Sredinom XVII. St.

Posjedi Zrinskih bili su

okupljeni u 5 osnovnih skupina: Meimurje,
Vinodol, Ozalj, Medvedgrad i Brezovica.

Kralj Leopold I. je 1663.g. uao u rat s

Osmanlijama.
Petar Zrinski
Stvoren je protuosmanski savez kojemu je
plan bio protjerivanje Osmanlija iz srednjo-
europskog prostora.

Kralj je odbacio taj plan te onemoguio da Nikola Zrinski postane

vrhovni zapovjednik vojnih postrojbi.
Vrhovno zapovjednitvo dodijelo je Raimundu Montecuccoliju.

Nikola i njegov brat Petar Zrinski zapovijedali su u jugozapadnom

dijelu Ugarske i u Hrvatskoj.

Nikola Zrinski je na rijeci Muri jo 1661.g sagradio utvrdu Novi

Zrin.

Rat je poeo 22. lipnja 1663.g. kada je preko mosta na Dravi kod
Osijeka prela osmanska vojska.

Kod Novog Zrina nalazio se zapovjednik Montecuccoli koji je mirno

gledao pad utvrde i ekao da se osmanske snage iscrpe .
Pobijedio ih je u bitci kod Sv. Gotharda.

Nakon te bitke u kolovozu 1664. Osmanlije i Habsburgovci potpisali

su Vavarski mir.
Iako Frankopani nisu bili moni kao
ubii Zrinski, starinom svoga roda
uivali su u Hrvatskoj veliki ugled.

U XVII. stoljeu njihovi su posjedi bili

skupljeni oko rijeke Kupeu okolici
Ogulina, Vrbovskog, Severina, Otarija
i Novigrada te Bosiljeva i rnomelja. Fran Krsto Frankopan

Tijekom ratovanja s Osmanlijama izgubili

su vei dio svojih utvrda i posjeda.
Hrvatski i ugarski velikai bili su nezadovoljni apsolutistikom i
centralistikom politikom bekog dvora i Habsburgovaca.

Na elu otpora, odnosno urote bili su hrvatski ban Nikola

Zrinski, ugarski palatin Franjo Wesseleny i ostrogonski
nadbiskup Juraj Lippay.

Suradnju izmeu Zrinskih i francuskog dvora (Luja XIV koji je

urotnike upotrijebio kako bi dobio vie u pregovorima za panjolsku
batinu s Leopoldom) prekinula je smrt Nikole Zrinskog koji je
poginuo tijekom lova.
Nikolu Zrinskog naslijedio je njegov brat Petar koji je nastavio
pregovore s francuskim poslanikom u Beu.

Uz Petra Zrinskog i Frana Krstu

Frankopana na elu otpora bili su:
Franjo Wesseleny, Franjo Nadasdy,
Franjo Rakoczy i Erazmo Tattenbach.

Nakon neuspjenog dobivanja pomoi

od Francuske, Poljske i Venecije,
Zrinski je zatraio pomo za ustanak
od Osmanlija.

Leopold I.
Iako nije dobo odgovor od sultana, i dalje je pripremao ustanak.

Zagrebaki Gradec i Kaptol nisu pristali podrati ustanak, a

Frankopan je sazvao sabor u Brezovici gdje je pokuao
pridobiti plemstvo na svoju stranu.

Kapetan Franjo Bukovaki

postigao je uspjehe u podizanju
ustanka na prostoru Banske
krajine, ali ga je u oujku
1670. g. porazio general Ivan
Josip Herberstein.

Time je urota doivjela vojni

slom.
Krajem oujka 1670. g. u Beu
je odrana tajna konferancija
na kojoj je bilo zakljueno da
Zrinskome treba pomou
biskupa Borkovia obeati milost
i domamiti ga u Be.

Kralj Leopold I. nije pristao

na Petrove uvjete za izmirenje
te ga je smijenio s banske asti.
U travnju 1670. g. Petar Zrinski
i Fran Krsto Frankopan otili su
u Be vjerujui da im se nita nee
dogoditi. im su stigli, bili su
uhieni.

Hrvatskim i ugarskim velikaima

mogao je suditi samo Ugarski
sabor. U sastavu suda nije bilo
ni jednog lana s hrvatskog i
ugarskog prostora. Sud bekog dvora i pristaa Leopoldove apsolutistike
vladavine, osudio je Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana na smrt.

Smrtna kazna izvrena je u Bekom Novom Mjestu 30. travnja

1671. godine.