*Ljudska prava Objektivno pravo tj.

.skup pravila po kojima se ljudi imaju vladati,stvara od nadleznog zakonodavca i poduprtog autoritetom drzave ili medunarodne zajednice. Subjektivna prava pocivaju na normi objektivnoga prava koji im ta prava daje i jamci.Druga subjektivna prava sticu se ispunjavanjem uvjeta koje pravo svake drzave propisuje. Svodenje svih prava na one koje mu podari drzava ne zadovoljava neke osnovne moralne obveze i porice osnovne ljudske kvalitete.Zato se medu subjektivnim pravima izdvajaju ona prava koja se ne duguju drzavi i njenoj volji vec ih ljudsko bice ima samim tim sto je ljudsko bice,dakle nezavisno od drzave.Ova prava se nazivaju ljudskim pravima.Ljudska prava nisu od pozitivnog nego od moralnog podrijekla. *Obiljeza ljudskih prava 1.Pripadaju svim ljudima bez razlike,zasnovana su na vrijednosti koja se priznaju svakom covjeku i zeni,a ne na drugim osobinama.2.Nisu sva moralna prava koja pripadaju svakoj osobi ljudska prava,ljudska prava su politicka jer se ostvaruju u drzavi i odnose se na drzavu. 3.Najveci broj ljudskih prava usmjeren je isljucivo prema drzavi,njima se ogranicava ili se od nje trazi konkretno djelovanje.Drzava ne smije sprecavati i mijesati se u slobode npr.sloboda izrazavanja,kretanja i okupljanja,a duzna je shvatiti preduvijete za dostojan zivot covjeka i ostvarivanje njegovih prava. Osnovna prava se mogu shvatiti i kao postulati i nacela koja nadnjuju sva ljudska prava.Najpoznatiji su oni proglaseni u Francuskoj revoluciji kao i u Deuklaraciji o pravima covjeka i gradanina iz 1789.godne.To su sloboda,jedankost i brastvo. *Izvori medunarodnog prava o ljudskim pravima : medunarodni obicaji,medunarodni ugovori i opca pravna nacela prosvijecenih naroda i odluke medunarodnih organizacija. *Medunarodni obicaj Obicaj je nepisan izvor prava koji svoje vazenje nalazi u neprotivjecnoj praksi subjekta.Neka su ljudska prava zagarantirana medunarodnim obicajnim pravom,te se odnosi na apsolutnu zastitu covjekovog tjelesnpog integriteta (zabrana torture) i na zabranu genocida,ropstva i rasne diskriminacije.Vazenje medunarodnog obicaa za jednu drzavu ne ovisi od njene volje.Obicajna pravila u punoj mjeri stupaju na snagu stvaranjem nove drzave.Drzava ih nemoze jednostavno ukidati.Mada su doskoro sve drzave imale veliku slobodu u postupanju sa svojim gradanima,vec u 19.st. smatralo se da strane drzave mogu da interveniraju kada to postupanje postane narocito surovo,ovakvo mjesanje zove se humanitarna intervencija.Strannci su bolje zasticeni u tradicionalnom medunarodnom pravu,drrzave imaju prema strancima obzira radi drzave ciji su oni drzavljani. *Medunarodni ugovori su glavni izvori medunarodnog prava o ljudskim pravima,to su pisani izvori medunarodnog javnog prava,stvoren suglasnoscu drzava.Najvise je viestranih ugovora.

Konvencija o pravima dijeteta od 1989.god,ratificirana od 195,a potpisalo ju je jos drzave. Konvencija o rasnoj diskriminaciji ,ratificiralo ju je 150 drzava,a potpisalo 6 drzava. Medunarodni pakt o gradanskim i politickim pravima (PGP),132 ratifikacije i 5 potpisa. Ovi ugovori su univerzalne prirode tj.otvoreni u svim drzavama u svijetu.Teze da ih obuhvate kako bi uspostavili svjetski rezim ljudskih prava.Sklopljeni su pod okriljem UN-a. U ovoj oblasti su vazni regionalni sistem zastite ljudskih prava koje se uspostavljaju regionalnim visestranim ugovorima.Najvazniji sistem je onaj u Europi,uspostavljem Europskom konvecijom o ljudskim pravima 4.11.1950.U Latinskoj Americi-Americkom konvencijom o ljudskim pravima od 22.11.1969.U Africi-Africka povelja o ljudskim pravima i pravima naroda 27.6.1981. Meko pravo (soft law)-su sve norme bez pravnih sankcija koje su u suvremenom medunarodnom pravu.Za ljudska prava u Europi od najveceg znacaja su pravila sadzana i usvojena na sastanicma Konferecije o europskoj sigurnosti i suradnji(KEBS)-sada Organizacija za europsku sigurnost i suradnju(OEBS).Odluke OEBSA se donose samo suglasnoscu svih ucesnika. Nacela su sadrzana Zavrsnom aktu,usvojenom 1975.god i na sastanku na vrhu u Helsinkiju od kojih su najznacajniha: Pariska povelja za novu Europu (1990),dokumenti Kopenhagskog(1990) i Moskovskog (1991) sastanka Konferecije o ljudskoj dimenziji KEBSA. *Opca nacela koja priznaju prosvjeceni narodi- Ovaj izvor medunarodnog prava ne sadrzi konkretna pravila nego nacela koja treba primjenjivati ako podrobnijih pravila nema i na osnovu kojih treba postupati pri tumacenju drugih normi.Ovim se nacelima opisuju standardi-pojmovi koji norme medunarodnog prava sadrze bez posebnog definiranja.Ova nacela se narocito srecu kada je rijec o procesnim pravilima.Pravicno sudenje svuda podrazumijeva osnovne elemente kao sto su ravnopravnost stranaka,pravo na saslusanje,podnosenje dokaza ,dostupnost dokaza i svjedoka stranaka. *Odkluke medunarodnih organizacija Postoje razne vrste ovakvih odluka.Neke su pravno obvezne npr.Savjet sigurnosti koji po Povelji moze da donosi obvezne odluke ako se suoci sa agresijom ili prijetnjom miru.Najcesce su pojedinacnje,npr.Rezolucija Savjeta sigurnosti kojom je uspostavljem Medunarodni tribunal za sudenje osobama odgovrnim za krsenja medunarodnog humanitarnog prava na teritoriju bivse Jugoslavije. Preporuke su opcenitije,u oblasti ljudskih prava vrlo je vazna Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima,spada u tzv. Svecane preporuke Generalne skupstine UN-a,tj.od posebne vaznosti.Pravni efekti ovih preporuka su upadljivi.Njima se moze dati blizi sadrzaj pravno obveznim normama u pdmpsi na uopcen obvezu clanica UN da postuju ljudska prava iz povelje UN i neke obicajne norme.

*Jednostrani akti drzava-Drzava moze jednostrano preuzet mudnarodnopravne obveze pa i one iz oblasti ljudskih prava time sto ce dati odgovarajucu izjavu.Ona je obvezuje na isti nacin kao i da potice iz nekog drugog izvora medunarodnog prava.Obveze ove vrste se vezuju i za priznavanje drzava. 16.12.1991.godine usvojio je Deklaraciju o Jugoslaviji.Mogle su se priznati republike koje ispune uvjete postavljene deklaracijom,te drzave moraju postovati odredbe Povelje UN-a i obveze prihvacene u Helsinkom zavrsnom aktu i Pariskoj povelji. *Ljudska prava i medunarodne organizacije- Napredak ljudskih prava nemoze se zamislit bez medunarodnih organizacija.One se bave normiranjem,unaperdivanjem i zastitom ljudskih prava. Normiranje je ucesce medunarodne organizacije u stvaranju medunarodnih pravila i standarda.Organi medunarodnih organizacija to cine tako sto donose odluke i preporuke u kojima se definiraju ljudska prava i sto pripremaju i usvajaju nacrte ugovora o ljudskim pravima. Unapredjenje- Usmjereno je na sirenje ideje o ljudskim pravima,prihvatanje obveza drzava da stite i postuju ljudska prava i stvaranje preduvjeta za uzivanje ljudskih prava. Zastita-organi medunarodnih organizacija koji nadziru postovanje medunarodnih obveza drzava da stite i postuju ljudska prava. *Univerzalne organizacije Ujedinjene nacije- Jedan od osnovnih zadataka je stanje o ljudskim pravima,ovakva nastojanja imala su tokom 50 godina postojanja uspone i padove.UN ne mogu da ucine vise nista sto ne zeli vecina njihovih clanica.Ove funkcije UN su prije svega u rukama dva glavna organa UN-a : Generalna skupstina i Ekonomski i socijalni savjet (EKO-SOK). Generalna skupstina-odlucuje o nacrtima medunarodnih ugovora o ljudskim pravima,moze da stvara pomocne organe za svaku oblast,odlucuje o proracunu organizacije.Ugovorna tijela su dzna da podnose izvjestaje ovom organu.U Generalnu skupstinu ulaze predstavnici svih drzava-clanica UN-a. Ekonomski i socijalni savjet (EKO-SOK)-priprema medunarodne ugovore radi podnosenja generalnoj skupstini,prati sva pitanja iz ove oblasti i daje odredene preporuke,saziva medunarodne konferencije,uskladuje rad specijaliziranih ustanova.Ovaj organ je politicko tijelo sastavljeno od 54 drzave clanice UN koje bira Generalna skupstina.Clanice odreduju ko ce u njemu zastupati.EKO-SOK ima pravo da obrazuje pomocne organe u okviru svoje nadleznosti,u prvom redu Komisija za ljudska prava,njima je podreden Potkomisija za sprecavanje diskriminacije i zastitu manjina.Druga tijela koja je organizirao EKO-SOK jesu Komisija za status zena i Komitet za ekonomska,socijalna i kulturna prava.Ugovorna tijelakomiteti uspostavljeni posebnim ugovorima o ljudskim pravima radi nadzora nad njihovom implementacijom.

Medunarodna organizacija rada (MOR)-osnovana je na prijedlog posebne komisije Mirovne konferecije u Parizu 1919.godine.Ustav ove nove organizacije je dio Versajskog ugovora o miru iz 18.st. i uvida da je fizicko,moralno i duhovno blagostanje radnika od sustinske vaznosti s medunarodnog stanovnistva.Glavni organ MOR je Konferecija koja je predstavnicki i plenarni organ reguliranja.Pored glavnog organa(konferecije) postoje i Administrativni savjet i Medunarodni biro rada. UNESCO(Organizacija UN-za prosvjetu,znanost i kulturu) Specijalizirana ustanova Ujedinjenih nacija,osnovni joj je cilj ocuvanje mira i sigurnosti u svijetu i napredenje tih vrijednosti kroz obrazovanje,naucnu i kulturnu suranju medu narodimau duhu opceg postovanja i pravde,zakona,ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na sve,bez razlike u pogledu rase,jezika,religije.Glavni organi su:Generalna konferencijau kojoj su zastupljene sve drzave clanice,Izvrsni odbor sastavlje od 45 clanova koga bira Generalna konferencija i Sekretarijat.Izvrsni odbor je za zastitu ljudskih prava ustanovio sljedeca tijela: Zajednicki komitet eksperata MOR i UNESCA koji se stara o primjeni Preporuke o statusu nastavnika od 5.11.1966.,ima 12 clanova ; Postupak povod saopcenja u vezi sa uzivanjem ljudskih prava od 1978. *Savjet (vijece) Europe je regionalna medunarodna organizacija,nastla poslije II svjetskog rata,kada je nekoliko drzava inspiranih velikim idejama o ujedinjenju Europe rijesilo da stvori organizaciju koja ce postici najvece jedinstvo svojih clanica.4.11.1950 13 drzava clanica Vijeca potpisuje Europsku konvenciju o ljudskim pravima.Ustanovljeni su odgovarajuci organi medunarodnog nadzora,Europska komisija i Europski sud za ljudska prava.Dopustena je zalba pojedinca Europskoj komisiji za ljudska prava. Europska komisija za ljudska prava- je organ za istrazivanje i izmirenja.Preko generalnog tajnika moze primati predstavke od svake osobe,nevladine organizacije ili grupe osoba koje su zrtve krsenja nekog prava zasticenog Konvecijom.Sluzi kao kvazisudski organ u rjesavanju sporova izmedu pojedinca i drzava ugovornica izmedu samih drzava. Europski sud za ljudska prava-ustanovljen 21.01.1959.godine.Sve zemlje ugovornice priznale su njegovu obveznu nadleznost.Broj sudaca ovog suda ravan je broju clanica Savjeta Europe.Ima dvostruku nadleznost:odlucuje o tumacenju ili primjeni konvencije u svim slucajevima ,druga mu je funkcija savjetodavanje komiteta ministara u tumacenju pravnih pitanja koja se odnose na tumacenje konvencije. Komitet ministara-sacinjavaju ga ministri vanjskih poslova drzava clanica.On je u sustini politicki organ.Ako Komisija ili zainteresirane drzave ne iznesu slucaj u roku od 3 mjeseca Europsku sud za ljudska prava,Komitet odlucuju o tome da lije Konvencija prekrsena ili nije.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju Rad ove organizacije za zastitu ljudskih prava pocinje usvajanjem Zavrsnog akta Helsinske konvencije 1.8.1975.godine.35 drzava Eurpe zajedno sa SAD-om i Kanada potpisale su Zavrsni akt.Konferecija u Becu (1986-1989) je donije prekretnicu u shvacanju socijalistiickih zemalja da su ljudska prava unutarnje pitanje svake zemlje,tada je usvojen dokument pod nazivom Ljudska dimenzija KEBS-a.Sve su se drzave ucesnice obvezale da njihova zakonodavstva u oblasti ljudskih prava usklade s medunarodnim pravom.Na konferenciji u Kopenhagenu 1990.godine istice se znacaj vladavine prava i stvaranje demokratskih drustava. 1990.Pariskom poveljom KEBSA je instutucionaliziran,formiranjem posebnih organa koji imaju zadatak da prate dogadjaje u vezi sa sigurnoscu regiona.1991.godine usvojen je tzv.Berlinski mehanizam koji sve zemlje clanice KEBSA mogu sazvati da suraduju prilikom vandrednih prilika gdje se krse nacela Helsinskog zavrsnog akta. Europska Unija(od ugovora u Mastrihtu 1992.)- prestavlja organzaciju sastavljenu od 27 zemalja zapadne Europe sa elementima medudrzavnosti.To je prije svega ekonomska unija sa zastitom osnovnih ljudskih prava.EU se brine da se postuju ljudska prava i osnovne slobode predvidene Europskom konvencijom.Godine 1977. Usvojena je zajednicka izjava Parlamenta,Savjeta i Komisije EU o osnovnim pravima.1989.godine donijeta je Povelja o osnovim socijalnim pravima radnika,sloboda kretanja,zaposlenja i nagradivanja.Te godine usvojena je Deklaracija o osnovnim pravima i slobodama koja sadrzi najveci broj osnovnih gradanskih,politickih i socijalnih prava,ali koju Europski sud nije obvezan da primjenjuje. Americki sistem-Americki sistem za zastitu ljudskih prava oslanja se na 2 pravna izvora:Povelja Organizacije americkih drzava i Americka konvencija o ljudskim pravima.Povela organizacije americkih drzava kojom je ova organizacija i uspostavljena usvojena je 1948.,garantira osnovna prava pojedinca bez obzira na radu,nacionalnost,vjeru i spol.