BAN JOSIP JELAI

Josip Jelai Buimski, hrvatski ban roen u Petrovaradinu 16. X. 1801. godine. Zagreb, 20. V. 1859). Sin podmarala Franje, od mladosti se posvetio vojnom pozivu, te vei dio ivota slubovao na hrvatskoj Vojnoj granici, te sudjelovao u vojnim intervencijama u Italiji i u tzv. Malom ratu na hrvatsko-bosanskoj granici. Od 184148. pukovnik i zapovjednik I. banske pukovnije u Glini. Pod utjecajem Ljudevita Gaja pristaje uz hrvatski narodni pokret. Prilikom revolucionarnih dogaanja u Europi kao i u Habsburkoj Monarhiji godine 1848., lobiranjem se uspjelo nagovoriti kralja Ferdinanda da Josipa Jelaia imenuje za hrvatskog bana. Zvanino je imenovan banom 23. III. 1848, uz potporu baruna Franje Kulmera, Ljudevita Gaja i Narodne stranke. Imenovanje je primljeno u Hrvatskoj s velikim oduevljenjem. Od 8. IV. unaprijeen u podmarala te postavljen za vrhovnog vojnog zapovjednika u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji te Vojnoj granici. Kao ban proglasio je 19. IV. prekid realne unije s Ugarskom te sazvao Bansku konferenciju koja se poslije razvila u prvu hrvatsku vladu i donijela novi izborni zakon. Prilikom povratka iz Bea ukinuo je kmetske odnose 25. IV. 1848, a 5. VI. 1848. sazvao Sabor. Nakon zavretka zasjedanja Sabor mu je povjerio diktaturu. Dana 7. IX. objavio je maarskoj vladi rat te 11. IX. zapoeo vojno djelovanje protiv revolucionarne Maarske. Prelazi Dravu i pripaja Hrvatskoj Meimurje, te preko Mure ulazi u Maarsku. Nakon neodluene bitke kraj Pkozda (29. IX.) te ubojstva carskoga komesara Lamberga u Peti, na iju je potporu raunao, Jelai kree na Be kako bi uguio tamonje nemire. Dana 30. X. porazio je kraj Schwechata maarsku vojsku prispjelu u pomo revolucionarima te sudjelovao u borbama za Be. U prosincu se vraa u Ugarsku te nastavlja ratovanje do sloma maarske revolucije u kolovozu 1849. Od 2. XII 1848. obnaao je i dunost guvernera Rijeke i Dalmacije te je na taj nain okupio pod svojom upravom najvei dio hrvatskih zemalja.

Nakon objavljivanja Oktroiranog ustava od 4. III. 1849. izgubio dio popularnosti u Hrvatskoj i njegov utjecaj na politika zbivanja plamsava. Jelai je bio lojalan kao austrijski vojnik, ali on nije krio svoje nezadovoljstvo prema maarskoj politici, kao to nij e ni prestajao isticati hrvatske nacionalne zahtjeve. Bio je aktivan i na kulturnom planu te je njegovom zaslugom pokrenuta akcija stvaranja hrvatskog kazalita. Ban Josip Jelai umire u Zagrebu 20. V. 1859. godine.