GABRIJEL RODIĆ

 Paula Radić i Margareta Rogulj

 Rođen je 13.12.1812. u Vrginmostu, na području Prve banske graničarske pukovnije
 17.10.1826. stupa u austrijsku carsku vojsku
 Kao kadet školuje se u 54. moravskoj pješačkoj pukovniji „Joseph graf Lamezan Salins”
 1.1.1831. unaprijeđen je u carskog kadeta, a 18.3.1831. u zastavnika
 Istaknuo se kao predavač na pukovnijskoj kadetskoj školi

 1.7.1833. prebačen je u 10. glinsku ili 1. bansku graničarsku pukovniju, u kojoj kao
potporučnik obnaša službu građevinskog časnika, a nakon toga postaje brigadni
pobočnik
 17.10.1835. prvi put sudjeluje u oružanom sukobu, protiv lokalnih muslimana iz Velike
Kladuše
 1.10.1840. promaknut je u natporučnika
 1844. imenovan je brigadnim pobočnikom general- bojnika Johanna Franza von Kempena
 9.7.1845. dobrovoljno sudjeluje u borbi s Turcima iz Podzvizda, a 2 godine kasnije
promaknut je u čin potkapetana.
 U travnju, 1848. premješten je u 11. petrinjsku ili Drugu bansku graničarsku pukovniju, a
30.6 je pozvan u službu hrvatskog bana Jelačića

 Prilikom prelaska Hrvatsko- slavonske armije preko Drave, u rujnu 1848. je bio
imenovan pomoćnikom banova glavnog pobočnika
 1848/9. sudjeluje u ratnim pohodima u Ugarsku, osnosno bitkama kod Pakozda, Beča,
Schweechta…
 Kod Pakozda okuplja Ličku i Otočku graničarsku pukovniju, te ih uključuje u bitku
 Za vojne zasluge tijekom 1848/9. dobiva carsku pohvalu i najviša odlikovanja- vojni križ
za zasluge i Viteški križ Leopoldova reda
 12.9.1851. imenovan je drugim pukovnikom u 4. pješačkoj pukovniji „Hoch- und
Deutschmeister”
 Krajem studenog 1852. imenovan je zapovjednikom 40. linijske pješačke pukovnije
„Grof Jelačić”
 1.3.1859. imenovan je general- bojnikom u Dubrovniku, a 10.4. iste godine postaje
samostalni zapovjednik Kotorskog okružja
 Provođenjem čvrstih mjera ustrojava zemaljsku miliciju
 Sam njegov utjecaj rezultira velikim oduševljenjem, oko njega se okupljaju pripadnici
svih staleža i godišta
 8.3.1860, u ručnom pismu, zbog izvanrednih zasluga u ratu i miru, car ga uzdiže u
barunski stalež, te ga je odlikovao Ordenom željezne krune III Razreda
 U Dubrovniku ostaje do 21.11.1862, kada je brigadni zapovjednik pozvan u VIII Vojni
zbor
 Najprije je smješten u Vicenzi, zatim u Rovigu, pa nakon izbijanja rata kratko u
Temišvaru, a na kraju u Italiju gdje postaje podmaršal
 Ustrojavanjem Pričuvne divizije preuzima zapovjedništvo
 Sudjeluje u bitci kod Custoze, u kojoj je svojim zapovijedanjem pridonio njenom
povoljnom ishodu
 Unaprijeđen je u čin podmaršala, te mu je dodijeljen Viteški križ vojnog reda Marije
Terezije
 U listopadu 1866. imenovan je vojnim i tvrđavinskim zapovjednikom u Krakowu
 11.12.1869. postavljen za privremenog zapovjednika 18. pješačke divizije i vojnog
zapovjednika Dalmacije
 Najjači dokaz odanosti – imenovan namjesnikom Dalmacije i vojnim zapovjednikom
u Zadru 22.8.1870.
 “Rodićevo doba” u Dalmaciji
 13.10.1871. odlikovan Željeznom krunom l. klase
 23.4. dodijeljen mu je čin generala topništva
 Početkom ožujka 1875. Rodić pozvao Cara na putovanje po provinciji
 U travnju i svibnju Franjo Josip posjetio Dalmaciju
 U znak zahvale odlikovao Rodića Velikim križem Leopoldova reda
 Andrassyjeva diplomatska inicijativa
 Sastanak u Sutorini 6. i 7.4.



 Monarhija dobila mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine
 General Jovanović imao imao zadatak okupirati Hercegovinu
 Prešao granicu kod Vrgorca i 5.8. zauzeo Mostar
 13.8. austrijska vojska upala u zasjedu i doživjela težak poraz
 Rodić generalu Jovanoviću stavio na raspolaganje dodatne snage
 Operacije završene padom Livna i Klobuka 28.9.
 19.10. Franjo Josip l. odao priznanje Gabrijelu Rodiću za zasluge dalmatinskih
postrojbi u gušenju otpora na zaposjednutom području



 Rodić je Drugome krivošijskom ustanku iz 1881. posvetio najveći dio svojega rukopisa
 Događaj je po njemu imao dublju, osobnu, neželjenu posljedicu umirovljenja
 22. 2.1881. godine, Caru ponudio ostavku
 Franjo Josip ju je uvažio osam mjeseci poslije
 Predstavio se kao jamac mira u uzavreloj Boki, ukazao na destrukciju velikosrpske
Akcijske stranke
 Na području Hercegovine učestale pljačke Stojana Kovačevića
 Banda hercegovačkog vođe Kovačevića krenula prema Krivošijama
 Vlada odbacila Rodićev plan o uspostavi vojne blokade
 Rodić podmaršalu barunu Jovanoviću predao vojno i domobransko zapovjedništvo

 Jovanović lako ugušio pobunjeničku urotu
 Rodić je na unutarnjemu dalmatinskom političkom planu pridonio pobjedi narodnjaka
nad autonomistima
 Trpio je odlučno oštricu autonomističkih napada
 Pogrešno procijenio politički odnos snaga i razvoj prilika u pokrajini
 Nakon 50 god. vojne službe potkraj 1881. povuči se u mirovinu i seli u Beč
 Smatrao je da njegove zasluge i položaj još mogu (po)služiti Monarhiji
 Umro je 21. 5. 1890. u Beču
 Zemaljski odbor dalmatinski u Zadru uputio je Rodićevoj udovici barunici Agati
brzojavnu sažalnicu
 Odbor zamolio Vatroslava Jagića da ga zastupa pri sprovodnim obredima
 Sprovodnim obredima nazočio je i Car osobno.
