You are on page 1of 2

UKRATKO KROZ KATELA OD ANTIKOG DO DANANJEG DOBA Rije katel, kastel potjee od latinske rijei castellum, a oznaava utvr

eni dvor, zamak, tvr avu, kulu ili bedem. Katela se dijele se na: DONJA KATELA: Katel tafili, Katel Novi, Katel Stari, Katel Luki GORNJA KATELA:. Suurac, Katel Gomilica, Katel Kambelovac. Grad Katela, kao jedinica lokalne samouprave, koja danas djeluje u sklopu Splitsko-dalmatinske upanije, nastao je od sedam naselja nekadanje Op ine Katela. S gotovo 50 tisua stanovnika, Grad Katela smjeten je u Katelanskom zaljevu, izme u otoka iova i poluotoka Marjana, izmeu gradova Trogira i Splita. Prirodno je to podru je, zati eno planinom Kozjak sa sjevera i okrueno srednjodalmatinskim otocima s juga, pa stoga nije udno to je od prapovijesti ovjekovo utoite. U antiko su se doba ovdje gradile vile, a zemlja oplemenjivala mediteranskim kulturama, naj e e vinovom lozom i maslinama. Barbari su ga pustoili u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku. Hrvati su se doselili u 7. stoljeu i gradili svoje naseobine po obroncima Kozjaka, o emu svjedo e sauvane crkvice i ostaci naselja starohrvatskih vladara, koji su ovdje imali sjedite svoje drave. Kako bi zatitili sebe i svoje puane, u doba turskih najezdi, plemi i iz oblinjih gradova, uz samo more su gradili utvrde.Krajem 15. st. sagraeno je esnaest utvrda-pala a, a oko njih sedam oblikuju se naselja koja rastu, razvijaju se i konano spajaju u Grad Katela. Samo naselje sastojalo se od utvrena dvorca gospodara i sela kojeg ine pravilno raspore ene ku e teaka unutar seoskih zidina. U sreditu je seoski trg, a ulice se sijeku pod pravim kutom. Dvorac gospodara, graen na morskim grebenima, s naseljem je povezan pokretnim mostom. Kateli su imali renesansne arhitektonske stilske odlike, raskona unutarnja dvorita i bogate interijere. Unutar sela gospodari grade male sakralne objekte, a u 17. st. teaci podiu velike barokne crkve izvan seoskih zidina. U 17. st. naselja se ire izvan zidina sela te se me usobno spajaju. Skladan odnos tih naselja uz obalu traje sve do 19. st. Ubrzanim privrednim razvojem, deagrarizacijom i industrijalizacijom toga prostora, njegova slika i sadraj u potpunosti se mijenjaju. Stare urbane jezgre sedam Katela devastirane su, a brojni lokaliteti i spomenici uniteni ili otueni.

UKRATKO O KATEL SUURCU! Katel Suurac je jedno od sedam Katela, prvo po redu iz smjera Splita prema Trogiru. Nalazi se u sastavu grada Katela. Naselje je smjeteno uz obalu Katelanskog zaljeva. Katel Su urac administrativno je sredite Grada Katela, a prema popisu iz 2001. godine imao je 6236 stanovnika. U Katel Suurcu nalazi se najstarija obrambena kula koju je 1392. sagradio splitski nadbiskup Andrija Benzi (Gualdo) kako bi zatitio seljake naselja Putalj, smjetenog na obroncima Kozjaka oko crkvice sv. Jurja. Nizom dodatnih zahvata, kula je postala naselje uz more. Nadbiskup Averaldo je 1488. godine tu sagradio svoj ljetnikovac a svoj kona ni oblik katel je dobio 1509. godine. Najstariju jezgru Suurca ini sklop Katilica kojeg ini dvorite utvr ene pala e ljetnikovca na ijem se junom zidu nalaze raskono ukraeni prozori u stilu visoke gotike i seoskih kua. Za razliku od ostalih naselja ovdje je trg formiran na junoj strani ljetnikovca. Danas se na

njemu nalazi izlobeni prostor "Podvorje" u kojem se uva dio arheolokih nalaza iz Putalja. Od stare upne crkve sagraene u 16. st. ostao je samo zvonik jer je crkva 1943. godine, tijekom savezni kog bombardiranja, sruena. U anglo-amerikom bombardiranju 5. prosinca 1943. u 15.05 poslijepodne, ivote je izgubilo 97 mjetana, od kojih njih 65 u crkvi za vrijeme misnoga slavlja, kada je stradao i sve enik don Ante Rubignoni. Katel Suurac je u to vrijeme bio mjesto sa oko 2200 stanovnika, a osim brojnih rtava, pod smrtonosnim teretom 36 saveznikih bombardera B 25 potpuno je razoreno i 38 ku a, dok ih je 50-ak oteeno. Na spomen-ploi na starom zvoniku je u vremenu od 1968. do 1993. stajalo kako su nastradali bili "rtve faistikog terora" (postavljeno od strane Saveza boraca NOR-a), a natpis je nakon 50 godina, u slobodnoj Hrvatskoj, na inicijativu pojedinih mjetana, okupljenih u Drutvu za o uvanje kulturne batine Podvorje, koji su itav sluaj temeljito istraili, zamijenjen s istinitim natpisom, pa tako na spomen ploi danas stoji kako su poginuli nevine rtve anglo-ameri kog bombardiranja. Istraujui zato je upravo Katel Suurac postao rtvom savezni kog napada, Su urani su nakon brojnih dopisa i poziva doli i do arhiva Pentagona, odnosno do zrakoplovne baze Maxwell u saveznoj dravi Alabama, u kojem se uvaju milijuni dokumenata o povijesti ameri kih zra nih snaga. Uvidom u ratne dnevnike porunika Ryana iz 448. bombarderske eskadrile, koja je djelovala iz zra ne baze u Foggi, doli su do zakljuka kako je mogue da se radilo o greci pri odabiru ciljeva, jer su bombe baene s visine od oko 3500 metara. U Washingtonu su doli i do mikrofilmova i zra nih snimaka na kojima je vidljivo kako je upravo Katel Suurac ozna en kao "target", me utim, prava se istina jo uvijek ne zna. Postoje gledita kako su saveznici dobili dojavu da su Nijemci u crkvi, pa je crkva zato bombardirana. Meutim, u Katel Suurcu su u to ratno vrijeme postojale dvije crkve: stara, u kojoj je sluene Sveta misa, i nova, koja je bila u izgradnji. Ako je to i bio slu aj, stara crkva je sravnjena sa zemljom u naletu bombardera; mnogi nevini Suurani su nastradali; brojne obitelji suostale bez svojih najmilijih, dok su Nijemci najvjerojatnije bili stacionirani u crkvi koja je bila u izgradnji. Prije nekoliko godina, otkrilo se i kako je vei dio rtava savezni kog bombardiranja Katel Su urca, tonije njih poimenice 79, uvrteno na popise rtava u Jasenovcu Research Instituta u New Yorku. U riznici nove upne crkve uva se prijepis Trpimirove darovnice napisane 4. oujka 852. u Bija ima, ispred crkve sv. Marte iz 16. st.. Osim darovnice tu se jo uvaju kameni starosu ura ki luk, ostali kameni spomenici i dijelovi drvenih baroknih skulptura s oltara stare upne crkve te velik broj predmeta od zlata i srebra (uporabni crkveni predmeti i nakit - dio katelanske narodne nonje). Sjeverno od Katel Suurca nalazi se upna crkva Gospe od Doca, danas poznatija kao Gospe na Hladi. Nahladi je bila upna crkva naselja Sela. Jo sjevernije, na obronku Kozjaka nalaze se ostaci predromanike crkve sv. Jurja od Putalja koja potjee iz 9. stolje a i zadubina je kneza Mislava. Od nje su sauvani ulomci pleterne ornamentike. Nova crkva je sagra ena 1927. godine. Arheolokim istraivanjima provedenim oko crkve i na oblinjem groblju Gajina otkriven je prvo rimski, a zatim i prapovijesni sloj. Na podruju naselja koncentrirano je jako industrijsko podru je (cementna industrija, eljezara, prerada kamena i drva). Takoer, na dijelu naselja nekad je bila aktivna i organskokemijska industrija ("Jugovinil", tvornica za proizvodnju i preradu PVC-masa), pa Katel Su urac danas, uz Osnovnu kolu "Knez Mislav", ima i laboratorije Kemijskog srednjokolskog centra i Kemijsko-tehnolokog fakulteta iz Splita.

You might also like