B.V.-Ban MIROSLAV KRLEA: POVRATAK FILIPA LATINOVICZA (1932.) = 1. moderni roman u hrv. knj.

po strukturi vrlo kompleksan i sloen bez klasine kompozicije razgranate fabule ROMAN O JEDNOM POVRATKU, o vraanju u zaviaj glavnog junaka Filipa nakon dugogodinjeg izbivanja, ali istodobno i povratak u vlastito djetinjstvo, pokuaj da se dobije odgovor na cijeli niz intimnih, egzistencijalnih pitanja koja mue glavnog junaka PROUSTovska tema. Njegov povratak = potraga za istinom, vlastitim identitetom i pripadnou. radnja razdoblje izmeu 1920. i 1930.g. vremenski u romanu proljee, ljeto i jesen = par mjeseci. osnovni motiv = povratak. Sve to se u romanu dogodilo, njegova je posljedica. glavni lik = Filip Latinovicz pitanja povezana uz glavni lik: pitanje identiteta pitanje pripadnosti drutvu pitanje umjetnosti ljubav

FILIP = dijete trafikantice Regine i nepoznata oca. Biskupa? Kasnije se otkriva plemia Liepacha. senzibilna linost zaokupljena pitanjem vlastitog identiteta. psihiki rastrojen i melankolian lik (ne zna tko mu je otac, gdje pripada niti tko je on sam). srami se to je dio snobovskog drutva te osjea osamljenost i otuenost jer se ne uklapa u takav svijet lopova, sumnji i nepovjerenja.. dijete je bluda i grijeha. glasine i tajne o ocu zatrovale su cijelo njegovo djetinjstvo.

B.V.-Ban ALBUM = simbol odgovor na pitanje tko mu je otac. Rije OGENJ vraa ga u prolost i daje mu osjeaj pripadnosti; kada uje rije FRAJLE vrijeme staje tj. prolost, sadanjost i budunost postaju jedno; dodir kvake djetinjstvo ASOCIJATIVNA TEHNIKA Filip je umjetnik temeljna boja mu je siva pomanjkanje slikanja gluhonijemo dijete pred bijelim zidom (Filip razmilja o svojoj inspiraciji vezanoj uz slikarstvo) ZID nemo vlastite inspiracije. Preko te slike progovara o vlastitom talentu. Majku prikazuje kao dvolinu osobu preko arenila PAPIGA (slika njenu duu i njen unutarnji svijet). Umjetnika spoznaja je istina. REGINA hladna prema Filipu; dobro se oblai i minka (nosi masku) kako bi se uzdigla od ostalih i na neki nain zatakala svoju bludnost; koristi Filipa da se uzdigne u drutvu (istie da je inteligentan i pametan umjetnik). Odnos izmeu Regine i Filipa je hladan, otuen, bez uzajamnih osjeaja i povezanosti. Majka trudi se da se Filip ne razlikuje od ostale djece po vanjskim osobinama tj. izgledom. ALI njen odnos = bez topline i iskrenosti. Filip - majci ukrao novac, potroio ga u javnoj kui. Majina vrata za njega su zauvijek zatvorena. Odlazi i vraa se nakon 23 god. Izmeu njega i majke nita se nije Slikanje njenog portreta. PREKO SLIKE promijenilo. I dalje su stranci. Dodue, ona bi htjela biti (uzalud) blia sa sinom. Filip majku vidi kao bludnu staru enu. Odsutnost obiteljske topline: Filipova prerana zrelost, neuravnoteenost, iskompleksiranost. Filip ne osjea pripadnost hrvatskom drutvu. F. vienje Joe Podravca = simbol stoljetne hrvatske zaostalosti. Filip dalek od nieg sloja (Joa Podravec), vieg sloja (drutva koje okruuje njegovu majku) maske koje ive u prolosti i priaju o ispraznim stvarima. eli (uzaludno) osjeati se doma. ON JE OVJEK BEZ NACIONALNOG I OBITELJSKOG UPORITA. Iskorijenjeni ovjek prezime pisano starom grafijom. IZRAAVA SVOJ PRAVI ODNOS PREMA NJOJ.

B.V.-Ban

Umjetnost (za Filipa) = vii smisao ivota, = jedina mogunost da se u graanskom drutvu prevlada ono to ovjeka udaljava od njegove prirode, jedna od najvanijih vrijednosti u ivotu, = jo jedina istoa u ivotinjstvu oko nas. Filip = ekspresionistiki slikar. Kako izraziti svoju ekspresiju? Npr. svoj doivljaj prostitucije na primjeru golog enskog trbuha. Stvarnost doivljava kroz boje, zvukove; eli naslikati zvuk, miris, boju. neke motive zato ne moe naslikati.

BOBOKA = simbol tjelesnog, nagonskog. mjeavina Maara, vaba, Meimuraca plemkinja (soc. status) naglaena njena erotska privlanost u Filipu budi potrebu za slikarstvom; oduevljava ga njena tjelesnost lo odnos prema muevima (hladna) ima povjerenja u Filipa pomanjkanje naobrazbe bludnica Na trenutak se ini da bi moda i mogla spasiti Filipa, ali ona je ve upletena u mreu svog odnosa s Baloanskim, propalim advokatom koji je na kraju zbog ljubomore ubija. KYRIALES antiteza Filipu tei realnom svijetu 3

B.V.-Ban smatra da se realnost ne moe nai u umjetnosti Bobokin ljubavnik Smatra da se u 100 godina umjetnosti pojavi 1 pravi umjetnik koji doista vrijedi,a nitko ga ne primjeuje BALOANSKI Bobokin ljubavnik ostavlja cijeli svoj ivot da bi bio s Bobokom, a ona ga ostavlja on oboli, a ona mu se smili i poinje se brinuti za njega ne podnosi Bobokine nevjere i u nastupu bijesa pregrizao joj grkljlan rtva Bobokine fatalnosti

Na kraju krug je zatvoren. Filip je opet na poetku (moda s jo dubljim kompleksima nego prije). STIL monoloko-asocijativni tip romana, razbijanje vremena i prostora prodiranje u psihologiju likova monolog kojim se prikazuje F. unutarnji svijet te njegovo djelovanje u drutvenoj okolini Fiipov doivljaj svijeta, ljudi kritizira postojeu vlast; svijetom vladaju lopovi, sumnja i nepovjerenje; ovjek ivi u svojem svijetu; pesimistian stav prema svijetu i ljudima; istie osamljenost; ne uklapa se u taj svijet; Krlea povezuje ovjeka sa ivotinjom; F. je otuen problem odnosa s okolinom Jednim dijelom roman-esej cijeli fragmenti = eseji o umjetnosti i slikarstvu.

Na: http://klub.posluh.hr/lektira/kratki/filip.htm - kratki sadraj.

B.V.-Ban

Roman je pisan od 26. sijenja do 12. veljae 1932. g. u Zbraslavu kraj Praga (to dokazuje Beneiev dnevnik). Prvi ga je itao i kritizirao Julije Benei: 19.II. S Fricom itam njegovog Filipa (Krlea jo nije definirao naslov) vanredno dobra, ali teka lektira. Mnoge rijei npr. komponente i slino upotrebljava bez pravoga smisla. Bojim se da nee nikada nauiti pisati jasno. Jezik mu je pun begoviijanskih kuchelkroati izraza, koje bez ikakve potrebe unosi u tekst, a tekst je mjestimice prenatrpan rijeima koje ne kau ba nita. Uglavnom je to ista ona lirika, koja se nalazi u njegovim Simfonijama. 21.II. Inae smo itali malo dalje njegov roman o Filipu, koji je mjestimice pisan vrlo loim jezikom. Krlea uope ne pazi na kulturu ili kultiviranje lijepog izraza, on upotrebljava purgerske rijei kao literarne, a konstrukcija reenica esto mu je njemaka. A ve mi je dosadila njegova fraza das ist ihre Art und Weise. 22.II. () Dobro bi bilo da uzme u ruke stilistiku, makar i Maretievu. On s Begoviem unosi neki vulgarni stil u literaturu eh, Kajkavac. Roman mu je tako iskidan da se ita s mukom. Tu ima vrlo dobrih mjesta, ali osjea se nervoznost pisca koji jednim dahom hoe sve da kae. I opet te nesnosne njemake partije. Mene to gotovo u bjesnilo tjera. Povratak Filipa Latinovicza je ROMAN TOKA SVIJESTI. u liku Filipa pokrenuto je nekoliko munih slojeva svijesti i podsvijesti: mutno Filipovo porijeklo, njegov neprestani psiholoki kompleks u odnosu na oca, njegov sukob s majkom, izostanak iz kue i bijeg u inozemstvo.

Roman zapoinje retrospektivom: Filip se vraa u rodni grad to izaziva davne uspomene, kao i kod Leonea Glembaya; ali za razliku od Leoneova Filipov je povratak tihi monolog, solilokvij. Dominira koloristika komponenta F- sve to vidi i ega se sjea instinktivno prevodi u boju. 5

B.V.-Ban To je roman jednog slikara i jednog povratka slikarova povratka izgubljenom djetinjstvu. NARATOR pripovjeda ovoga romana proporcionalno se manje slui ulogom sveznajueg pisca nego u klasinom romanu te je gotovo identian s glavnim likom romana. Razliite TEHNIKE: sveznajua naracija, dijalog, indirektni unutranji monolog, monolog. Sve one slue tome da bi se oitovalo samo jedno gledite: Filipovo.