Professional Documents
Culture Documents
Urasli Nokti I Carski Rez
Urasli Nokti I Carski Rez
ZDRAV IVOT
TREND CARSKOG REZA
roj ena koje ele roditi carskim rezom kod nas i u svijetu sve vie raste. U Velikoj Britaniji jedna etvrtina poroda obavlja se carskim rezom. U Brazilu takav nain poroda odabire do 45 posto ena. U Hrvatskoj je od ukupnog broja poroda prole godine oko 16 posto njih obavljeno carskim rezom. Prije 25 godina uestalost tog zahvata u Hrvatskoj bila je do pet posto. Moda carskog reza rairila se po kugli zemaljskoj ponajvie iz razloga to mnoge ene smatraju da je taj nain poroaja bolji i sigurniji. Strunjaci, pak, upozoravaju da to nije uvijek tako. Svjetski podaci kazuju da na 800 do 1000 carskih rezova (ovisi od zemlje do zemlje) umire jedna ena. Prole su godine u Hrvatskoj od komplikacija uzrokovanih carskim rezom umrle tri ene. Kod nas na 100.000 poroda zbog takvih komplika-
Danas se sve vie govori o carskom rezu na zahtjev trudnice. Carski rez je postao komercijaliziran, a trudnice se na njega odluuju prvenstveno zbog svog komfora, kae prof. dr. Ivan Kuvai
PROF. DR. IVAN KUVAI: Komplikacije nakon carskog reza deset su puta ee nego nakon prirodnog poroda vaginalnim putem
cija umire prosjeno sedam ena. U svjetskim razmjerima, pak, smatra se da do deset smrti od posljedica carskog reza na 100.000 poroda nije alarmantno. Danas se sve vie govori o
carskom rezu na zahtjev trudnice. Carski rez je postao komercijaliziran, a trudnice se na njega odluuju prvenstveno zbog svog komfora. Prije svega one ne moraju u raaonici provesti est, sedam sati kao kod prirodnog poroda. Meutim, nakon carskog reza u bolnici mogu ostati izmeu etiri do osam dana, rekao je prof. dr. Ivan Kuvai, predstojnik
Klinike za enske bolesti i porode u Petrovoj ulici. Prema njegovom miljenju u takvom trendu nema nikakvog medicinskog opravdanja, a ene pritom ne razmiljaju o moguim komplikacijama. Stoga lijenici moraju biti ti koji e ih informirati o eventualnim loim ishodima ako im takav zahvat nije nuno potreban. Naime, komplikacije nakon carskog reza deset su puta ee nego nakon prirodnog poroda vaginalnim putem. Najee su u pitanju krvarenja ili infekcije. Od posljedica iskrvarenja u Klinici u Petrovoj zadnja je ena umrla 1995. godine. Od ena koje su prvi put rodile carskim rezom, prilikom drugog poroaja, svaka druga raa prirodnim putem. No, znalo je biti i sluajeva da ena rodi pet, est puta carskim rezom. Ako postoje medicinske indikacije, a porod se ne moe obaviti na drugi nain, tada carski rez postaje najbolje rje-
enje. Danas je najee sluaj da se tome pribjegava kada dijete pati u maternici, a uvjeti za prirodni poroaj jo nisu sazreli. Carski rez, koji je zapravo operativno dovrenje poroaja, zahvat je koji traje do 45 minuta. Moe se obavljati u opoj ili lokalnoj anesteziji. U posljednje vrijeme sve se ee primjenjuje lokalna anestezija. Prema rijeima prof. dr. Kuvaia, prednosti ovoga naina su to to rodilja sve vidi i uje. Iz psiholokih razloga naroito je vano da majka uje prvi djetetov pla. Posljednjih nekoliko godina s porastom broja carskih rezova smanjuje se i perinatalni mortalitet u Hrvatskoj. Meutim, to nema uvijek veze iskljuivo s carskim rezom. Prole godine je perinatalni mortalitet bio 6,3 promila to je daleko ispod prosjeka EU-a, ali opet mnogo bolje nego u tranzicijskim zemljama. Ipak, primjerice, Engleska i Nje-
maka imaju vei perinatalni mortalitet nego Hrvatska, istaknuo je prof. dr. Kuvai. Inae, zlatno doba raanja djece u Hrvatskoj bilo je, saznajemo, prije 15 godina kada se godinje raalo oko 70.000 novoroenadi. Zadnjih nekoliko godina ta se brojka godinje kree ispod 40.000. U posljednje vrijeme interes pobuuje i mogunost raanja u vodi u Petrovoj, no zasad takvih poroaja ima u prosjeku jednom tjedno. Takav poroaj obavlja se u kadi s toplom vodom. Meutim, prof. dr. Kuvai naglaava da je ipak od svih naina najbolji upravo klasian prirodni porod. to se tie oeva koji ele prisustvovati porodu oni su dobrodoli ako prije prou potreban teaj. Takav teaj je, napominje prof. dr. Kuvai, nuan kako bi se oevi nauili ponaati prilikom poroda i tako olakali, a ne oteali posao rodilji i lijenicima i medicinskom osoblju.
OVLAIVANJE ZRAKA
BILJNA LJEKARNA
ak 90 posto svoga vremena provodimo u zatvorenim prostorima. Kvaliteta zraka ima veliki utjecaj na nae svakodnevno raspoloenje, zdravstveno stanje, radnu uinkovitost i opu vitalnost. Upravo zbog toga izuzetno je vano kakav zrak udiemo u prostorijama u kojima boravimo. Da bi se mogao ustanoviti odreeni utjecaj prostorije na organizam, potrebno je ustvrditi koliinu tetnih estica u zraku, miris prostorije, vlanost zraka, temperaturu zraka, temperaturu okolnih predmeta, ujni zvuk, elektrine faktore poput elektrinih polja i iona, boju i svjetlost. Adekvatna relativna vlanost zraka od iznimne je vanosti. Posebna opasnost vreba po zimi kada se pretjeranim zagrijavanjem prostorija zrak isuuje i relativna vlanost se smanjuje. Niska relativna vlanost pridonosi opem slabljenju organizma. Naime, sluzokoa sinusa, nosa i drijela isuuje se uslijed suhog zraka, prestaje funkcionirati kao obrana od tetnih mikroorganizama i podlona je upalama. Uslijed suhog zraka pate svi dini organi i na udaru su bolesti. Da je zrak u prostoriji u kojoj boravimo suh i nezadovoljavajue vlanosti, svjedoe suha usta i grlo nakon buenja, este prehlade, mrcanje, kihanje i promuklost. U radu koncentracija bre pada, a oi peckaju i umornije su nego prilikom rada u idealnim uvjetima. Relativna vlanost u stambenim i poslovnim prostorijama treba biti od 45 do 50 posto.
rasli nokat (Unguis incarnatus) veoma je uestala pojava, koja, ako se na vrijeme ne sprijei i zapusti, moe prouzroiti ozbiljne komplikacije. Urastanje nokta najee se pojavljuje na vanjskom rubu palca stopala, a manifestira se na nain da se nokat na rubovima zavija i urasta u meko tkivo nonog palca. Ako se to urastanje na vrijeme ne sprijei dolazi do oteenja leita nokta, to je obino praeno gnojnom upalom koja moe zahvatiti cijeli palac. Oteenje izaziva bol, koja se osobito osjea pri hodu, a u nekim sluajevima i onemoguava normalan hod.
je, ako ve doe do komplikacija, najuspjeniji nain lijeenja. Posebnu pozornost lijeenju uraslog nokta moraju posvetiti dijabetiari u uznapredovalom stupnju bolesti.
ZRAK U PROSTORIJI NE SMIJE BITI SUH: Posebna opasnost vreba po zimi kada se pretjeranim zagrijavanjem prostorija zrak isuuje i relativna vlanost se smanjuje
Sluzokoa sinusa, nosa i drijela isuuje se uslijed suhog zraka, prestaje funkcionirati kao obrana od tetnih mikroorganizama i podlona je upalama. Posebna opasnost vreba po zimi kada se pretjeranim zagrijavanjem prostorija zrak isuuje i relativna vlanost se smanjuje. Zrak moemo ovlaiti mokrim runicima, aparatima za ovlaivanje i biljkama
Prema tome, ureaji za ovlaivanje zraka poveavaju apsolutni sadraj vlage u zraku. Ovlaivai zraka mogu olakati boravak u zatvorenim prostorijama i odraslima i djeci, a mogu i olakati oporavak kod mnogih stanja i bolesti, primjerice gripe, upale grla, prehlade ili bronhitisa, upale plua, upale sinusa, sinusitisa i astme, suhe koe, suhih oiju ili suhoe dinih putova. Izuzetno je vano redovito i pravilno odravanje ovlaivaa zraka. Upute za odravanje aparata dobivaju se prilikom kupnje i preporuuje se strogo dranje istih. Pravilnim i redovitim odravanjem uvelike se smanjuju ili u potpunosti eliminiraju eventualne neeljene posljedice rada toga ureaja. Pravilno odravanje ureaja ukljuuje svakodnevno mijenjanje vode, upotrebu destilirane ili demineralizirane vode te redovito ienje ovlaivaa. Nikako se ne smije dopustiti nagomilavanje vlage u zraku jer moe doi do razvitka plijesni, gljivica i bakterija. Razina vlanosti zraka ne treba biti iznad 50 posto. posto. Budui da sve vrste biljka proizvode mnogo vlage, nije bitno o kojoj vrsti se radi. Biljke prerauju vodu koju im dajemo, filtriraju je i alju istu u zrak. Jedino kaktusi i druge pustinjske biljke ne mogu posluiti kao ovlaivai. Njima treba izuzetno malo vode, a ono to imaju, to zadravaju za sebe. Kada je rije o zagaivanju zraka, uvijek se moemo izvui da teko pojedinano utjeemo na kvalitetu zraka. Meutim, kada se radi o zraku u prostorijama u kojima boravimo, trebamo se pobrinuti o njegovoj kakvoi, posebice relativnoj vlanosti. Ovlaivanje zraka jedan je od vanih koraka koje inimo za dobrobit naega zdravlja.
URASTANJE NOKTA: Najee se pojavljuje na vanjskom rubu palca stopala, a manifestira se na nain da se nokat na rubovima zavija i urasta u meko tkivo nonog palca