta prema mjestu ostvarenja prihoda. Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Slubeni glasnik RS, broj 71/10) dopunjen je lan 5. stavom 6. u kojem su od prethodno navedenog pravila izuzeti obveznici poreza na dohodak nerezidenti iz FBiH i BD koji ostvaruju dohodak u zajednikim institucijama i javnim preduzeima BiH koja se nalaze na teritoriji RS. Ova odredba ima diskriminirajui karakter, jer pravi razliku izmeu obveznika u zavisnosti od poslodavca. Uplata poreza na dohodak se vri prema optini prebivalita obveznika na nain da se uplata vri na jedinstveni raun javnih prihoda, sa istom oznakom vrste prihoda, istim periodom za koji se vri uplata, uz jedinu razliku ifre
Neophodno je da Ministarstvo finansija i trezora BiH objavi sve vaee Sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazume sa zemljama koji su usvojeni a nisu jo uvijek ratifikovani i Sporazume za koje je proces usvajanja u toku. Svi bilateralni Sporazumi bi trebali biti pohranjeni u jedinstven registar/centralnu bazu i javno dostupni svim poreznim obveznicima. Takodje, predlaemo da se pojednostavi procedura za primjenu meudravnih sporazuma u RS. Dovoljan uslov za oslobaanje od poreza po odbitku ili koristenje nie stope za obraun poreza treba da bude potvrda o rezidentnosti i Izjava ino dobavljaa da je stvarni korisnik prihoda, a da se obrazac koji se sada koristi stavi van snage. Obustaviti primjenu instrukcije Porezne uprave FBiH, po kojoj se za svaku poslovnu situaciju u kojoj se moe primijeniti odreena porezna olakica, koja proistie iz meunarodnog Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni obveznici trebaju traiti saglasnost Ministarstva finansija i trezora BiH.
53
optine. Ovakav nain plaanja i podnoenja poreskih prijava namee isplatiocima voenje obimnih paralelnih evidencija, to dovodi do dodatnih trokova, usporava efikasnost i otvara mogunost greaka, kako kod isplatioca prihoda, tako i kod banaka.
FBiH
Meutim, ovakav nain uplate doprinosa nije u skladu sa Zakonom o doprinosima RS, te zaposlenici ije je prebivalite u ovom entitetu ne mogu ostvariti prava po osnovu osiguranja. Zavod za zapoljavanje RS je uputio zvanian dopis Slubi za zapoljavanje FBiH da ovaj Zavod nee priznavati pravo na novanu naknadu licima koja su bila zaposlena kod poslodavca na teritoriji FBiH, a prebivalite im je u RS, unato injenici da je poslodavac platio doprinos za sluaj nezaposlenosti na raun Zavoda za zapoljavanje RS. Samo u sluaju kad je poslodavac platio sve doprinose (kao u sluaju radnika zaposlenih u zajednikim organima BiH), Zavod RS e priznati pravo na novanu naknadu.
Propisi FBiH su definisali da je obveznik doprinosa fizika osoba - nerezident FBiH koji na teritoriji FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizike osobe - rezidenta FBiH. Ako se doprinosi obraunavaju prema propisima FBiH, zaposlenici sa prebivalitem u RS tada nisu u mogunosti da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje i na osiguranje od nezaposlenosti. Ukoliko se obraun i uplata doprinosa vri djelimino prema propisima FBiH, a djelimino po propisima RS, tada se praktino kre propisi FBiH. Ministarstvo finansija FBiH je dalo tumaenje da poslodavac se sjeditem u FBiH, za zaposlenike koji imaju prebivalite u RS, uplatu doprinosa vri na sljedei nain: za penzijsko-invalidsko osiguranje da se uplauje u Fond PIO/MIO FBiH, za zdravstveno osiguranje 9 % u Fond solidarnosti FBiH, a u Fond zdravstvenog osiguranja RS 91 %, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 30 % Zavodu za zapoljavanje FBiH, a 70% Zavodu za zapoljavanje RS.
Sistem doprinosa treba da bude ureen na takav nain da prvenstveno omoguava ostvarenje prava zaposlenika po osnovu osiguranja, to se postie usmjeravanjem doprinosa prema mjestu prebivalita zaposlenika. Potrebno je u Zakonu o doprinosima FBiH, RS i BD precizirati obavezu plaanja doprinosa za socijalno osiguranje fizikih lica sa prebivalitem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici, kao i mjesto i nain ostvarivanja njihovih socijalnih prava (zdravstveno, penziono, djeiji doplatak, nezaposlenost). Potrebno je pojednostaviti proceduru podnoenja poreskih prijava u RS.
54
Neusklaenost Zakona o porezu na dohodak u pogledu poreskih oslobaanja, visini linog odbitka i poreskih stopa na nivou entiteta i BD
RS, FBiH i BD: PROBLEM REPUBLIKA SRPSKA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Topli obrok Oporezivo, a neoporezivo ukoliko se topli obrok sprema u vlastitom restoranu ili nabavlja od strane lica registrovanog za ketering, a najvie do 3,5 KM dnevno ili 77 KM mjeseno Prevoz Neoporezivo do iznosa koji je odreen posebnim propisom, odnosno u visini stvarno plaenih trokova prevoza javnim prevoznim sredstvom Regres za godinji odmor Oporezivo Neoporezivo do 70% plae zaposlenog ili prosjene tromjesene neto plate u FBiH Iznos mjesenog linog odbitka % poreza na dohodak Od 01.02.2011. nema linog odbitka Od 01.02.2011. stopa poreza je 10% 300,00 KM Samo za rezidente 10% Od 01.01.2011. odbitak 300,00 KM 10% Oporezivo Neoporezivo do iznosa koji je odreen posebnim propisom Oporezivo Neoporezivo 2% prosjene neto plate u FBiH DISTRIKT BRKO Oporezivo
FBiH, RS, BD: PREPORUKA
dolazi uposlenik u BiH, nije jasno da li i koji doprinosi koje uposlenik plati u matinoj zemlji mogu biti priznati za umanjenje porezne osnovice u FBiH ili RS. Prema Zakonima o porezu na dohodak FBiH i RS stranci predstavljaju porezne rezidente i imaju pravo na porezne odbitke kao i ostali obveznici sa prebivalitem u FBiH i RS.
FBiH
Izvriti harmonizaciju propisa na nivou drave!
Strani dravljani koji su u radnom odnosu u matinoj zemlji a koji rade u BiH*
FBiH i RS: PROBLEM
U FBiH i RS nejasne su zakonske odredbe za oporezivanje stranih dravljana koji su u radnom odnosu u matinoj zemlji, a izaslani su u BiH i koji obaveze za socijalno osiguranje plaaju u matinoj zemlji. Zbog razliitih sistema socijalnog osiguranja u matinoj zemlji iz koje
17
Pravilnikom o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriju FBiH17 uvedeni su privremeni
Slubene novine FBiH, broj 39/02, 1/03
55
identifikacioni porezni brojevi. Na alost, ovaj sistem nije zaivio, jer porezni ID brojevi nisu uvezani CIPS sistemom, te se ne moe realizovati uplata.
Pravilniku kao provedbenom aktu u odnosu na Zakon o PDV koji ima veu pravnu snagu. Pri tome se UIO BiH ne uputa u razmatranje koja su to slina lica na koja se navedena odredba Pravilnika takoer odnosi. Nadalje, javno nije dostupan spisak zemalja, niti procedure po kojoj domaa pravna lica, PDV obveznici mogu dobiti povrat PDV-a.
Izvriti harmonizaciju Zakona o porezu na dohodak na nivou entiteta i BD. Propisati jasne procedure oporezivanja i prava na umanjenje poreske osnovice za strana fizika lica - nerezidenate. Potrebno je u FBiH razviti sistem koji e biti uvezan sa institucijama ovlatenim za platni promet, kako bi ova lica mogla uplaivati svoju poreznu obavezu bez administrativnih potekoa, a njihove uplate biti ispravno knjiene u poreznoj upravi.
UIO BiH treba postupati u skadu sa Zakonom o PDV i odobriti povrat PDV-a svim licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i koja ispunjavaju uslove propisane Zakonom. Sva eventualna ogranienja u povratu PDV-a stranim licima treba definisati Zakonom o PDV i samo dalje razraditi i pojasniti Pravilnikom primjenu Zakona o PDV. UIO BiH takoe, treba pojasniti koja su to slina strana lica navedena u Pravilniku koja takoer imaju pravo na povrat PDV-a obraunatog i plaenog u BiH. Pojanjenje treba biti u skladu sa EU direktivama u vezi indirektnog oporezivanja, odnosno u skladu sa nainom povrata PDV-a u zemljama EU koje primjenjuju navedene direktive. Objaviti spisak zemalja iz kojih je mogu povrat PDV za domaa pravna lica - PDV obveznike.
POVRAT PDV-a LICIMA KOJA NEMAJU USPOSTAVLJENO POSLOVANJE U BiH*

FBIH I RS: PROBLEM
Zakon o PDV-u BiH, u lanu 53., predvidio je mogunost povrata ulaznog poreza obraunatog stranim licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH na promet dobara i usluga izvrenih od strane obveznika iz BiH ili obraunatog na uvezenu robu u BiH. Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV-u, lan 93., je dalje predvieno da strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prijevoznici, lica koja izlau robu na sajmovima, avio-prijevoznici i sl.), a koja kupe dobra i prime usluge od poreznih obveznika sa podruja BiH, a vezano za obavljanje djelatnosti u inostranstvu, imaju pravo na povrat PDV-a na osnovu zahtjeva kojeg podnose Upravi za indirektno oporezivanje BiH (u daljem tekstu UIO BiH). Kako su ovim Pravilnikom obuhvaeni samo prijevoznici, lica koja izlau robu na sajmovima, avio-prijevoznici i slino, u praksi se deava da UIO BiH odbija zahtjeve za povrat PDV-a koji podnose strana lica, koja nisu specifino navedena u Pravilniku. Ovdje se daje vea prednost
IZDAVANJE MILJENJA OD STRANE UIO BiH

FBiH i RS: PROBLEM
lanom 50. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja i lanom 4. Uputstva o uslovima i postupku davanja miljenja definisan je vremenski okvir kada se moe podnijeti zahtjev za izdavanje miljenja iz ega proizilazi da se isti ne moe podnijeti u sluaju kada je odreena radnja ve preduzeta, odnosno podneena PDV prijava po odreenoj radnji. Ovim se poreskim obveznicima uskrauje miljenje, odnosno stav UIO BiH oko rjeavanja odreenih dilema, jer je uz zahtjev potrebno priloiti odreenu dokumentaciju, a to znai da su odreene radnje ve preduzete.
56
Miljenja i stavovi ne objavljuju se na web stranici UIO BiH, to oteava primjenu Zakona i esto se stavovi dati od pojedinih slubi/sektora UIO razlikuju to stvara dilemu i dovodi u zabludu poreske obveznike.
U takvim sluajevima insolventni poslovni subjekat je u poziciji da lino bira koje e dospjele obaveze i kojim redoslijedom izmirivati. To je suprotno odredbama entitetskih Zakona o finansijskom plaanju koji propisuju taan redoslijed plaanja obaveza insolventnog dunika. Blokadom samo jednog dunikovog rauna poslovni subjekt bi trebao imati tretman nelikvidnog uesnika u platnom prometu u svim drugim bankama gdje je otvorio bankovne raune, i svi njegovi bankovni rauni bi trebali biti blokirani do konanog izmirenja svih obaveza po osnovu prinudne naplate. to nelikvidni dunik ima vie rauna otvorenih kod vie banaka to je postupak prinudne naplate potraivanja za povjerioce komplikovaniji, neefikasniji i stvara pravnu nesigurnost.
lan 50. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja i lan 4. Uputstva o uslovima i postupku davanja miljenja treba izmjeniti na nain da se miljenje moe traiti u svim sluajevima do momenta poetka postupka kontrole, bilo potpune ili djelimine. Data miljenja, sa rezimiranim tekstom prethodno postavljenog pitanja, trebalo bi objavljivati na web stranici UIO BiH, s tim da se ne moraju objavljivati podaci o obvezniku kome je dato miljenje. Na ovaj nain bi se ostvarila jedna od funkcija UIO BiH iji rad treba da bude transparentan, a to bi omoguilo bolju informisanost poreskih obveznika i dosljednu primjenu poreskih zakona.
Potrebno je dograditi postojee entitetske zakone o platnim transakcijama unoenjem mehanizama kojim bi svi bankovni rauni jednog klijenta bili blokirani.
NEEFIKASNA PRINUDNA NAPLATA PREKO DUNIKOVIH BANKOVNIH RAUNA*

FBiH I RS: PROBLEM
ZAKON O POREZU NA DOBIT

RS: PROBLEM
Kako kompanije mogu imati vie transakcijskih rauna kod razliitih banaka, u praksi dolazi do problema kod prinudne naplate. esto se kompaniji duniku u postupku prinudne naplate blokira samo jedan transakcijski raun to, istovremeno, duniku ostavlja mogunost da nastavi nesmetano izvravati svoje finansijske obaveze prema drugim kompanijama preko ostalih rauna koje je otvorio u drugim bankama. U sluaju prinudne naplate, blokada jednog dunikovog transakcijskog rauna ne znai automatsku blokadu svih njegovih bankovnih rauna koje je otvorio kod drugih banaka. Dodatni je problem to se prinudna naplata na teret jedne kompanije dunika ne vri samo na jednom mjestu, u samo jednoj od dunikovih banaka.
Zakon nije jasno precizirao ta su realizovani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u poresku osnovicu
Zakon o porezu na dobit (u daljem tekstu Zakon) se poziva na obraunsku metodu u postupku utvrivanju poreskih prihoda i rashoda to je u skladu sa raunovodstvenim propisima. Meutim, lanom 6. Zakona definisano je da se u postupku utvrivanja poreske osnovice ukljuuju svi prihodi iz bilo kojeg izvora izuzev prihoda iz lana 7. i nije napravljena razlika izmeu realizovanih i nerealzovanih prihoda. Samo je prihod/rashod po osnovu obraunskih kursnih razlika na dan bilansiranja (kao jedna od vrsta nerealizovanog prihoda/rashoda) izuzet od ukljuivanja u poreske prihode, odno-
57
sno rashode (lan 14. Zakona) pozivajui se na stvarno primljene prihode, odnosno plaene trokove kursnih razlika. Problem je neusklaenost lana 14. sa lanom 6. Zakona. Ostali nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/gubici nisu jasno definisani Zakonom, mada su isti kroz Pravilnik o primjeni Zakona pojanjeni.
oporezivu dobit, tako da se za iznos plaene poreske obaveze umanjuje ukupna poreska obaveza pravnog lica u sjeditu. lanom 13. stav 5. Zakona propisano je da se ostvareni poreski gubitka na podruju FBiH ili BD ne moe odbiti od poreske osnovice tog pravnog lica u RS. Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o primjeni Zakona u FBiH poslovne jedinice (PJ) su osloboene plaanja poreza na dobit, s tim da je propisana obaveza podnoenja porekih prijava za svaku poslovnu jedinicu, a u BD se vri oporezivanje PJ po stopi od 10% na nain da se poslovne knjige vode po gotovinskom metodu u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak to jo vie oteava poslovanje privrednih subjekata.
RS: PREPORUKA
Nije mogua amortizacija novonabavljenih gradjevinskih objekata

lanom 25. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona je propisano da se amortizacija za nabavljene graevinske objekte poinje raunati od 1. januara naredne godine u odnosu na godinu aktiviranja sredstva. Prema raunovodstvenim pravilima amortizacije se obraunava narednog mjeseca od dana stavljanja u upotrebu. Obzirom da se radi o nekretninama koje po pravilu imaju dug korisni vijek kod obrauna amortizacije ova neusklaenost izmeu poreskih i raunovodstvenih pravila dovodi do odloenih poreskih sredstava kod obveznika koja zahtijevaju praenje kroz dug vremenski period. Kako je za sva druga sredstva poetak obrauna amortizacije istovjetan za poreski i finansijski izvjetaj, izuzimanje graevinskih objekata iziskuje voenje dodatnih evidencija to dovodi do dodatnih trokova, a nema znaajnog uticaja na javne prihode. Pravilnikom o primjeni Zakona su pojedine odredbe drugaije definisane u odnosu na Zakon, pa stvara dileme u primjeni propisa. (lan 28. stav 1. taka . Zakona i lan 60. stav 2. Pravilnika mjesto izvrenja usluge razliito definiu).
Uskladiti odredbe Zakona (lan 6. sa lanom 14.) i izmjeniti i dopuniti Zakon, tako da se preciziraju svi nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku osnovicu. Izmijeniti lan 25. Pravilnika na nain da se izuzimanje poetka amortizacije novonabavljenih graevinskih objekata brie, a da je poetak obrauna amortizacije narednog mjeseca od dana kada je imovina stavljena u upotrebu. Uskladiti lan 28. stav 1. taka . Zakona i lan 60. stav 2. Pravilnika, odnosno izvriti usaglaavanje Pravilnika sa Zakonom na nain da se Pravilnikom razrade odredbe Zakona, a ne da se Pravilnikom propisuje neto to nije regulisano Zakonom ili da je u suprotnosti sa Zakonom. Ukinuti oporezivanje PJ ije je sjedite pravnog lica u drugom entitetu, odnosno BD ili obezbijediti primjenu lana 48. Zakona o porezu na dobit, odnosno da se podnosi jedinstvena poreska prijava prema sjeditu pravnog lica, a da se porez na dobit plaa srazmjerno udjelu u ostvarenom bruto prihodu koje poreski obveznik ostvari na teritoriji drugog entiteta ili BD.
Nejednaka praksa oporezivanja poslovnih jedinica koji imaju sjedite u drugom entitetu i BD
Oporezivanje poslovnih jedinica pravnih lica ije je sjedite na podruju drugog entiteta vri se u entitetu gdje poslovna jedinica ostvaruje
58
Fiskalizacija u RS
RS: PROBLEM
o PDV i Zakona o zatiti potroaa ili bar njihova jednostavna primjena.
Programi fiskalnih kasa ne podravaju mogunost davanja rabata i drugih trgovakih popusta u maloprodaji ili zahtijevaju veoma sloeno praenje istog, to je u vremenu raunara postalo besmisleno. Ovim dolazi do direktnog mijeanja nadlenosti Zakona o fiskalizaciji sa Zakonom o PDV i Zakonom o zatiti potroaa, koji navedeno dozvoljavaju. Takoe, slian problem se javlja i kod primjene Zakona o trgovini, gdje je kroz oblik trgovake knjige onemoguena primjena Zakona
KLJUNI PROBLEM Primjena meunarodnih sporazuma za BiH
RS: PREPORUKA
Uskladiti Zakon o fiskalizaciji i Zakon o trgovini, odnosno njihove pravilnike i druge propise na nain da ne ograniavaju ili oteavaju primjenu Zakona o PDV i Zakona o zatiti potroaa.
FBIH: PROBLEM
U vrijeme pisanja ove sekcije, u FBiH se jo uvijek nije poela primjenjivati fiskalizacija, pa stoga za ovaj entitet, preporuka izostaje.
KLJUNA INSTITUCIJA Ministarstvo finansija i trezora BiH (BH MFT) Poreska uprava Federacije BiH Federalno ministarstvo finansija Ministarstvo finansija RS
KLJUNA PREPORUKA Svi podaci o meunarodnim sporazumima da budu pohranjeni u jedinstvenu bazu i javno dostupni. Pojednostaviti proceduru prijave poreza po odbitku i oslobaanja po osnovu meunarodnih sporazuma; u FBiH obustaviti naredbu o izdavanju saglasnosti BH MFT za svaki pojedinani sluaj.
Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje
Precizirati obavezu plaanja doprinosa za socijalno osiguranje fizikih lica sa prebivalitem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici, kao i mjesto i nain ostvarivanja njihovih socijalnih prava - Plaanje doprinosa prema mjestu prebivalita zaposlenika. - Harmonizacija Zakona o porezu na dohodak na nivou entiteta i BD.
Entitetska ministarstva finansija
Neusklaenost Zakona o porezu na dohodak u pogledu poreskih oslobaanja, visini linog odbitka i poreskih stopa na nivou entiteta i BD
Harmonizacija propisa na nivou entiteta i BD
Enitetska ministarstva finansija
59
KLJUNI PROBLEM Nejasne su zakonske odredbe za oporezivanje stranih dravljana koji su u radnom odnosu u matinoj zemlji a izaslani su u BiH, a obaveze za socijalno osiguranje plaaju u matinoj zemlji
KLJUNA PREPORUKA Precizno propisati nain oporezivanja stranih fizikih lica i prava na umanjenje poreske osnovice. U FBiH razviti sistem koji e biti uvezan sa institucijama ovlatenim za platni promet, kako bi ova lica mogla uplaivati svoju poreznu obavezu bez administrativnih potekoa.
KLJUNA INSTITUCIJA Ministarstva finansija FBiH i RS
Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH
Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV detaljno pojasniti pravo na povrat PDV-a, u skladu sa EU direktivama. Objaviti spisak zemalja iz kojih je mogu povrat PDV-a.
Ministarstvo finansija i trezora BiH Uprava za inidrektno oporezivanje BiH
Izdavanje miljenja od strane Uprave za indirektno oporezivanje BiH
Davanja miljenja treba izmjeniti na nain da se miljenje moe traiti u svim sluajevima do momenta poetka postupka kontrole, bilo potpune ili djelimine, te objavljivati ih na zvaninoj stranici UIO.
Neefikasna prinudna naplata preko dunikovih bankovnih rauna (RS i FBiH)
Potrebno je dograditi postojee entitetske zakone o platnim transakcijama unoenjem mehanizama kojim bi svi bankovni rauni jednog klijenta bili blokirani.
Entitetska ministarstva finansija
ZAKON O POREZU NA DOBIT o Zakon nije jasno precizirao ta su realizovani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u poresku osnovicu o Nije mogua amortizacija novonabavljenih gradjevinskih objekata o Uskladiti odredbe Zakona (lan 6. sa lanom 14.) i izmjeniti i dopuniti Zakon, tako da se preciziraju svi nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku osnovicu. o Izmijeniti lan 25. Pravilnika na nain da se izuzimanje poetka amortizacije novonabavljenih graevinskih objekata brie, a da je poetak obrauna amortizacije narednog mjeseca od dana kada je imovina stavljena u upotrebu. o Ministarstvo finansija RS o Poreska uprava RS o Ministarstvo finansija RS o Poreska uprava RS
60
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA Uskladiti lan 28. stav 1. taka . Zakona i lan 60. stav 2. Pravilnika, odnosno izvriti usaglaavanje Pravilnika sa Zakonom.
KLJUNA INSTITUCIJA
o Nejednaka praksa oporezivanja PJ koji imaju sjedite u drugom entitetu i BD
o Ukinuti oporezivanje PJ ije je sjedite pravnog lica u drugom entitetu, odnosno BD ili obezbijediti primjenu lana 48. Zakona o porezu na dobit, odnosno da se podnosi jedinstvena poreska prijava prema sjeditu pravnog lica, a da se porez na dobit plaa srazmjerno udjelu u ostvarenom bruto prihodu koje poreski obveznik ostvari na teritoriji drogog entiteta ili BD.
o Ministarstvo finansija RS o Poreska uprava RS
Programi fiskalnih kasa ne podrava mogunost davanja rabata i drugih trgovakih popusta u maloprodaji ili zahtijevaju veoma sloeno praenje istog, to je u vremenu raunara postalo besmisleno.
Uskladiti Zakon o fiskalizaciji i Zakon o trgovini, odnosno njihove pravilnike i druge propise na nain da ne ograniavaju ili oteavaju primjenu Zakona o PDV-u i Zakona o zatiti potroaa
Ministarstvo trgovine i turizma RS Ministarstvo finansija RS
61
6.7. GRAEVINSKE DOZVOLE

UVOD
bavlja u skraenom postupku, za razliku od RS, gdje se lokacijski uslovi pribavljaju u optem upravnom postupku. Lokacijska informacija pribavlja se za lokaciju za koju su ve utvreni detaljni planski dokumenti (zoning plan, regulacioni planovi, urbanistiki projekti. U FBiH, pored entitetskih zakona, postoje i kantonalni zakoni koji definiu oblast dobivanja dozvola i odobrenja, to dodatno uslonjava procedure za investitore, tako da iskustvo steeno u jednoj optini ne mogu primijeniti za dobivanje dozvola i u drugoj optini. Izmjene i dopune Zakona usvojene na entitetskom nivou jo uvijek nisu, kroz usklaivanje svojih zakona, preuzeli svi kantoni. I u RS ove godine su usvojeni novi propisi u ovoj oblasti. Zakon o ureenju prostora i graenju19 nije unio sutinske promjene u odnosu na prethodni, a s obzirom na relativno kratak period primjene, kao i u FBiH, ne moemo sa preciznou govoriti o njegovim rezultatima u praksi. Izrada svih planova predvienih Zakonom finansira se iz budeta odnosnih teritorijalnih jedinica. Sutina itavog problema lei u estom nepostojanju ovih planova, odnosno, u njihovoj nepotpunosti i/ili neusklaenosti, jer tek na osnovu njih investitori mogu dobiti lokacijske uslove u optimalnim rokovima. to se tie odnosa novog i starog Zakona, postoji nekoliko izmjena unesenih novim zakonom: 1. i u RS je novim Zakonom uveden novi termin - lokacijski uslovi; 2. radi obezbjeenja nesmetanog funkcionisanja infrastrukturnih sistema i objekata, uvedene su odredbe koje reguliu zatitne pojaseve, gdje su pobrojani sljedei pojasevi: putni, pruni, aerodromski, dalekovodni, cjevovodni, pojas za radio postrojenja ili veze, zatitna zona izvorita vode, vodotoka
Prema izvjetaju Svjetske banke Doing Business 2011., BiH se nalazi na 139. mjestu po jednostavnosti i brzini dobivanja graevinske dozvole, dok je prole godine zauzimala 136. poziciju. Dakle, iako su izmjenama Zakona o prostornom planiranju (u daljem tekstu Zakon) entitetske vlade pokuale poboljati i ubrzati proceduru dobivanja dozvola, uesnici istraivanja koje prethodi izdavanju izvjetaja Doing Business 2011., ocijenili su da je situacija po pitanju jednostavnosti i brzine pribavljanja dozvola u BiH ove godine ak neto loija u odnosu na prolu godinu. Takoer, u skladu sa Doing Business 2011., utvreno je da investitor treba kompletirati 16 procedura za dobivanje graevinske dozvole za koje je u prosjeku potrebno oko 255 dana. U oba entiteta, napravljene su odreene izmjene kada je u pitanju procedura za izdavanje graevinskih dozvola. Oba entiteta mijenjala su relevantno zakonodavstvo, te su izmjenama uvedeni novi termini sa slinim znaenjem u FBiH lokacijska informacija, a u RS lokacijski uslovi. U periodu od 2009. do 2010. godine u FBiH usvojene su tri izmjene Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita18. Ovim izmjenama, Vlada FBiH pokuala je pojednostaviti proces izdavanja graevinske dozvole. Po izmijenjenom Zakonu, postoje dvije alternativne procedure koje prethode podnoenju zahtjeva za izdavanje dozvole o graenju u FBiH: izdavanje urbanistike saglasnosti ili lokacijske informacije. Procedura pribavljanje urbanistike saglasnosti je ostala ista. Nova je procedura pribavljanja lokacijske informacije, koja se u FBiH pri-
18 19
"Slubene novine FBiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10 Slubeni glasnik RS 55/10
62
i vodoprivrednih objekata, zatitni pojas za ugroene prostore (eksplozivne i lako zapaljive materije i tenost); 3. ako organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova ne izda iste u roku od 30 dana, tzv. utanje uprave, ne smatra se da su lokacijski uslovi izdati nego investitor moe podnijeti albu kao da je zahtjev odbijen. Poboljanje u ovoj oblasti nije mogue bez adekvatnih novanih sredstava i unifikacije zakonodavstva za oba bosansko-hercegovaka entiteta i Brko Distrikt. U cilju sprovoenja ovih izmjena od iste vanosti je i imati struan, obrazovan i odgovoran kadar, koji moe da iznese sve te promjene, kao i povezane elektronske baze koje e omoguiti bru i laku obradu svih potrebnih zahtjeva. Uporeujui raniji Zakon i preporuke iz prethodnog izdanja Bijele knjige moe se zakljuiti da je, bez obzira na promjene Zakona, jo uvijek prisutan problem nedoreenih i neusaglaenih procedura, netransparentnog postupka i neefikasnog administrativnog kadra koji bi pruio adekvatnu i pravovremenu podrku investitorima.
predstavljaju i nedosljednosti u tumaenju Zakona, nejasna procedura, nedovoljna efikasnost i broj osoblja, nekoordinirana razmjena informacija izmeu institucija/slubenika i nerazumijevanje potreba investitora. Oscilacije u potrebnom vremenu su znaajne, u nekim optinama potrebno je 15 dana, a u drugim cijela godinu dana da se dobiju pojedina odobrenja/ dozvole. Novim Zakonom u RS utvren je rok za izdavanje lokacijskih uslova u trajanju od 30 dana (ukoliko postoji regulacioni plan), a ako ne postoji onda 30 dana od kompletiranja zahtjeva. Ukoliko se uslovi ne daju u navedenom roku, investitor moe uloiti albu kao da je zahtjev odbijen. Naalost, u dosadanjoj primjeni Zakona investitori-lanovi VSI-a nisu primijetili poboljanja. U praksi, optinski organi se esto ne pridravaju zakonskih rokova.
FBiH i RS: PREPORUKE
Poboljanje u ovoj oblasti nije mogue bez usvajanja i meusobnog usklaivanja svih zakonom predvienih planova, te usaglaavanja propisa za oba bosansko-hercegovaka entiteta i Brko Distrikt, s ciljem uspostavljanja pravne sigurnosti investitora na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. U cilju postizanja optimalne efikasnosti pri obradi zahtjeva jednako je vano imati struan obrazovan i odgovoran kadar koji moe da iznese sve te promjene. U cilju poboljanja, bilo bi dobro oformiti i povezane elektronske baze koje e omoguiti bru i laku obradu svih potrebnih zahtjeva. Obzirom da su pilot projekti pokrenuti u pojedinim gradovima pokazali znaajne rezultate, potrebno je primijeniti dobre prakse u svim optinama i kontinuirano unapreivati sistem, kako je bilo i predloeno u Bijeloj knjizi za 2009.
Neefikasna obrada zahtjeva*

FBiH i RS: PROBLEM
Problem prespore obrade zahtjeva za izdavanje dozvola ostaje prisutan i nakon usvajanja novih Zakona u oba entiteta. Postupanje prema investitorima razlikuje se od optine do optine. U manjim optinama, gdje se biljei manji priliv zahtjeva, slubenici su spremniji pruiti podrku investitoru, dok se u razvijenim optinama, zbog preoptereenosti, due eka na dozvole. Generalno, glavni problem u procesu obrade zahtjeva predstavlja esta neusklaenost planova, zbog koje investitori ne mogu dobiti dozvole u optimalnim rokovima. Problem i dalje
Prenos graevinske dozvole u Kantonu Sarajevo*

FBiH: PROBLEM
Ako u toku graenja doe od prenosa prava vlasnitva nad objektom u izgradnji, prenos gra-
63
evinske dozvole nije precizno definisan, ni Zakonom o prostornom planiranju i koritenju zemljita FBiH, ni Zakonom o prostornom ureenju Kantona Sarajevo. Nedoreenost Zakona dovodi do primjene razliitih praksi u optinama. Neujednaene procedure predstavljaju prepreku efikasnom procesu prenosa graevinske dozvole nad objektom.
FBiH: PREPORUKA
janje finansijskih sredstava u tu svrhu biti mnogo vee. Isto tako, po novom Zakonu, nije u potpunosti jasno u koju svrhu se rade urbanistiko-tehniki uslovi.
RS: PREPORUKA
Zakon izmijeniti tako da se mogu uspostaviti jasne uzrono-posljedine veze pojedinih odredbi zakona uz otklanjanje svih nejasnoa, kao i smanjenje rokova za dobijanje dozvole za graenje.
Da bi se otklonile nedoumice oko prenosa graevinske dozvole potrebno je u relevantnim zakonima definisati uslove za prenos graevinske dozvole sa jednog na drugog investitora. Takoer, potrebno je propisima o graenju na nivou FBiH i kantona propisati olakane procedure izdavanja svih dozvola vezanih za graenje, kao i nain i uslove za prenoenje graevinske dozvole od momenta izdavanja dozvole pa sve do izdavanja upotrebne dozvole, odnosno, do uplanjenja objekta.
Zakonom nije definisan tretman telekomunikacionog sektora*

RS: PROBLEM
Zakon o prostornom ureenju RS ne obuhvata telekomunikacioni sektor i jasno ne definie linijsku infrastrukturu i mobilnu mreu. Obzirom da oblast telekomunikacione infrastrukture nije definisana Zakonom, u optinama ne postoji jasna procedura za dobivanje dozvola u ovom segmentu. Iz tih razloga u pojedinim optinama potrebno je 15 dana, a u drugim i do godinu dana za obradu svih dokumenta potrebnih za dobivanje dozvola. Dodatni problem je to postavljanje bazne stanice nije predvieno prostornim planom, dok u nekim optinama jeste predvieno urbanistikim i regulatornim planovima, to dodatno uslonjava postupak.
FBiH
Nejasan i nepotpun Zakon o ureenju prostora i graenju

RS: PROBLEM
Prethodnim Zakonom o ureenju prostora procedura dobijanja dozvole za graenje bila je mnogo jasnije definisana. Kompletna procedura zasnivala se na prethodno dobijenoj urbanistikoj saglasnosti koja se izdavala na osnovu urbanistiko-tehnikih uslova. Tim zakonom procedura za dobijanje dozvole za graenje je bila u potpunosti opisana, a data je i jasna definicija na osnovu koje se prema uslovima iz urbanistike saglasnosti radi kompletna tehnika dokumentacija i ta treba uraditi za dobijanje dozvole za graenje, a to nije tako jasno propisano u novom Zakonu. Kompletna procedura po novom Zakonu je podijeljena u vie faza i za te faze su dati pojedinani rokovi. Paljiva analiza Zakona ostavlja utisak da e se procedura za dobijanje dozvole za graenje znatno produiti kao i da e izdva-
Tretman telekomunikaconog sektora u FBiH je definisan slino kao u RS, dakle, prilino nejasno. Dodatne komplikacije unosi injenica da svaki kanton u FBiH ima svoj zakon, to uz razliito tumaenje istih instituta u svakom kantonu stvara dodatne probleme investitorima.
FBiH I RS: PREPORUKA
Da bi se otklonile nedoumice u postupku dobivanja dozvola, potrebno je u Zakon o prostornom ureenju RS ugraditi odredbe o telekomunikacionoj infrastrukturi koja bi pokrivala postav-
64
ku mree, opreme i objekata. U FBiH dodatno treba regulisati legislativu na lokalnom i kantonalnom nivou, te harmonizovati zakone u okviru federalne strukure. U Zakone RS i FBiH ugraditi
KLJUNI PROBLEM Neefikasna obrada zahtjeva
preciznije posebne odredbe koje reguliu postavljenje telekomunikacijskih mrea, opreme i objekata.
KLJUNA PREPORUKA Vano je imati struan obrazovan i odgovoran kadar koji moe da iznese sve te promjene. U cilju poboljanja bilo bi dobro oformiti i povezane elektronske baze koje e omoguiti bru i laku obradu svih potrebnih zahtjeva.
KLJUNA INSTITUCIJA Optine u FBiH i RS
Prenos graevinske dozvole u Kantonu Sarajevo u FBiH
Relevantnim zakonima definisati uslove za prenos graevinske dozvole sa jednog na drugog investitora.
Zakonodavna i izvrna vlast u FBiH i kantonima
Nejasan i nepotpun Zakon o ureenju prostora i graenju RS
Zakon izmijeniti tako da se mogu konstatovati uzrono-posljedine veze pojedinih lanova zakona uz otklanjanje svih nejasnoa vezanih uz smanjenje rokova za dobijanje dozvole za graenje.
Zakonodavna i izvrna vlast u RS
Zakonom nije definisan tretman telekomunikacionog sektora
Da bi se otklonile nedoumice u postupku dobivanja dozvola, potrebno je u relevantne zakone entiteta unijeti detaljnije odredbe o telekomunikacionoj infrastrukturi kojima bi se definisala postavka mree, opreme i objekata. U FBiH dodatno treba harmonizovati zakone u okviru federalne strukture (FBiH i kantoni).
Zakonodavna i izvrna vlast u entitetima i kantonima
65
6.8. LIKVIDACIJA U FBIH I STEAJ ZAKON O LIKVIDACIJI FBIH

UVOD
Zbog ovoga se u praksi pojavljuju mnoge potekoe i prisutna je pravna nesigurnost. Pojedini sudovi u FBiH, u cilju popunjavanja pravnih praznina sa kojima se susreu, na aspekte likvidacionog postupka koji nisu regulisani Zakonom o likvidaciji i Zakonom o privrednim drutvima primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o steajnom postupku. Meutim, za ovakvu supsidijarnu primjenu Zakona o steajnom postupku ne postoji odgovarajui pravni osnov to, u praksi, dovodi do razliitih tumaenja i primjene odredbi Zakona o steajnom postupku u likvidaciji.
FBiH: PREPORUKA
Iako se postupak likvidacije privrednog drutva sprovodi kada drutvo ima dovoljno finansijskih sredstava za pokrie svih svojih obaveza, taj postupak moe biti dugotrajan uslijed neprecizno definisane regulative i razliitih praksi izmeu sudova. U posljednjih godinu dana od objavljivanja izdanja Bijele knjige za 2009. godinu, nije se nita promijenilo kad je u pitanju Zakon o likvidaciji FBiH. I dalje isti problemi more investitore, pa u sklopu ove sekcije predlaemo iste preporuke i rjeenja. Nie su identifikovani nedostaci Zakona o likvidaciji FBiH na koje ukazuju lanice VSIa za 2009. i 2010. godinu.
Potrebno je u Zakonu o likvidaciji adekvatnije urediti tok likvidacionog postupka, poloaj, prava i obaveze likvidatora ili u Zakon o likvidaciji unijeti odredbu koja e omoguiti adekvatnu primjenu odredaba Zakona o steajnom postupku na aspekte likvidacionog postupka koji nisu ureeni.
Nedoreenost procedure likvidacije*

FBiH: PROBLEM
Likvidacija privrednog drutva u FBiH regulisana je Zakonom o likvidaciji i Zakonom o privrednim drutvima. Postojea regulativa ne ureuje adekvatno sam tok procedure likvidacije kao ni poloaj likvidatora u toku likvidacionog postupka, odnosno radnje koje likvidator smije ili mora poduzeti. Na primjer, ne postoje pravila koja reguliu u kojem momentu likvidator moe otkazati ugovore o radu uposlenicima drutva koje je u likvidaciji; zatim, koje pravne poslove u ime drutva likvidator moe poduzeti, a koje su zabranjene (ovo se, prije svega, odnosi na preuzimanje novih obaveza u ime drutva koje se ne tiu same likvidacije); u kojem momentu likvidator moe poeti sa unovavanjem imovine drutva i koji se nain unovavanja imovine primjenjuje, itd.
20
Razliite prakse u sudovima po pitanju dostave dokumentacije za likvidaciju*

FBiH: PROBLEM
Regulativa ne sadri sveobuhvatnu listu dokumentacije koju je podnosilac zahtjeva duan podnijeti sudu uz prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka. Zbog toga se, u velikoj mjeri, razlikuje praksa sudova. Odreenu dokumentaciju bez koje pojedini sudovi ne ele ni prihvatiti prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka, drugi sudovi uopte ne zahtijevaju. Pored toga, nije jasno kada se i koja vrsta dokumentacije mora podnijeti u toku samog postupka20.
FBiH: PREPORUKA
U Zakon o likvidacionom postupku je potrebno uvrstiti listu sve dokumentacije koju je podnosilac prijedloga za otvaranje likvidacionog
Koji dokumenti se moraju priloiti uz sam prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka, a ta u toku samog postupka.
66
postupka duan dostaviti i precizno definisati kada se koji dokument mora dostaviti.
nik nekretnina koje su ostale kao dio likvidacione mase nakon isplate povjerilaca.
Razliite prakse u sudovima po pitanju podnoenje potvrde o izmirenju poreznih obaveza prilikom otvaranja procesa likvidacije*
FBiH: PROBLEM
Iako ni u vaeim zakonima ne postoje prepreke za prijenos vlasnitva na nepokretnoj imovini na stranog osnivaa po okonanju likvidacionog postupka (naravno, pod uslovom da su prethodno iz likvidacione mase isplaeni povjerioci), smatramo da bi bilo potrebno u entitetskim stvarno-pravnim zakonima izriito propisati ovakvu mogunost, kako se u sudskim postupcima ubudue ne bi pojavljivala razliita tumaenja.
Pojedini sudovi u FBiH zahtijevaju da se, uz prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka, podnese i potvrda o izmirenim poreznim obavezama drutva izdata od strane nadlene porezne uprave. Sud u Sarajevu odbija prihvatiti prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka bez ove potvrde. Meutim, za ovakvu praksu trenutno ne postoji adekvatno uporite u Zakonu. Drugi sudovi u FBiH ne zahtijevaju potvrdu o izmirenim poreznim obavezama drutva za otvaranje postupka likvidacije, ve porezna uprava, skupa sa svim ostalim povjeriocima drutva, prijavljuje i namiruje svoja potraivanja u toku samog likvidacionog postupka.
FBiH: PREPORUKA
Nemogunost uvida u listu drutava u postupku likvidacije u sudskom registru*

FBiH i RS: PROBLEM
Posljednjim izmjenama Zakona o privrednim drutvima21 izbrisani su stavovi (lan 73., stavovi 2. i 3.) koji su regulisali da se postupak likvidacije upisuje u registar drutava, i da za vrijeme likvidacije firma drutva sadri rijei u likvidaciji. Svrha ovih odredbi je bila da se omogui razlikovanje drutava u likvidaciji i da se javnost informie o tome da se drutvo likvidira. Nakon to su ove odredbe izbrisane iz Zakona o privrednim drutvima, ostala je pravna praznina po ovom pitanju jer ostale odredbe Zakona o privrednim drutvima kao ni Zakon o likvidaciji ne predviaju slinu obavezu upisa otpoinjanja likvidacionog postupka u registar drutava i obavjetavanja javnosti.
Potrebno je ujednaiti sudsku praksu po ovom pitanju i relevantnim propisima definisati da porezna uprava ima isti poloaj kao i ostali povjerioci drutva u toku likvidacije.
Tretman nepokretne imovine drutva nakon okonanja postupka likvidacije

FBIH i RS: PROBLEM
Iako Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH u potpunosti izjednaava vlasnika prava stranih ulagaa sa pravima domaih pravnih i fizikih lica u pogledu sticanja prava vlasnitva i kada su u pitanju nepokretnosti, u praksi je zabiljeeno vie sluajeva u kojima su po okonanju likvidacionih postupaka osporavana prava stranog osnivaa da se upie kao vlas-
Obaveza da se postupak likvidacije upisuje u registar drutava i da za vrijeme likvidacije firma drutva sadri rijei u likvidaciji trebala bi se regulisati Zakonom.
21
Slubene novine FBiH, broj 84/08
67
STEAJ
UVOD
Nie navedeni su samo neki od problema naih lanica kada je u pitanju postupak steaja u BiH.
Steaj je u BiH regulisan Zakonom o steajnom postupku FBiH i Zakonom o steajnom postupku RS. U naim uslovima, esto i neopravdano, steaj traje jako dugo. I pored svih nelagodnosti koje sa sobom nosi, steaj ne treba shvatit kao kraj, ve kao novi poetak. Zakon o steajnom postupku detaljno definie uslove za otvaranje steaja, a posebno pravne posljedice otvaranja steaja. Medjutim problem nastaje kod primjene Zakona u postupku otvaranja i provoenja steaja, posebno iz razloga: (i) steaj jo uvijek nije dovoljno promoviran kao neto to moe pomoi ozdravljenju kompanije, namirenju vjerovnika i izmirenju ostalih dugova (ii) edukacije i treninzi uesnika u steaju su neznatne u BiH (sudije, advokati, steajni upravnici i drugi uesnici iskazuju potrebu za vie edukacija) (iii) uloga drave (eniteta) u sluajevima steaja jo uvijek je mala ili je nema nikako. Naalost, prava je rijetkost da se steajni postupak zapoinje pravovremeno, kada je spaavanje poduzea mogue i uinkovito. Suci za provoenje steajnog postupka najee nemaju potrebnu strunost, a problem je i nedosljedno provoenje Zakona. Osim toga, sudovima manjka resursursa, to znai da veina sluajeva steaja traje predugo, ime se gubi svrha ovog postupka kao hitnog. Iako su steajni upravnici certificirani od Ministarstva pravosua, u obavljanju svog posla njihova kvaliteta bitno varira. Zakon koji regulira steaj je naelno dobar, ali provedba je spora i znanje je jo uvijek nedovoljno, ak i u organima pravosua. Nadalje, steajni postupak nosi popratnu stigmatizaciju u drutvu se prihvaa kao "katastrofa". Vladajue strukture do sada nisu uinile nita da se ta percepcija izmjeni.
Sankcionisanje direktora koji na vrijeme ne prijave steaj firme

FBIH i RS: PROBLEM
Kazne za direktore koji stanje steaja pravodobno ne prijave, su potpuno neadekvatne (u pitanju su prekrajne, novane kazne). Onog momenta, u veini sluajeva, kada direktor/ upravitelj otvori steaj, uslovi su neadekvatni i (tvrtka) firma je obino izvan spaavanja i vrijednost njene imovine su znatno smanjeni.
FBiH I RS: PREPORUKA
Uvrstiti u Zakon o steajnom postupku, u izmjenama i dopunama, veu novanu, pa ak i krivinu kaznu za direktore/upravitelje kompanija, kada na vrijeme ne prijave stanje steaja. Tim potezom, oni direktno dovode imovinu preduzea u nepoporavljivu tetu, a samo preduzee (radnike, povjerioce i sve ostale) u nemogunost namirenja, a time prouzrokuju i tete treim licima.
Kvalifikacija i certifciranje steajnih upravnika u BiH

FBiH i RS: PROBLEM
Steajni upravnici u BiH u praktinoj provedbi steaja nisu dovoljno kompetentni za posao koji obavljaju. Da bi postao steajni upravnik, jedini uslov koji kandidat mora ispuniti je poloiti ispit pri Ministarstvu pravde BiH, koje mu izdaje za to neophodnu licencu. Svaki fakultetski obrazovan graanin moe aplicirati i pri tome se ne trai nikakvo minimalno potrebno iskustvo. Ministarstvo pravde BiH ima mo oduzeti licencu, no to nikada do sada nije uinjeno. Inae, Ministarstvo pravde BiH nema nadzora nad radom steajnih upravnika, tako da kvalitet istih znatno varira.
68
odravanja imovine koji znaju biti znaajni) i da mu steajni sud naloi i pored toga uplatu paualnog iznosa od 5%.
Specifinim mjerama potrebnim za poboljanje povjerenja u provedbu steajnog zakona trebalo bi ukljuiti izmjenama i dopunama postojeeg zakona, te postaviti neke minimalne razine iskustva, ali i odreenu struku koja bi odgovarala prirodi posla steajnog upravnika, prije nego osoba moe postati steajni upravnik. Udruenje steajnih upravnika bi trebalo preuzeti ulogu svojevrsnog nadzora, te provoditi obuku i osposobljavanje kadrova u steajnom postupku, kao to su sudije i steajni upravnici. U svakom sluaju kroz zakon, ali i putem pravilnika o sticanju zvanja (Ministarstava pravde na nivou entiteta) pootriti kriterije za sticanje zvanja steajni upravnik. Amandmani na zakon koji bi se bavili kvalifikacijama i sposobnostima steajnih upravnika, su trenutano u pripremi.
Ovo pitanje treba jasno urediti i pojasniti u entitetskim Zakonima o steajnom postupku na nain da se izmjene predmetni lanovi, ime bi se ujednaila praksu sudova i izbjegla mogunost donoenja arbitrarnih odluka od strane pojedinih sudova. Smatramo da bi uplata paualnog iznosa trokova odravanja, a maksimalno 5% od ostvarene prodajne u steajnu masu od strane razlunog povjerioca bilo jedino opravdano ukoliko je predmetna nepokretnost bila u posjedu steajnog dunika od otvaranja steajnog postupka pa do prodaje nekretnine pri emu su svi trokovi odravanja padali na teret steajnog dunika. U suprotnom postavlja se pitanje opravdanosti nametanja ovog paualnog iznosa na teret razlunog povjerioca i ravnomjerne raspodjele trokova nastalih otvaranjem steajnog postupka.
Uplata paualnog iznosa od 5% od prodaje pokretnih i nepokretnih stvari u steajnu masu

FBIH I RS: PROBLEM
Zakonom o steajnom postupku RS i FBiH u lanu 105. (u vezi sa lanom 103.) predviena je uplata paualnog iznosa od 5% od ostvarene prodajne u steajnu masu od prodaje pokretne stvari koje je steajni upravnik prenio na povjerioca. U praksi pojedinih sudova u RS i FBiH, steajni upravnici i steajne sudije arbitrarno tumae ove odredbe i nerijetko nalau razlunim povjeriocima da uplate navedeni paualni iznos i kod prodaje nepokretnosti koja je razlunim povjeriocima shodno lanu 107. Zakona o steajnom postupku RS, preputena na unovavanje, zanemarujui pri tom da razluni povjerilac je jedini koji u stvarnosti ima trokove vezane za unovavanje takve imovine (trokovi procjene, trokovi izvrnog postupka, trokovi prodaje i reklamiranja nepokretnosti i sl.). Nerijetko imamo situaciju da je nepokretna imovina predana razlunom povjeriocu na uvanje (pri emu razluni povjerilac snosi i trokove

FBiH i RS: PROBLEM
Kako se pravo raspolaganja po naim steajnim zakonima dotie najvie razlunih povjerilaca, u BiH kroz Zakone o steajnom postupku FBiH i RS, potrebno je kroz iste uskladiti i precizirati ovo pravo. Rjeenja koja bi proistekla iz dopunjenih zakonskih mjera, olakala bi razlunim povjeriocima mogunost realizacije razlunih prava, a posebno prodaju istih. Osnovni problem koji se namee jeste neprecizno i nedovoljno isticanje ovog problema kroz nae zakonodavstvo.
Potrebno je precizirati na ta se odnosi pravo raspolaganja, da li je to predaja u posjed ili sl. Zatim, potrebno je izvriti otklon kolizije Za-
69
kona o steajnom postupku i Zakona o PDV i pravnim posljedicama koje raspolaganje nosi, a to je prema slovu Zakona o PDV-u stvaranje obaveze plaanja PDV-a aktom prenosa raspolaganja. Nekretnina koju preuzima razluni povjerioc treba se prvo pokuati prodati od strane steajnog upravnika za iznos pokrivenog potraivanja upisanog u zemljinu knjigu kroz zalono pravo - hipoteku, a zatim, ako prodaja po procjenjeKLJUNI PROBLEM Likvidacija FBIH Nedoreenost procedure likvidacije
noj vrijednosti ne uspije, steajni upravnik nudi nekretninu razlunom povjeriocu za iznos potraivanja uveano za kamate i iznos poreza na promet nepokretnosti. Pri tome, steajni sud bi donio rjeenje o dosudi sa brisanjem svih tereta koje bi sluilo ZK uredu za uknjibu i razrez poreza. Takvo rjeenje je i prihvaeno u drugim zakonodavstvima (zakonodavstvo Republike Hrvatske) i omoguava bolje unovavanje za razliku od dugotrajnih izvrnih postupaka.
KLJUNA INSTITUCIJA
KLJUNA PREPORUKA
Potrebno je u Zakonu o likvidaciji adekvatnije urediti tok likvidacionog postupka, poloaj, prava i obaveze likvidatora ili u Zakon o likvidaciji unijeti odredbu koja e omoguiti adekvatnu primjenu odredaba Zakona o steajnom postupku na aspekte likvidacionog postupka koji nisu ureeni.
Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS
Razliite prakse u sudovima po pitanju dostave dokumentacije za likvidaciju
U Zakon o likvidacionom postupku je potrebno uvrstiti listu sve dokumentacije koju je podnosilac prijedloga za otvaranje likvidacionog postupka duan dostaviti i precizno definisati kada se koji dokument mora dostaviti.
Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS Nadleni sudovi
Razliite prakse u sudovima po pitanju podnoenje potvrde o izmirenju poreznih obaveza prilikom otvaranja procesa likvidacije Tretman nepokretne imovine drutva nakon okonanja postupka likvidacije
Potrebno je ujednaiti sudsku praksu po ovom pitanju i relevantnim propisima definisati da porezna uprava ima isti poloaj kao i ostali povjerioci drutva u toku likvidacije. Iako ni u vaeim zakonima ne postoje prepreke za prijenos vlasnitva na nepokretnoj imovini na stranog osnivaa po okonanju likvidacionog postupka (naravno, pod uslovom da su prethodno iz likvidacione mase isplaeni povjerioci), smatramo da bi bilo
Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS Nadleni sudovi
Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS
70
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA potrebno u entitetskim stvarno-pravnim zakonima izriito propisati ovakvu mogunost, kako se u sudskim postupcima ubudue ne bi pojavljivala razliita tumaenja.
KLJUNA INSTITUCIJA
Steaj FBiH i RS Nemogunost uvida u listu drutava u postupku likvidacije u sudskom registru Obaveza da se postupak likvidacije upisuje u registar drutava i da za vrijeme likvidacije firma drutva sadri rijei u likvidaciji trebala bi se regulisati Zakonom. Sankcionisanje direktora koji na vrijeme ne prijave steaj firme Uvrstiti u Zakon o steajnom postupku, u izmjenama i dopunama, veu novanu, pa ak i krivinu kaznu za direktore/upravitelje komapanija, kada na vrijeme ne prijave stanje steaja. Tim potezom, oni direktno dovode imovinu preduzea u nepoporavljivu tetu, a samo preduzeu (radnike, povjerioce i sve ostale) u nemogunost namirenja i time prouzrokuju i tete treim licima Kvalifikacija i certificiranje steajnih upravnika u BiH Pootriti kriterije za sticanje zvanja steajni upravnik. Specifinim mjerama potrebnim za poboljanje povjerenja u provedbu steajnog zakona trebalo bi ukljuiti: (i) izmjenama i dopunama postojeeg zakona postaviti neke minimalne razine iskustva, ali i odreenu struku koja bi odgovarala prirodi posla steajnog upravnika, prije nego osoba moe postati steajni upravnik. Udruenje steajnih upravnika bi trebalo preuzeti ulogu svojevrsnog nadzora te provoditi obuku i osposobljavanje kadrova u steajnom postupku, kao to su sudije i steajni upravnici. Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS Nadleni sudovi Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS
71
KLJUNI PROBLEM Uplata paualnog iznosa od 5% od prodaje pokretnih i nepokretnih stvari u steajnu masu
KLJUNA PREPORUKA Ovo pitanje treba jasno urediti i pojasniti u entitetskim Zakonima o steajnom postupku na nain da se izmjene predmetni lanovi, ime bi se ujednaila praksu sudova i izbjegla mogunost donoenja arbitrarnih odluka od strane pojedinih sudova. Smatramo da bi uplata paualnog iznosa trokova odravanja, a maksimalno 5% od ostvarene prodajne u steajnu masu od strane razlunog povjerioca bilo jedino opravdano ukoliko je predmetna nepokretnost bila u posjedu steajnog dunika od otvaranja steajnog postupka pa do prodaje nekretnine pri emu su svi trokovi odravanja padali na teret steajnog dunika.
KLJUNA INSTITUCIJA Parlament FBiH / NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS
Potrebno je precizirati na ta se odnosi pravo raspolaganja, da li je to predaja u posjed ili sl. Zatim, potrebno je izvriti otklon kolizije Zakona o steajnom postupku i Zakona o PDV i pravnim posljedicama koje raspolaganje nosi, a to je prema slovu Zakona o PDV-u, stvaranje obaveze plaanja PDV-a aktom prenosa raspolaganja. Nekretnina koju preuzima razluni povjerioc treba se prvo pokuati prodati od strane steajnog upravnika za iznos pokrivenog potraivanja upisanog u zemljinu knjigu kroz zalono pravo - hipoteku, a zatim ako prodaja po procjenjenoj vrijednosti ne uspije, steajni upravnik nudi nekretninu razlunom povjeriocu za iznos potraivanja uveano za kamate i iznos poreza na promet nepokretnosti. Pri tome steajni sud bi donio rjeenje o dosudi sa brisanjem svih tereta koje bi sluilo ZK uredu za uknjibu i razrez poreza.
Parlament FBiH / NSRS Ministarstvo pravde FBiH i RS Ministarstvo finansija i trezora BiH
72
6.9. IZVOZ
UVOD
Statistiki podatak da je 2010. godine izvoz u BiH povean za 30% na prvi pogled je veoma optimistian, ali trebamo uzeti u obzir da strukturu toga izvoza ine rude i umska graa (sirovine). Generalna preporuka koja se moe uputiti na adresu izvrne vlasti je da se utvrdi ona ekonomska politika koja e najbolje zatititi interese BiH i njenih graana, ali i: prepoznavanje tih interesa i beskompromisno zalaganje za njihovo ostvarenje, pravna regulativa koja e tititi domau proizvodnju da bi mogla biti konkurentna, zatita domaih prirodnih bogatstava, kao i certificiranje i standardizacija BiH proizvoda spremnih za izvoz.
ISKUSTVA : PROBLEMI I PREPORUKE
Kada govorimo o izvozu, pored pravnog okvira moramo se osvrnuti i na njegov ekonomski aspekt koji je primaran. Da bi mogli da unaprijedimo pravila koja se odnose na ovu granu neophodno je regulisati i ekonomsku stranu, tj. neophodno je poveati i obim izvoza, jer samo na taj nain moemo dobiti sredstva koja su potrebna za napredak u svakom pogledu. Da bi se poveao izvoz mora se poveati i obim realne privrede tj. proizvodnja. Uloga drave i entiteta je neophodna u ovom segmentu. Ukoliko napravimo osvrt na konkretne korake koje su preduzeli entiteti na ovom polju, primijetiti emo da RS ima strategiju za podsticaj izvoza, dok je u FBiH i na nivou itave BiH ta strategija jo uvijek u izradi i njena implementacija se oekuje od juna 2011. Usklaivanje standarda i certifikata sa EU standardima je neophodno, a posebno sa dravama iz regiona sa kojima BiH i najee sarauje i trguje. Neophodno je uiniti rad Izvoznog vijea BiH efikasnijim. Njegovu funkcionalnost ometaju politiki uticaji, a njegova glavna zadaa je biti spona izmeu dravnih institucija i privrednika (izvoznika). Institucionalna reforma: Unapreenje politike, pravnog, institucionalnog i regulatornog okvira pomou kojeg bi se postiglo usklaivanje sa EU acquis vezanim za promet, za sve naine rada i restrukturiranje usmjereno ka smanjenju kompleksnosti i nejasnoa vezanih za odgovornosti dravnog i entitetskih nivoa. Vrlo je vano pomenuti da Institucije u BiH zajedno sa Uredom za veterniarstvo BiH, zajedniki rade na rjeavanju problematike koja se tie izvoznikog broja i propisa o izvozu mlijeka, mesa te preraevina od mlijenih i mesnih proizvoda, kao i usklaivanju istih sa propisima EU.
Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU

FBiH i RS: PROBLEM
U ionako optereenim odnosima zemalja nastalih raspadom bive Jugoslavije, nailazimo i na meusobno ne priznavanje certifikata ili nacionalnih institucija koje izdaju te certifikate za proizvode koji svoga kupca trae u susjednoj zemlji. Zbog toga smo u situaciji da jedan isti proizvod moramo na isti nain certificirati, ali od strane svakog nacionalnog tijela pojedinano, zavisno u koju od susjednih zemalja elimo izvesti taj proizvod. Naprimjer, certifikat za cement koji u skladu sa zahtjevima harmoniziranih evropskih standarda ili normi (EN) izdaje domai institut u BiH, ne vai u Hrvatskoj, a isti taj certifikat koji prema zahtjevima iste EN norme izda hrvatski institut, ne vai u EU! Dodatni problem u BiH je injenica da na nivou drave BiH ne postoji institut ili neko slino tijelo, koje e izdati certifikat ili CE znak za neki proizvod, a da taj certifikat vai za zemlje regiona i zemlje EU.
73
to iziskuje mnogo novca i utroenog vremena za sve, poskupljuje proizvod i smanjuje njegovu konkurentnost na tritu susjedne zemlje.
U tom smislu, potrebno je da se uine dodatni napori da se barem na nivou susjednih zemalja (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora) ponu uzajamno priznavati certifikati izdati od strane nadlenih nacionalnih institucija, tj. da se proces certifikacije ne uduplava ili multiplicira, jer
PROBLEM ekanje na zeleni put esto traje i suvie dugo. Kratko radno vrijeme carine i obaveza dostavljanja CP 2 sata prije isteka radnog vremena za odobrene izvoznike. Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo esto zbog banalne tehnike greke). Pojedinana uplata takse za svaki izvoz stvara i dodatne bankarske trokove.
CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU:

FBiH i RS
Konkretni prijedlozi na temu carina:

PREPORUKA
Automatizacijom ASYCUDA sistema, omoguiti automatsko prebacivanje na zeleni put, nakon 45 min. Organizovati rad carine 0-24h (ili bar od 7-21) posebno u smislu kunog carinjenja i skratiti rok za dostavu na 0,5 - max 1 sat prije isteka radnog vremena.
Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00 5,00 KM).
Omoguiti kolektivnu potpunu mjesenu prijavu sa samo jednom taksom za one koji imaju status odobrenog izvoznika ili bar kolektivnu uplatu svih taksi na jednoj uplatnici prilikom predaje dokumenata za potpunu prijavu.
Prikupljanje primjerka 3 ex deklaracije ovjerenog od strane nadlenog organa na graninom prelazu i njeno podnoenje nadlenoj instituciji je sloen i komplikovan postupak, pogotovo za velike izvoznike.
Postavljanjem potanskih sanduia na svim graninim prelazima u koje bi prevoznici ubacivali ovjerene primjerke ex deklaracije u adresiranim kovertama dobijenim od izvoznika, znaajno bi olakalo ovu veoma znaajnu i sloenu operaciju. Takva praksa se odavno primjenjuje u zemljama EU.Liberalizacija rokova podnoenja bi takoer bila znaajna olakica za izvoznika.
74
Provedba konvencija TIR i ATA Carnet.

FBiH i RS: PROBLEM
Automatiziranje procesa dodjeljivanja CEMT dozvola.

FBiH i RS: PROBLEM
BiH je jedina zemlja u iroj regiji koja ne provodi TIR Carnet, i jedna od nekoliko zemalja u regiji koja nije potpisnica konvencije ATA Carnet. Potekoe koje su vezane za to i trokovi koje nameu prevoznici, agenti i trgovci predstavljaju dodatno optereenje za privredu BiH.
Trenutno, dodjeljivanje CEMT dozvola nije u potpunosti transparentno, dijelom zbog toga to postojei pravilnik ne sadri preciziranu formulu dodjeljivanja.
Ministarstvo prometa i komunikacija bi trebalo izmijeniti pravilnik kako bi formulirao kompletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu. Ovo bi sprijeilo diskreciono dodjeljivanje dozvole i osiguralo potpunu transparentnost.
KLJUNA PREPORUKA U tom smislu, potrebno je da se uine dodatni napori da se barem na nivou susjednih zemalja (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora) ponu uzajamno priznavati certifikati izdati od strane nadlenih nacionalnih institucija, tj. da se proces certifikacije ne uduplava ili multiplicira. KLJUNA INSTITUCIJA Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Institut za akreditiranje BiH - BATA
BIH bi morala provoditi potpisanu konvenciju TIR Carnet. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da hitno pripremi potrebne dokumente za ratifikaciju sporazuma o ATA Carnetu i krenuti u njegovu primjenu.
KLJUNI PROBLEM Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU
CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU: o ekanje na zeleni put esto traje i suvie dugo o Kratko radno vrijeme carine i obaveza dostavljanja CP 2 sata prije isteka radnog vremena za odobrene izvoznike o Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo esto zbog banalne tehnike greke) o Pojedinana uplata takse za svaki izvoz stvara i dodatne bankarske trokove o Omoguiti kolektivnu potpunu mjesenu prijavu sa samo jednom taksom za one koji imaju status odobrenog izo Uprava za indirektno oporezivanje BiH o Automatizacijom ASYCUDA sistema, omoguiti automatsko prebacivanje na zeleni put, nakon 45 min. o Organizovati rad carine 0-24h (ili bar od 7-21h) posebno u svjetlu kunog carinjenja i skratiti rok za dostavu na 0,5-max 1 sat prije isteka radnog vremena. o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00 5,00 KM). o Uprava za indirektno oporezivanje BiH o Uprava za indirektno oporezivanje BiH o Uprava za indirektno oporezivanje BiH
75
KLJUNI PROBLEM
KLJUNA PREPORUKA voznika ili bar kolektivnu uplatu svih taksi na jednoj uplatnici prilikom predaje dokumenata za potpunu prijavu.
KLJUNA INSTITUCIJA
o Prikupljanje primjerka 3 ex deklaracije ovjerenog od strane nadlenog organa na graninom prelazu i njeno podnoenje nadlenoj instituciji je sloen i komplikovan postupak, pogotovo za velike izvoznike
o Postavljanjem potanskih sanduia na svim graninim prelazima u koje bi prevoznici ubacivali ovjerene primjerke ex deklaracije u adresiranim kovertama dobijenim od izvoznika, znaajno bi olakalo ovu veoma znaajnu i sloenu operaciju.Takva praksa se odavno primjenjuje u zemljama EU. Liberalizacija rokova podnoenja bi takoer bila znaajna olakica za izvoznika.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Provedba konvencija TIR i ATA Carnet
BIH bi morala provoditi potpisanu konvenciju TIR Carnet. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da hitno pripremi potrebne dokumente za ratifikaciju sporazuma o ATA Carnetu i krenuti u njegovu primjenu.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Automatiziranje procesa dodjeljivanja CEMT dozvola
Ministarstvo prometa i komunikacija bi trebalo izmijeniti pravilnik kako bi formulirao kompletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu. Ovo bi sprijeilo diskreciono dodjeljivanje dozvole i osiguralo potpunu transparentnost.
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH
76
LANOVI VSI-a
77
78
8 B
Xella BH
ZAHVALE
ijela knjiga 2010/2011 je pripremljena zajednikim zalaganjem brojnih lanica Vijea stranih
investitora. lanice VSI su dale svoj doprinos u pripremi i razvoju ovog dokumenta. lanovi VSI, timova za podrku su znaajno doprinijeli u procesu pisanja publikacije. elimo da
odamo priznanje nie navedenim kompanijama i organizacijama za njihov doprinos u pripremi Bijele knjige 2010/2011: Wolf Theiss (u lokalnoj saradnji) Unicredit Bank Triland Development SHP Celex a.d. Raiffeisen Bank PricewaterhouseCoopers Meggle Messer BH m:tel Maric & Co Law Firm Karanovic & Nikolic (u lokalnoj saradnji) Zajednika advokatska kancelarija Sarajevo Hypo Alpe-Adria-Leasing HTL d.o.o. Novomatic Group Heidelberg Group Tvornica cementa Kakanj EFT Group European Bank for Reconstruction and Development Advantis Broker a.d. Banja Luka AllClean d.o.o. Vijee stranih investitora eli se zahvaliti IFC lanici grupacije Svjetske banke na pruenoj podrci pri izradi Bijele knjige 2010/2011. Zahvale upuujemo i uredu EBRD u Sarajevu, na specijalnom doprinosu pri izradi sekcije steaj i likvidacija, a posebnu zahvalu Gdinu. Nicholas Brainsby, pravnom savjetniku EBRD, kao i osoblju EBRD kancelarije u Sarajevu.
79
LIDERI I LANOVI TIMOVA
POSLOVNA REGISTRACIJA
Gosp. Vojislav Pukarevi - Raiffeisen bank - Tim lider Gosp. Franjo Marjanovi - AllClean d.o.o.Sarajevo Gosp. Dino Sabrihafizovi i Gdja. Mirna Milanovi-Lali - Zajednika advokatska kancelarija Sarajevo Ga. Amra Isi - Mari & Co advokatska firma Ga. Snjeana Tadi - SHP Celex a.d.
PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE

Ga. Alma Pupo - HTL d.o.o.Sarajevo - Tim lider Gosp. Nikola Dubaji - EFT Group Ga. Azra Uzunovi - Heidelberg Cement Group Ga. Belma Zorlak - Mari & Co advokatska firma Ga. Dragica Jankovi - SHP Celex a.d. Ga. Aida Samardi - Triland Development Ga. Ervina Horozi - Xella BH
ZAKON O IZVRNOM POSTUPKU

Ga. Vinja Dizdarevi - Mari & Co advokatska firma - Tim lider Gosp. Fahrudin Gvoar - Hypo Alpe-Adria-Leasing Gosp. Harun Gado - Messer BH Gas Gosp. eljko Budimir - m:tel Gosp. Vladimir Runi - SHP Celex a.d.
ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA

Ga. Amra Isi - Mari & Co advokatska firma - Tim lider Gosp. Branko Kecman - Advantis Broker Banja Luka Ga. ejla Baki - Heidelberg Cement Group Gosp. Dino Sabrihafizovi - Zajednika advokatska kancelarija Sarajevo Gosp. ore Lazi - SHP Celex a.d. Gosp. Adnan eibovi - Unicredit bank
ZAKON O TRITU VRIJEDNOSNIH PAPIRA/HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Gosp. Branko Kecman Advantis Broker - Tim lider Gosp. Adnan eibovi Unicredit Bank
POREZI
Ga. Mubera Brkovi - PricewaterhouseCoopers - Tim lider Gosp. Franjo Marjanovi - AllClean d.o.o. Sarajevo Ga. Alma Pupo - HTL d.o.o. Sarajevo Gosp. Fahrudin Gvodjar - Hypo Alpe-Adria- Leasing Ga. Ilinka Gavrilovi - m:tel Ga. Enisa Jaarevi - Unicredit bank
81
GRAEVINSKE DOZVOLE
Gosp. Nihad Sijeri - Karanovi & Nikoli (u lokalnoj saradnji) - Tim lider Gosp. Nikola Dubaji - EFT Group Gosp. Fahrudin Gvoar - Hypo Alpe-Adria-Leasing Gosp. Harun Gado - Messer BH Gas Ga. Nataa Laketa - m:tel Gosp. Vladimir Runi - SHP Celex a.d.
ZAKON O LIKVIDACIJI U FBIH I STEAJ

Gosp. Sead Miljkovi - Wolf Theiss (u lokalnoj saradnji) - Tim lider Gosp. Tamir Mostarac - EBRD Gosp. Fahrudin Gvoar - Hypo Alpe-Adria-Leasing Gosp. Nihad Sijeri - Karanovi & Nikoli (u lokalnoj saradnji) Gosp. Harun Gado - Messer BH GAS Ga. Zinaida Zeevi - Raiffeisen bank Gosp. ore Lazi - SHP Celex a.d.
IZVOZ
Gosp. Stevan Dimitrijevi - Karanovi & Nikoli (u lokalnoj saradnji) - Tim lider Gosp. Stefan Duani - Karanovi & Nikoli (u lokalnoj saradnji) Gosp. Almir Bajtarevi - Heidelberg Cement Group Gosp. Kaled Haimbegovi - Meggle Gosp. Luka Macanovi - SHP Celex a.d.
82
10
REFERENCE
Direkcija za ekonomsko planiranje www.dep.gov.ba Izvjetaj Svjetske banke Doing Business Report 2011 www.doingbusiness.org Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine www.mvteo.gov.ba Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine www.msb.gov.ba PricewaterhouseCoopers Izvjetaj: Plaanje poreza 2009 www.pwc.com Vijee ministara Bosne i Hercegovine www.vijeceministara.gov.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine www.cbbih.com Tranzicijski izvjetaj EBRD-a za 2010 www.ebrd.com/transitionreport EU Izvjetaj o napretku 2010 www.delbih.ec.europa.eu MMF Globalni ekonomski pregled za BiH 2010/2011 www.imf.org
83
Bijela knjiga 2010/2011 Izdava: VSI Vijee stranih investitora Za VSI: Bojana krobi Omerovi - izvrni direktor Maa Kotur asistent Lektor: Kancelarija VSI Dizajn Ekrem Kapi DTP: Proprint, Sarajevo Tira: 500 kom
Vijee stranih investitora Hotel Holiday Inn Zmaja od Bosne 4/X, Ured 1015 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Telefon/Fax: +387 33 288 015 Email: info@fic.ba www.fic.ba

Bijela Knjiga HR 2010-11 C

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bijela Knjiga HR 2010-11 C

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BIJELA KNJIGA 2010/11

Redaktor: Bojana krobi Omerovi Vijee stranih investitora

udui da je Bijela knjiga glavni proizvod

Vijea stranih investitora (VSI), svake godine pokuavamo istaknuti kljune

Tie Sosnowski Predsjednik VSI

O VIJEU STRANIH INVESTITORA

ijee stranih investitora (VSI) osnovanao

je sa ciljem da djeluje kao jedinstveni glas svih stranih investitora u Bosni i

Vijee stranih investitora

PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH 2010

roces tranzicije u BiH je nekoliko godina

CBBiH, Novembar 2010 http://www.cbbh.ba/index.php?id=741&lang=bs

Vijee stranih investitora

Doing Business Report za 2011 http://www.imf.org/external/country/BIH/rr/2011/011211e.pdf www.ebrd.com/transitionreport

Vijee stranih investitora

Optinski sud u Sarajevu

PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE

Parlament FBiH Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH Sluba za zapoljavanje KS

ZAKON O IZVRNOM POSTUPKU

Vijee stranih investitora

PROBLEMI Nejasno definisano utvrivanje vrijednosti nepokretnosti

INSTITUCIJA Parlamenti kantona/entiteta/ Narodna skuptina RS Ministarstva pravde FBiH i RS

Praktini aspekti FBiH i RS Izvrenje na pokretnim stvarima (motorna vozila )

Zloupotreba postupka utvrivanja prodajne cijene

Urediti ove sluajeve na nain da se obezbijedi mehanizam za sprijeavanje uoenih zloupotreba.

Zakonom jasno definisati rjeenje o namirenju.

Ministarstvo pravde BiH

Zakonom precizirati da su poslodavci duni navesti sva ve postojea zaduenja radnika.

Nadlena ministarstva pravde entiteta

ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA

PROBLEMI FBiH Zabrana finansiranja kupovine dionica FBiH

Finansiranje kupovine dionica/udjela preciznije regulisati u Zakonu o privrednim drutvima FBiH.

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Sazivanje skuptine i objava obavjetenja

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Dostava materijala dioniarima za skuptinu dioniara

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Stavljanje na raspolaganje kopije materijala dioniarima za skuptinu dioniara

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Povjerenje lanovima nadzornog odbora

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Dobna granica lanova nadzornog odbora

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Limitiranje imenovanja za lana nadzornog odbora

Komisija za vrijednosne papire FBiH

Vijee stranih investitora

ZAKON O TRITU VRIJEDNOSNIH PAPIRA/HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

RS Problem objavljivanja prospekta

Vijee stranih investitora

Ministarstvo finansija i trezora BiH Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Izdavanje miljenja od strane Uprave za indirektno oporezivanje BiH

Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Neefikasna prinudna naplata preko dunikovih bankovnih rauna (RS i FBiH)

Ministarstva finansija FBiH i RS

Ministarstvo trgovine i turizma RS Ministarstvo finansija RS

ZAKON O LIKVIDACIJI U FBIH I STEAJ

Vijee stranih investitora

Nemogunost uvida u listu drutava u postupku likvidacije u sudskom registru

Parlament FBiH/NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS

Kvalifikacija i certificiranje steajnih upravnika u BiH

Parlament FBiH/NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS

PROBLEMI Sankcionisanje direktora koji na vrijeme ne prijave steaj firme

INSTITUCIJA Parlament FBiH/ NSRS Ministarstva pravde FBiH i RS Nadleni sudovi