26. 04. 2013.

Ploe - Wikipedija

Ploe
Izvor: Wikipedija Ovo je glavno znaenje pojma Ploe. Za druga znaenja, pogledajte Ploe (razdvojba). Ploe su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovako-neretvanskoj upaniji.

Ploe

Sadraj
1 Gradska naselja 2 Ime grada 3 Zemljopisni poloaj 4 Povijest 4.1 Prvi spomen Ploa 4.2 Izgradnja eljeznice do Ploa 4.3 Izgradnja luke Ploe 4.4 Luka Ploe u planovima Treeg Reicha 4.5 Naseljavanje Ploa 4.6 Prvi obrisi grada 4.7 Ploe u Domovinskom ratu 5 Ploe danas 5.1 Grb grada 6 Ekonomija 7 Demografija 7.1 Popis 2001. 7.2 Popis 1991. 7.3 Kretanje broja stanovnika za grad Ploe bez prigradskih naselja 8 port i kultura 9 Znamenitosti 10 Poznate osobe 11 Vanjske poveznice 12 Izvori
Ploe su jedini grad u Hrvatskoj koji nema svoj grb

Ploanska riva sa crkvom Kraljice Neba i Zemlje u sreditu

Drava upanija Stanovnitvo (2001.) - ukupno Gradsko vijee

Hrvatska Dubrovako-neretvanska 10.834 stan.

Gradonaelnik Kreimir Veji - predsjednik Mate Dugandi - broj lanova 13

- koalicija HDZ i HSLS (6): Branka M ateljak, Ivan Pavlovi, Jozo deri, Tomislav Batur, Josip deri i Ante Vukovi - koalicija SDP, HNS i HSU (4): Ivo Karamati, Toni Zmijarevi, Ante opo i Stipe Dropuli - HSS (1): Zvonko Jerkovi - Nezavisne liste (2): Dino Dobo i M ate Dugandi

Gradska naselja

[uredi]

Ploe se sastoje od 9 mjesnih odbora: Baina Banja Crpala-Spilice-Gnjei Komin Perako Blato Plina Jezero Ploe Rogotin Stablina Staevica ari Struga

Gradska naselja

Baina, Banja, Crpala-Spilice-Gnjei, Komin, Perako Blato, Plina Jezero, Ploe , Rogotin, Stablina, Staevica, ari Struga

Ime grada

Potanski broj 20340 +385 (0)20 Pozivni broj Autooznaka Slubena stranica DU gradploce.ploce.hr (http://www.gradploce.ploce.hr)

[uredi]

Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Ploa (stariji kau: "Bija san u Ploi!" , a ne: "... u Ploama" ), to je i izvorno ime ovoga grada. Ime Ploa dato je vjerojatno zato to su stanovnici okolnih mjesta i prvi doseljenici vadili i suili svoje ribarske mree na podruju dananjeg grada ili po otoiu u sredini zaljeva koji ima izgled ravne ploe. Ploe imaju vrlo "bogatu" povijest promjena svog imena, prvo je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije promijenjeno ime u Aleksandrovo, po kralju Aleksandru I. Karaoreviu, to ime se odralo do II. svjetskog rata, i talijanske okupacije, kada Aleksandrovo postaje Porto Tolero (tal. luka za prekrcaj , a to je banalna istina, jer im je sluila za ukrcaj sirovina iz Bosne prema Italiji). Nakon kraja rata 1945. vraeno je izvorno ime, Ploa. Grad je od 1950.-54. godine, te od 1980.-90. nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunistikom politiaru, Slovencu Edvardu Kardelju. U meuvremenu od 1954.-80. prvi put se uvelo ime Ploe , dakle mnoina prvotnog naziva, koje se vraa u poecima osamostaljenja Republike Hrvatske, ve 22. studenoga 1990. godine [1]

Zemljovid

Zemljopisni poloaj

[uredi]

Grad Ploe se smjestio u dolini Neretve u prometnoj razmei zapadne i istone Europe. U okolici grada mogu se vidjeti Bainska jezera, ue rijeke Neretve, mnogobrojna brda i Jadransko more.

Ploe

Povijest

[uredi]

Ploe na zemljovidu Hrvatske Ploe

Prvi spomen Ploa [uredi]

hr.wikipedia.org/wiki/Ploe

1/4

26. 04. 2013.

Ploe - Wikipedija

Ploe se prvi put spominje 1387.godine u dokumentu Povijesnog arhiva u Dubrovniku. U dokumentu stoji da 6.11.1387. Matej sin Maroje Pripieva s otoka Koloepa sklapa ugovor sa Milom iz Novog Brda prema kojemu bi Matej trebao sa svojim brodom stii iz Dubrovnika u luku Ploe,pri uu Neretve (ad quedum locum dictum la Ploca que est in fluminis Narenti) te tamo ukrcati oko 600 komada sitne stoke i kopaca te manju koliinu drva. Povijesni arhiv takoer uva i dokument iz 1426. u kojem se Ploe spominje od strane Vijea umoljenih Dubrovake Republike.

Ploe na zemljovidu Dubrovako-neretvanske upanije

Izgradnja eljeznice do Ploa [uredi]

Ve u Austro-Ugarskoj su postojali planovi za izgradnju eljeznice do ua Neretve.1911. Zemaljski savjet BiH je poslao memorandum ministru Burianiu u kojem je traio izgradnju pruge Bugojno-Rama-Metkovi-Porto Tolero (tal.naziv za rt Vinjica koji se nalazi tik ispred luke Ploe), no zbog protivljenja Splita, koji je traio da se promet s Neretve alje na Split, planovi o izgradnji eljeznice su propali. Godine 1922. su bila gotova tri projekta za izgradnju eljeznice Vinkovci-Sarajevoue Neretve, no ponovo dolazi do pobune Splita i Dubrovnika koji su smatrali da e izgubiti svoj utjecaj i veliki dio prometa prema BiH. Tek je 1933. godine na zahtjev Generaltaba vojske, Ministarstvo vojske i mornarice prihvatilo taj prijedlog, pa je 1937.poela izgradnja eljeznice od Metkovia do Ploa. eljeznica je dovrena 1942. godine.

Izgradnja luke Ploe [uredi]

Prva ispitivanja na prostorima luke Aleksandrovo (Ploe) izvrena su ve 1923. Njih su izvrili sarajevski graevinari koji su ispitivali teren za izgradnju eljeznice. Mnogi tadanji politiari su smatrali da je izgradnja luke na mjestu dananje luke Ploe budalatina, zbog velikih trokova ruenja brda Zminjac, i zbog toga to su smatrali da Neretva svojim muljem zakopava mjesto koje je bilo predvieno za izgradnju luke. U isto doba, Jugoslavija je bila u gospodarskoj krizi, a struni ljudi i politiari u Bosni su tvrdili da je ue Neretve najpogodnije za gradnju luke za BiH. 1939. godina poinju stvarni radovi na izgradnji luke Ploe,a autor prvih nacrta za izgradnju luke Ploe bio je Ukrajinac iz Kijeva Boris Karakoz.
eljezniki kolodvor

Luka Ploe u planovima Treeg Reicha [uredi]

U ratnom periodu na izgradnji luke sudjelovala je Njemaka organizacija. Iako je luka u podjeli teritorija pripala Italiji, u Bonnu u Njemakoj su pronaeni dokumenti iz kojih se moe vidjeti da su okupacijske snage planirale rekonstrukciju luke, tako da pomorskim putem mogu izvoziti ugljen, boksit i druge sirovine iz NDH. Partizanske snage su ih cijelo to vrijeme onemoguavale, potapajui glibodere i onesposobljavajui ostalu tehniku.

Naseljavanje Ploa [uredi]

Luka Ploe

Ploe se poinje naseljavati odmah po zavretku II. svj. rata kada je trebalo radnika, ali i strunih ljudi za obnavljanje eljeznice i luke, te osiguravanje sigurnog pomorskog-plovnog puta. Ubrzo su se u Ploe poeli doseljavati struni dizaliari(iz Rijeke i Suaka), doktori, potari, vojni djelatnici i drugi. Prvi doseljenici su najee bili iz okolnih mjesta (posebice Bainaca koji su nakon povratka iz izbjeglitva u El Shattu u Egiptu zatekli razorene kue, ali i iz drugih mjesta) i Dalmatinske Zagore. Prvi Ploani su ivjeli u barakama na Crnoj rijeci i u barakama uz Pekin dolac u gornjem djelu grada. Na Crnoj rijeci bile su smjetene razne ustanove, predstavnici vlasti, razne slube, trgovina, gostionica itd., dok se u gornjem dijelu grada nalazila pekara, crkva i kola.

Prvi obrisi grada [uredi]

1.svibnja 1950. Ploe po prvi put mjenjaju naziv u Kardeljevo te e pod tim imenom ostati do 1954. Ponovno mjenjanje imena se dogodilo 1980. te je ono zadrano do 1990. U Ploama 1950-tih poinje zavravanje kamenih zgrada na Prinici i u Rogotinskoj ulici, ali i zavravanje vojnih objekata. 50-tih godina na Crnoj rijeci otvoreno je i prvo kino Prinica i prva razglasna stanica. Krajem 50-tih poinje znatnije doseljavanje stanovnika iz BiH, a 1965 Ploa dolazi Jadranska magistrala i cesta iz Mostara, a 1966 u promet je puten normalan kolosjek eljeznike pruge Sarajevo-Ploe, a s tim prometnim potencijalima grad se znatnije poeo iriti zajedno s lukom.

Ploe u Domovinskom ratu [uredi]

Tijekom Domovinskog rata u Ploama nije bilo veih granatiranja, izuzevi uspjeno granatiranje skladita tvrtke Interped i nekih lukih skladita i neuspjeno granatiranje ratne bolnice. U noi izmeu 14. i 15.9.1991 u Ploama i uoj okolici je izvrena vojno-redarstvena operacija "Zelena tabla - Male Bare" kojom su zauzeti objekti JNA te je zapljenjena velika koliina naoruanja i municije. Tijekom te akcije dolo je i do prve pomorske bitke gdje su se sa Hrvatske strane dva tegljaa, plovna luka dizalica, trajekt i dva manja broda suprostavili nadmonijoj, profesijinalnoj Jugoslavenskoj ratnoj mornarici. U akciji je smrtno stradao jedan hrvatski vojnik. Ploani su osim operacije "Zelena tabla - Male Bare", sudjelovali i borili se i na drugim bojitima diljem Hrvatske, a neki su naalost poloili ivote za slobodnu Hrvatsku.

Ploe danas

[uredi]

Ploe su danas mali moderni luki gradi na uu Neretve u Dalmaciji u Dubrovako-neretvanskoj upaniji. U Ploama ivi neto vie od 6500, u iroj okolici oko 11000 stanovnika, veinom Hrvata i oko 9% pripadnika drugih nacionalnosti. Podruje grada obuhvaa i naselja: Baina, Banja, Komin, Ploe (Stablina, Birina i ue gradsko podruje), Perako Blato, Plina Jezero, Rogotin, Staevica i ari Struga,a na elu grada je gradonaelnik zajedno s Gradskim poglavarstvom i Gradskim vijeem.

Grb grada [uredi]

Grad Ploe organizirao je natjeaj za izradu likovnog rjeenja grba i zastave grada u ljeto 2003. godine, ali tada nisu usvojeni nikakvi simboli. Novo povjerenstvo za izbor simbola osnovano je u srpnju 2007. godine i objavljen je novi natjeaj u oujku 2008. godine. U oujku 2009. grad je objavio prijedlog za javnu raspravu.[2] Javna rasprava o predloenom grbu bila je otvorena do 15. travnja 2009. ali do danas grb nije slubeno usvojen, te su Ploe jedini grad u Hrvatskoj koji nema svoj slubeni grb.

Ekonomija

[uredi]

hr.wikipedia.org/wiki/Ploe

2/4

26. 04. 2013.

Ploe - Wikipedija

Okosnica ekonomije grada Ploa je teretna morska luka, druga po koliini prekrcaja u Republici Hrvatskoj oko (4.5 mil t 2010.. Za luku se vee velik broj srodnih djelatnosti: pediterskih, skladitarskih, prijevoznih, logistikih i td., dok turizam za razliku od ostalih primorskih gradova RH nema osobitog znaaja. Uvjeti za razvoj turizma postoje, zbog blizine ua Neretve i Bainskih jezera. Ploe se nalaze na delti Neretve koja je vema povoljna za lov (ptice) , ribolov i poljoprivredu, u kojoj prednjae agrumi, a potom i drugo voe (lubenice, ljive...) i povre (rajice). Industrija koja je nekad bila jedna od najjaih meu primorskim gradovima je gotovo iezla, a sa dosta smanjenim kapacitetom u odnosu na 1991. proizvode se brtvene obloge. oekuje se da e grad svoju budunost pronai u razvoju svog prometnog poloaja kojem e znaajno doprinjeti skora izgradnja Jadransko-Jonskog i paneuropskog koridora 5c, ije e se vorite nalaziti u neposrednoj blizini grada.

Demografija
Popis 2001. [uredi]

[uredi]

U Ploama prema popisu stanovnitva iz 2001. godine u 9 gradskih naselja obitava 10.834 stanovnika, dok u samom gradu Ploe obitava 6.537 stanovnika[3]. Apsolutno veinsko stanovnitvo su Hrvati. Stanovnici drugih nacionalnosti (Srbi, Bonjaci, Albanci, idovi ...), iji je ukupni udio manji od 3%, mahom su doselili zbog zapoljavanja u Luci ili zbog slube u vojarni JNA od 1945.-1991.

Popis 1991. [uredi]

Podrobniji lanak o temi: Dodatak:Popis stanovnitva u Hrvatskoj 1991.: Ploe

Kretanje broja stanovnika za grad Ploe bez prigradskih naselja [uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]

Luka Ploe

port i kultura

[uredi]

Ovaj lanak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)

Tekst lanka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predloak.

U Ploama je ve 1959. osnovan prvi ploanski klub NK Jadran,a nakon toga dolazi do osnivanja koarkog kluba Ploe,malonogometnog Porto Tolero,ragbi kluba Ploe, karatakog klubaPloe i drugih.Za sportae rekreativce u Ploama postoji C Movara nakojem se nalaze malonogometni,koarkaki tereni te boalite,a 1976. zapoeli su radovi na sporstkoj dvorani koja je zavrena nakon desetak godina.Danas sportska dvorana ima dva terana,kuglanu,drutvene prostorije, itd. Poetkom kulture u Ploama moe se uzeti 1953. godina kada je osnovano KUD Ploe,a 1961. osnovana je najvanija kulturna organizacija u Ploama Narodno sveuilte,pri kojemu su djelovali knjinica,itaonica itd.,a od 1968. Narodno sveuilte djeluje u starom asnikom domu.U Ploama od 1970. djeluje Gradska limena glzba,od 1981. klapa Luka,Likovna radionica od 1970.,kazalina grupa Mariani od 1991.,a najstarija graanska udruga je Radio klub 9A1CDG osnovan 1968. Sa prosvjetnim radom u Ploama se je poelo 1947. kada je otvorena Osnovna kola Vladimira Nazora u Grakoj ulici,a 1953. se u te prostorije prikljuuje i kola uenika u privredi,a 1954 i Gimnazija.Iz takvih neadekvatnih uvjeta uvjeta prvi su se iselili osnovnokolci koji su 1971. premjeteni u zgradu koja je tada bila sagraena po najviim standardima,a kasnije su se i srednjokolci premjestili u novu zgradu kole. Slina je sudbina bila i sa vrtiem koji je osnovan 1959. te je sve do 1979.djelovao u neadekvatnim uvjetima.1979 otvorena je nova zgrada vrtia u blizini C Movara. Od 1968. u Ploama postoji i Osnovna glazbena kola.*

Znamenitosti

[uredi]

Crkva Kraljice Neba i Zemlje (crkveni kompleks na rivi) Spomenik Sv. Nikole Spomen park sa spomenicima narodnim herojima NOB-a i rtvama faistikih zloina Mnogobrojni talijanski bunkeri i vojne kue na brdima i breuljcima u okolici Ploa Mnogobrojne spomen ploe rtvama faistikih zloina Teutini dvori u Baini u blizini Ploa Crkve Sv. Jure i Luke u Baini stare preko 600 godina Gomile u Baini Arheoloka nalazita u ari Strugi

Poznate osobe

[uredi]

Denis Batinovi Pekma, skladatelj, tekstopisac, araner i producent, [1] (http://pekma.ploce.com.hr) Rafael Dropuli, pjeva Petar Soe, gitarist Kreimir Veji, gradonaelnik
hr.wikipedia.org/wiki/Ploe 3/4

26. 04. 2013.

Ploe - Wikipedija

prof. dr. Rajko Ostoji, gastroenterolog, ministar zdravlja dr. Zlatko Giljevi, dr. med, internist-endokrinolog Mio Krstievi, nogometa i nogometni trener Ivo Smoljan, (1926.-1999.) pisac i pjesnik Hrvoje Veji, nogometa, hrvatski reprezentativac Valentina Dropuli, manekenka Toni Kati, koarka Miroslav Barbir Mimo, kvizoman i glazbenik Neda Parma, pjevaica www.feminnem.com Ivana Jeli, rukometaica, kapetanica hrvatske rukometne reprezentacije Marta deri, rukometaica Vera Zima, glumica Matija Prskalo, glumica Niko Pavlovi, glumac Slobodan Bobo Grujii, bubnjar Ivan Mieti, glavni direktor Croatia Airlinesa prim. dr. Sokol Ivan, internist- kardiolog

Vanjske poveznice

[uredi]

Slubena stranica grada Ploe (http://www.ploce.hr/) Neslubena stranica Ploa (http://www.ploce.com.hr)

Izvori

[uredi]

1. Ukaz o proglaenju Zakona o izmjenama Zakona o podrujima opina u Socijalistikoj Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 47/90. od 14. studenoga 1990., redni broj: 872 (http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1990/0872.htm) 2. Neusvojeni grb Grada Ploa (http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-du1.html) 3. DZS - Popis stanovnitva 2001. godine (http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-3352.html) 4. Naselja i stanovnitvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr (http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp? ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stan

Naselja grada Ploa Gradovi i opine Dubrovako-neretvanske upanije

[otkrij] [otkrij]

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ploe&oldid=3913750" Kategorije: Potrebno wikipedizirati Gradovi u Dubrovako-neretvanskoj upaniji Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 22:23, 8. oujka 2013. Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.

hr.wikipedia.org/wiki/Ploe

4/4