Professional Documents
Culture Documents
Tehnicka Sredstva Automatike
Tehnicka Sredstva Automatike
PODELA METROLOGIJE
Metrologiju mozemo podeliti na: ZAKONSKU -Oblast koju regulise drzava zakonima i propisima. Zakonska metrologija obezbedjuje: -merno jedinstvo u zemlji -razvoj metrologije u skladu sa tehnoloskim razvojem zemlje -povecanje kvaliteta roba i usluga -zastitu potrosaca u kupoprodajnim odnosima i kontrolisanu zastitu covekove zivotne i radne sredine. INDUSTRIJSKU -Oblast koja omogucuje da se industrijski i drugi proizvodi izradjuju u skladu sa medjunarodnim i regionalnim standardima. -Kvalitet proizvoda predstavlja skup osobina kojim se ostvaruje kvalitet rada i zivljenja.Ocenjivanje kvaliteta je merenje karakteristika velicina. NAUCNU -Oblast koja objedinjuje razvojni i naucno istrazivacki rad u oblasti metrologije,i koja ukljucuje merenje najvece tacnosti i preciznosti u metroloskim laboratorijama.
SENZORI sa karakteristikom prenosa drugog reda -Postoje 2 elementa koji akumuliraju energiju
k - staticko pojacanje - faktor priguenja n - prirodna uestanost PRIMER: -Termometar sa zastitnom caurom -Akscelerometar sa prigusenom masom i oprugom
6.KLASIFIKACIJA SENZORA
DISKRETNI - izlazni signal moze imati samo diskretne predefinisane vrednosti Moze biti: binarni i digitalni BINARNI: Izlaz se moze naci u 2 stanja -Izlaz je najcesce u obliku kontakta ili open kolektor tranzistora koji ima stanje: Ukljuceno(zatvoren kontakt) / Iskljuceno (otvoren kontakt) -Podela binarnih senzora prema stanju izlaza kad senzor nije aktiviran: NO (normalno otvoren izlaz) / NC (normalno zatvoren izlaz) -Podela binarnih senzora prema tipu izlaza: NPN struja ulazi u izlaz senzora PNP struja izlazi iz izlaza senzora -Primeri:granicni prekidaci,nivostati,presostati,blizinski detektori DIGITALNI: Izlazni podatak u paralelnom digitalnom formatu ili u obliku povorke impulsa koji se prebrojavaju -Primer:-Apsolutni opticki enkoder -Inkrementalni opticki enkoder ANALOGNI-iznazni signal moze imati bilo koju vrednost unutar predefinisanog opsega -Odziv im je u obliku kontinualnog analognog signala predefinisanog tipa i opsega -Prednosti:daju vise informacija o procesu nego diskretni senzori -Nedostaci: -veca kompleksnost u poredjenju sa diskretnim senzorima -veca podloznost uticaju suma.
7. U/I KONVERTORI
-Pretvaraju naponski signal u standardni strujni -Zahtevana visoka tacnost,linearnost i mali temperaturni drift -Konstrukcija: -Tranzistorski -Bazirani na OpAmp -Integrisani -Invertujuci pojacavac kao U/I konvertor -Strujni izvor sa OpAmp-om
-Karakteristike: -Prijemnik signala referenciran prema masi -Laserski trimovani otpornici obezbedjuju visoku tacnost -Greska linearnosti ispod 0.005% -Ugradjeni otpornici za izbor ulaznog i izlaznog opsega -Minimalan broj eksternih komponenti
8. EKSPANZIONI TERMOMETRI
-Termometri su pokazni elementi,nisu elementi sa kojih se signal moze odvesti na upravljanje. -Princip rada: -U balonu se menja pritisak zagrevanjem. -Usled povecanja pritiska spirala se krivi,odnosno tezi da se ispravi.Usled toga dolazi do zakretanja kazaljke. -Druga spirala se krivi u suprotnom smerukompenzaciona spirala. -Kompenzaciona spirala sluzi da anulira polozaj prve spirale ukoliko se ona krivi bez uticaja pritiska balona,npr usled temperature ambijenta.
9. TERMOPAROVI
-Termopar je senzor zamerenje temperature kod kog je moguce signale iskoristiti za upravljanje. -Cine ga dva provodnika razlicitih materijala. -Karakteristike: -aktivan senzor -vrlo mali izlazni napon -nelinearna staticka karakteristika -meri razliku temperatura -kompenzacija hladnog kraja -parazitni termospojevi -Nacini spajanja: -zavarivanje topljenjem -lemljenje -potapanje u zivu ili rastopljen metal -lemljenje za treci metal -pricvrscenje stezaljkom ili trakom -usled koncentracije elektrona na krajevima -usled temperaturnog gradijenta
28. ELEKTRODINAMICKI INSTRUMENT - OPSTE KARAKTERISTIKE I PRINCIP RADA PRI MERENJU SNAGE
-Kod elektrodinamickog instrumenta postoji 2 kalema,pa magnetni momenat potice od uzajamnog delovanja dva polja nastala kao rezultat proticanja struja.Jedan kalem je nepokretan,a drugi pokretan.Struje su nezavisne i samo nepokretni kalem stvara stalno magnetno polje. =K I1 I2 cos skretanje kalema zavisi od struja i faznog ugla izmedju njih -Za merenje struje kroz kaleme pustamo istu struju i kaleme vezemo redno,dok za merenje napona kaleme vezemo paralelno. -Za merenje snage jedan kalem koristimo za merenje struje a drugi za merenje napona. -Ukoliko su I1 i I2 jednosmerne struje onda vazi =K I1 I2 -Skretanje kod ovakvog instrumenta je proporcionalno proizvodu dve struje.Ako meri jednu struju pokazivanje mu je jednako kvadratu jednosmerne struje,a ako merimo naizmenicnu pokazivanje mu je jednako kvadratu efektivne vrednosti. -Ako struja postoji kroz jedan kalem a kroz drugi ne postoji,instrument nece nista pokazivati.
1)Senzorsko i prilagodno kolo:sluze za pretvaranje merne velicine u naponski signal i prilagodjavanje opsega napona A/D konvertoru -Senzorsko kolo : pretvara struju preko otpornika u napon,konvertuje naizmenicne signale u efektivne vrednosti. -Prilagodno kolo : naponskim razdelnikom smanjicemo ulaznu vrednost ili povecati pojacavacem sa promenljivim pojacanjem. 2)NF filtar ogranicava spektar ulaznog signala Granicna ucestanost NF filtra mora biti bar 2 puta manja od frekvencije odabiranja 3)Kolo za odabiranje:ima 2 stanja - odmeravanje i zadrsku 4)A/D konvertor konstantnu vrednost na izlazu pretvara u digitalni podatak.Postoji vise razlicitih A/D konvertora: -ADC sa jednostranom rampom -ADC sa dvostrukom rampom -ADC sa sukcesivnim aproksimacijama -Paralelni FLASH ADC 5)Digitalna vrednost iz ADC se prikazuje na displeju
-Pneumatski cilindar sa prigusivanjem izlaza vazduha -Cesto uslovi primene zahtevaju da se kraj hoda klipa ne zavrsi cvrstim dodirom o poklopac.U takvim slucajevima u telu poklopca se ugradjuje prigusni element tako da se zaustavljanje postize sa tzv vazdusnim jastukom.Nesto pre kraja hoda izlaz vazduha je zatvoren srednjim delom klipa,tako da je preostali vazduh ispred klipa prinudjen da izlazi u atmosferu preko prigusnika. -Pneumatski cilindar udarnog dejstva -Relativno su malih dimenzija,a imaju veliku udarnu silu.Koriste se kod zakivanja i presovanja,probijanja rupa itd... -Cilindar ima dve komore.Jedna je vezana sa atmosferom a druga sa izvorom pritiska.U momentu odvajanja klipa od sedista pregrade,zbog velike razlike u pritiscima dobijamo udarno dejstvo.