Obrada knjige za ispit: Opa povijest pedagogije, Zaninovi, M.

I semestar Skripta/Priprema za ispit - Vega Elizabeta Povijest pedagogije, kao znanstvena disciplina, razvila se u XIX stoljeu. Tei utvrivanju ope, posebne i pojedinane zakonitosti u razvitku pedagoke teorije i prakse. Prvi radovi su deskriptivni, dok kasniji radovi nastoje utvrditi i pojedine zakonitosti. Kao polazite u prouavanju pedagokih pojava, znanstvena metodologija uzima filozofiju marksizma dijalektiki i historijski materijalizam. Poznati povjesniari pedagogije su: XVIII st- G.K. Raumer, K.A. Schmid, F. Paulsen, etc. XIX st- O. Wilmann, G. Compayre, P. Barth, P. Monroe, O. Kadner, W. Dilthey, R.F. Butts, E.N. Medinski, S.A. Frumov, N.A. Konstantinov, J.B. Brubacher, I. Kandel, etc. Povijest pedagogije dijelimo na opu i nacionalnu povijest. Izvori prouavanja mogu biti: arhivska dokumentacija o radu kola i narodnog obrazovanja, spomenici kulture, pismenosti i odgoja (zgrade, predmeti, knjige, i dr.), slubeni dokumenti (projekti, zakoni, izvijea, zakljuci, rezolucije kongresa, etc.), nastavni planovi i programi pojedinih vrsta kola, udbenici i sva ostala graa koja karakterizira rad kola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova u prolosti, iskazi (svjedoenja) sudionika prolih dogaaja, vlastito iskustvo istraivaa, djela i memoari istaknutih pedagoga, pedagoka tampa i periodika. ~ STARI VIJEK ~ Razvoj ovjeka povezan je uz rad i stvaranje proizvodnih sredstava. Zato u prouavanju odgoja posebno mjesto ima pedagoka antropologija rada. Kvalitativne razlike izmeu ovjeka i drugih ivih bia jesu: rad, sredstva rada, proizvodnja i drutvo. Diluvij/ledeno doba ovjek se trebao: obraniti od zvijeri, prehraniti, osigurati mjesto stanovanja. Osim razvoja osjetila, razvija se i govor. Govor e omoguiti i ubrzati produktivnost rada, materijalnu i duhovnu kulturu ovjeka (svijest- subjektivna slika objektivnog svijeta). Orue za rad proizveo je ovjek, da bi mogao mijenjati svijet oko sebe, u svom i drutvenom interesu. Bioloki i socijalni faktor utjee na razvoj svijesti. Samo udrueni rad formira ljudsko drutvo. L. H. Morgan (1818.-1881.g) utvruje tri faze razvoja amerikih Indijanaca: divljatvo, barbarstvo i civilizacija, s niim, srednjim i viim stupnjem. To se odnosi na itavo ovjeanstvo. Epoha civilizacije oznaena je upotrebom pisma i pojavom prvih knjievnih djela. I u tom razdoblju razlikujemo nii/robovlasnitvo, srednji/feudalizam i vii/kapitalizam stupanj. U najvanija ovjekova dostignua ubrajaju se: pronalazak vatre, kotaa/toka, tkanja, papira, kompasa, baruta, otkrie Sunevog sustava, izum tampe s pominim slovima, telefona, telegrafa,

aviona, radija, rakete, satelita, etc. Porijeklo odgoja objanjava se Engelsovom tezom prema kojoj je ..rad formirao ovjeka. Charles Letourneau (1831.-1902.g) pridravajui se evolucijskog naela, dolazi do bioloke teorije o porijeklu odgoja (odgoj je prisutan kod svih ivih bia). Meutim, pedagozi se ne slau, smatraju da je odgoj svojstven samo ovjeku i ljudskom drutvu. P. Monroe, E. N. Medinski odgajanje je nesvjesno oponaanje (psiholoka teorija). Pedagozi odbacuju i taj oblik tumaenja odgoja, jer ..odgajanje se ne svodi na oponaanje. Smatraju da se drutveni odgoj manifestira kao takav tek u viem stupnju ljudskog razvoja, prijelazom na ratarstvo i stoarstvo. U tom periodu poinju stariji uiti mlae lanove zakonima i obiajima roda (rodovsko drutvo), pravilima religioznih kultova, predanjima o herojima plemena. Ujedno, uslijed plemenskih sukoba dolazi do vojnikog odgoja lanova zajednice. Primjer starih Arapa govori o uenju djece hrvanju, tranju, noenju tereta, gaanju strijelom, rukovanju kopljem i jahanju. S pojavom privatnog vlasnitva, ropstva i monogamne obitelji, raspada se rodovsko ureenje, te se drutvo poinje dijeliti na klase. Ujedno, radni odgoj se odjeljuje od umnog odgoja. Pojedinci umnim radom ulaze u sfere viih slojeva drutva, nestaje jednakost svih u odgajanju, te time zapoinje klasni odgoj. F. Engels: ..monogamni brak je veliki povijesni napredak, osnova nasljeivanja, i osnova privatnog bogatstva. ~ ODGOJ I KOLE U STARIH ISTONIH NARODA ~

Najstarije civilizacije/kulture razvijale su se u plodnim dolinama rijeka: Jangce, Hoangho (Kinezi); Brahmaputra, Ind, Ganga (Indija); Eufrat, Tigris (Sumerani), Nil (Egipat), etc. Kulturne tekovine razvijaju se u Indiji, Sumeru, Kini, Perziji, Egiptu, Palestini. Razvija se klasni i kastni karakter odgoja. Vrijednost pojedinca uvjetovana je pripadnou klasi/kasti. Sumerani prvi izgrauju gradsku kulturu (3. i 2. tisuljee pr.n.e.), upotrebljavaju klinasto pismo (glinene ploe), bave se vrtlarstvom, poljoprivredom, vinogradarstvom i voarstvom. Osnivaju kole (3. tisuljee pr.n.e.), samo za bogate, ui se: botanika, zoologija, mineralogija, matematika, gramatika, teologija (pisari, inovnici, sveenici). Uilo se ponavljanjem i prepisivanjem. Indija kolijevka arijevskih naroda (Slaveni, Germani, Romani, Grci, etc). Kaste, prijelaz iz jedne u drugu nije bio mogu. Bavili su se zemljoradnjom, stoarstvom (konji, goveda, ovce i koze), zanatstvom. Sveti spisi Vede, dostupne su samo brahmanskoj kasti sveenika. Znaajke odgoja bile su kastna iskljuivost i religioznost. Vladajua religija bila je budizam (Budha- oko 560. do 480. pr.n.e.), a

cilj spoznaje- stiavanje bola osloboenjem od okova zbivanja (..ovjek je nasljednik vlastitih djela). Na socijalno-etikom planu, Budha propovijeda jednakost ljudi i protiv je kastnog sistema, te obreda i religiozne askeze. Kao vrlinu naglaava samilost i samoodricanje. Perzija planinski predjeli i visoravni, surove klime. Vjerovali su u bogove svjetlosti/Ormuzd i tame/Ahriman, a pobjeda je uvijek bila na strani svjetlosti. Taj optimizam ogleda se i u odgoju - cilj je bio izgraditi vrstu, psihiki i tjelesno jaku osobu. Mladi ue borilake vjetine, jahanje, rukovanje lukom i strijelom. Cijenili su pravdu, istinu i hrabrost. Intelektualni odgoj preputaju sveenstvu. Kina - dugo izolirana od ostatka svijeta. Ljudi se bave uzgojem svilene bube i izradom svile, baruta, papira, te tiskanjem tekstove. Robovlasniki poredak, rad i robovi nemaju vrijednost. Kinesko pismo (15000 znakova) mogli su uiti samo privilegirani. Sveti spisi bili su dostupni samo najbogatijima. Karakteristike odgoja: sistematinost, krutost i strogost, s naglaenom selekcijom. Cilj obrazovanja bio je: dobar inovnik za dravnu slubu. Nisu se uile prirodne nauke, djevojke i ene su obespravljene. Kultura i odgoj bili su pod jakim utjecajem Konfucija (fil/vjeruje u iskonsku dobrotu ovjeka) i LaoTsea (fil/apsolutno naelo tao na podruju individualnog morala i drutvenog ivota). Egipat uz obale Nila, robovlasnikog ureenja, zemlja hijerarhije (faraon, sveenici, seljaci, robovi). Bavili su se geodezijom (zbog estih poplava), geometrijom, matematikom, astronomijom, etc. Gradili su piramide, hramove, brodove. Bavili su se obrtom i trgovinom. Samo odabrani mogli su uiti medicinu i graevinarstvo, s dostupnou fizikog odgoja, glazbe i pjesnitva. Pismo hijeroglifi pisano je na papirusu. Jedna vrsta pisma postojala je za sveenstvo, a druga za narod. Hebreji semitskog porijekla. Bavili su se stoarstvom, i zemljoradnjom (nakon osvajanja Palestine). Tijekom povijesti bili su proganjani i zlostavljani, dubokog osjeaja za pravdu i njene zakonitosti. Povijest Hebreja poznata je iz svetog spisa Biblije (5. st. pr.n.e). Odgoj i obrazovanje je patrijarhalno i religiozno. U kolama (1. st.) su uitelji bili sveenici/rabini, a uila se matematika, geografija i astronomija. kole su pohaali samo djeaci (25 djeaka na jednog uitelja). Najvaniji predmeti bili su hebrejski jezik, etika i povijest Hebreja. Moralne norme bile su stroge i krute, pa se od omladine zahtijevalo bezuvjetno potovanje starijih lanov a zajednice. ena je imala veliki ugled u obitelji, iako se nije pridavala vanost njenom obrazovanju. ZAKLJUAK: Narodi starog Istoka, podijelili su vrijeme na dane, godine i mjesece, te doprinjeli razvoju mnogih znanosti. Zemlje Istoka bile su kolijevka kulture i c ivilizacije, a osnivanje prvih kola dogaalo se nekoliko tisua godina prije nove ere, upravo u njedrima prvih civilizacija.

~ ODGOJ U ANTIKOJ GRKOJ ~ Antiku Grku inilo je vie manjih drava, od kojih su najpoznatije Atena i Sparta. Znaajka atenskog i spartanskog odgoja, koji su bili razvijeni u 6. st. pr.n.e., bila je privilegija odgoja i obrazovanja samo djece bogatih robovlasnika. SPARTA (Lakonija; na jugoistoku poluotoka Peloponeza) Stanovnitvo Sparte bilo je podijeljeno na tri stalea: 1. spartijati aristokracija, zemljoposjednici (osvajai) vladajua manjina 2. perijeci slobodni graani, smatrani strancima 3. heloti robovi u dravnom vlasnitvu Cilj spartanskog odgoja: obuiti vojnike/ratnike, odgojiti eksploatatore potinjenih. Na ivotu bila su ostavljana samo zdrava dojenad. Do 7. godine djeaci su boravili u obitelji. Nakon 7. pa sve do 18. godine, djeaci su bili u dravnim odgojnim ustanovama, gdje su izlagani strogoj disci plini. Oskudna prehrana, privikavanje na hladnou, ritualno ibanje, etc., bila su dio svakodnevice. Trailo se da odgovaraju saeto i kratko (lakonski govor). Nakon 18. godine, odgajanici su se dijelili u sisitije (druina od 15 vojnika), a najbolji u odredu, postajao je starjeina sisitije. Ostali su mu se morali pokoravati. Malo su itali i pisali. U koli su bile zastupljene vojne i gimnastike vjebe, hrvanje i boksanje, igre s loptom, te ratnike igre. Uilo se itanje i pisanje. Pjevale su se himne i vojne pjesme radi pobuivanja ratnikog raspoloenja. U skladu s ciljevima spartanskog odgoja, mladii su sudjelovali u krvavim nonim hajkama na robove. Nakon 18. godine, mladii stupaju u grupu efeba. Od 20. - 30. godine, efebi sudjeluju u ratnim osvajanjima, dok neki od njih djeluju kao odgajatelji novih generacija vojnika. Specifino za spartanski odgoj je to to su djevojke bile jednako obuavane u ratnikim vjetinama, kao i mladii. Cilj je bio: obrana grada, u vrijeme dok su mukarci bili u osvajakim pohodima, te raanje zdravog podmlatka. Sparta nije imala razvijenu trgovinu, te se nije otvarala prema ostalim dravama. Strogost i polu patrijarhalnost ostavljale su Spartu zatvorenom prema bilo kakvom utjecaju iz istonih zemalja.

ATENA (glavni grad Atike; trgovaki centar Grke; luka Pirej) Kao razvijeno trgovako sredite (6. st. pr.n.e.), Atena je bila otvorena za novosti i promjene, koje su donosili trgovci s Istoka. Trgovala je najvie s Egiptom, i Fenianima iz Male Azije. Razvio se bogati trgovaki sloj, ime je bilo omogueno kupovanje sve veeg broja robova. Borba za prevlast, vodila se izmeu zemljoposjednike aristokracije i bogatih trgovaca. Srednji i nii slojevi osiromauju, te Atena postaje napuena siromanim stanovnitvom. Iako gladni, graani su imali politika i biraka prava, zbog ega su ih vladajui slojevi iskoritavali kao glasae, te kao sredstvo za meusobne politike pritiske. Klasna borba u Ateni dovodi do stvaranja demokratske robovlasnike republike, kojom upravljaju predstavnici trgovakih slojeva. Najveu mo Atena je dostigla u 5. st. pr.n.e., pod upravom Perikla (468.-429.g pr.n.e.), u koje vrijeme su stanovnici Atene bili porezni obveznici. U periodu Periklove uprave, atenska kultura dostie najviu razinu. Razvija se filozofija (dijalektika), pjesnitvo, kiparstvo, arhitektura. Prirodne nauke (matematika, fizika, etc), preuzete iz istonih zemalja, razvijaju tadanji grki filozofi (logika, etika, etc). Savrenstvo u kiparstvu ogleda se i danas u mnogobrojnim atenskim graevinama (Partenon, etc). Odgoj u Ateni (6.-4. st. pr.n.e.), bio je razliit za djeake od djevojica. Djevojice su ostajale kod kue do svoje zrelosti, i uile su poslove vezane za domainstvo. Djeaci su do 7. godine odgajani u obitelji od strane pedagoga, i taj period djetinjstva je bio vrlo vaan za razvoj kreativnosti (modeliranje gline, voska, pluta, duborez, djeje igre, etc). Uila su se pravila ponaanja, te prenosili mitovi. kole gramatista (itanje/sricanje, pisanje/tragom uitelja, raunanje/prsti, kamenii, daska za raunanje) i kole kitarista (glazba, pjevanje, deklamiranje stihova Ilijade i Odiseje i dr.), polazili su djeaci od svoje 7.-14. godine. Te su kole bile privatne i plaale su se. kole su drali ratni invalidi ili bivi robovi puteni na slobodu (uitelji/didaskali/pouavatelji). Nije bilo odreenog obrazovnog plana i programa, pa je to ostavljano privatnoj inicijativi i tradiciji. Rad u kolama bio je individualan (uitelj -uenik), a takav nain individualne nastave, odrao se u Europi sve do 17. st. U atenskoj koli primjenjivalo se tjelesno kanjavanje uenika (tekst na daici Budi marljiv djeak, da te ne bi tukli morao je biti prepisan etiri puta).

U 13. godini, djeaci prelaze u kolu za uenje borbe/palestra, gdje se 2-3 godine bave gimnastikom, pod vodstvom uitelja/pedotrib. Vjebali su petoboj/pentatlon (tranje, skakanje, bacanje koplja i diska, hrvanje), te plivanje. Dijalektiku i tjelesni odgoj, besplatno su odravali najugledniji graani Atene (smatralo se poasnom dunosti). Jedan dio mladia zavravao je s obukom u palestrama, dok su drugi, imuniji mladii, pripremajui se za rad na rukovodeim mjestima u dravi, nastavljali kolovanje u gimnazijama (gimnastika, dijalektika, gramatika, filozofija). Od 18.-20. godine, mladii su postajali efebi, te polagali zakletvu domovini. Efebi su obuavani za vojnike dunosti, uili su graditi utvrenja, rukovati orujem. Obavljali su slubu u gradskim garnizonima, uili boriti se na moru, na ratnim brodovima. Sudjelovali su takoer, u poasnim dravnim ceremonijama. S obzirom da je samo vladajui sloj mogao svojoj djeci pruiti kolovanje, ostalim graanima i njihovoj djeci, preporuivale su se zanatske obuke. Prema Solonovu zakoniku, otac koji nije izuio sina u nekom od zanata, nije mogao polagati pravo da ga sin izdrava u starosti. U demokratskoj Ateni, sistem odgoja i obrazovanja bio je prilagoen potrebama robovlasnike klase (vidi u Protagora, Platon).

Razlike u spartanskom i atenskom odgoju:

SPARTA Odgojne ustanove - dravne

ATENA - privatne (kitaristi i gram.) - dravne (palestre i gimnazije)

Odgoj

- jednostran (vojniko-tjelesni)

mnogostran

(gimnastiki i

muziki/intelektualni retorika/govornitvo, politika) Idealan ovjek - snaan i vjet ratnik sinteza

estetski, filozofija,

razvijenog

dobro

odgojenog ovjeka Ideal odgoja - snaan ratnik - kalokagatija- ljepota i dobrota - kalokagatos- ovjek lijepog tijela i visokog morala

~ GRKI FILOZOFI O ODGOJU ~

SOFISTI Razvitak Atene u 5. st. pr.n.e. zahtijevao je ire obrazovanje. Pojavljuju se sofisti, putujui uitelji, koji su se bavili govornitvom/retorikom, a svoje usluge naplaivali. U prvi plan stavljali su ovjeka, negirali opstojnost bogova kao upravitelja svijeta (skeptici prema vjeri; Protagora: ..o bogovima ne mogu znati postoje li ili ne, zato to nam mnogo toga sprjeava da to spoznamo kako maglovitost predmeta, tako i kratkoa ivota), zastupali relativizam i senzualizam. Najpoznatiji su bili: Protagora (..ovjek je mjera svih stvari), Gorgija (..istina je subjektivna i individualna), Zenon, Prodik, etc. Poduavali su aristokratsku mlade u govornitvu, znanosti, gramatici (u privatnim kuama, gimnazijama). Zasluni su za poetak razvoja filozofije, logike, gramatike. Za odgoj mladih, uz uenje, smatrali su vanim i vjebanje. SOKRAT Bavio se samo etikom. Zahtijevao od ovjeka rad na moralnoj razini, do savrenstva. Smatrao je da postoji apsolutna istina, nasuprot relativizmu sofista. Moralni odgoj trebao je teiti moralnom savrenstvu. Poduava da je najvea vrlina mudrost, do kojeg se dolazi znanjem. Pogreno vladanje/nemoral dolazi uslijed neznanja. Okrenut je ovjeku, ne prirodi. Protivnik sofista i naina njihovih uenja. Koristio se induktivnom metodom/majeutika, pri emu je sugovornika dovodio u nedoumicu/stanje aporije. Retorika sofista za njega je samo bezvrijedno umijee uvjeravanja/laskanja (djeluju na emocije osobe), dok prava umijea i pouavaju i uvjeravaju. Ujedno, nastojao je iskljuiti retoriku kao znanje. PLATON Dijeli svijet na pojavnost/sjene i ideje/stvarnost. Utemeljitelj objektivnog idealizma. Osnovao prvu visokokolsku ustanovu, filozofsku kolu Akademija. Zagovornik reinkarnacije (..njihova se dua sjea boravka u svijetu ideja). Jednako kao i Sokrat, tei apsolutnoj istini. Nije odobravao postojei "demokratski" poredak u Ateni. U svom djelu Drava raspravlja o vrlini pravednosti (to je pravednost za dravu, to e biti i za pojedinca), detaljno opisujui sliku drutvenog ureenja, te odgoja i obrazovanja. Dotie najvie podruje filozofije, etiku. Nudi nam koncepciju pravednosti, u smislu jednakosti, prema kojoj treba najprije uzeti u zatitu slabe i obespravljene. U polisu ne postoje potlaeni i robovi. Svatko obavlja posao sukladno svojim nagnuima (vlada harmonija). Tri su stalea: radnici, uvari i upravitelji (udre, katrije, vaiije/brahmani). Ujedno, u 9-toj knjizi govori o etiri vrste pogrenih vlasti: timokracija/kretsko i spartansko, oligarhija/vladavina nekolicine, demokracija/puka vlada, tiranija/nasilnitvo. Platon prvi ukazuje na vanost odgoja koji je ureen prema zakonu drave, istie potrebu za javnim predkolskim odgojem, te vanost igre u odgoju predkolske djece. Smatra da pristup odgajaniku treba biti individualan, te u skladu sa djelatnosti koju e osoba obavljati. Ujedno, uenje u koli sastoji se od: pisanja, itanja, gramatike. Pjesnitvo i umjetnost smatra oponaanjem onoga u emu ve ivimo, koje nema edukativnu relevantnost, jer nas ne ui razlici izmeu dobra i zla. U djelu Politeia, temeljito je razradio sustav etikih normi, kao

orijentacijska paradigma ljudskoj dui, te kao preduvjet za ivot u polisu. Dijalektiku smatra najviim stupnjem obrazovanja i njome se ovjek moe baviti tek u starijoj dobi. Kao i Sokrat, smatra da se treba voditi briga o tijelu i dui. ...bez izvanredne prirode nitko ne postaje dobar ovjek, ako se ne bi odmah kao dijete u igri upoznao s lijepim i sve tako i dalje radio. (558 b, 8. knjiga). Zagovara ostvarenje punine misli u ivotnoj praksi. Ne razlikuje spolne, ve prirodne predispozicije svake osobe (5. knjiga). Smatra da mladi trebaju uiti (7. knjiga): pisanje, itanje, baviti se tjelovjebom, mjerstvo/raunanje, geometriju (doba djeatva), astronomiju, i druge nauke (nakon 20-te godine), te kao vrhuncemdijalektikom (nauk o raspravljanju, nakon 30-te godine). Uiti dakle, treba se do 30-te, nakon toga 5 godina uiti dijalektiku, 15 daljnjih godina skupljati iskustvo, baviti se obrtom i djelatnostima, iskusiti rat, a tek nakon 50-te preuzeti dravnike poslove, i baviti se filozofijom. U svom uenju povezuje tjelesni, moralni i umni odgoj. Dijelovi due: razumski, voljni i poudni. Ideja dobra je krajnji cilj dijalektike, te kao najvii princip utemeljuje cjelokupnu zbilju. ARISTOTEL Platonov uenik 28 godina, osnovao peripatetiku kolu Liceja, nema ostavtine u knjigama (biljeke uenika s njegovih predavanja). Iako se u 1. st. n.e. razvija bibliotekarstvo, do 4. st. n.e., biljeke i ostalo s Aristotelovih predavanja, bili su nepoznati. Bio je iz lijenike obitelji. Njegovo uenje bazira se na uenju Platona i Sokrata, razraujui ga u odreene smjerove. Razmatra prirodu (fizika), manje ovjeka (logika). Spoznaju kod ovjeka smatra osjetilnom, sukladno tumaenju, odnosno, znanju. Dok se u Platonovoj Akademiji uila dijalektika, metafizika i matematika, u Aristotelovoj Liceji nauavala su se empirijska istraivanja vanjskog svijeta (zoologija). Aristotel je smatrao da je istraivanje boanska aktivnost, koja aktivira najbolje u nama. Sve ima svoju svrhu, ular-konj-konjanitvo, i nalazi se u hijerarhiji. Nasuprot Sokratu i Platonu, smatrao je da vrline jesu nune, ali ne i dovoljne za sreu. Dodaje materijalno bogatstvo (naspram Platona, koji smatra da svi trebaju imati jednako). Odgoj promatra kao razvoj mogunosti dobivenih od prirode (uzima od Platona prirodne predispozicije, Drava). Karakteristino za Aristotela je, za razliku od Platona, razmatranje poloaja samo slobodnog ovjeka, ne i onih ljudi koji su robovi. Slae se s robovlasnikim ureenjem. Razvoj ovjeka periodizira: od 1-7 godine (obitelj), od 7-14 godine (dravna kola: ui se sve to navodi i Platon), te od 14-21 godine. Oslanja se na praksu atenskog odgoja, dok od spartanskog preuzima ideju o dravnoj koli. Utjecao je na smjer razvoja pedagogije u renesansi.

~ HELENIZAM ~

Helenizmom nazivamo razdoblje u povijesti, kulturni utjecaj Helena na Orijent, i manjim dijelom obrnuto (od 334.g pr.n.e. - poetak n.e.), za vrijeme kojeg je osvajanjima Aleksandra Makedonskog stvorena svjetska drava, ije podruje obuhvaa tri kontinenta - Europu, Aziju i Afriku. Osim Atene (grki poraz bio je 338.g pr.n.e. kod Heroneje), pojavila su se i druga kulturna sredita: Aleksandrija (s najveom knjinicom, gdje su radili mnogi znanstvenici), Pergam u Maloj Aziji i

Antiohija u Siriji. Utjecaj grke kulture bio je velik (grki- slubeni jezik viih slojeva). Helen = kulturni ovjek; barbar = onaj koji ne govori grkim jezikom. Najznaajnija filozofska uenja u razdoblju helenizma su: uenja stoika i epikurejaca. Stoici (osniva Zenon) su preuzeli od Platonove kole podjelu filozofije na fiziku, logiku i etiku. Tek zajedno, mogu dati rjeenje pitanja o svijetu, ovjeku i njegovu ivotu. Fizika odreuje na kojim principima sve nastaje, etika odreuje cilj djelovanja, a logika mora ustanoviti kada je miljenje ispravno i kako se do njega dolazi. Hrizip je o 5 padea napisao posebnu knjigu, ali Rimljani nisu dobro preveli na latinski (2. pade generalis pogreno su preveli u genetivus; 4. nije pade optuivanja accusare, ve dolazi od znaenja uzrok = causativus). Stoici su istraivali i glagolska vremena. Zenon je razdijelio vremena na odreena i neodreena (aorist). Radio je prema duhu semitskih jezika, i tako se udaljio od Aristotela. Epikurejci (Epikur, 341.-270.g pr.n.e.) zastupaju materijalistiko shvaanje svijeta. Epikur se svojim uenjem suprotstavlja neznanju i predrasudama svog vremena. Odbacuje mitoloki pogled na svijet, smatrajui da samo materijalistika filozofija moe objasniti prirodu i sve pojave u njoj. Nastavlja s uobiajenom podjelom filozofije: logika, fizika, etika. U fizici unosi novost Otklon atoma/deklinacija atoma - kao mogunost i izvor stvaralatva. U etici smatra da sva vrijednost lei u osjetima (kad nema osjeta- smrt nije loa za nas), kao i u razumu. to se tie prosvjetiteljstva Epikurova filozofija tei osloboenju ljudi od predrasuda, te ih pomou znanja uiniti sretnima. U razdoblju helenizma, pojavljuje se i kranstvo (2. st., kao religija obespravljenih i robova). Uenje se baziralo na jednakosti svih pred Bogom, bez obzira na drutveni poloaj. Aleksandriju 641. godine osvajaju Arapi. U razdoblju helenizma, uslijed raseljavanja stanovnitva, sve vie se poveava ekonomska nejednakost. Obrazovanje je privilegija viih slojeva drutva. Djeluju kole kitarista i gramatista, kao i u Ateni. Nakon njih, mladi nastavljaju kolovanje u palestrama i gimnazijama. Promjene u politikom i kulturnom ivotu poinju utjecati i na sustav obrazovanja, pa kole vie nisu privatne, ve postaju javne/dravne. Svaka kola ima svog staratelja, kojega zvanje se smatralo visokom dunou. Uitelje biraju i plaaju gradske uprave. S razvijanjem znanosti, razvija se i obrazovanje. Prijanji gimnastiki odgoj, u Ateni i cijeloj Grkoj, postaje u helenizmu gimnastika vjetina/ akrobacija.

~ RIMSKO DOBA ~ U povijesti starog Rima, tri su razdoblja oznaitelji njegovog drutvenog i dravnog ureenja: 1. Rodovski Rim od 8.-6. st. pr.n.e. (osnivanje Rima u 8. st.) 2. Rimska Republika od 6.-1. st. pr.n.e. 3. Rimsko Carstvo od 30-tih godina pr.n.e-476. godine n.e. (Rim pripojen Istonim Gotima)

RODOVSKI RIM Patrijarhalno ureenje rodovskog Rima podrazumijevalo je obitelj, ijom sudbinom upravlja glava obitelji- otac. Muki lanovi obitelji, s robovima, obraivali su zemlju, dok su se majka i enski dio obitelji, brinule za kuu/gospodarstvo. Takvo obiteljsko odreenje, utjecalo je i na religiju i odgoj. Slavili su se bogovi/duhovi predaka (lari i penati), i praznici sjetve, etve, vinogradarstva. Stari Rim bio je vrlo ogranien, uvijek spreman na vojno djelovanje, te obranu od susjednih plemena. Cilj odgoja: odgajanje zemljoradnika-vojnika. Cilj moralnog u odgoju: portvovnost i pokoravanje bogovima, roditeljima i starijima. Njegovala se skromnost, ljubav prema domovini i hrabrost. Uilo se: rukovanje orujem, jahanje, plivanje, hrvanje. U obitelji se, u skladu sa znanjem starijih uilo itanje, pisanje i raunanje.

RIMSKA REPUBLIKA Krajem 6. st. pr.n.e, u Rimu se uspostavlja republikanska uprava. Rim osvaja dijelove Apeninskog poluotoka, te u 3. st. pr.n.e. cijelu dananju Italiju. Dolazi do brojanog poveanja stanovnitva, pa se stvaraju javne elementarne kole/ludus. U njima se uilo: itanje, pisanje, raunanje, a dodani su i zakoni 12 ploa. kole se nisu gradile, ve se nastava odvijala u hodnicima hramova. Od 6.-4. st. pr.n.e. formirao se starorimski republikanski odgoj. Cilj mu je bio: odgojiti graane koji e obavljati svoje graanske dunosti, te biti odani Republici. Razvijala se hrabrost, jaka volja, estitost, skromnost, umjerenost i dostojanstvo. Takvi osjeaji poticani su priama o herojima, borbama znamenitih predaka, posjeivanjem Foruma, Senata, te vojnih logora rimskih legionara. Taj period ne razlikuje se puno od rodovskog Rima. Bitnije promjene u odgoju i obrazovanju nastaju u 3. st. pr.n.e., kada Rim postaje robovlasnika drava. Unutar obitelji polako nestaje njegovanje skromnosti i jednostavnosti. U obitelji se dovode robinje iz Grke (dojilje, dadilje), a grki uitelji postaju pedagozi. Grka filozofija ubrzo postaje predmet prouavanja, te se ui gramatika i retorika, odgajaju govornici za potrebe javnog ivota (Senat; utjecaj na birake mase). Djeca visokih slojeva drutva polaze gramatike kole, u kojima se ui: grki jezik, gramatika latinskog jezika, ita se Homer, i rimski pisci Vergilij, Horacije, etc. Ubrzo se pokazuje da gramatika kola nije dovoljna za odgoj oratora, pa se otvaraju retorike kole, u kojima se predaje i filozofija. U rimskoj retorikoj koli uilo se: pravo (graansko), matematika, astronomija, glazba. Ciceron je zahtijevao i uenje rimske povijesti. Smatrao je da odgajatelj treba prepoznati sklonosti odgajanika, te ga poduavati s njima u skladu. Seneka je zastupao miljenje da ne treba uiti za kolu, ve za ivot, te da uitelj, uei druge, i sam ui. Ujedno, smatrao je vie vrijedi primjer, nego sva pravila i zakoni. Pouavao je da govornik mora

10

biti iroko obrazovan ovjek, orijentiran u svim znanostima svog vremena. Umijee govornitva bilo je iroko zastupljeno, i mada je bilo onih koji su se borili protiv utjecaja grke kulture, nastavljalo je svoju zastupljenost u Senatu, na sudu, u provincijama, ak i kod vojskovoa. S porastom broja robova, Rim se punio siromanim stanovnitvom, a sve to utjecalo je na daljnji razvoj Rima. RIMSKO CARSTVO Elementarne kole postaju sredita odgajanja irokih masa, temeljei svoje odgajanje na podanikom duhu, vjernog rimskom caru. Privatne kole potpale su pod dravu, a uitelji su bili carski inovnici. Rimski carevi Hadrijan, Pius, i Aurelije, sve veu panju posveuju obrazovanju, te dodjeljivanjem veih prava i plaa uiteljima (Konstantin), kolu pretvaraju u orue svoje vladavine. U Rimu je osnovana kola sveuilinog tipa Atheneum. U njoj se prouavala literatua, retorika, filozofija, pravo, tehnika i medicina. U rimskim provincijama osnivaju se visokokolske ustanove (Atena- 176.g dravna kola sveuilinog tipa). Te kole imale su visoke kolarine, pa su ih polazila samo djeca imunih obitelji. Potkraj vladavine Rimskog Carstva, kultura i obrazovanje doivljava svoju dekadenciju, te se siromatvo misli ogleda u fraziranju i slatkorjeivosti. Obrazovanje postaje znak socijalne nadmoi, pa obrazovanje dobija klasno obiljeje. Posljednji rimski carevi uzimaju kransku religiju i crkvu u svoju slubu, a slijedno tome, u kolsku slubu i kranske sveenike. M. F. Kvintilijan (35.-118.g n.e.), djetinjstvo i kolovanje proveo je u Rimu. Bavio se advokaturom, a zatim nastavnikim radom u retorikoj koli. Ugledni profesor, dobija titulu konzula. Objavljuje djelo Instituto Oratoria/Obrazovanje govornika, 12 knjiga pisanih na pergamentu. U njemu navodi: cilj odgoja je odgoj idealnog govornika, a prvi i najbitniji uvjet za to je da ovjek mora biti poten i estit. Dobar karakter + dobro govornitvo = idealan govornik. Smatrao je da veina djece ima prirodnu nadarenost za uenje. Prije nego pristupi obrazovanju uenika, uitelj mora upoznati njihove prirodne sklonosti i umne sposobnosti. Uzrok neuspjeha ne lei u djejoj ne nadarenosti, ve u odgajateljevim zahtjevima. Kljunu ulogu imaju mudre i pametne dojilje, zatim roditelji (moraju biti obrazovani), te posluga i robovi-odgajatelji. Smatrao je da se prvo treba uiti grki jezik (kao temelj rimske kulture), zatim latinski. Nije se slagao da se itanje ui tek od 7. godine. Bio je uvjeren da djeca trebaju uiti od malena. Istovremeno, djeca trebaju uiti oblik i naziv slova (izraena od bjelokosti s kojima se mogu igrati). itanje se svladava organiziranim vjebanjem i ponavljanjem (itanje = izgovaranje glasova, slogova, pa reenica). Vjebe pisanja treba izvoditi na tekstovima pounog i moralnog sadraja. Takve stihove trebaju djeca uiti na pamet. Kvintilijan zastupa javno odgajanje i kolstvo. Protivnik je kanjavanja, smatra da je to sraman i poniavajui in nasilja koji bi kao takvog priznao svatko da je kanjenik odrastao ovjek. Treba nadzirati uenje, te time nee biti mjesta za kanjavanje. Odnos uenja i odmora treba biti racionalan. Nastavni predmeti: gramatika (temelj cjelokupnog obrazovanja), glazba (ona koja podie herojski moral i snagu, te slavi; ne ona koja raznjeuje) ritam i melodija treba pridonijeti ljepoti govora, i geometrija. Za upis u retoriku kolu nisu bitne godine, ve intelektualna zrelost.

11

ODNOS RANOG KRANSTVA PREMA ANTIKOJ KULTURI Od 2.-5. st. Rimsko Carstvo doivljava ope ekonomsko, moralno i intelektualno propadanje. Novu religiju, kranstvo, prihvaaju prvo najsiromaniji i robovi, a zatim i ostali imuniji stanovnici Rimskog Carstva. Obespravljeni su u njoj vidjeli nadu u vjeno blaenstvo, a imunijima je odgovarala radi propovijedanja pokornosti, to je trebalo smiriti pobune siromanih protiv eksploatatora. Neki su se odricali svjetovnog ivota (asketizam). Kranstvo postaje dravna religija u vrijeme cara Konstantina (285.-337.g), smatrajui antiku kulturu poganskom i mnogobonom. Kult lijepog tijela prelazi u asketski kult umrtvljenog tijela. Umjetnost je takoer smatrana grijehom, mada je poprimila vjerske oblike, te nije mogla biti iskorjenjena. Zabranjena je sva antika literatura. U tijeku ranog srednjeg vijeka, meu crkvenim predstavnicima razvijaju se dva pravca: predstavnici istone crkve (Kliment, Origen, etc.) smatraju da se grka filozofija treba prouavati, jer predhodi kranstvu ostala veina crkvenjaka odbija antiku filozofiju (Tertulijan, etc.) Neprijateljstvo prema antikoj kulturi i filozofiji razvijalo se i usavravalo tijekom srednjeg vijeka. BIZANT 395. godine Rimsko Carstvo dijeli se na: Istono RC Bizant (Turci zauzimaju Carigrad 453.g) Zapadno RC Rimsko Carstvo (propada 476.g) Crkva ima utjecaj, iako ne toliko veliki kao na zapadu Europe. Kranstvo se 1054.g dijeli na: pravoslavnu i rimokatoliku crkvu. Bizant stavlja vjeru pod svoju vlast. S obzirom da se Bizant nalazio i na podruju Grke, njene tekovine utjecale su i na njega. Obrazovanje je ipak bilo mehaniko, stereotipno i proeto religijom (formalizam, sitniavost u komentarima, misticizam u filozofiji). Bizant je bio pod neogranienom vlasti cara. Zadatak crkvenih starjeina bio je pridobiti narod za vlast pomou religije (osnivaju se ope crkvene kole pristupane svoj djeci). U vrijeme nastave itale su se vjerske knjige i na taj nain pripremali se vjernici. Djelovale su i zanatlijske kole, u trgovakim sreditima. Visoke kole u veim gradovima, bile su privatne. U njima se uilo: vjeronauk, gramatika, retorika, a njegovali: moral, vitetvo i tjelesni odgoj. Kulturno-prosvjetni centri: Aleksandrija, Antiohija, Efez, Konstantinopol. Crkva osniva kole u kojima se pripremaju budui sveenici. Car Justinijan, u Carigradu (6. st.), osniva visoku kolu podreenu interesima drave, te biblioteku. Nastava se temeljila na djelima Antike. Nakon pada Carigrada, sve se prenosi na zapad. To je obogatilo doba renesanse i humanizma. Bizant je u srednjem vijeku bio uvarem antike batine. iril i Metod postavljaju temelje slavenske pismenosti, prijevodima liturgijskih i biblijskih knjiga.

12

~ SREDNJI VIJEK ~ kola, prosvjeta i pedagogija, u srednjem se vijeku moe podijeliti u tri razdoblja: 1. rani srednji vijek od propasti Rimskog Carstva u 5. 12. st. 2. skolastika 12. i 13. st. 3. humanizam i renesansa od 14. - kraja 16. st. Nakon propasti Rimskog Carstva (476.g), u povijesti poinje srednji vijek i doba feudalizma. Karakteristina obiljeja feudalizma su: seoska privreda i podjela drutva na stalee. Vladajui stale svjetovni i duhovni feudalci. Eksploatirani stale seljaci (kmetovi), zanatlije i trgovci. Katolika crkva bila je ideoloki oslonac feudalizmu, a imala je vlast i nad odgojem i obrazovanjem. Propovijedala je bezuvjetnu pokornost, trpljenje, rad i asketizam, s ciljem slabljenja volje. Nastava u kolama temeljila se na Svetom pismu i njegovom tumaenju, a napamet su se uile knjige pisane latinskim jezikom. Cjelokupno obrazovanje imalo je religijski karakter. Dijalektika je smatrana vjetinom voenja polemika (s hereticima). U poetku, sveenici su mogli biti samo sinovi iz sveenikih obitelji. Tek 1074. godine, kada je uveden celibat, sveeniki redovi popunjavali su se i iz ostalih stalea. U 12. i 13. st., kad nastavni programi nisu mogli zadovoljiti potrebe drugih stalea (zanatlija i trgovaca), poele su se osnivati kole pod upravom cehova (zanatlije) i gilda (trgovci). Samostani su bili sredita pismenosti, knjinica i knjiga. Samo u ponekim samostanima obraivana su djela rimskih klasika: Vergilija, Cicerona, etc.

CRKVENE KOLE Vrste: od 5.-12. st. samostanske, katedralne i upne. Prve se razvijaju samostanske i katedralne kole, i za potrebe su crkve. U njima se koluju budui sveenici i prepisuju/umnoavaju crkveni spisi (skriptoriji). Samostanske kole U poetku, te su kole polazila samo ona djeca koja se koluju u red sveenika. Tijekom vremena dolazi do osnivanja odjela: - interni za djecu, budue sveenike - eksterni za ostalu (svjetovnu) djecu Uio se vjeronauk, te itanje i pisanje na latinskom jeziku. Uitelji su svoje pedagoko znanje stjecali u radu. Potkraj 8. st. u Francuskoj, ueni sveenik F. Alkuin osniva svoju dvorsku kolu. Izradio je programe na temelju kojih se nadalje osnivaju kole u Francuskoj. Knjige je pisao u obliku razgovora. Potkraj 10. st. u vicarskoj, u koli samostana Sankt Gallen, itala su se djela: Cicerona, Horacija, Juvenala i Sofokla.

13

U Irskoj, koja je smatrana najobrazovanijom zemljom Europe izmeu 6. i 8. st., postojao je veliki broj samostana, nezavisnih od ostalih redovnikih kola u Europi. Bili su otvorenog tipa, za laike, kao i za pripadnike sveenikih redova. Dok se drugdje zanemarivala grka i rimska klasika, u irskim redovnikim kolama prouavala se s entuzijazmom. Rimsko sveenstvo studiralo je latinski, dok su irski sveenici imali ivi interes za materinji jezik i kulturu. Takva situacija trajala je gotovo 2 stoljea, kada je 795.g vikinkom invazijom prekinuto zlatno doba irskog uenja. Katedralne kole Osnivaju se u crkvenim sreditima/sjeditima biskupa. Iako sline samostanskim kolama, sadraj nastave katedralnih kola bio je na vioj razini (trivium gramatika, dijalektika i retorika; kvadrivium matematika, geometrija, astronomija i teorija glazbe). upne kole Osnivaju se uz crkvene upe. Uitelj je upnik ili zvonar, polaze ih manje skupine djece. Uio se vjeronauk, itanje i pisanje na latinskom jeziku (pisanje manje), te pjevanje molitvi. kolarina se plaala. Sadraj nastave: itanje na latinskom jeziku, 150 psalama, Sveto pismo i raunanje. Najsposobniji uenici uili su jo i gramatiku, retoriku, dijalektiku. Metode nastave: zasnivaju se na pamenju. Nastava je dogmatskog karaktera, proeta religijom. Uitelji rade sa svakim uenikom zasebno. Trajanje kolovanja ovisilo je od obrazovanja samog uitelja. Nije bilo nastavnih programa, planova, niti nastavnih sati. Sv eenik H. Maurus, iz Meintza, smatra se prvim njemakim uiteljem i znanstvenikom.

Odgoj feudalnog plemstva Odgoj se temeljio na 7 vitekih vjetina (jahanje, plivanje, bacanje koplja, maevanje, lov, igranje dame, versifikacija/pravljenje stihova). Djeak nije radio i uio, ve je razvijao svoje vjetine vojnikaratnika, te orijentaciju, a stihovi su mu pomagali u izraavanju odanosti svom sizerenu/vlastelinu. Kasnije se osnivaju viteke akademije. Sustav vitekog odgoja: - od 7.-14.g dijete odlazi na dvor vlastelina (manire ponaanja ui od njegove ene), te postaje pa - od 14.-21.g postaje titonoa (prati vlastelina u borbu i lov) Nije morao znati itati, kao niti pisati (Karlo Veliki je nauio itati i pisati s 40 godina). Sveenici su bili pisari i notari nepismenih feudalaca. Feudalci svoje keri alju najee u benediktanske samostane. Tamo su uile: izraivati rune radove, itati, pisati, glazbu. Ponegdje ue i poeziju. SKOLASTIKA

Bila je prvi vjesnik obnove intelektualne i znanstvene aktivnosti. Skolastika je teila pomirenju razuma s religijom. Odnosno, teila je da se religiozne dogme objasne

14

filozofijom i logikom (Aristotelovom), kao i drugih antikih filozofa = usklaivanje vjere i nauke. Na razvoj skolastike utjecala su: - heretika uenja istone crkve (srednjevjekovna sveuilita) - arapska filozofija (u 8. st. panjolsku osvajaju Arapi, te vladaju oko 700 g) - bizantska kultura (dolazi u Europu za vrijeme kriarskih ratova) U 12. i 13. st. osnivaju se univerziteti, prva europska sveuilita. Posredovanjem Arapa, Europa je prihvatila kulturu antike Grke i zemalja staroga Istoka. Sve veim razvijanjem skolastike u doba nastanka gradova, nastaje njeno izraavanje kroz sljedea filozofska gledita: nominalizam i realizam. Sukob realizma i nominalizma trajao je vie stoljea. S obzirom da je crkva proganjala sve to je bilo opreno njezinom uenju, nastala je teorija dvojne istine. Drugim rijeima, neka tvrdnja mogla je biti istinita sa stajalita filozofije, ali lana sa stajalita religije, i suprotno. Autoritet crkve bio je poljuljan, kao i njen utjecaj na ekonomsku i politiku stranu drutva. Istaknuti skolastiari: Anselmo Canterburyski (biskup u Engleskoj) i Pierre Abelard (Francuska). Anselmo vlast engleskih kraljeva treba biti potinjena crkvi (..treba vjerovati da bi se razumjelo). Abelard nominalizam i realizam se trebaju pomiriti (..spoznajem da bih vjerovao). Poznati mistiari: Toma Akvinski (..krajnji cilj ivota je postizanje blaenstva na drugom svijetu). Odvaja umni od fizikog rada. Njegova djela su 500 godina izvor prouavanja teologije na srednjevjekovnim sveuilitima. Negativne karakteristike skolastike u nastavi: uenje napamet, bez razumijevanja i aktivnosti intelekta. RAZVOJ SVEUILITA U 12. st. poinju se osnivati visoke kole/univerziteti, u kojima su se predavale mnoge znanosti. Uitelji i studenti inili su jednu zajednicu. Korporacije/udruenja s tri razine: pa titonoa vitez ; scholarius bakalaurus magister. Italia Salerno, Bologna, Padova, Napulj, Rim Francuska Toulous, Montpellier, Pariz, Lyon Engleska Oxford, Cambridge panjolska, Portugal - Salamanca, Lisabon, Coimbrija Belgija Louvain eka Prag Poljska Krakow Austrija Be etc. - Ta sveuilita su osnivali znanstvenici, gradske uprave i stanovnici zainteresirani za razvoj nauke. Bila su samostalne organizacije, s relativnom nezavisnosti od gradske uprave i crkve. Na elu sveuilita je bio rektor (mogao je biti i student). Studenti su ivjeli u kolegijima/univerzitetskim

15

domovima, pod nadzorom magistra/mlaeg nastavnika. Univerzitetskim sudom mogao se izbjei gradski sud. Studenti jedne narodnosti nacija. Crkva, u nemoi, osniva svoja sveuilita (potkraj 12. st. u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj). Na elu crkvenih sveuilita bio je kancelar/predstavnik biskupa. etiri vrste fakulteta: 1. artistiki pripremni fakultet za upis na druge, predmeti 7 slob. vjetina 6-7g 2. pravni - nakon filozofskog 3. medicinski - nakon pravnog 4. bogoslovni - vrhunac, nakon medicinskog K: vjeni student Nastavne metode: itanje, komentari i disputi. Krajnost se odraavala kroz sitniavost lektora u komentiranju tekstova, to je rezultiralo zanemarivanjem izvornog djela i gubljenjem smisla sadraja ("doktori mnoenja"). S obzirom da profesori, zajedno sa studentima, esto sele, to je pridonijelo internacionalizaciji nauka, te izvrilo odreeni utjecaj na raanje renesanse. GRADSKE I OSTALE KOLE U 12. i 13. st. razvijaju se zanati i trgovina. Gradovi na raskrijima puteva jaaju kao gradovi -drave. Gradovi postaju samoupravne jedinice. Gradske uprave/magistrati. Osnivaju se zanatske i trgovake kole. kolarina se plaala. U 13. st. zanatske i trgovake kole se udruuju i postaju gradske ili magistratske kole (financiraju ih gradske uprave magistrati). kolarina se plaala. Uilo se: itanje, pisanje, raunanje, a u veim gradovima i gramatika, retorika, geometrija. Uio se, na poetku latinski, koji kasnije prelazi u materinji. Novost su bile privatne kole za djeake, ali i za djevojice. U Flandriji su to njemake pisarske kole. Do 15. st., u svim veim gradovima zapadne Europe osnovale su se gradske kole koje su polazila djeca graana.

~ HUMANIZAM I RENESANSA 14.-16. ST. ~ Tijekom 14. i 15. st. ubrzano se razvijaju zanati, trgovina, gradovi-drave, te manufaktura (15. st. u Italiji), koja je obiljeje raspada feudalizma i zaetak kapitalistike proizvodnje. Sve vie raste netrpeljivost izmeu graanske klase/buroazije i feudalaca, uslijed koje dolazi do vjerskih ratova irom Europe. Najvie u Njemakoj. Nova graanska klasa istie optimizam, zdravog i aktivnog ovjeka (nasuprot asketizmu) i razvoju novog pravca humanizam (lat. humanus- ovjeji, ljudski). Humanisti istiu Juvenalovu izreku zdrav duh u zdravom tijelu. Pedagogija humanizma posveivati e najveu panju tjelesnom odgoju i zdravlju. Razvijaju se prirodne znanosti i matematika empirizam, mehanicistiki materijalizam i racionalizam. Ljudski rad trebao je predstavljati temelj drutvenog ivota, kao i temelj razvoja slobodne linosti.

16

Znanstvenici tog vremena: Kopernik (objasnio heliocentrini sustav), Galilej (zakon pada tijela), Paracelsus, Gutenberg (tisak s pominim slovima), pronaen je mikroskop, teleskop, kompas, etc. Intenzivno se razvijaju razliite umjetnosti, kao odraz antike klasike. Doba je velikana umjetnosti, u knjievnosti, slikarstvu, kiparstvu: Petrarca, Boccaccio, Ariost, Leonardo da Vinci, Michelangelo Buonarroti, Rafael Santi, Tizian, etc. Godine 1453., pronalazi se djelo M. F. Kvintilijana Odgoj govornika, to e znaajno utjecati na novi prilaz pedagokoj teoriji i praksi. Ponovo se iri grki jezik meu viim slojevima stanovnitva. Latinski postaje knjievniji. Otkrie Amerike 1492.g, a 1498.g put u Indiju. Pedagogija renesanse: razvijanje djeje aktivnosti i osobnog rada na sebi, intelektualni razvoj mlade linosti. Od 14.-15. st., pedagozi trae ire i raznovrsnije nastavne planove i programe. Istiu se predmeti kvadrivijuma, iako su jo uvijek znaajni i predmeti trivijuma. Proiruju se nastavni programi, predmetima prirodnih nauka: fizika, mehanika, geometrija. Sve se vie prouava povijest. Literatura humanizma i renesanse bila je proeta revoltom protiv crkve, iako se vjerski odgoj jo uvijek provodio u nastavnim programima. Crkva gubi monopol nad kolstvom, iako je veina kola jo uvijek pod njenom kontrolom. Naglaava se ideja, u kojoj uenje i nastava moraju privui uenika svojim sadrajem, dok se uitelj treba brinuti o sposobnostima i interesima uenika. ZAKLJUAK: Pedagogiju humanizma i renesanse obiljeilo je veliko zanimanje za dijete, kao osobu. Zadatak odgoja bio je razvijati mladu linost. Nastava je morala biti zanimljiva. Pedagozi su zahtijevali voenje brige o psihikom i interesnom razvoju djeteta.

~ HUMANISTIKA PEDAGOGIJA ~ ZEMLJE GLAVNI PREDSTAVNICI

ITALIJA Podruja sjeverne Italije prva su na kojima se razvijao kulturni pokret humanizma i renesanse. Vittorino Rambaldoni da Feltre (1379.-1446.g), lektor filozofije, proslavio se kolom Dom radosti. Nazvan je ocem humanosti, i prvi je uitelj novog tipa. kolu je smjestio u dvorac izvan grada, i time prvi ostvario ideju kole u prirodi. Kod djece je razvijao umjerenost, a velikim je i svijetlim prostorijama u koli pomagao djeci pri uenju. Brinuo se o 80-tak djece aristokrata, te se proslavio i izvan Italije. U svoju kolu primao je i darovitu djecu iz siromanijih obitelji. Teio je upoznati

17

individualne osobine svakog djeteta, kako bi odgoj mogao prilagoditi djetetovoj osobnosti. Najvanije u uenju: klasini jezik i literatura (Vergilije, Ciceron, Homer, Demosten), svjesno usvajanje znanja i samostalan rad, razvijanje stila i umijea govorenja. Uvedene novine: algebra, astronomija, elementi prirode. Nastava je na materinjem jeziku. Tjelesne kazne nije bilo.

FRANCUSKA Humanizam se od kraja 15. st. iri, a utjecaj antike kulture je oslabljen. Zanimanje za prirodne znanosti je vee, te se uz prouavanja literature, obrazovanje sve vie bliilo ideji svestranog obrazovanja. Na sveuilitima se poinju prouavati: botanika, anatomija, fizika, mehanika, etc. Od svih zemalja, krajem 15. st., najvie se u Francuskoj razvila manufakturna proizvodnja. Francuski kole College de France, osnovan je 1530.g u Parizu, kao centar humanistikih nauka. Nije ovisio o crkvi, i imao je nastavne metode suprotne skolastici. U njemu su se prouavali: klasini jezici, grki i latinski s literaturom, matematika i druge znanosti. Francuski je humanizam u pedagogiji najjasnije izraen u djelima pisaca 16. st., Rebalaisa i Montaignea. Francois Rabelais (1494.-1553.g), sveenik, studirao medicinu, postao dekan i profesor anatomije. Bio je najpoznatiji humanist u Francuskoj. Sveenik koji se cijelog ivota borio protiv crkve, lijenik, koji je ismijavao medicinu svoga vremena. Pisac, u ijim je djelima izraena potreba za zdravim ivotom, nemirne prirode. Kao potrebu novog vremena, zastupa ideju realistikog odgoja, dajui primjer zorne nastave. Tek kasnije sistematizira je Komensky. Zastupa moral i moralni odgoj. Smatra religiju osnovom moralnosti, kao i ivot ispunjen radom (..znanje bez savjesti je duevna smrt). Smatra da ljudi prirodno naginju dobrom i tenji ka slobodi. Humanistiki zahtjevi F. Rabelais-a: tjelesni i intelektualni odgoj, svjesna aktivnost uenika, raznolikost znanja, proavanje prirode i klasinih jezika, metoda razgovora, uvodi ekskurzije i estetski odgoj. Michel de Montaigne (1533.-1592.g), jedan od najveih francuskih moralista, pisac. Otac mu od djetinjstva omoguuje napredno obrazovanje, te uenje latinskog jezika prije kole. Odgajan je bez kanjavanja. U svojim djelima osvre se na promatranje drugih, najvie sebe, analizirajui tjelesno st i duhovnost. Piui o sebi, pie o ovjeku uope. Smatra sreu glavnom okosnicom ivota. U djelu Ogledi, osvre se na odgoj, kritizirajui skolastike metode uenja. Smatra najvanijim pobuditi kod djece ljubav ka uenju. Ujedno, paralelno se trebaju razvijati duh, tijelo i moralni lik. Protivnik je pretjeranog umnog rada, kolektivnog odgoja u kolama, zastupa privatni odgoj i obrazovanje, te odgajanje svjetskog ovjeka. PANJOLSKA Humanist Ludovicus Vives (1492.-1540.g), odgojen u duhu skolastike, bavio se pravom, teologijom i pedagogijom. Zalagao se za reformu odgoja u smjeru vjersko-moralne obnove ivota. Najvanije pedagoko djelo De disciplinis, u kojem se suprotstavlja skolastikim metodama nastave. Zastupa vanost indukcije u procesu spoznaje. Proiruje nastavu novim predmetima, pa pored klasinih jezika

18

(latinski i grki) uvodi literaturu i povijest. Ipak, smatra religiju i poetkom i ciljem obrazovanja. Javna kola treba imati prednost pred privatnom. U nastavi zagovara: zornost, samo-radinost, protivnik je tjelesnog kanjavanja (kojeg ipak prihvaa kao krajnju metodu). Protivnik je skupnog odgoja djeaka i djevojica. Razmiljanjima, najvie utjee na rad Komenskog. ZEMLJE SJEVERNE EUROPE Erazmo Noterdamski (1446.-1536.g), Nizozemac, najvei humanist sjeverne Europe, filozof, pedagog, pjesnik, satiriar. Nauavao je u Parizu, Engleskoj, i mnogim gradovima Italije. Komentator Aristotela, Sv. Jeronima, Sv. Augustina, etc. Prijatelj Lutherovih reformi, ali se kasnije udaljuje zbog protestantske netolerancije. Sauvao je svoju intelektualnu i moralnu nezavisnost od vjerskih i politikih pokreta. Djelo Pohvala gluposti satiriki kritizira skolastiku kolu i srednjovjekovni ivot. Smatrao je kako uitelj treba imati iroko obrazovanje i jezinu kulturu, biti kreposan, uljudan i osjeajan ovjek. Zalagao se za uenje latinskog i grkog jezika od najmlae dobi, po uzoru na Kvintilijana. Jezik prvo treba uiti u ivom govoru, zatim ide uenje gramati ke, deklinacija i oponaanje. Utjecao je na uvoenje grkog jezika na njemaka sveuilita. Zalagao se za obrazovanje djevojica.

OSTALE ZEMLJE

Humanizam se razvijao i u drugim zemljama Europe. eka Jan Amos Komensky, djela su mu prevedena u vie zemalja. Hrvatska u 15. st. na podruju Zadra, a zatim diljem Dalmacije. Humanisti: Juraj igori, Ilija Crijevi, Jakov Buni, Marko Maruli, etc. U 16. st. istiu se: M. Maruli, iko Meneti, Mavro Vetranovi, Hanibal Luci, Petar Hektorovi, Petar Zorani. U sjevernim hrvatskim krajevima: Ivan Vitez, Ivan esmiki. Odgojna praksa u gradskim i samostanskim kolama vidljiva je u didaktiko-religijskim djelima naih pisaca. U djelu Nikole Guetia Uprava porodice, izloena su teorijska stajalita prema odgoju, u duhu humanizma. Filozof, humanist, pisac, pod utjecajem Platona i dr., djela pie u obliku razgovora.

~ REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA ~ PROTESTANTSKE KOLE U NJEMAKOJ U 15. i 16. st. Njemaka je bila jedna od najbogatijih kranskih zemalja. U Saskoj je ivio augustinski fratar, profesor i propovjednik Martin Luther (1483.-1546.g). 1517.g na praznik Svih svetih, pribija na vrata dvorske crkve u Wittenbergu, plakat s 95 teza, na

19

latinskom, u kojima otro osuuje praksu prodaje indulgencija (oprost od grijeha pape Leona X na komadiu pergamenta). Zahtijevao je, izmeu ostaloga, da Evanelje bude jedini izvor vjere. Crkva bi trebala biti skromnija, s manje raskoi i sjaja. Traio je zamjenu latinskog za njemaki jezik u obredima, a rimskog papu nije priznavao za nepogrjeivog poglavara katolike crkve. Taj in izaziva reakciju u cijeloj Europi, te Luther postaje voom nezadovoljnih krana. Nije se odazvao papinom pozivu u Rim. Otpoeo je crkveni i drutveni preokret nazvan reformacijom i protenstantizmom. Prozvan je od cara Karla V, ali ostaje ustrajan na svom uenju. Dobija kaznu dravnog progonstva, ali to ga ne sprjeava u kritiziranju pape, crkvenih dogmi i hijerarhijskog ureenja katolike crkve. Luther prevodi Bibliju na njemaki jezik, a protestantska crkva odvaja se od katolikog centra u Rimu. Teoloke rasprave i svae, zbog vjerskih i klasnih suprotnosti, pretvorile su se u krvave dugogodinje ratove, diljem Europe. Reformacija u Njemakoj poprima oblik socio-religioznog pokreta graanstva, nieg plemstva i dijela seljatva. Obiljeja umjerenosti i ogranienosti sitne buroazije, ogledaju se u pedagogiji nove protestantske vjere. Luther se zalagao za osnivanje osnovnih kola, te je napisao nastavni plan i program. Smatra kako osnovne kole treba financirati gradska uprava, a kola mora biti obveza i djeacima i djevojicama. Naglaavao je nunost kolovanja uitelja. Isticao stvaranje znanja na vlastitom iskustvu. kola = religiozne pouke u duhu protenstantizma. Uilo se: itanje, pisanje, raunanje, vjeronauk i crkvene pjesme. Uvodi praksu nedjeljnog katekizma. Ukupno gledajui, snizio je kvalitativno razinu kola, intenzivirao vjersku nastavu, te skratio nastavu na 1-2 sata. Ali, reformacija je utjecala na veu brojnost kola. Za kole vieg tipa, Luther preporuuje: prouavanje latinskog, grkog i hebrejskog, povijest, dijalektiku, prirodne znanosti, matematiku i glazbu. Filip Melanchton (1497.-1560.g), njemaki humanist, Lutherov najblii suradnik. U filozofiji zastupa humanistiki aristotelizam nadopunjen filozofima Antike i Biblijom. Radio je na reformiranju mnogih protestantskih sveuilita, to mu je donijelo titulu najveeg pedagokog autoriteta, uitelja Njemake. U djelu Saksonska kolska osnova govori o viim kolama, dijelei ih u tri dijela: 1. pripremni teaj za djecu koja ve znaju itati; 2. i 3. gimnazijski razredi uio se latinski, i jednom u tjednu vjeronauk. Nastava u tim kolama traje: 2 sata prije podne + 2 sata poslije podne. Gramatika se uila prema njegovom udbeniku, koji je u 200 g doivio 50 izdanja.

20

STURMOVA GIMNAZIJA I PROTESTANTSKA SVEUILITA U 16. st. humanizam se temeljio na formalnom prouavanju klasinih jezika. Prvo kao sredstvo, zatim kao cilj. Johan Sturm (1507.-1589.g), osniva gimnazije. Razvija se novi pravac neoskolasticizam. Sturmova gimnazija vodila je krajnje jednostranom obrazovanju. Cilj njenog odgoja bio je: pobonost, rjeitost, znanje (tim redosljedom ). Panja se posveivala gramatikoj analizi latinskih i grkih tekstova. Klasine gimnazije, koje su se kasnije osnivale po uzoru na Sturmovu, odgajale su sveenike-protestante, kao i inovnike feudalnih pokrajina. Sluala se propovjed, kao i u crkvi. Sturmova gimnazija imala je 10 razreda, 9 osnovnih + deseti pripravni. Erazmo Roterdamski je napisao: ..gdje je luteranstvo, tu je propast znanosti. Najvaniji oslonac protestantizmu postaje sveuilite u Wittenbergu. Sveuilita su imala samo knjinice, i bila su bez laboratorija i kabineta. Medicinski fakulteti nisu imali dvorane za anatomiju, pa je jednom do dva puta godinje, bilo dozvoljeno seciranje mrtvih tijela samoubojica, kao i osoba osuenih na smrt. KATOLIKA PROTU-REFORMACIJA ODGOJNI SISTEM ISUSOVACA U prvim desetljeima 16. st. katolika crkva bila je na rubu propasti. Rastrona i s manje duhovnosti izazvala je revolte svih, od eksploatiranih do filozofa i velikaa. Nadalje, protestantski pokret ju je paralizirao, a pohod trupa Svetog Rimskog Carstva na Rim, doveo ju je do krajnjeg ponienja. Veliki broj zemalja Europe htio se od nje odvojiti. Novi papa, Pavao III (1468.-1549.g), isticao je vanost borbe protiv bezbonika, heretika i protenstantizma. Obnavljao je vjerske redove, provodio inkviziciju, zabranjivao knjige. Polovicom rujna 1537.g, Ignacije Loyola (1491.-1556.g), teolog i filozof, osniva u Rimu red Druba Isusova. Njegovo djelo Duhovne vjebe, italo se diljem Europe.

Red Isusovaca je imao zadatak: kranski sluiti Crkvi i raditi na unutarnjoj obnovi i produbljenju kranskog ivota. Loyola je naglaavao kako ne treba samo govoriti o vjeri ve je potrebno initi dobra djela. Meutim, nikada nije posumnjao u crkvu jer je znao razlikovati ljudsko od boanskoga. Takvo razmiljanje meutim, bilo je protivno protestantizmu jer je Loyolin stav bio potpuno suprotan stavu Martina Luthera i reformatora. Jezuiti-misionari odlaze u novootkrivene zemlje, te svuda osnivaju svoje kolegije i prosvjetno djeluju meu vlastodrcima. Ujedno, m ijeaju se u politiku, vre progone,

21

protivnici su znanstvene misli i slobodnog duha. Ignacije se usprkos zalaganjima suprotstavio s nekim gleditima institucionalne crkve 16. stoljea. Prve susrete s inkvizicijom je doivio kao student zavrivi u zatvoru. Sukobio se s kardinalom Caraffom koji je kasnije postao papa Pavao IV. (1555. 1559.g). U Hrvatsku (Dubrovnik), Isusovci dolaze 1559. g, otvarajui gimnazije i u drugim naim gradovima (isusovaka gimnazija u Zagrebu 1607.g). Cilj im je bio: to vie kola = vea mogunost manipulacije narodom. Organizacija kolstva bila je isplanirana u detalje, kao i program i metodika rada. Kolegiji su imali dva odjela: nii sa 6 razreda, vii odjel s 3 razreda. U niem se uilo: 7 slobodnih vjetina i klasini jezici. U viim se odjelima uilo: filozofija, logika, fizika, matematika i kazuistika/dokazivanje (vjetina pronalaenja pomirljivog srednjeg puta). Naglasak je bio na tjelesnom odgoju, higijeni, jahanju, igrama, da bi pitomci kole mogli, zdravi i snani, odlaziti u nove zemlje. Uitelj i uenik bili su u direktnom kontaktu. Nastavna metoda bila je ponavljanje. Na kraju kolske godine, kao i na kraju kolovanja organizirani su rigorozni ispiti. Cilj odgoja i obrazovanja, bio je oblikovati ovjeka koji e biti nepokolebljivo vrst u katolikoj vjeri, bezuvjetno odan crkvenom autoritetu. U kolama su zadrane srednjevjekovne metode kazne (kleanje, etc.) Iniciralo se natjecanje, kao poticaj uenju i stalnom usavravanju. Kao rezultat, raala se zavist, i borba. Pitomci su se meusobno uhodili i javljali starjeini tue propuste. Stvara se nepovjerenje i pokornost, te klanjanje starjeinama reda. Najistaknutiji jezuitski pedagog tog vremena, bio je Petar Kanzije (1521.-1597.g). Napisao Veliki i Mali katekizam, za obuku djece i odraslih. Prevedeno u: Kratka azbukovica. ~ EMPIRIZAM I RACIONALIZAM U PEDAGOGIJI ~

Glavno pitanje u razdoblju humanizma i renesanse: kako popularizirati znanost i povezati je sa ivotom? Francis Bacon (1561.-1626.g) Engleski filozof, zastupnik materijalizma, jedan od osnivaa moderne znanosti i moderne filozofije. Postavio je princip eksperimenta kao najvaniju okosnicu znanstvenog istraivanja. Razradio je i induktivnu metodu spoznaje. Jedinstvo eksperimenta i racionalne spoznaje ini metodu indukcije. O metodi indukcije raspravlja u svom djelu Novi organon znanosti. Najvanije skupine psihikih procesa (kao i znanosti): 1. miljenje filozofija: Bog, priroda i ovjek (antropologija) 2. memorija povijest: prirodna i graanska 3. mata poezija: epska, dramska i alegorijska Smatra pedagogiju vjetinom prenoenja znanja, dijelom logike, koja je dio filozofije ovjeanstva. Znanost treba biti sredstvo za svladavanje prirode, ime bi ovjek unaprijedio svoje ivljenje (sredstvo

22

za razvijanje uma i praktinih potreba). Smatra da znanost mora imati svoju metodu, da bi uope bila znanost. Protivnik je skolastike (zbog nedovoljnog poznavanja prirode, ovjek raspolae pogrenim predrasudama), nazivajui ih idolima. Teio je obnovi prirodnih znanosti. Rjeenje vidi u indukciji (treba promatrati pojedinanu stvar, utvrditi pojmove i zakonitosti, unaprijediti), kojom bi se moglo doi do openitih pojmova i zakonitosti. Smatra kako u nastavi treba polaziti od lakeg prema teem, iako ne mora biti pravilo. U nastavi trebaju dolaziti do izraaja dvije metode: magistralna/uiteljska i inicijativna/poduzetna. Prvoj je cilj irenje znanosti, drugoj njeno razvijanje. Preporuuje uiteljima genetiku metodu. Odnosno, cilj obrazovanja nije skupljanje velike koliine znanja, ve njegove primjene u svakodnevnom ivotu (poznavanje uzronih veza meu pojavama, promatranjem i ispitivanjem injenica). Nastavu treba karakterizirati realizam i utilitarizam. Ne smije se primjenjivati sila, ve treba teiti stvaranju navika. Rene Descartes (1596.-1650.g), f rancuski filozof, matematiar i fiziar, zastupnik skepticizma. Smatra da ljudi imaju jednaka prava na obrazovanje, te da kola ne smije ograniavati slobodu. V. E. komentar: Rasprava o metodi je djelo kojim pojanjava metodu/nain na koji je dolazio do svojih argumenata. Upozorava na povrnost do tada usvojenog znanja, kao i upitnosti njegovog utemeljenja. Nije znanstvena metoda koju raspravlja pedagogija. RANI SOCIJALISTI UTOPISTI Engleska je do 15. st. bila poljoprivredna zemlja. Potkraj 15. i poetkom 16. st . naglo se razvijaju zanatstvo i manufaktura. To je razdoblje prvobitne akumulacije kapitala. Thomas More (1478.-1535.g) utopist, dravnik, odvjetnik i humanist. Prouava na Oxfordu humanistike znanosti, drui se s Erazmom Roterdamskim. Svestrano humanistiko obrazovanje istie ga u tom dobu. Njegovo obrazovanje odraava se i na utopi jsko shvaanje idealnog komunistikog ureenja. Sukobljava se s kraljem Henrikom VIII, protivei se zakonu kojim kralj dobiva vlast nad crkvom u Engleskoj postajui time i poglavar crkve, te je optuen za izdaju i ubijen. Pisao je djela na engleskom i latinskom. U najpoznatijem djelu Utopija, kritizirao je drutvene prilike u Engleskoj, dajui (u drugom dijelu) viziju o idealnoj zajednici na zamiljenom otoku Utopija. Zalagao se za ravnopravnost ljudi i organizaciju drutvene proizvodnje u cjelini. Njegovo djelo prva je naznaka ideje o obrazovanju odraslih. Smatrao je kako se predavanja trebaju sluati prije poetka prijepodnevnog rada, te u vrijeme odmora. Slobodno vrijeme treba se koristiti prema interesima i sklonostima. Zahvaljujui odgoju, utopljani su: aktivni, poduzetni, snalaljivi, obrazovani i samoinicijativni. ive razborito i promiljeno, u skladu s prirodom. Do 5.g djecu, u obitelji, odgaja majka, a zatim odlaze u obveznu kolu. Ue: itanje, pisanje, aritmetiku, geometriju, dijalektiku, astronomiju, glazbu i knjievnost. kole mogu polaziti i mladi i stariji. Otvorene uionice pruaju mogunost sluanja bilo kojeg odabranog predavanja. Svi se bave zemljoradnjom. Proizvodnja je namijenjena samo osobnim potrebama. Svatko mora imati zanat. U tjelesnom pogledu treba teiti, osim snazi, ljepoti i harmoniji. Svi prolaze vojne vjebe, iako

23

ne ratuju. Lov i kockanje smatra se najveim neprijateljem plemenitosti. Tommaso Campanella (1568.-1639.g), jedan od najvanijih filozofa kasne renesanse, teolog, astrolog i pjesnik, dominikanac iz june Italije. Italija je od 16. st. bila pod panjolskom. Optuen heretikom, bio je proganjan od inkvizicije (27 g bio u tamnici). Kad je osloboen, iz Rima je prebjegao u Pariz. U tamnici pie djelo Grad sunca, utopiji, idealnoj dravi zasnovanoj na harmoniji, te vladavini razuma, mudrosti, moi i ljubavi. Sve je zajedniko, nema privatnog vlasnitva. Smatra da upravo privatno vlasnitvo navodi ovjeka na loe djelovanje. Djelo je proeto revolucionarnim i socijalistikim elementima. Vladar u dravi je sveenik Sunce, a pomau mu suvladari, Mo, Mudrost i Ljubav. Vanjski i unutarnji zidovi kua ukraeni su slikama, na kojima su prikazane sve znanosti. Svi graani odgajaju se zajedno, i u svim vjetinama. Od 1.-3.g djeca ue govoriti, zatim vjebaju, idu zanatlijama, a kad navre 7 g i naue osnovna znanja iz matematike, upuuju se na uenje prirodnih jezika. Velika se vanost daje tjelesnom odgoju, a cilj odgoja je svestran i skladan razvoj linosti. Da bi se moglo upravljati dravom bitan je intelektualni odgoj. Ui se u prirodi, a ne iz knjiga. Baldasare Castiglione (1478.-1529.g), djelo Knjiga dvorjanina. Pitanje: kakav to treba biti idealan dvorjanin, je li cilj ukupnog obrazovanja bila obuka za odreenu slubu, ili grki ideal ovjeka? ZAKLJUAK: socijalisti-utopisti istiu naelo ravnopravnosti u obrazovanju, ope

rani

dobro/utilitarizam, odravanje nastave na materinjem jeziku, vrijednost realnog znanja. Jan Amos Komensky (1592.-1670.g) Comenius, filozof, pisac, uitelj (Moravska/eka). Razdoblje renesanse zavrava s Komenskym, koji je prvi teorijski obrazloio poglede na odgoj i obrazovanje. Smatra se prvim klasikom povijesti pedagogije novoga vremena. Na latinskom jeziku napisao Otvorena vrata jezika, u kojem obrazlae kako je jezinu nastavu potrebito temeljiti na promatranju stvari, a odgoj treba provoditi u skladu s vanjskom prirodom. Jo vei uspjeh doivljava Svijet u slikama. Godine 1632. zavrio djelo Velika didaktika. U njemu je izloio svoju opu teoriju odgoja i obrazovanja, objasnio didaktike principe i novu organizaciju stupnjeva kolovanja. etiri godinja doba etiri razdoblja u ljudskom ivotu: djeije (1.6.g odgoj u obitelji), djeako (6.-12.g kola materinjeg jezika/Materinska kola), mladenako (12.-18.g latinska kola/gimnazija) i muevno doba (18.-24.g studiranje/akademija). Zalagao se za ope obrazovanje, bez obzira na stale i spol. eka braa

24

izabiru ga za biskupa. Djelatnosti: preureuje engleske kole, u vedskoj priprema udbenik i metodiku jezine nastave, u Maarskoj osniva pansofijsku kolu, a 1648.g napisao je djelo Svijet osjetnih stvari u slikama- prvi udbenik zorne nastave (2 stoljea koristiti e je djeca irom svijeta). Kao dopuna Velikoj didaktici pie Informatorijum za materinsku kolu, zaetno djelo predkolskog odgoja, Predvorje 1632.g- gramatika latinskog jezika. Utjecaji na Komenskog: renesansni ivotni optimizam, utopijski socijalizam, demokratske tenje tadanjih vjerskih sekti, Baconova filozofija. ZAKLJUAK: didaktika 17. stoljea ima tri zahtjeva: djeca u kolama trebaju upoznati stvari, a ne samo rijei o stvarima; osnova cjelokupnog znanja mora biti znanje materinjeg jezika; nastava se treba izvoditi na prirodni nain (zornost i indukcija). Upravo Komensky odgovara na sve navedene zahtjeve. Renesansom Europa naputa feudalizam, te stupa na put kapitalizma. Rastui graanski stale/buroazija sukobljava se s feudalcima, rezultati ega su vjerski ratovi, u gotovo svim zemljama Europe. U tom razdoblju, od 14.-16. st., teiti e se odgoju svestrane linosti, gdje priroda postaje izvorom znanja (razvojem znanosti). Naglasak je, osim na intelektualnom, na estetici i tjelesnom odgoju. Nastava je sve vie na materinjem jeziku.

~ KOLE I PEDAGOGIJA U 17. I 18. ST. ~ Njemaka, Austrija, Engleska, Francuska i Rusija najvee promjene u ivljenju, kolstvu i pedagogiji. NJEMAKA Uz pomo crkve, drava sve vie preuzima upravu nad kolama (kolski statuti; nastava obv ezatna). Uz dotadanje: vjeronauk, materinji jezik, raunanje i pjevanje, uvodi se povijest, prirodopis i gospodarstvo. Razvoj kola u urbanim sredinama je sve vei, dok je pismenost ruralnog stanov nitva manja. Uitelji su crkvenjaci i vojnici invalidi, kojih su rezultati nastave loi. Uenje se svodi na mehaniko pamenje citata, pri emu djeca slabije sposobnosti pamenja, vrlo brzo od kolovanja odustaju. Krajem 17. st. osnivaju se uiteljski seminari (osnovna + 4-6 godina; gimnazija + 3 godine). Za siromane se osnivaju odgojni zavodi. August Hermann Francke (1663.-1727.g), profesor orijentalnih jezika, voa obrazovnog pokreta pijetizam. Osnovao je kolu za siromane, kasnije joj dodajui sirotite i internat, te seminar za obrazovanje uitelja. Prosvjetiteljstvo u Njemakoj predstavljali su filantropisti, koji su traili humanije postupanje s mladima, te u duhu tadanjeg vremena. U kole uvode: igre, plivanje, tranje, klizanje, te izlete.

25

Znanje se usvajalo razumijevanjem, a ne uenjem napamet. Unaprijedili su uiteljsko obrazovanje. Godine 1747. u Berlinu, osnovana je Ekonomsko-matematika realna kola. Uzor je daljnjeg osnivanja realnih gimnazija. Svrha gimnazija nije vie odgoj sveenstva, ve odgoj buduih inovnika njemakih feudalnih kneevina (veina su bila djeca plemia). Poetkom 18. st. osnivaju se realke (naziv po "realnim predmetima": zemljopis, prirodopis, povijest) i graanske kole (gimnazije i vie kole). Ui se: U realkama: prirodno-nauni i struni predmeti; nastava + praktine vjebe (matematika, tehniko crtanje, arhitektura, ratarstvo, vrtlarstvo, geografija, anatomija, nauka o dravi, navigacija... ). Osnovna 4 + 6-8 god. U graanskim: zanatska usmjerenja; 4 godine; pohaaju ih djeca niih slojeva graanstva. Krajem 18. st. osnivaju se viteke/riterske akademije, koje pohaaju djeca plemia. Naglaeno je humanistiko obrazovanje, ui se: latinski, ivi jezici (francuski, talijanski ili panjolski), pravo, nauk o upravi, povijest, etika, fizika, matematika, geometrija, genealogija i heraldika. Rezultira povrnim obrazovanjem. Njeguju se viteke vjetine, te dvorjansko ponaanje. AUSTRIJA Reforma i organizacija kolstva u vrijeme carice Marije Terezije. Carska uprava 1774. g izdaje Opi kolski red, kojim se organizira puko kolstvo kroz: trivijalne kole (manja mjesta, trgovita i upe), glavne (u svakom okrunom gradu) i normalne/uzorne (u glavnim gradovima pokrajina) kole. Rad kola nadzirala je drava. Preporueno je ovjekoljublje ali uz tjelesno kanjavanje ibom. U 18. st od srednjih kola poinju se organizirati gimnazije.

ENGLESKA kolstvo u 17. st. temeljilo se na tradiciji. Osnovno kolstvo organiziraju crkveni redovi, te je nazadnije nego u Njemakoj. Promjene nastaju tek pod utjecajem graanske revolucije 1688. g. Crkva i dalje nastoji religijom potinjavati siromano stanovnitvo, kao i kolonijanizirana podruja u Indiji i Sj. Americi. Veliki broj osnovnih kola otvaraju religijski sljedbenici metodisti, slini pijetistima (nedjeljne kole; pismenost i najnunija znanja). U Engleskoj se otvaraju i privatne kole (3-4 g; nije se nauilo niti itati niti pisati). Srednje kole u 17. i 18. st., osnivane su po uzoru na kole u 14. i 15. st. (Eton, Winchester, London). Po uzoru na njemake latinske kole, osnivaju se gramatike kole (4 godine). Srednje kole ne nadzire, niti ne financira drava, ve bogati donatori, pojedinci. kole imaju tradiciju i klasni karakter (djeca aristokracije), te svoje internate. Svaka je imala svoje zakonike. Uilo se: latinski, grki, filozofija, pjesnitvo, itanje Biblije na grkom. FRANCUSKA Kraljevi brinu o radu kola, izraena je tradicija u kolstvu. Na razvoj narodnih osnovnih kola utjecala je borba katolike crkve i protestanata.

26

Jean Baptiste de la Salle u prvoj 18. st. osnovao je Drutvo brae kranskih kola salezijanci. Te su kole bile besplatne, a pohaala ih je sirotinja. Uilo se: vjeronauk, itanje, pisanje, pravopis i raunanje (nastava na materinjem jeziku). Salezijanci su osnovali mnoge osnovne kole u Francuskoj. Metoda pouavanja bila je tono odreena i uitelj je nije smio mijenjati. Tjelesne kazne bile su zabranjene za vrijeme molitve i katekizma, u drugim su prilikama bile dozvoljene. Za irenje kolstva bila je zasluna i sekta jansenisti teolog Kornelius Jansen, iz Flandrije, djelo Augustus 1640.g izloio uenje Sv. Augustina, o milosti, slobodi ljudske volje i sudbini. kole su bile male, 5-6 uenika/1 nastavnik, imale su svoje internate. Obiljeje nastavnika: strogi moralni i religiozni duh + toplo staranje o djeci. Nastavni plan bio je opiran: francuski, latinski, grki, fizika, matematika, etc. Jansenisti uvode promjene, kao to je razvijanje logikog razmiljanja i istoa pojmova Rene Descartes uzor. Poetkom 18. st. te su kole od pape zabranjene i zatvorene. RUSIJA Razvoj prosvjete i pismenost u kolama poinje tek u 15. i 16. st ., u vrijeme formiranja Moskovske drave. Nastavno gradivo: crkvene knjige i psaltiri. Prve poetnice (bukvari) 15./16. st. Organiziraju se kole u domovima sveenika (prema odluci cara Ivana IV.). Uilo se: itanje i pisanje, metoda sricanja. Sveenici naplauju pouavanje u svojim domovima. Veinsko stanovnitvo i dalje je bilo nepismeno. Tijekom 17. i 18. st., proirenjem trgovinskih i kulturnih veza, Rusija prihvaa europski nain ivota. Car Petar I na naukovanje alje omladinu u inozemstvo, osniva prvu biblioteku, te umjesto crkvene uvodi graansku pismenost. Otvaraju se kole za mornaricu, trgovinu, industriju i dravnu upravu. Petar I osniva u Petrogradu kolu matematikih i navigacijskih nauka. Otvarane su i druge namjensko razliite kole, te gimnazije (taj period smatra se periodom zaetka realne kole u Rusiji). Uenici besplatno dobijaju udbenike, a nastavni predmeti se ue jedan za drugim, ne uporedo. Uspjeh se odreivao brojem nauenih stranica (asoslovi, psalmi, graanska tampa). Uenike su tjelesno kanjavali vojnici. Mihail Vasiljevi Lomonosov obiljeava poetak ruske povijesti prosvjetiteljstva. Borio se za irenje narodne prosvjete (kolovao se u Njemakoj), osnovao Moskovsko Sveuilite 1755.g, koje je imalo tri fakulteta: pravni, medicinski i filozofski. Uz njega je organizirao i gimnaziju. Pisao na materinjem jeziku. Carica Katarina II (18. st.) provodila je prosvjetnu reformu uz pomo Ivan Ivanovia Beckoja, koji je pisao pod utjecajem europske pedagogije. Zagovarao je obrazovanje ena; internate (zatvorene odgojne institute), te kolovanje u trajanju od 7.-14. godine. Krajem 18. st., temeljem reforme kolstva Teodor Jankovia (Mirijevski), donosi se Ustav narodnih kola. Predviena su dva tipa kola: glavne (4 razreda; u svakom sreditu) i male narodne kole (4 razreda/1. i 2.; u svakom kotaru). Mirijevski mijenja "uenje na glas" u predavanje uitelja.

27

ZAKLJUAK: ideoloki i obrazovni pokret, koji se u Europi razvio krajem 17. st., nazivamo prosvjetiteljstvo. Svoj utjecaj na kulturni i pedagoki ivot biljei i u 18. i 19. st. Zadaa prosvjetiteljstva: ukazivanje na potrebu prosvjeivanja irokih narodnih masa.

Zasniva se: filozofski na: Baconovom empirizmu i Descartovom racionalizmu na ideji da e prosvjeta promijeniti feudalni poredak na ideji da svi ljudi imaju pravo na osnovnu, srednju i visoku kolu

Glavni predstavnici: francuski materijalisti i enciklopedisti D. Diderot, J. L. D. Alambert, C. A. Helvetius, P. H. Holbach. Njihove napredne misli: obavezno i besplatno kolovanje, svjetovnost nastave, realni karakter obrazovanja, intelektualni i moralni odgoj, uloga drutvene sredine u razvoju svakog pojedinca, zastupaju ideju dravne kole, te utilitarnog obrazovanja. Nai prosvjetitelji: M. A. Reljkovi (18. st.) i Dositej Obradovi (18./19. st.). Obojica se zalau za kolovanje irokih masa, seljaka i gospode, obrazovanje ena, pisali narodnim jezikom.

~ VRIJEME PRVIH GRAANSKIH REVOLUCIJA ~ Promjene koje se u pedagogiji dogaaju tijekom 17. i 18. st., uzrokovao je engleski filozof John Lock (predstavnik napredne buroazije; dualist, utilitarist), novom spoznajnom teorijom temeljene na iskustvu. Djelo: Misli o odgoju. Dualist: spoznaja se stie temeljem osjeta i vanjskog svijeta + unutarnji izvor znanja (uzor Descartes). Nakon antikog vremena prvi je razradio sistem fizikog odgoja. Uenje nije temeljio na religiji, te su kasniji filozofi materijalisti zastupali odvajanje crkve od kole, dravnu organizaciju kola, kao i besplatno uenj e na prvom stupnju. Zastupa prirodna prava ovjeka. To nalazi odraz u teoriji prirodnog odgoja u uenju- J. J. Rousseaua, 18. st. Prema Locku, drava je dobrovoljni dogovor ljudi, kako bi zatitili svoj ivot, slobodu i vlasnitvo. Zalae se za predmete: itanje, pisanje, materinji jezik, matematika, geometrija, najnunije iz anatomije, astronomije i povijesti, etiku, dravno i prirodno pravo, opi prirodni zakoni u filozofiji. Protivnik je skolastike metode uenja, mehanikog pamenja, gomilanja znanja. Komensky razrauje didaktika pitanja, Lock odgojna (temeljena na empirijskoj psihologiji). Utilitarist: srea i korist su ciljevi odgoja, kao i odgojiti ovjeka sa zdravim razumom i smislom za praktino, a dijete je tabula rasa. Zastupa individualni odgoj, s naglaskom na tjelesni i moralni odgoj. Odgajatelji, smatra, moraju biti obrazovani, uljudni, te inteligentni ljudi. Odgojna sredstva su: primjer (nasuprot pravilima) i drutvena sredina. Metode: pohvala, ukor, pouavanje, navikavanje, rad. J. J. Rousseau kritizira feudalni odgoj, naglaava potrebu da se uvai: stvaralatvo djeteta,

28

aktivnosti i djetinjstvo. Odbacuje Lockov cilj odgoja (stvoriti praktinog ovjeka), te ire i dublje formulira ciljeve odgoja (odgojiti ovjeka). Razvija se graanska pedagoka misao: nakon Komenskog, zasluni su Lock, filozofi materijalisti, Rousseau 18. st. Promjene u povijesti kole: dravne kole, sve vie kola za djevojice, za seosku omladinu, prve realne kole, uvode se realni predmeti u gimnazije. Ostali francuski prosvjetitelji: Claude Adrien Helvetius 18. st. (odgoj je svemogu; od svakog se moe napraviti genij; pokretai ljudskog razvoja su odgoj i zakonodavstvo). Poredba: divljak civilizirani ovjek. Denis Diderot 18. st. filozof, pisac, urednik velike francuske Enciklopedia. Odgoj je ogranien; ne moe dati djetetu ono to mu je priroda uskratila. Sistem kola: osnovne (obavezne, besplatne, sveope), fakultet (srednje obrazovanje), via kola (med., pravni, bogoslovni i filozofski fakultet, etc). Smatra kako sveenici ne bi trebali pouavati djecu, dok uitelj mora imati temeljito i opseno znanje, te ljubav prema djeci i zvanju. Jean-Jaques Rousseau 18. st. filozof i knjievnik, smatra da moral slabi kako civilizacija napreduje. Ujedno, raste nejednakost meu ljudima, dok je njen izvor u privatnom vlasnitvu. U djelu Nova Heloiza kritizira feudalno drutvo, a u djelu Emil feudalni odgoj i skolastiku kolu, opisujui odgoj novog ovjeka u graanskom drutvu. Protiv je katolike crkve (Emil spaljen javno u Parizu). Razmatra u djelu: ovjek je od prirode dobar, dijete se najbolje moe razvijati u prirodi. Cilj je dgojiti ovjeka. Razvoj djeteta u 4 faze: 0-2.g tjelesna njega, 2.-12.g razvijanje osjetila, 12.-15.g razvijanje intelektualnih sposobnosti, 15.-18.g moralni odgoj. Protiv tjelesnog kanjavanja; dijete treba uvidjeti posljedice svojih djela. Pravo znanje je ono do kojega dijete doe samo, promatranjem, eksperimentom i zakljuivanjem (odbacuje uenje iz knjiga). Dijete/ovjek se najbolje odgaja i razvija u prirodnom procesu rada. Diskriminira u obrazovanju i svakodnevnom ivotu ene, iako smatra kako trebaju znati itati i pisati. Francuska revolucija 1789.g pobjeda graanske klase. ZAKLJUAK: specifinost razdoblja 17. i 18. st. je nastojanje odvajanja crkve od kole, pozornost je na djetetu i njegovoj prirodi, a praksa tjelesnog kanjavanja se smanjuje. Navedeni filozofi-prosvjetitelji otro kritiziraju feudalno drutvo i njegovu ideologiju. Naglaava se demokratinost u odgoju i obrazovanju. Prosvjeivanje narodnih masa = razdoblje prosvjetiteljstva.

29

~ PEDAGOKE MISLI KLASIKA NJEMAKE FILOZOFIJE ~ Francuzi 18./19. st. djeluju ilegalno, dok njemaki teoretiari djeluju kao profesori na sveuilitima. Najistaknutiji predstavnici: Immanuel Kant, J. G. Fichte, G. W. Hegel. Njihova filozofija teila je, u podruju ljudske misli, provesti ono to su Francuzi postigli u materijalnoj borbi. Immanuel Kant 18./19. st., transcendentalni idealist, dualist, analizira i istrauje sve ono to je mogue spoznati. Djeca se ne smiju odgajati prema sadanjem, ve prema buduem. ovjek se treba: disciplinirati, kultivizirati, civilizirati, moralizirati . Odgajanje je tjelesno i praktino/moralno. Dijete se treba navikavati na rad. Prema prirodi, ovjek nije moralno bie, to postaje tek onda kad moe shvatiti dunost i zakone. J. G. Fichte 18./19. st., subjektivni idealist, negira dualizam u smislu postojanja ideja, postoji samo apsolutno Ja i empirijsko Ja. Dijete treba odgojiti kao valjana lana naroda, ime postaje valjan ovjek (isti narodni odgoj = preporod naroda). Usmjerenjem u odgoju je utilitarist, smatrajui kako pojedinac mora sluiti opem dobru, dravi, bez obzira na spol i stale. Zalagao se za demokratsku slobodu, republikansko ureenje. G. W. Hegel 18./19. st., idealist, filozof, teolog. Ideju smatra pokretaem stvarnosti. Za pedagogiju je vaan nauk o objektivnom duhu, koji se javlja u oblicima: obiaj, pravo, individualni i socijalni moralitet. Drava je natklasna organizacija. Pedagogiju smatra primjenjenom psihologijom i etikom, s ciljem moralnog usavravanja ovjeka. Smatra da je moral kod ovjeka uvjetovan razvijanjem u odgoju. Obrazovanje je vano sredstvo za usvajanje znanstvenih istina, a zadatak nastave je razvijanje miljenja u djece.

~ KLASICI NJEMAKE PEDAGOGIJE ~ J. Heinrich Pestalozzi 18./19. st., vicarski pedagog, ljubio narod i slobodu (lan tajnog Drutva patriota; bio u zatvoru). Smatrao je da seljaka treba pouiti voenju gospodarskih poslova, jer e mu znanje olakati rad. Osnovao je privatni dom za siroad, koji se sam uzdravao djejim radom (bio je svakodnevno s njima). Nakon 5-6g sirotite se zatvara zbog nemogunosti uzdravanja i potkradanja. Cilj: povezivanje proizvodnog rada i uenja. Te godine, 1780., objavljuje djelo Veernji sati jednog pustinjaka. Ideja vodilja: ope ljudsko obrazovanje treba prethoditi specijalnom. Svi su ljudi u svojoj biti jednaki, a prema cilju trebaju ii samo jednim putem (od najblie okoline djeteta prema van). Godine 1798. ponovno organizira sirotite, s naelima: buditi kod djece osjeaj ovjenosti, teiti izgradnji drutva na naelu obitelji, moralno odgajati primjerima i dojmovima, provoditi radni odgoj . Osnovao je i organizirao: osnovnu kolu, srednju, i uiteljski institut. elio je pomoi irokim masama.

30

U djelu Labudova pjesma objedinio je zakljuke svog rada (s 80g). Cijeli ivot posvetio je odgoju i obrazovanju, nastojei povezati teoriju i praksu. Filozofski utjecaj izvrili su: Rousseau (prirodno i drutveno stanje ovjeka), Kant i ostali idealisti (svaka ovjekova spoznaja tei razvitku; poimanje apriori). Odgojni cilj ima tri zadatka: odgoj glave, odgoj srca, odgoj ruke. Metoda: promatranje (ima aktivan karakter: nastava + proizvodni rad). Obitelj je sredite moralnog odgoja (majka). Uveo pojam: elementarnog obrazovanja (od osnovnih pojmova do sloenijih), naelo odgojnosti nastave (cilj obuke je odgoj ovjeka), elementarna nastava (razvijanje vjetina mjerenja, brojenja i govorenja). Isticao vanost ponavljanja usvojenog znanja, vjetina i navika. Cilj obrazovanja je razvitak miljenja (nasuprot skolastikog uenja na pamet). Zornost je polazna osnova za apstraktno miljenje. J. Friedrich Herbart, 18./19. st., njemaki filozof, uzori Kant i Fichte. Predaje pedagogiju na sveuilitu u Gottingenu. Djela: Opa pedagogija, Glavne postavke metafizike, Opa praktina filozofija. Osnovao pedagoki seminar i vjebaonicu s internatom. Razmatra s filozofskog aspekta: svijet se sastoji od beskonane mnoine nepromjenjivih i vjenih supstanci. Dua je nepromjenjiva supstancija, a u sjedinjenju s tijelom stjee individualnost, osjeaje, predodbe. Predodbe su sutina psihe (asocijativna psihologija). Apercepcija = panja, interes. Predstavnik je intelektualizma u pedagogiji i psihologiji; psihiki ivot svodi na predodbe. Moralan ovjek je onaj koji se rukovodi svojim moralnim predodbama i idejama (prigovor V. E.: i ubojica ima razraeni koncept moralnosti). Pedagogiju smatra je normativnom naukom. Etika odreuje cilj odgoja, psihologija sredstva (odgovara na pitanje "kako?"). Smatra da je potrebno prvo stvoriti teoriju (treba utvrditi cilj odgoja), a zatim teoriju provesti u praksu (obzirom na cilj koriste se sredstva). Ciljevi: mogui i neophodan. Procesi odgajanja: upravljanje (reguliranje vladanja; nestaluk se gui silom, glau ili zatvaranjem u mranim prostorijama), nastava (deskriptivna, analitika i sintetika; formalni stupnjevi: jasnoa, asocijacija, sistem i metoda) i moralni odgoj/stega. Zadaci nastave: razvijanje interesa, panje i miljenja. Prema Herbartu, individualni pristup ueniku nije mogu. Znanje se utvruje ponavljanjem. Najvanije je uiteljevo usmeno izlaganje uz asocijacijske veze, dok ueniki samostalni radovi nisu toliko vani. Nema odgajanja bez nastave, i obrnuto. Vaan je religijski odgoj. Nastavnik = jedini autoritet znanja i morala. Obrazovanje i odgoj usmjeren je samo na djecu vladajue klase. Pozitivno: prvi je u pedagogiju uveo sistem, to je omoguilo da ona postane teorijska znanost/samostalna disciplina.

31

Negativno: Herbartova kruta i formalistika pedagogija vladala je dugo i kod nas (prisutna i danas), u praksi, te kroz razmatranja: Stjepan Basarieka, Vojislav Bakia, Henrik Schreinera, etc. Sljedbenici Herbarta: T. Ziller 19. st., W. Rein 19./20. st., K. Stoy 19. st., G. Lindner 19. st., T. Waitz 19. st., F. Dorpfeld, etc. U Hrvatskoj: Franjo Markovi 19./20. st. profesor filozofije u Zagrebu, S. Basariek 19./20. st. profesor uiteljske kole u Zagrebu. ZAKLJUAK: u drugoj polovici 19. st. nagli razvoj srednjih kola. Najvei utjecaj na praksu klasine srednje kole/gimnazije, imao je J. F. Herbart. Friedrich Frobel 18./19. st., Njemac, matematiar, filozof, napustio studije s 23 g, uitelj, u zrelijim godinama posveuje se pedagogijskom djelovanju, bio je samostalnog duha. Nakon izravnog susreta s Pestalozzijem, naputa oglednu kolu, te postaje kuni uitelj. Nastavio kolovanje izuavajui kristalografiju minerala (konzervator u muzeju). Izbija rat izmeu Napoleona i Rusije, te stupa u vojsku protiv francuske okupacije. S 34 godine, u potpunosti se okree odgajanju djece. 1817.g otvara kolu za djeake u Keilhau-u, po uzoru na Pestalozzijevu, te objavljuje svoje prvo djelo Odgajanje ovjeka. 1837.g otvara prvi djeji vrti (Kindergarden= dijete je biljka, kola je vrt, a uitelj vrtlar)!! inspiracija u Materinskoj koli Komenskog. Do svoje smrti, sve svoje snage Frobel je ulagao u osnivanje djejih vrtia, u razradu metoda predkolskog odgoja, kao i u odgajanje uitelja koji e primjenjivati njegove ideje u predkolskom odgoju diljem Njemake. Vrtii su imali demokratski karakter, veinom su uposlene mlade uiteljice, ali vladajua klasa nije ih odobravala. Katolika crkva s pruskom vladom, zabranila je rad svih vrtia. Dvije osnovne ideje njegovog nazora: ideja o uzajamnoj povezanosti i jedinstvu svega to postoji , ideja o evoluciji. Daje primjer Univerzuma kao cjeline, ljudskog tijela/ruke/prsta kao samostalne cjeline ali i dijela vee cjeline. Nakon Kantova ruenja biblijskog mita o postanku svijeta, Frobel je ipak zadrao teoloko-mistini pogled na identitet prirode i duha (boansko naelo u svim stvarima). Frobel smatra kako razvoj kree od akcije i reakcije, ka ravnotei. Trai jedinstveno naelo za objanjenje stvaralake aktivnosti u svemiru (ne u ideji, kao kod Hegela, ve u snazi volje i miljenju). Kao i Rousseau smatra da je dijete po roenju dobro, dok zlo dolazi zbog greaka u odgoju. Zadaa odgoja: dovesti ovjeka do njegovog odreenja. Tek u odnosu na druge/socijalizacija, dijete prelazi s animalne razine na razinu ljudskog bia. Temeljna zadaa nastave je dovesti dijete do spoznaje o jedinstvu svih stvari, a ne davanje odreene koliine znanja (bitna etika, a ne intelektualna strana). Zadatak kole je stjecanje svijesti o jedinstvu ivota, a ne priprema za ivot

32

(kao to su mnogi tvrdili prije njega). Cilj odgoja: formiranje volje i karaktera. Pet faza ovjekovog razvoja: rano djetinjstvo, djetinjstvo, djeatvo, mladost i zrelost. Naela na kojima poiva Frobelova pedagogija: odgoj treba prilagoditi prirodi, naelo samorada (iz nutrine prema van; ne smije se izvana nametati; dijete ui radom i u procesu rada). U prvim djetetovim godinama, jako je vana igra i razvoj jezika, te izuavanje prirode/kasnije znanosti. Upuuje na vanost pripovjedaka, mitova, legendi, basni, etc. Obitelj je idealno jedinstvo. Majka, po prirodi, treba odgajati dijete. Naglaava vanost igre s darovima: lopta, kocka i valjak. Zasluga: prvi je razradio teoriju odgajanja predkolske djece i dao konkretne metode predkolskog odgoja. ~ OSNIVAI PEDAGOGIJE NAUNOG SOCIJALIZMA ~ Marksizam nastaje 40-tih godina 19. st., u vrijeme razvijanja kapitalizma u Europi. Analizirajui kapitalistiko drutvo i odnose u njemu, Marx i Angels nisu mogli zaobii odgojna pitanja tog vremena. Smatrali su kako odgoj ovisi o stanju proizvodnih odnosa i klasnih interesa u drutvu. Utemeljuju odgoj kao povijesna i klasna pojava. Zajedniko djela: Njemaka ideologija, Manifest komunistike partije. "...budunost radnike klase potpuno zavisi o odgoju mladog radnikog pokoljenja."
1

Jan Amos Komensky, eh (1592 - 1670) pripadnik vjerske sekte, protestant, biskup, ratno doba, izbjeglitvo, teak ivot, gubitak djece. Uloga u pedagogiji identina je ulozi F Bacona i R. Descartesa u filozofiji, Kopernika u astronomiji. U svojim djelima uopava pedagoku teoriju znanosti. Zaetnik pedagogije novog doba. Gradi pedagogijski i kolski sistem koji traje sve do danas. Vjeruje u veliku mo odgoja i pozitivnost ovjeka. ovjek je najodliniji stvor..odgoj ga formulira u cjelini. Komensky vjeruje da se od svakog ovjeka moe napraviti puno, tj. od svakog uenika se moe izgraditi ovjek. kola je radionica ovjenosti sa zadatkom da ui sve o svemu, zalaganje za cjeloivotno obrazovanje. kola je opa, obavezna i jedinstvena za sve, muko, ensko, bogato, siromano. Organizacija kole i nastave. Tvorac 45 minutnog kolskog sata, kolske godine, predmeta, razreda. Formula zakonitosti u podruju didaktike. Djelo Velika didaktika. Praktiko - skoro sve je isto do danas. Na teorijskom planu naznaio osnove i p okazao perspektivu razvoja pedagogijske znanosti i teoriju obrazovanja. John Locke (1632 - 1704) filozof, sociolog i pedagog. Djelo Misli o odgoju Teorija odgoja: odbacuje uenje o uroenim idejama i zagovara empirizam. Drutvena sredina i odgoj imaju najvee znaenje u razvitku ovjeka. 90% linosti je utjecaj odgoja (okoline), a 10% nasljee . Presudna uloga ovjeka u djetinjstvu i mladosti. Jean Jacques Rousseau (1712 - 1778) utemeljitelj nadrealizma. Otkriva slabosti skolastike kole i feudalnog odgoja i suprotstavlja mu nacrt novog, prirodnog, opeljudskog odgoja. Djelo Emil ili O odgoju. Izazvalo buru u Hrvatskoj, mada je prevedeno zbog deizma. Temelj su ideje franc. revolucije (bratstvo, sloboda i jednakost). Suprotstavlja se vjerovanju da je ovjek greno stvorenje. Po njemu, ovjek je dobar, treba ga odgajati u skladu s prirodom. Ljudi su loi kad je okolina loa. Odgajatelj treba biti uzgajatelj (vrtlar - osigurava optimalne uvjete za razvoj, ne mijenjati biljku). Temeljni zadatak odgoja je odgoj dobrote, smatra odgoj vaniji od obrazovanja. Temeljna svrha je odgoj slobodnog

33

ovjeka jer smisao nije u odgajanju vojnika, sudaca i sveenika ve ovjeka. Dobro odgojen ovjek, bit e dobar za svaki poziv (duboki humanizam). Problem kod Rousseau je raskorak u teoriji i praksi (moda je uzrok njegova psihika bolest). Johann Heinrich Pestalozzi (1746 - 1827) vicarac (tada je vicarska bila pod Francuskom). Postavio temelje itavom nizu pedagogijskih disciplina. Njegov ivot i rad nadahnuti su filantropizmom (voli ljude). Pomagao je, davao je ak osobni imetak siromanima i nemonima. Za njega je svrha odgoja razvitak ovjenosti. To se postie skladnim razvitkom. Obiteljska, predkolska, domska i kolska pedagogija ili odgoj. Razvio novu didaktiku u duhu Komenskog. Pojava metodike elementarne nastave, djelo Kako Gertruda ui svoju djecu. Radio praktino na prosvjeivanju odraslih kako da bolje ive. Osnovao je odgojne domove - povezao rad i obrazovanje za siromane i naputenu djecu. Ti domovi su financijski propadali, ali svaki put je izaao duhovno bogatiji. Francuska mu je povjerila odgojni zavod gdje je skrbio o djeci ratnoj siroadi. U starosti tek pie, kada nema vie snage za praktini rad. Friedrich Frobel (1782 - 1852), pod utjecajem Pestalozzija. Utemeljitelj predkolskog odgoja Odgajanje ovjeka. itav ivot posvetio predkolskom odgoju i razvoju predkolske pedagogije. Organizira odgojne zavode jer shvaa da su djeca preputena ulici (roditelji rade - industrijalizacija). Priprema odgoj za rad u vrtiima, osniva ih, teorijski razrauje sistem predkolskog odgoja, stvara didaktiki materijal i osniva metodiku predkolskog odgoja. Frierdrich Adolf Diesterweg (1790 - 1866), pod utjecajem Pestalozzija. Osnovna kola, organizacija uitel jskih kola i osposobljavanje uitelja. Djelo Putokaz za obrazovanje njemakih uitelja U Hrvatskoj je Ivan Filipovi ono, to je Diesterweg u svijetu.

Postignuta autonomija pedagogijske znanosti (19. st.)

Kant predavao na sveuilitu u okviru filozofije i pedagogije (u Kaljingradu) Johann Friedrich Herbart (1776 - 1841). Nasljeuje 1805. Kantovu katedralu. 1806. djelo Opa pedagogija izvedena iz odgojnog cilja. U djelu pregledno izlae temeljni smisao pedagogije kao zasebne znanosti. Razlikuje pedagogijsku teoriju od prakse i smatra ih zasebnima. Razdvaja pedagogiju i filozofiju. Pedagokom radu treba prethoditi teorija jer samo ona nas moe nauiti kako emo s pomou iskustva i promatranja ispitivati prirodu ako elimo od nje dobiti odreene odgovore. Herbart kae da je pedagogija normativna znanost kojoj su pomone znanosti etika i psihologija; etika pomae u postavljanju temeljnih odrednica, a psihologija u odreivanju puteva s kojima se dolazi do tog cilja. Proces odgoja zapoinje vanjskim utjecajem odgajatelja. Zadatak nastave je i put odgoja - autonomija odgajanika, stega. Obrazovno je samo sadraj nastave. Nema nastave koja nije odgojna, po njemu. Nastava je glavno sredstvo odgoja. Nastava bez odgoja je sredstvo bez cilja. Odgoj bez nastave je cilj lien sredstva. Utemeljio pedagogijske seminare - centar pri sveuilitu koji radi obrazovanje nastavnika. Zahvaljujui njemu, postupno se utemeljila pedagogija kao zasebna katedra na sveuilitu. Komensky je stvorio vanjsku strukturu kole, korak naprijed radi Pestalozzi s uputom za nastavnike, a tek Herbart sve unaprijeuje koristei psihologiju i stvara nain rada, metodu. Autori koji dalje razvijaju njegovu teoriju, istovremeno rade i korak naprijed i korak natrag. Herbartovu metodu shvaaju doslovno, neto to je apsolutno. Ne prilago avaju nastavne metode novim okolnostima. Sve to s vremenom izaziva veliku krizu u kolstvu, a onda se javljaju mnogi pedagoki pravci na prijelazu iz 19. u 20.st koji pokuavaju rjeiti tu krizu. Veina tih pravaca se suprotstavlja dotadanjem i pokuavaju nai nove metode. Unutar sebe se jako razlikuju. Tri kljune ideje su zajednike (to traje do 2. svjetskog rata): 1. vee uvaavanje aktivnosti uenika u nastavi, 2. uvaavanje prirode uenika, 3. doivljajnost (zornost) u nastavi (povratak prirodi). Izvor: internet.

34