PETRARKISTIKI MOTIVI U POEZIJI MAVRA VETRANOVIA hrvatski je benediktinac i knjievnik, jedan od najplodnijih i najdugovjenijih pjesnika starije hrvatske knjievnosti.

rodio se u Dubrovniku 1482. ili 1483. Bio je pjesnik izrazito bogatog pjesnikog i dramskog opusa, dobar poznavatelj Biblije, Ovidija, Horacija, Dantea, Petrarce, Ariosta.

Mavro Vetranovi poeo je u stilu ljubavnopetrarkistike poezije koja je u vrijeme njegove mladosti u Dubrovniku jo uvijek vladala punim zamahom.

Na ljubavnu poeziju upadljivo podsjea pjesma udno prikazanje Ona je svakako napisana negdje na prijelazu od ljubavnih stihova do ozbiljne satirike i politike pjesme. Desilo mu se tako jednoga dana, da je usnio u podne pod borom. Sanjao je, kako je bijela zora izvodila danak, kako su ptice uborile, a cvijee tako mirisalo, da je sve to tako nalikovalo na sladosti drugoga svijeta.

a slavic vrh bora nada mnom pojae, i u pjesmi mnjah, veli: ostavi nepokoj, to srce tve eli skoro e imat toj. Blizu ja tebe, znaj, prislavna gospoja, da t skrati vaj i ostala zla tvoja.

I zaista. Gospoja se pojavila tako svijetla, kakve on jo nikad nije vidio i ne moe je zbog skromnih mogunosti ni opisati. Pobojao se da to nije moda kakva vila planinska, koja bi mu mogla zadati jo vee boli. Ako je ona vinja gospa, neka mu pomogne, ako li nije, neka ga pusti na miru. Za mojoj maldosti od ljuvene rane vjekute alosti znaj da su zadane, ter tube minute i muke ostale od strijele priljute jur me su skonale. Za taj trud ljuveni, tijem se sad rijet more, tuan duh u meni da jedva kopore.

Smirio se kad mu je gospoja odgovorila, da je ona s onoga svijeta. Pjesma je pisana gotovo sa svim petrarkistikim rekvizitima, a poneki bi se djelovi mogli uklopiti meu bezbrojne ljubave pjesme ika Menetia i ore Dria.

IKO MENETI

Meneti je roen 1457. u dubrovakoj plemikoj obitelji 1521. - izabran za kneza Dubrovake Republike umro je u velikoj epidemiji kuge 25. lipnja 1527. god. pripada prvoj generaciji hrvatskih lirskih pjesnika, a najvei dio pjesama sauvan
je u Ranjininu zborniku, gdje je i najzastupljeniji pjesnik

svrstavamo ga u prve hrvatske petrarkiste (ljubav kao glavna tema)

 esto se zaljubljivao i ta ljubav je bila fatalna

RAZRADA

s ritmike strane, poezija se svodi ponajvie na dvostruko rimovani dvanaesterac,

pa je prilino jednolina, monotona

u akrostihovima ikovih pjesama nalazimo dvanaest enskih imena u skladu s poetikom petrarkizma nailazimo na konvencionalne motive:
ljubav prema djevojci boanske ljepote:

Rajska je tolika nje lipos, moj Boe ku lovik dovika izbrojit ne moe...

ljubavna enja i patnja zbog neuzvraenih osjeaja:

Gospoe, za mene govorit ni pjesni, ar ivot moj vene cje tvoje ljubezni, ter meni proplakat vema je obino vema je uzdihat i cvilit prilino.

divljene, zanos, ushit ljepotom vile:

Stanimo, lubavi, gledati vil ovu, vrh nae naravi lijepu stvar i novu; jo dobro nu pozri na slavnu nje mlados, iz lica gdi jo vri bez izma sva slados.
ljutnja zbog neusliene ljubavi:

Ter ovo govorim, a patim estok sud, dokole satvorim osvetu za moj trud. Zatoj sam on prvi meu svom mladostju ki bih se tve napojil s radostju.

Osim motiva ljubavi, tu je jo i motiv smrti, istinskog straha od smrti esto zaziva Boga kojega moli za pomo i ispunjenje pravde:
Zatoj te pomolit odluih jo, Boe, za ov trud odolit vee se ne moe: ali me slobodi ovogaj ivota, ali me togodi smili tva dobrota. Ter pravdu opravi a pusti krivinu, neka svak jur slavi tvoju mo jedinu.

-esti su i sentenciozni stihovi u kojima pjesnik iznuren ljubavnom boli promilja o opim egzistencijalnim pitanjima- ivotu i smrti, moralnim vrijednostima.. vrijednostima.. -ljepotica kojoj se divi je esto na prozoru tako da prizor njene uokvirene ljepote neodoljivo podsjea na djelo nekog renesansnog slikara -ponavljanja, metafore, poredbe, antiteze, prisutan je veliki raspon osjeaja motiviranih nesretnom ljubavlju -Meneti, kao i Dri, pie hrvatskim jezikom i to akavsko-ikavskom jezinom varijantom Prvi pogled Zovijae zora dan,a slavno prolitje travicu drobnu van, zelen lis i cvitje, ja kad bih uhien od ove gospoje, ke obraz nakien u slavi vas poje. S jutra,dim,na prozor pogledat opah ja ter tada moj prozor u taj as pozri tja: meni bi viditi jo lipu ner vilu gospou sjediti u rucu pribilu. Vidiv me ka hrlo vaze trak i kosu niz bijelo ter grlo kosice sve prosu; na elu ostavi dva prama od zlata,

ostalo sve zavi okolo, dim, vrata, da kosa ne vitri, u kojoj do mal hip rukami zahitri na glavi venac lip; ozriv se jak jelin ter onas poe tja, ter gori ner pelin i emer ostah ja.

izraen renesansni ideal enske ljepote (bijelo grlo, zlatni pramenovi) pjesnik opisuje trenutanu pokretnu sliku kojom je bio ponesen u akrostihu se krije njegovo ime poetna slova stihova (Zismundo) ljubavna pjesma pisana aleksandrincem idilina slika prirode motiv buenja prirode iznenaen je ljepotom ene koju je vidio (idealizirani lik)- prikazana je u bijeloj

odjei, kao vila. Splela je vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorine

ispreplie ikavski (cvitje, lip), ekavski (venac) i ijekavski govor (sijediti, bijelo) motivi su ljepota ene, priroda i osjeaji
ZAKLJUAK iko Meneti, poznati hrvatski petrarkista, ostavio je brojne pjesme nadahnute neuzvraenom ljubavi, te strahom od smrti. Njegova poezija je esto povrna i agresivna. esto se zaljubljivao, te je poznato dvanaest enskih imena u njegovim akrostihovima.

HANIBAL LUCI Roen je 1485. godine na otoku Hvaru u plemikoj obitelji izaslanik Velikog vijea u Mlecima itd Sva djela je nakon smrti objavio je njegov sin Antun 1556. pod nazivom ''Skladanja izvarsnih pisan razlicih' - kanconijer. Kanconijer se sastoji od 22 naslova pisni ljuvenih, drama Robinja, pjesme u pohvalu gradu Dubrovniku ,razne poslanice, dvije nadgrobnice,prijevod Ovidijeve Heroide . Pisao je u stilu petraristiko-leutake poezije nastojei da se''udvori gospoji'' Uzori su mu Ovidije, Petrarka, Ariosto,Bembo Prisutna i naa domaa versifikacija, usmena i pisana, narodna i puka, gradska i leutaka poezija, srednjovjekovna, glagoljska, zainjavaka pismennost i hrvatska ljubavna petrarkistika lirika.

Luci je ''majstor jezika'' koji u svoje stihove unosi i vlastitu kvalitetu, boju Jur nijedna na svit vila Jur nijedna na svit vila Lipotom se ve ne slavi, Jer je hvale sve skupila Vila k mi sarce travi. Ni e biti, ni je bila, Njoj takmena k se pravi. Lipotom se ve ne slavi Jur nijedna na svit vila. Varhu njeje vedra ela Vridna ti se kruna vidi Od kosice ku je splela Kojom zlatu ne zavidi, Svakomu je radost vela Kad ju dobro razuvidi. Vridna ti se kruna vidi Varhu njeje vedra ela Tipina Petrarkistika pjesama u kojoj pjesnik svoju gospou opisuje kao vilu. Pjesama je napisana u osmecima, a svaki osmerac poinje i zavrava istim stihovima Tema pjesme je opis enske ljepote. Ljepotu ene opisiva njenim oima, obrvama, kosom, usnama, obrazima

U prikazivnju ljepote slui se usporedbama koje u velikoj mjeri podsjeaju na usporedbe uzete iz narodne pjesme - pjesnik eli da ovu ljepotu uini vjenom, neprolaznom (Ni e biti, ni je bila, Njoj takmena k se pravi.) ( . Ne daj vrime da ju shara Do skonan'ja sega svita. Ova lipost uzorita Grihota bi da se stara.)

Motivi su mnogobrojni: elo, kosa, obrve i oi, zubii, parsi(grudi) su biliji sniga i mlika. Vila je svjesna svoje ljepote, ali se ne hvali s njom. Pjesnik eli ljepotu uiniti neprolaznom, vjenom Grihota bi da se stara Ova lipost uzorita.

HANIBAL LUCI

Robinja Hanibal Luci rodio se 1458. god u gradu Hvaru obnaao mnoge dunosti : sudac,defenzor

za ivota nije nita objavio, tri godine nakon smrti tiskana mu knjiga pod nazivom Skladanja izvarsnih pisan razlicih kanconijer se sastoji od 22 pjesme po njegovom knjievnom opusu mogu se vidjeti utjecaji koje je on poznavao, tj. antiku i talijansku knjievnost Umro je 1553. god. DJELO drama Robinja pripada knjievnom razdoblju renesanse Iz razdoblja oko 15 i 16 st. U 16.st este su bile provale Turaka, u drami je Luci aktualizirao upravo taj problem sukobi s Turcima i Mleanima jaali su ljubav prema batini i slobodi radnju Robinje smjeta u Dubrovniku, pozdravlja slobodu Dubrovnika i glorificira je u drami

Prva hrvatska drama koja nastaje na temelju antike poetike svijeti o drami Iznosi ideju drame u onom smislu kako mi dramu i danas shvaamo : - jasno razraena kompozicija, zaplet , rasplet - psiholoki profiliranim i individualiziranim likovima RADNJA DJELA Robinju, unuku hr.bana Blaa Majera, ukradu gusari, tj.Turci za njen spas ugarski kralj obeava nagradu u potragu za njom krene ban Derenin unuk hr.bana Emerika Dereina izloena je u Dubrovniku da bude prodana

Derenin preobuen kao trgovac stie u DU, propituje njene osjeaje, te kada shvati da bi se ona htjela udati za njega otkupi je od Turaka sljedei dan sprema se svadba Predstavnici dubrovake vlastele su im estitali, hvalili ih te im iskazali ast ZAKLJUAK Lucieva Robinja iznimno vana povijest hrvatske drame i knjievnosti uope Osim knjievnopovijesnog, knjievnoestetskog i poetolokog znaenja, vrijednost Robinje kao dramskog teksta lei i u brojnim lirskim segmentima koji govore o vjernoj i samozatajnoj ljubavi

MARIN DRI-VIDRA MARIN DRI VIDRA roen je 1508. u Dubrovniku, a umro je 1567. u Veneciji. Najznaajniji je dubrovaki renesansni knjievnik. Bio je puanin i sveenik. U zrelim godinama planirao je urotu protiv dubrovake vlastele. Urota je otkrivena te je Dri zauvijek protjeran iz Republike. KOMEDIJE Najznaajniji je kao pisac renesansnih eruditnih (uenih) komedija. Najizvoeniji renesansni komediograf, djela izvoena za vrijeme njegova ivota. U svojim komedijama on je analitiar dubrovakog drutvenog ivota u 16.st., psiholog i vrstan dramatiar koji vjeto gradi zaplete. Teme komedija: uitak, ljubav, mladost, renesansni hedonizam i vrline snalaljivih sluga(puanina): inteligentni,spretni, snalaljivi. Upravljaju sudbinama gospodara. VLADAVINA SPOSOBNIH BEZ OBZIRA NA PORIJEKLO. DUNDO MAROJE ( rod: drama, vrsta: komedija) Tema: Sukob generacija (starost i mladosti), pohlepa za novcem, vladavina sposobnih. Ideja: Kako si u ivotu uini, tako e ti i biti! Mjesto radnje: Rim, Vrijeme radnje: 16.st. - pisano na dubrovakom narodnom jeziku - pojavljuje se i talijanski dijalozi i monolozi. Na poetku djela pisac se slui ekspozicijom uvodi nas u djelo dajui mjesto, vrijeme radnje i likove. Kompozicija: - 2 prologa - 5 inova - inovi se sastoje od prizora Za glasnogovornika svojih ideja Dri je izabrao lik sluge Pometa Pomet je jedini ovjek nazbilj, mudri sluga pozvan da svojom vjetinom usmjerava tue sudbine i u svijet vrati sklad i prirodni poredak. DUNDO MAROJE : Sadraj Dundo Maroje je saznao da Maro nije poao u Firencu da izui zanat za trgovca, nego da je otiao u Rim i da tamo troi novce koje mu je dao. Sinu dao 5000 dukata. Zajedno sa svojim slugom Bokilom ide u Rim pronai sina. U Rimu se susreu s Tripetom Kotoraninom, jednim najencom koji ivi u Rimu. Uspostavlja se da zna i za Mara. Na njegovu preporuku Maroje i Bokilo uzimaju prenoite u votariji preko puta stana prve kortiane od Rima Laure na iju milost Maro troi oeve dukate. Za Laurom je lud i Ugo Tudeak, njemaki plemi.

 Njegov sluga, Pomet Trpeza, sredinji je lik komedije. Inteligentan je i

snalaljiv. Hedonist i velika izjelica. Poznavalac ljudi i vjertouz, kako sam sebe naziva. Pomet nastoji za svog gospodara pridobiti Laurinu milost.To radi samo radi sebe, kako bi se mogao nesmetano predati uivanju u jelu i piu. Pomet je u vjenoj borbi sa suparnicima Marom i njegovom slugom Popivom On eka pravu priliku da bi se iskoristila fortuna U Rim se uputila i Marova zarunica Pera. Ve 3 godine nije od Mara dobila pismo. Sa roakom Divom, preobuena u momka, krenula u Rim 1.susret Mara i Dunda Maroja: Maro je pred Laurinom kuom . Razmee se sa trojicom prijatelja. Mara napada bijesni otac koji ga je cijelo vrijeme gledao s votarije.Dundo Maroje trai od sina dukate.Maro se pravi da ne pozna oca. Razbjenjeli otac ide na sina s noem Straari odvode Dunda Maroja u tamnicu.Tu se nalazi i Pomet.Iskoritava fortunu.oslobaa Dunda Maroja.Iskoritava priliku da nagovori nasmrt preplaenog Bokila da pred Popivom i Laurom slae kako je Marov otac zapravo doao na protenje.Oajni Maro proklinje i dukate i oca koji vee ljubi dinara neg sina Petrunjela saznaje da je Maro ve tri godine zaruen i da mu je zarunica u Rimu. Prvom prilikom Petrunjela e to prenijeti svojoj gazdarici 2. susret :Susreu se Dundo Maroje i Maro Maro glumi uzornog sina i savjesnog trgovca Uvjerava oca da je pred votarijom napao nekoga tko mu je slian U toj svoj skruenosti pita oca nosi li mu kakvo pismo od zarunice No stari se Dundo Maroje pokazao lukavijim Lae da je doao na protenje i da je donio sa sobom zlato.Tako stari Maroje uspijeva nadmudriti sina i doepati se njegove robe 3. susret oca i sina.Maro trai od oca da mu vrati kljueve od magazina. Dundo Maroje se pravi da ne poznaje sina.Potpuna je pobjeda Pometove vjetine da upravlja slijepom fortunom.Odjeven na plemiku, u barunu, s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri da joj u zamjenu za izgubljene tri tisue dukata ponudi svog Tudeka Peti in je ostao nedovren, ali ga je izvrsno dopunio Mihovil Kombol - Pomet dobiva Petrunjelu - Ugo tudeak Lauru. - Dundo Maroje e platiti sinove dugove. - Maro se pokajniki vraa zarunici Peri kojoj je tetka ostavila bogato nasljedstvo. Marin Dri

NOVELA OD STANCA

Novela od Stanca u prijevodu znai ala koja je uinjenja Stancu. To je farsa ili pokladna igra prvi put prikazana 1550. godine na svadbi Martolice Zamanjia. Sva se radnja odvija u jednom inu koji je podijeljen na 7 prizora. Pisana je dvanaestercima.

 Vulgarni humor: STANAC "Kozle mi! Bog te ubio! Jeli tko? Pomaga'! Teme: kontrast izmeu objesne mladosti i konzervativne starosti, lakovjernost. Stanac dolazi u Dubrovnik da bi trgovao. Nitko ga ne eli primiti na poinak te sjeda uz fontanu na gradskome trgu. Dubrovaki mladii Vlaho, ivo i Miho u toj karnevalskoj noi ele se naaliti sa Stancem. Dok Vlaho i Miho promatraju skriveni, Divo prilazi k Stancu i pita ga, glumei priprostog seljaka, to tu radi tako usamljen. Stanac se ali to ga nitko ne eli primiti na noenje.Smjestio se na trgu. Divo mu se predstavlja kao Sedmi Mu Dugi Nos, trgovac iz Gacka. Divo mu govori kako su ga vile pomladile. Stanac ima elju pomladiti se zbog toga to kod kue ima mladu enu (Miona). Divo je muljao da je isto kao Stanac doao u Dubrovnik na pazarenje i isto tako ga nitko nije htio primiti na noenje. Tijekom noi dole su mu vile i dale mu zlatnu jabuku i vodu mudrosti. Potom su ga vile, Perlica, Kitica, Pavica i Propumantica odvele u svoje dvore gdje su ga tijekom noi pogostile, a ujutro se pomladio. Rekao je Stancu da eka budan i vile e doi pomladiti ga. Mladii susreu makare te ih zamole da odglume vile. Vile dolaze k Stancu i obraaju mu se. Vile su se poele poigravati sa Stancem , beru bilje za svoju aroliju i govore da e ga pretvoriti u pticu, magarca, buhu ili udovite: Stancu odsijeku bradu i namau mu lice mau, a kozle mu ukradu zajedno sa sirom i maslacom i ostave mu novca koliko je taj ukradeni teret vrijedio. Nakon to svi pobjegnu, Stanac shvaa da je prevaren i poinje panino vikati da uhvate varalice. STANAC: Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga'? Prem ti sam luak bio! Nije ovo bez vraga! Bijedan se pomladio - ostrigoe bradu! Haram'je tko bi mnio da su u ovomem gradu?! Kozle mi uhiti! Je li tko? Dri ga! A, brate, uje ti? Poteci, stigni ga! Kraj.

SKUP

Marin Dri

"Skup" je komedija u pet inova, a sauvana je u obliku bez zavretka. Prozno djelo, narodni dubrovaki jezik. Obrauje motiv krca, a inspirirana je Plautom to je navedeno u prologu. Teme: pretjerana krtost,odnos prema materijalnim dobrima, ljubavi, kao i odnos izmeu starosti i mladosti.

Sama se radnja zbiva u rasponu od dva dana, tj. odreuje je skrivanje, nestanak i ponovni pronalazak Skupovog blaga, odnosno sklapanje, raskidanje i ponovno sklapanje zaruka keri Andrijane. Sadraj joj ve u prologu otkriva satir: "Starac e njeki bit koji je naao tezoro u muncjeli i skrio ga u neki ormar pod ognjite taji da ga je naao. Ima jedihnu ker, prije hoe ker ne udat nego joj dati od tezora nesto za priju. Satir mitsko bie koje ivi u umi, predstavlja Njarnjase, glumaku druinu koja e igrati predstavu. SADRAJ Skup je pronaao blago u zemljanoj posudi, i u njoj je i dalje uva, iako ivi u krajnjoj oskudici koju trpi i njegova ki Andrijana. Neprestano razmilja gdje da ga sakrije i kako da se ponaa da ne bi privukao panju moguih lopova koje vidi u svima koji ga okruuju, pa ak i u najblioj rodbini i posluzi. U Andrijanu je zaljubljen mladi Kamilo, kojemu majka ne odobrava enidbu bez miraza. Skup se pak eli rijeiti djevojke koja se, po tadanjem obiaju, ne moe udati bez miraza. Bez miraza ju pristaje uzeti Kamilov stari ujak Zlati Kum. Kamilo se boji da e se Andrijana udati za Zlatoga Kuma, pa na nagovor sluge Munua glumi smrtnu bolest. Skup, u pripremama za kerino vjenanje, sakriva blago u grob u crkvi, no prati ga Munuo koji krade blago. Munuo je zaljubljen u Divinu sluavku Grubu, koju prosi Zlati Kum koji je odustao od vjenanja kad je vidio Skupovu mahnitost. Skup trai svoje blago, a Kamilo eli Skupu otkriti da su se on i Andrijana zaruili pa mu govori da je njegovo blago, tj. njegova ki, njegova. Skup misli da Kamilo govori o zlatnicima pa ga optuuje za kradu. U meuvremenu Munua otkriva Kamilov prijatelj Pjeric, i dovodi ga pred Kamila, Skupa, Diva i Zlatnoga Kuma. Tu zavrava sauvani tekst komedije. Nije teko naslutiti da svatko dobiva sto eli: Kamilo Andrijanu, Munuo Grubu, a Skup svoju posudu sa zlatom. Skupova krtost: "Poeli mi se su persone javljat koje me prije i ne znahu; dobitam da su stogod uzaznali. ta e, zlatu se svijet klanja. Ma ja da negam i ne imam vode, ubog sam ko u!" ANDRIJANA i KAMILO su olienje ljubavi koja na kraju uvijek pobjeuje. Sluavke VARIVA i GRUBA predstavljaju sukob izmeu starih i mladih. MUNUO je primjer lukavog sluge koji, pomaui svom gospodaru, vrlo esto preuzima konce raspleta u svoje ruke.

Marin Dri Tirena Prema vrsti je pastoralno-idilina drama, pastirska igra (pastorala) u 5 inova, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima

Radnja se odvija u Dubrovniku, u prirodi umi. Djelo zapoinje razgovorom Obrada i Vueta Obrad opisuje svoj grad, a Vueta govori kako se Dubrovnik obogatio trgovinom, velia mornaricu, spominje Turke. Vueta opisuje Dria, govori kako je proao svijet i vidio uda, a ne sjedio doma. Spominje dubrovaku rijeku Omblu, koja je u Drievo doba smatrana mjestom gdje se skupljaju vile i muze koje su nadahnjivale pjesnika. Spominje Doru Dria i ika Menetia,te ih hvali. Pastiri se zaljubljuju u Tirenu. Jedan od njih je Ljubmir koji se pokuao ubiti, no vila skrivena iza grmlja pokuava ga odgovoriti, ispada mu oruje, a ona se pojavljuje ispred njega On je namjerava ugrabiti no ona bjei, a on polazi za njom. Vila razgovara s Miljenkom koji je takoer zaljubljen u nju.Nakon razgovora odlazi, a dolazi Radat Miljenko mu govori o vili. Potom Miljenka zove njegova majka Stojna, ali se odaziva Radat govorei da Miljenko ljubuje s vilom. Miljenko se pojavljuje govrei majci da se promjenio i da se zaljubio. Njegovoj se majci ne svia to to joj je sin zaljubljen u vilu. Ona smatra da je za njega obina seoska djevojka. Radat se takoer zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragi Miljenko se pojavljuje govrei majci da se promjenio i da se zaljubio. Njegovoj se majci ne svia to to joj je sin zaljubljen u vilu. Ona smatra da je za njega obina seoska djevojka. Radat se takoer zaljubljuje u Tirenu, kao i Dragi Tirena i Ljubmir su sretno ivjeli do kraja ivota.

MARKO MARULI POKLAD I KORIZMA

rodio se 18. kolovoza 1450. u Splitu, a umro 5. sijenja 1524. u istom gradu hrvatski pjesnik i prozaist u Splitu je zavrio humanistiku kolu, no ne zna se gdje je studirao, moda u Padovi pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivi golem i utjecajan opus brojna djela na latinskom jeziku obuhvaaju duhovne pjesme, poslanice, elegije, himne i epigrame

u svojim pisanjima sluio se i glagoljicom pisao je na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku, ostvarivi golem i utjecajan opus brojna djela na latinskom jeziku obuhvaaju duhovne pjesme, poslanice, elegije, himne i epigrame u svojim pisanjima sluio se i glagoljicom jezik mu je splitska akavica s umjerenim staroslavizmima i tokavizmima kao hrvatski humanist nastojao je uskladiti antiku mudrost i poetiku s kranskom duhovnou bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima protiv Turaka pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zrae hrvatskim rodoljubljem Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija Marulia se naziva ocem hrvatske knjievnosti, uenim pjesnikom biografiju mu je napisao Frano Boievi Natalis nazvana je ivot Marka Marulia iz Splita MARULIEVA DJELA Judita Molitva suprotiva Turkom Divici Mariji Od uskarsa Isusova Poklad i Korizma POKLAD I KORIZMA Poklad razdoblje od Bogojavljenja do Pepelnice u kojemu se veselilo, prireivalo zabave i gozbe Korizma razdoblje koje slijedi neposredno nakon Poklada, a traje etrdeset dana. To je vrijeme priprave za muku i Uskrs Kristov, ispunjeno postom i molitvom Metafora: cijela pjesma predstavlja preneseno znaenje. Korizmu predstavljaju fratri, a oni protiv kojih se fratri bore predstavljaju poklade. Fratri, odnosno korizma, zalau se za odricanje i post, dok ovi drugi predstavljaju gozbe, zabave, tj. neumjerenost u jelu i piu. Marko Maruli JUDITA Judita napisana 1501., tiskana 1521. Knjiga o Juditi nastala izmeu 100. i 50.g.pr.Kr. Najstariji sauvani tekst je grki prijevod, a original je napisan hebrejski ili aramejski (Vulgata) Maruli radi prema Vulgati Ep od 6 libara (pjevanja) Narodni jezik, splitska akavtina

 Govori o udovici Juditi koja spaava svoj narod ubivi Nabukodonozorovog vojskovou Holoferna 1.pjevanje - Holoferno polazi u ime vladara Nabukodonozora osvojiti cijeli svijet - 2.pjevanje - Holofernova vojska okrutno ubija, pali gradove i osvaja nova podruja. - U Jeruzalemu vlada straan strah. - Akior govori Holofernu kako je opasno osvojiti grad koji uva Bog 3.pjevanje - Akiora protjeraju u Betuliju, Holoferno ga namjerava prisiliti na predaju. - Sveenici odlue priekati nekoliko dana, a onda predati grad. - Judita ih prekorava to Bogu daju rok za pomo 4.pjevanje Uz Boju pomo Judita postaje prelijepa ena. Odlazi u Holofernov tabor. Govori mu da zna kako e osvojiti Betuliju bez rtava. Holoferno je oduevljen njezinom ljepotom

5.pjevanje - Holoferno poziva Juditu na veeru, on se opija, a ona ga ubija odsijee mu glavu. - Nakon toga se vraa u Betuliju 6.pjevanje - Ujutro Betuljani stavljaju Holofernovu glavu na tvravu, napadaju i poraze Holofernovu vojsku. - Judita je ivjela 105 g. - Puk je 7 dana za njom plakao veliajui njezinu pobonost i hrabrost Stih je dvostruko rimovani dvanaesterac poslanica Balistriliu kratak sadraj biblijske pripovijesti kratak sadraj svakog pjevanja komentari pojedinim stihovima u Juditi invokacija i explicit red dogaanja kao u Vulgati daje sliku svoga vremena (krajolik i okoli Marulova zaviaja, vojska podsjea na ugarsko hrvatsku konjicu, Judita renesansna ena) Jezik:

-romanski elementi -grecizmi: drom (umjesto drum), faeli hora (<chra; zemlja) -turcizmi: biag (bode), farizi (konji) Maruli pie po obiaju naih zainjavac, i joe po onih starih poet (<phkelos; zavoj),

zakonu

zainjavci domai pjesnici; po uzoru na njih pripovijest pretoena u stihove stare poete klasini pjesnici (Vergilije, Homer) Pouka: Maruli ovim epom poruuje svojim sugraanima da se samo vjerom i hrabrou mogu suprostaviti monoj turskoj sili koja im prijeti i za koju se ini da je nepobjediva. Vjera i hrabrost vrline kojima i pojedinac moe pobijediti nadmonog neprijatelj Judita, biblijska junakinja, postaje u ovom djelu hrvatskom metaforom ujedinjenja i vjere i hrabrosti.

Dore Dri Hrvatski je renesansni pjesnik stvaralatvom u 15.stoljeu ugledni dubrovaki puanin Zavrio je humanistiku kolu u Dubrovniku, a potom studirao pravo u Italiji 1487. postao sveenikom

Napisao temelj hrvastkog jezicnog izraza Humanistiki poeci blagotvorno utjecali na pjesniku dikciju Usporeduju i povezuju sa ikom Menetiem Velika popularnost u Dubrovniku Forma Dvostruko romovani dvanaesterac dubrovakog tipa Grem si, grem, | gdigodir || misal mi | pozae Neke su pjesme u jedanaestercu i etrnaestercu (utjecaj talijanskog aleksandrinca, ali i petnaestercu (utjecaj bizantinca). u akrostisima ne zapisuje imena ena nego svoje ime ili pak uzdahe Pjesme su uglavnom kratke i izjavne/dijaloke

 Tematika Dri je melankolian i povuen, kontemplativan, bez agresivna pristupa ljubavi Tematika je uglavnom petrarkistiki konvencionalna javljaju se i pjesme "enskog glasa" Drama pastirska ekloga Radmio i Ljubmir prvo hrvatsko dramsko djelo svjetovnog karaktera U drami se govori o dvama pastirima kao kontrastima razliitog poimanja ljubavi Grem si, grem ljubavna elegina pjesma tunog tona ima specifinu kompoziciju u pjesmi je prisutan akrostih esterostih ili sestina Rima: parna, (a-a, b-b, c-c) Pjesma govori o odlasku na mjesto gdje e pronai drutveni mir radi nesretne ljubavi, no ne nalazi ga pa eli umrijeti. - ljubavna elegina pjesma tunog tona - ima specifinu kompoziciju- ponavljanjem stihova izraava svoju elju za odlaskom na mjesto gdje e pronai duevni mir radi nesretne ljubavi, no ne nalazi ga pa eli umrijeti - u pjesmi je prisutan akrostih u kojem pjesnik GIORETA ispisuje svoje ime - Akrostih (gr. akro= krajnji, gornji; stih=red, redak u pjesmi) je u knjievnosti pjesma ili pjesmica u kojoj poetna slova stihova itana odozgo prema dolje daju neku rije. To je najee rije koja oznaava temu pjesme, autora ili osobu kojoj je pjesma namijenjena - esterostih ili sestina - Rima: parna, (a-a, b-b, c-c)

petar

h ektorovi

RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE Petar Hektorovi roen je 1487. na Hvaru. Doivio je bunu puana (1510. 1514.) Svoj bijeg pred Turcima u Italiju 1539. opisao je u poslanici Nikoli Naljekoviu. Graditelj je dvorca-utvrde na Tvrdalju. Njegova nezakonita kerka zvala se Lukrecija. U njegovim djelima kranstvo je trajno prisutno.

 Umro je 13. oujka 1572. godine Njegovo najpoznatije djelo je Ribanje i ribarsko prigovaranje. Ribanje i ribarsko prigovaranje dovreno je 14. sijenja 1556. godine, a objavljeno je 1568. u Veneciji. Vrsno je pjesniko djelo, ribarska ekloga, putopis, a ujedno i pjesnika poslanica u tri dijela koju je posvetio svom prijatelju hvarskom vlastelinu Jeronimu Bartueviu. Opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Braa i olte, put na kojem su ga pratili i pravili mu drutvo hvarski ribari Paskoje Debelja i Nikola Zet. Prvo je svjetovno, realistino putopisno djelo hrvatske knjievnosti (1684 retka). Hektorovievi su ribari naprotiv ljudi dostojni hvali zaradi kriposti i svake mudrosti. Paskoj je za njega ovjek dobar i pravi, no ne manje hvale zasluuje i drugi njegov pratilac mladi i gizdavi Nikola Zet. Obojica su bili pravedni i pametni, a to su vrline koje je Hektorovi je najvie cijenio. I Paskoj i Nikola su u Ribanju odani gospodaru i spremni na neogranienu podlonost. Sadraj: Prvi dan Hektorovi pie prijatelju Bartueviu da je odluio provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskojem i Nikolom, uzevi sa sobom sav ribarski pribor. Ulovili su mnogo riba i jednog velikog zubaca. Nakon toga krenuli su prema obali da bi skuhali ruak i na putu su priali narodne pitalice. Na obali su skuhali ruak te su pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevala Hektoroviu jednu narodnu poasnicu. Drugi dan Dok su drugo jutro brodarili, Paskoje je zapjevao narodnu pjesmu ''Kraljevi Marko i brat mu Andrija'', a za njim Nikola pjesmu ''Kada mi se Radoslave..., koje je Hektorovi zapisao. Kmetovi su u dva glasa zapjevali pjesmu ''I klie devojka''. Predveer su otili do Neujma gdje je neko vrijeme ivio Maruli. Hektorovi je hvalio starog pjesnika i grad Split. Naveer su se jo zabavljali narodnim pitalicama. Trei dan Na moru su susreli nekog Hektorovievog znanca s drutvom i u razgovoru su spomenuli kulu Tvrdalj. Kad su se rastali, uz veslanje su nastavili priati stare prie koje je Hektorovi zapisivao. Predveer su uli u jednu uvalu u kojoj su, nakon veere, nastavili pjevati i priati prie.

 Hektorovi je, sjedei uz obalu, razmiljao kako postoji mnogo siromanih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga je zahvalio kmetovima te krenuo kui i zaelio da doivi jo takvih dana. U djelu su zapisane: DVIJE BUGARTICE: 1. Kraljevi Marko i brat mu Andrija - prva zapisana narodna pjesma 2. O Radovanu Siverincu

BALADESKNA PJESMA: I klie devojka. POASNICE: Na gospodin pojen jizdi, Majka mu je lipo ime dila i Lipo ti je, brajo, pogledati.

MARKO MARULI: Susana SUSANA To je narativna poema. Stih je dvostruko rimovani izosilabini dvanaesterac, srodan starom francuskom aleksandrincu. Rime se prenose s kraja para dvanaesteraca u sredinu sljedeeg para. Strofa se nadovezuje na strofu. Obrauje priu o babilonskoj idovki Suzani ije ime zapravo znai ljiljan. Kratak sadraj Suzana je lijepa mlada ena udana za Joakima. Dva starca promatraju Suzanu kako ee svojim vrtom, te poele da im se poda gledajui je. Priaju o poudi za njom i odlue je ucjeniti. Sretnu je te joj govore kako e je oklevetati pred svima kako je na njihove oi bila s nekim mladiem, ako im se ne poda.

Ona na to ne pristane i oni je oklevetaju.

Bude osuena i vode je na kamenovanje. Mladi Daniel koji je optuen za preljub s njom je spaava i govori da je nevin od te krvi. Mladi ispituje jednog pa drugog starca o mjestu preljuba, a oni daju razliite odgovore. Jedan govori da se to dogodilo pod borom, a drugi pod trenjom.

Starci su tako razotkriveni i sami osueni na smrt. Motivi koji se pojavljuju Naljepi dio Susane je opis njezina vrta gdje su je starci ugledali nizanjem cvijea i stabala: Kletva staraca od strane mladia koji je lano optuen: La ova, haj stare neisti, k tome se osnova da tebe prosvisti, na glavi t e sisti i k zemlji te pogubiti. Veselje kad su oslobodili Suzanu: Svak se veseljae, tiho se vezosmo, kraj se zelenjae, u porat dojdosmo. Zdravi se svedosmo, jure poinimo. Razotkrivene starce odvode: Tako razbojnici oni dva gredihu, idovski vojnici kada jih vedihu, kih obisit htihu, gone iz grada van . Na kraju se spominje kako je velik grijeh udnja za tuom enom: Zakon bo ne veli da tko ene ine ner svoje poeli, jer tim grihom gine. I gdi tance vodi, dale se ukloni, i kad mimo hodi, oi s nje otkloni. MIKA PELEGRINOVI JEUPKA HRVATSKA RENESANSA Javlja se 15. i 16. st. Plodno tlo za njezin razvoj priredili su hrvatski latinisti koji su u svojim djelima oivljavali interes za antiku knjievnost

 Razvoj knjievnosti osobito u priobalnom podruju zbog gospodarske razvijenosti i blizine Italije Renesansna sredita su: Split, Zadar, ibenik, Hvar, Dubrovnik Razvoj knjievnosti na narodnom jeziku Velia se ljepota ene Od knjievnih su vrsta razvijene: lirske pjesme (petrarkistika lirika), karnevalske pjesme maskerate, satirine pjesme, religiozne pjesme; epovi (biblijsko religiozni i povijesni epovi; roman (nastaje prvi roman u starijoj hrvatskoj knjievnosti); komedije (uene ili eruditne komedije); drame; crkvena prikazanja MIKA PELEGRINOVI Rodio se na otoku Hvaru U rodnom mjestu je zavrio humanistiku koli, a u Padovi je studirao pravo Obavljao je javne poslove na Koruli i u Zadru Umro je 26. prosinca 1562. g. u Zadru STVARALATVO Pelegrinoviev knjievni rad danas je slabo poznat. Sigurno je 1527. g. sastavio zbornik pokladnih pjesama Jeupka , a sauvana je i poslanica dubrovakom pjesniku Sabu Bobaljeviu iz 1556. JEUPKA( LJUPKA) Ijupka je ikavski oblik rijei Jeupka nastala iz talijanske inaice za imenicu koja oznaava Egipanku. Oznaava Romkinju, prema vjerovanjuz da Romi potjeu iz Egipta Jeupka je cingarenski zbornik nastao pod utjecajem sibila, proroica koje su proricale sudbinu pojedinim osobama, stoga je Pelegrinovi nainio zbornik proroanstava za razliite ene 1556. Pelegrinovi objavljiva izmjenjeno i proireno djelo zajedno s posvetom u kojoj smatra da je djelo savreno U ovom izdanju se sadri uvod i 20 sria, ali nema 6. pjesme koju je vjerovatno znatno proirio te je ona zaivjela kao zasebna pjesma Pokladna pjesma koja se nastavlja na tradiciju talijanske cingareske Pisana je simetrinim osmercima akavskog tipa Prva, kraa inaica, imala je uvod i 6 maskerata, a pisana je po zakonima renesansne simetrije s uvodom od 60 stihova, a svaka maskerata je imala po 40 stihova, dakle, ukupno 300 stihova PAKA ROBINJA Puka drama Paka robinja vaan je dio puke knjievnosti grada Paga, a njezin se tekst i nain izvoenja prenosio s koljena na koljeno. Tekst Pake robinje prvi je puta objavljen listu Zora Dalmatinska, broj 20. iz 1846.

godine. To objavljivanje bilo je u sklopu prie o karnevalskim dogaajima u Pagu openito. Grad Pag jedini je grad u Hrvatskoj koji ima vlastitu puku dramu, kao nedjeljivi dio folklora i puke ostavtine. U pukoj drami Paka robinja su svi likovi mukarci Napisana je kombinacijom hrvatskog knjievnog jezika, tokavice i akavice Tematika je vezana uz posljedice Krbavske bitke To je atraktivno glazbeno scensko djelo nastalo kao kombinacija pastirske igre i puke drame Scenska postava: U dva pravilna, usporedna reda stoje Paani (obueni u tradicionalnu narodnu nonju) i Turci (obueni u ratne turske odore) Jedni i drugi u rukama imaju stilizirane drvene sjekirice Turci su s lijeve i desne strane Robinje, a naprijed su Paani, izmeu njih sjedi Robinja Glavni likovi su Robinja, Trgovac, uliman, i Derenin Lik robinje igra mukarac odjeven kao ena s obaveznom maramom na glavi. Uz njega tu je jo lik trgovca te trgoveve druine, stjegonoa, svira i niz likova inspiriranih dobom turske vladavine Tema je otkup zarobljene djevojke Radnja se odvija izmjeninim pjevanjem Trgovca (Paanin), Sulimana (turski trgovac) i Robinje Radnja je vrlo jednostavna: Trgovac pokuava otkupiti Robinju od Sulimana uz prepriku paana i turaka Kad je Trgovac uspije otkupit, Robinja shvati da je slobodna i pobjegne Kad je nae sluga Derenin svi zajedno zaigraju pako kolo "Paka Robinja" je prepuna tekstualnih nejasnoa i problema

U jednom od pjevanja Robinja kae: "... Pusta mladost moja ku mi svit obnosi Ku mi prodireju prokleti martulosi. Trgovac bogati, ti dobi dui raj, Otkupi Robinju od turskih uzeva..." No, u zavrnom prizoru, nakon bijega, Robinja kae: "...Ja san se prestraila, jer san mislila da ete me i vi odvesti u ropstvo kao i Turci...

 U Prvom obraanju Trgovcu Robinja ga moli da je otkupi, a potom, kada to on doista uini, ona bjei, a bijeg opravdavastrahom da e opet biti odvedena u ropstvo. Zatim u prvom dijelu drame redovito se spominju maevi "...Trgovac digne ma u ruke... Dok se u drugom spominje samo sjekirica "...Prijeti Trgovcu sikiricom, to Trgovac takoer sikiricom odbija...

To su pogreke nastale usmenim prenoenjem i naknadnim ubacivanjem posljednjeg prizora.

Vila Slovinka Klasini ep hrvatske knjievnosti, spjevan i objavljen poetkom 17. stoljea U Vili Slovinki prvi se put u hrvatskoj knjievnosti uestalo koriste soneti, odnosno zunopojke kako ih naziva Barakovi najosobniji dijelovi sp U mnogoemu ona je pjesnikova ispovijest u vezi s rodnim gradom jeva koji su za ovu prigodu izdvojeni iz cjeline i zasebno tiskani Vila Slovinka oito je napisana u slavu Zadra Vila Slovinka zapoinje posvetom ibenaninu Anjelu Justinijanoviu nakon koje se djelo organizira u trinaest pjevanja Svako pjevanje poinje skazanjem, kojim se najavljuje sadraj samog pjevanja Zavrava Pisnikovim povratkom u ibenik i opisom tuge zbog smrti slavnog ibenanina Frane Strioevia Barakovi rabi mnotvo gnomskih izraza, sentencija i narodnih mudrosti, produene poredbe, topose skromnosti i neizrecivosti POSVETA Pisnik se obraa Anjelu Justijanoviu, sveeniku kojemu predvia da e postati papa Iskazuje nezadovoljstvo time to Zadrani vie vole govoriti tuim nego svojim jezikom Prvo pjevanje Pisnik opisuje vili povijesne prilike u Zadru koji su sedam puta zauzimali Mleani Viline rijei zadaju devet rana Pisnikovu srcu Drugo pjevanje Poinje tualjkom o Zadru koji je okovan i u plau

 To je stanje nastalo dolaskom Mlaanina Sforce Palavicina Uskoro poinje ruiti kue, pa ak i crkvu, ne obazirui se na pla i oaj stanovnika Tree pjevanje Vila nastavlja pripovijedati o poetku rata kada je Zadar bio napadnut (Ciparski rat) Slijedi jadikovka i savjetovanje Zadru da se naorua etvrto pjevanje Vila napominje Pisniku da mu je otkrila sve to je smjela te ga sad savjetuje da bude odan, skroman te neka ne zavidi nikome Peto pjevanje Vile nakon vijeanja zapoinju ples Slijedi pohvalna pjesma Zadru koju su spjevale na gori esto pjevanje Potom opisuje svako slovo u imenu Zadra, pa tako slovom z u slovinskom jeziku poinje i rije zora Sedmo pjevanje Slovinka pripovijeda o Nembrotovu bratu Ninu koji sa svojom enom Savom odlazi u svijet da nau mjesto gdje e se nastaniti Bogovi darivaju Zadar Prekida se pria i Pisnik nastavlja razgovarati s Vilom, zanima ga kakva sudbina eka ibenik Osmo pjevanje Pisnik je u strahu zbog Vilina odlaska Putem kui susree poklisara (poslanika) iz Ostrovice koji je nosio pisma gospodi Deveto pjevanje Vila Pisniku pokae drugi svijet i sad vidi neto posve suprotno: prekrasne krajolike, mjesto gdje vladaju drugi zakoni Pisnik se vrati na Viline rijei koje ga podsjete da mora lutati sam ako eli saznati sudbinu grada ibenika Deseto pjevanje Pisnik susree Pustinjaka koji mu pripovijeda o ibeniku i njegovoj prolosti, kada je grad bio sretan i napredovao, a sad mu prijeti opasnost od grijeha koji u njemu vlada Jedanaesto pjevanje Pisnik pripovijeda kako je tri godine tajno ljubio, a onda odluio otii u pusto da ga zvijeri rastrgaju Dvanaesto pjevanje Pisnik je odluio zaploviti morem nadajui se da e pronai mir i utjehu Pisnik eli da mu poklisar opie pakao Trinaesto pjevanje Pjevanje zapoinje rijeima kako ovjek mora izvriti to je obeao, zato Pisnik otvara pismo koje je dobio od Osina na otoku Bulkanu