UPRAVNO PRAVO II Druga parcijala 1.ta je to rok? Rok je vremenski razmak u kome treba da se izvri odreena radnja u postupku.

2.Koje vrste rokova poznaje ZUP? 1.Zakonski rokovi. 2.Slubeno odreeni rokovi. 3.Kakva podjela rokova postoji po ZUP-u? 1.Neproduivi i produivi rokovi. 2.Strogi(prekluzivni) i instruktivni rokovi. 4.emu slue instruktivni rokovi? Slue samo kao opomena ili pouka da se procesna radnja u odreenom roku izvri. 5.Kako se raunaju rokovi? Raunaju se na dane,mjesece i godine. 6.Koji se dani ne raunaju u trajanju roka? Dravni praznici i nedjelja se ne raunaju u trajanje roka. 7.Koje su posljedice proputanja rokova? 1.Redovna posljedica proputanja izvrenja procesne radnje u odreenom roku jeste prekluzija stranke od vrenja te radnje. 2.Odreeni rokovi su prekluzivni i za upravni organ,npr.objektivni rok od 5 godina za obnovu postupka. 8.ta je to povrat u preanje stanje? To je vanredno pravno sredstvo kojim se otklanjaju nepovoljne posljedice nastale za stranku uslijed proputanja radnje postupka bez njene krivice. 9.Navedite ope pretpostavke za povrat u preanje stanje? 1.Opravdano proputanje. 2.Nemogunost da stranka drugim putem izvri procesnu radnju koju je propustila izvriti u roku. 3.Da je prijedlog za povrat u preanje stanje podneen u propisanom roku. 10.Koji je kriterij po ZUP-u za ocjenu opravdanog razloga za povrat u preanje stanje?

Predlaga je duan da predoi okolnosti zbog kojih je dolo do proputanja i te okolnosti bar uini vjerovatnim. 11.Koji su rokovi za povrat u preanje stanje? 1.Subjektivni rok je 8 dana od dana saznanja za proputenu radnju u postupku. 2.Objektivni rok od 3 mjeseca od dana proputanja. Nije dozvoljen povrat radi povrata. 12.Koje je dejstvo dozvole povrata u preanje stanje? Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka ali organ nadlean za odluivanje moe privremeno prekinuti postupak do konanosti zakljuka kojim se rjeava o povratu u preanje stanje. Kada je povrat u preanje stanje dozvoljen postupak se vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije proputanja a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi sa proputanjem. 13.Koje se sankcije mogu izrei u upravnom postupku? 1.Opomena. 2.Novana kazna i udaljenje. 14.Koje vrste trokova postoje u upravnom postupku? 1.Opi trokovi. 2.Posebni trokovi. 15.ta su to posebni trokovi? To su izdaci koji nastaju provoenjem upravnog postupka u odreenoj upravnoj stvari. 16.Navedite kriterije po ZUP-u za odreivanje trokova postupka? 1.Kriterij uspjeha u postupku. 2.Kriterij krivice. 3.Kriterij koristi od voenja postupka. 17.Koje vrste naknada pripadaju svjedocima,vjetacima,tumaima ili slinim licima koji uestvuju u postupku? 1.Trokovi putovanja. 2.Trokovi izazvani boravkom u mjestu organa. 3.Izgubljena zarada ukoliko bi zarada bila uskraena. 18.Kako se vri osiguranje naplate trokova?

Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke a sa sigurnou se moe predvidjeti da e nastati posebni izdaci u gotovom novcu moe se od stranke traiti da ona unaprijed poloi iznos za pokrie trokova.O tome se donosi formalni zakljuak. 19.Kako moe doi do osloboenja od plaanja trokova upravnog postupka? Po prijedlogu stranke koja ne moe trokove upravnog postupka podnijeti bez tete za nuno izdravanje sebe i svoje porodice.Organ koji vodi postupak moe tu stranku osloboditi od tih trokova. 20.Da li oslobaanje od trokova postupka utie na trokove i nagrade lica koja uestvuju u postupku? Nee uticati na isplatu trokova i nagrada jer se oni isplauju iz sredstava organa. Oslobaanje od trokova upravnog postupka nikada se ne vri po slubenoj dunosti ve po prijedlogu stranke. Strani dravljani mogu biti osloboeni od snoenja trokova postupka samo pod uslovima reciprociteta. 21.ta je to dokazivanje? To je procesna radnja koja ima za cilj da je slubeno lice ubijedi u istinitost injenica koje se dokazuju u upravnom postupku. 22.Kojim sredstvima se vri dokazivanje u upravnom postupku? Dokazivanje se vri dokazima ili dokaznim sredstvima. 23.ta je to dokazno sredstvo? Dokazno sredstvo je sve to je podneseno za utvrivanje stanja stvari kao to su : isprave,svjedoci,izjava stranaka,vjetaci,uviaj,itd. 24.Kako moemo podijeliti dokazna sredstva?1.Lina. 2.Stvarna. 25.ta je to dokazni osnov? Dokazni osnov je ono to je napisano u ispravi,nalazu i miljenju vjetaka,iskazu svjedoka,uviaj,itd. 26.ta je to rezultat dokazivanja? To je uvjerenje o istinitosti predmeta dokazivanja koje slubeno lice stie ocjenom dokaznih osnova ili razloga. 27.Navedite sluajeve koje predvia ZUP gdje je rjeenje glavne stvari mogue na osnovu vjerovatnoe? 1.Kada je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu u potpunosti dokazane ili su dokazima samo posredno utvrene a iz svih dokaza proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti. 2.Kada se radi o oduzimanju hitnih i neodlonih mjera u javnom interesu.

28.Navedite bitne elemente svakog dokazivanja? 1.Lica koja treba da prue dokaz. 2.injenice koje treba dokazati. 3.Dokazna sredstva(tj.lica ili stvari) iz kojih se crpi saznanje odnosno stie uvjerenje o istinitosti neke pravno relevantne u sporne injenice. 4.Dokazni razlozi(izjava svjedoka,nalaz vjetaka,izjava stranaka,sadraj isprave,izvjesna svojstva obavjetajnih stvari,predmeti uviaja o kojima saznajemo sporne i pravno relevantne injenice.) 5.Dokazna snaga pojedinih dokaznih razloga,tj.njihova sposobnost da stvore uvjerenje o istinitosti ili neistinitosti neke sporne i pravno relevantne injenice. 29.Navedite faze dokazivanja u upravnom postupku?1.Predlaganje ili ponuda dokaza.2.Prihvatanje ili neprihvatanje ponuenih dokaza.3.Izvoenje ponuenih dokaza ili dokaza odreenih po slubenoj dunosti.4.Ocjena dokaza. 30.ta su to indicije? To su injenice koje su u uzronoj vezi sa materijalno pravnim injenicama koje treba dokazivati kao uzrok ili posljedicu. 31.Kakav su dokaz indicije? Ne predstavljaju potpun dokaz ali imaju izvjestan stepen vjerovatnoe koji ukazuju na istinitost sporne injenice. 32.Koje injenice ne treba dokazivati? 1.Ne treba dokazivati opte poznate injenice tj.notorne injenice. 2.Ne treba dokazivati ni injenice ije postojanje zakon pretpostavlja,to je zakonska pretpostavka o istinitosti injenica. 33.ta su to isprave? To su predmeti koji sadravaju pismom zabiljeenu injenicu ili dokaz. 34.Kako moemo podijeliti isprave od zavisnosti kriterija uzimanja u razmatranje? 1.Javne i privatne 2.Dispozitivne 3.Konstitutivne 4.Dokumentarne 5.Originalne i prepis. 35.Kako se dijele isprave prema tome ko ih je izdao?1.Javne isprave. 2.Privatne isprave. 36.ta je to javna isprava?

To je isprava koju je u propisanom obliku i granicama svoje nadlenosti izdao organ ili organizacija koja ima javna ovlatenja a koja moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka. 37.Pod kojim uslovima isprave izdate od inostranih organa se izjednaavaju sa domaim javnim ispravama?1.Pod uslovom uzajamnosti. 2.Da isprava vai kao javna isprava i u mjestu u kojem je izdata. 3.Da su propisno ovjerene. Za privatne isprave trae se svi elementi koji se trae za javnu ispravu u smislu sadraja osim one da je izdao nadleni organ odnosno organizacija sa javnim ovlatenjima sa svojim nadlenostima odnosno pravima i dunosti. 38.Koja je dokazna snaga javne isprave? Javna isprava je potpun dokaz. 39.Kakva je dokazna snaga privatnih isprava? Organ cijeni po svom slobodnom uvjerenju dokaznu snagu privatne isprave. 40.Da li vanjski nedostaci mogu uticati na dokaznu snagu javne isprave? Vanjski nedostaci u zavisnosti od mjere vrijednosti isprave i slubeno lice koje vodi postupak ocijenit e prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari po kojoj se vodi postupak. 41.Kako e postupiti organ ako se isprava nalazi kod tree osobe? Ako trea osoba nee dobrovoljno da pokae ispravu organ koji vodi postupak donijet e zakljuak u kome e pozvati tu osobu da tu ispravu pokae na raspravi kako bi se stranke mogle o toj ispravi izjasniti. U sluaju odbijanja postupit e se kao protiv onog ko odbija da svjedoi i o tome e se donijeti zakljuak. 42.ta je to svjedok? Svjedok je fiziko lice koje pred organom koji vodi postupak saoptava svoja zapaanja o injenicama iz prolosti. 43.Koje fiziko lice moe biti svjedok? Svjedok moe biti svako fiziko lice koje je bilo sposobno da opazi injenicu o kojoj ima da svjedoi i koja je u stanju da svoje opaanje saopti. 44.U emu se sastoji dunost svjedoenja? 1.Dunost svjedoka da doe po pozivu organa 2.Da svjedoi i odgovara na pojedina pitanja. 45.U kojim sluajevima prema ZUP-u svjedok moe da izjavi da nee da odgovara na pojedina pitanja?

1.Na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti,znatnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju njega,njegovih srodnika po krvi u pravoj liniji,u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno,njegovog branog partnera ili srodnika po tazbini zakljuno sa drugim stepenom i onda kada je brak prestao kao i njegovog staraoca i usvojenika. 2.Na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obavezu uvanja poslovne,profesionalne,umjetnike ili naune tajne. 3.O onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku. 4.O onome o emu se stranka ili drugo lice ispovijedilo svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. 5.Svjedok se moe osloboditi svjedoenja o pojedinim drugim injenicama kada iznese vane razloge za to(razlozi se moraju initi bar vjerovatnim). 46.Koji svjedoci nemaju pravo da uskrate odgovore na pojedina pitanja pri svjedoenju? 1.Poslovni svjedoci zbog opasnosti od imovinske tete(to su svjedoci koji su bili prisutni zakljuenju poslovnih poslova,bili kao pisari,posrednici,zastupnici neke od stranaka.) 2.Svjedoci koji su duni po posebnim propisima podnijeti prijavu ili dati izjavu,npr.poreski slubenici,carinski slubenici,pripadnici policije,itd. 47.Kako se obavlja sasluanje svjedoka? Sasluanje se vri obavezno na usmenoj raspravi koja obuhvata prethodno ispitivanje i sasluanje o samoj stvari i predmetu. 48.ta obuhvata prethodno ispitivanje svjedoka?1.Ime i prezime2.Zanimanje3.Prebivalite ili boravite 4.Mjesto roenja 5.Godine ivota 6.Brano stanje. 49.ta sadri sasluanje svjedoka o samoj stvari ili predmetu svjedoenja? 1.Svjedok se poziva da iznese sve to mu je poznato o predmetu. 2.Nakon izjave svjedoku se postavljaju pojedinana pitanja radi pojanjenja,upotpunjavanja i provjere njegovog iskaza. 3.Svjedok se uvijek pita otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. 4.Svjedoku se ne smiju postavljati tzv.sugestivna pitanja,tj.pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti niti tzv,kapciozna pitanja tj.pitanja zastraivanja. 5.Ako svjedok ne zna jezik na kome se vodi postupak ispitat e se preko prevodioca. 6.Nakon sasluanja svjedoka voditelj postupka moe odluiti da svjedok poloi zakletvu na svoj iskaz.(Zakletva se polae nakon to se daje iskaz.) Osloboeni su obaveze zaklinjanja maloljetnici i svjedok koji zbog nedostatka razuma nije u stanju dovoljno shvatiti znaaj zakletve. 50.Kako se vri ocjena dokazne snage iskaza svjedoka? Dokazna snaga izjave svjedoka ocjenjuje po naelu slobodne ocjene dokaza.

51.Navedite posljedice nedolaska ili odbijanja svjedoenja? 1.Prinudno dovoenje 2.Snoenje trokova postupka3.Novana kazna. 52.ta su to vjetaci? To su trea lica u upravnom postupku,nezainteresirana lica koja imaju odreena struna znanja za utvrivanje spornih i pravno relevantnih injenica. 53.Navedite razliku izmeu svjedoka i vjetaka? 1,Vjetacima je potrebno posebno struno znanje a svjedocima po pravilu ne. 2.Svjedok saoptava svoje znanje o prolosti a vjetak o sadanjim injenicama,dogaajima ili stanjima. 3.Svjedok je po pravilu nezamjenjiv dok vjetak moe biti zamjenjen. 54.Kada e se izvriti ponovno sasluanje vjetaka? 1.Ako nalaz i miljenje nisu jasni ili potpuni. 2.Ako se nalazi i miljenje vjetaka bitno razlikuju.3.Ako miljenje nije dovoljno obrazloeno.4.Ako se pojavi osnovana sumnja u tanost datog miljenja. 55.U kojim sluajevima vjetak se moe novano kazniti i odrediti da snose trokove nastale izostankom vjetaenja? 1.Ako je uredno pozvan a izostanak nije opravdao.2.Ako doe ali odbije da vjetai.3.Ako u ostavljenom roku ne dostavi svoj nalaz ili miljenje. 56.Kada se vri uviaj? Uviaj se vri kada je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubenog lica koje vodi postupak. Uviaj se moe vriti ili po prijedlogu stranke ili po incijativi same slubene osobe(voditelja postupka). 57.Ko moe prisustvovati uviaju? Stranke imaju pravo da prisustvuju uviaju a o prisustvu ostalih lica,svjedoka,vjetaka i slino,odluuje voditelj upravnog postupka. 58.Kako se tretira teta nastala vrenjem uviaja? teta nastala vrenjem uviaja spada u trokove upravnog postupka i nadoknauje se vlasniku,posjedniku,draocu stvari. 59.Kada se vri izvoenje dokaza usmenom izjavom stranke? Sasluanje stranaka se vri i dolazi u obzir samo kao supsidijarno dokazno sredstvo. 60.U kojim sluajevima usmeno data izjava stranke po ZUP-u se moe uzeti kao dokazno sredstvo? 1.Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoje neposredni dokazi.

2.Ako se sporna injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava. 3.U stvarima malog znaaja ili ako bi pribavljanje dokaza bilo oteano ostvarivanje prava stranaka. 4.U drugim sluajevima predvienim zakonom. 61.ta je voditelj postupka duan uraditi prije uzimanja izjave stranaka? Duan je upozoriti stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. 62.Kako se cijeni izjava stranaka? Izjave stranaka se cijene po naelu slobodno ocjene dokaza. U upravnom postupku redovno postoji samo jedna stranka.Ako se radi o dvostranakim upravnim stvarima po pravilu se onda pribavljaju iskazi ili sasluanja svih stranaka. 63.Ko su tumai i prevodioci u postupku? Tumai i prevodioci su lica koja uetvuju u postupku i ija je uloga da omogui strankama praenje upravnog postupka ako ne poznaju slubeni jezik ili ako imaju odreenih nedostataka(gluhonijemi). 64.ta predstavlja obezbjeenje dokaza u procesnom smislu? Predstavlja izvoenje dokaza prije vremena redovnog izvoenja dokaza jer postoji opravdana opasnost da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano.Obezbjeenje dokaza se pokree prijedlogom. Prijedlogom se mora uiniti odnosno obrazloiti prijedlog bar vjerovatnim kao i to da sadri vidljiv i opravdan interes subjekta koji trai objezbjeenje dokaza.Iz prijedloga mora biti takoer vidljivo da e dokaz biti upotrebljen za voenje upravnog postupka. 65.Ko pokree upravni postupak? 1.Organ po slubenoj dunosti. 2.Na zahtjev stranke. 66.Kada e nadleni organ pokrenuti postupak po slubenoj dunosti? 1.Kada to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis. 2.Kada utvrdi ili sazna da radi zatite javnog interesa treba pokrenuti upravni postupak. U onim stvarima u kojima se upravni postupak pokree na zahtjev stranke upravni organ ne moe sam pokrenuti i voditi upravni postupak. 67.Kako poinje upravni postupak? Upravni postupak poinje radnjom organa a zahtjev stranke slui kao incijativa tako da postupak poinje bilo kojom radnjom upravnog organa. 68.Koje naelo zahtijeva spajanje stvari u jedan postupak? Naelo ekonominosti.

69.Kada e se izvriti spajanje stvari u jedan postupak u pravima i dunostima vie stranaka? 1.Da se prava i obaveze svih stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju. 2.Da se zasnivaju na istom pravnom osnovu. 3.Da je organ koji vodi postupak stvarno nadlean u pogledu svih predmeta. 70.Kojim se aktom odluuje o spajanju? O voenju jednog postupka nadleni organ donosi poseban zakljuak protiv kojeg se moe izjaviti jedna alba osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ. U upravnom postupku nakon pokretanja,stranka moe do donoenja rjeenja svoj zahtjev proiriti ili izmijeniti te stranka moe odustati od zahtjeva tokom cijelog postupka. 71.Kada moe doi do poravnanja u upravnom postupku? Dolazi u obzir samo ako u postupku uestvuje dvije ili vie stranka sa suprotnim zahtjevima. Voditelj postupka je duan u toku cijelog upravnog postupka nastojati da se stranke potpuno ili djelimino poravnaju. 72.Koji su zakonski uslovi za poravnanje na koje slubeno lice pazi po slubenoj dunosti? 1.Zahtjev za poravnanje mora uvijek biti jasno postavljen i odreen. 2.Poravnanje ne smije biti na tetu javnog interesa,javnog morala ili pravnog interesa treih lica. 73.Koliko traje ispitni postupak? Ispitni postupak nastaje nakon pokretanja upravnog postupka i traje do donoenja rjeenja u upravnoj stvari/predmetu. 74.Koje je specifino naelo u ispitnom postupku? Meu naelima ispitnog postupka posebno se istie naelo arbitralnosti i koje znai da organ koji vodi postupak po slubenoj dunosti odreuje tok i obim postupka. 75.Kako se sprovodi ispitni postupak?1.Kao skraeni ispitni postupak.2.Kao posebni ispitni postupak. 76.U kojim sluajevima se moe pravna stvar rijeiti u skraenom postupku? 1.Ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe utvrditi stanje stvari ili ako se to stanje stvari moe utvrditi ope poznatim injenicama ili injenicama koje su organu poznate. 2.Ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu slubenih podataka kojima organ raspolae a nije potrebno posebno sasluanje stranaka radi zatite prava,dunosti i pravnih interesa.

3.U sluaju kada je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu u potpunosti dokazane ili su dokazane samo posredno ali su uinjene vjerovatnim a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti. 4.Kada je rije o poduzimanju hitnih mjera u javnom interesu. 77.Kada se provodi posebni ispitni postupak? Provodi se kada je potrebno utvrivanje injenica i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili radi davanja strankama mogunosti da ostvare i zatite svoja prava,dunosti i pravne interese. 78.ta je duno slubeno lice da obezbijedi stranci? 1.Da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku,o datim prijedlozima i ponuenim dokazima. 2.Da omogui uee stranke u izvoenju dokaza,postavljanje pitanja drugim strankama,svjedocima i vjetacima(preko slubenog lica koje vodi postupak i njegovim doputenjem neposredno). 3.Da se upozna sa rezultatima izvoenja dokaza i da se o tome izjasni. 79.Kada se odreuje usmena rasprava? Odreuje se po slubenoj dunosti kada je to korisno za razjanjenje stvari,bilo na vlastitu incijativu ili na prijedlog stranke. 80.Navedite sluajeve gdje se obavezno po ZUP-u odreuje usmena rasprava? 1.U stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s posebnim interesima. 2.Ako se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. 81.Kakav je karakter usmene rasprave? Usmena rasprava je javna to znai da mogu prisustvovati i lica koja ne uestvuju u postupku. 82.U kojim sluajevima izuzetno slubeno lice moe iskljuiti javnost za cijelu javnu raspravu ili za jedan njen dio? 1.Ako to zahtjevaju razlozi morala ili javne sigurnosti. 2.Ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave. 3.Ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici. 4.Ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju tajnu. 83.Kada je organ duan da javno objavi odreivanje usmene rasprave? 1.Kada postoji opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti. 2.Ako postoji vjerovatnoa da ima zainteresovanih lica koja se jo nisu pojavile kao stranke. 3.Kada to nalau drugi slini razlozi.

84.ime poinje tok usmene rasprave? Poetak usmene rasprave poinje utvrivanje prisustva pozvanih. 85.ta su to prethodna pitanja? Prethodno pitanje je pitanje koje ini samostalnu pravnu cjelinu a od ijeg prethodnog rjeenja zavisi i rjeenje glavnog pitanja o kome se vodi upravni postupak. 86.Kako e postupati voditelj postupak ako naie na prethodno pitanje? Ako se pojavi prethodno pitanje voditelj postupka moe sam raspraviti to pitanje ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei.Prekinuti postupak nastavlja se nakon to postane konano rjeenje koje nadleni organ donese u postupku o prethodnom pitanju.

86. ta je to rjeenje ? Rjeenje je osnovni u glavni upravni akt kojim se rjeava u upravnom postupku. 87. Ko donosi rjeenje ? Rjeenje donosi stvarno i mjesno nadleni organ a na osnovu injenica utvrenih u postupku. 88. Navedite sastavne dijelove rjeenja ?1. naziv organa2. broj i datum donoenja rjeenja 3. uvod4. dispozitiv ili izreku 5. Obrazloenje 6. uputstvo o pravnom lijeku 7. potpis ovlatene slubene osobe 8. peat organa 89. ta sadri uvod rjeenja ?1. naziv organa koji donosi rjeenje 2. propis o nadlenosti tog organa3. ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima 4. kratko oznaenje predmeta postupka 90. ta sadri obrazloenje rjeenja ?1. kratko izlaganje zahtjeva stranke 2. izvedene dokaze i utvreno injenino stanje 3. razloge koji su bili odluujui pri ocjeni dokaza 4. razlog zbog kojih nije uvaen neki zahtjev stranke 5. razloge koji su odluili da se rijei kao u dispozitivu rjeenja 6. pravne propise na osnovu kojih je rjeeno 91. Ukojim sluajevima obrazloenje rjeenja moe biti dato u skraenom obliku,ili ak potpuno izostavljeno? 1. rjeenje sa skraenim obrazloenjem 2.rjeenje u obliku slubene zabiljeke u spis ( tako rjeenje se u pravilu saoptava usmeno stranci i mora se izdati napismeno ako to stranka zahtjeva) 92. Koje vrste rjeenja poznaje upravno pravo? 1. pismeno2.usmeno3.zajedniko rjeenje( poimenino odreena)4. generalno rjeenje(donosi se za vie lica koja nisu poimenino odreena) 5.djelimino rjeenje6.dopunsko rjeenje7.privremeno rjeenje (samo u odreenim sluajevima) 93. Okojim pitanjima se odluuje zakljukom? Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu upravljanja postupkom.

94. ta je to alba? alba je redovno pravno sredstvo u upravnom postupku. 95.Navedite uslove za mogunost izjavljivanja albe u upravnom postupku? 1. da postoji prvostepeno rjeenje( osim takozvanog utanja administracije 2.da postoji drugostepeni organ 3.da pravo albe nije zakonom izriito izuzeta 96. Navedi sadraj albe?1. rjeenje koje se pobija2.naziv organa koji je donio rjeenje3.broj i datum rjeenja 4.izuzetno obrazloenje albe 97. Kako se rjeava nadlenost za rjeavanje po albi protiv kompleksnog rjeenja? Po albi rjeava neposredno vii organ od onog organa koji je izdao rjeenje. 98. Kakvo dejstvo ima alba? alba ima suspenzivno ili odlono dejstvo. 99. Navedite izuzetke od odlonog dejstva albe? 1. ako je zakonom predvieno da alba ne odlae izvrenje rjeenja 2.ako se radi o poduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mohu odlagati 3.ako bi usljed odlaganja i izvrenja rjeenja nekoj stranci bila naneena teta koja se ne bi mogla popraviti 100. Navedite izuzetke od pravila devolutivnog dejstva albe ? 1. odbacivanjem neblagovremene i nedoputene i albe izjavljene od neovlatenih lica 2. zamjena prvostepenog rjeenja u sluaju pogrenog rjeenja pravnog pitanja 3. zamjena rjeenja koje se albom pobija nakon dopune postupka 4. uvaavanje albenog zahtjeva i donoenje novog rjeenja nakog provoenja ispitkog postupka 101. Kada je prvostepeni organ duan upotpuniti postupak prije dostavljanja albe drugostepenom organu ? 1. ako se u albi iznose injenice i dokazi koji bi mogli uticati na drugaije rjeenje pravne stvari 2. ako je alilac imao pravo uestvovati u prvostepenom postupku a nije mu takva mogunost data 3. ako je aliocu data mogunost da uestvuje u postupku ali je on propustio tu mogunost i u albi opravdao to proputanje 102. Navedite razloge za ponitavanje prvostepenog rjeenja? 1. ako su injenice u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogreno utvrene 2. ako je bilo povrede pravila postupka koje su bile od uticaja na rjeavanje pravne stvari

3. ako je dolo do pogrene ocjene dokaza u prvostepenom rjeenju 4. ako je izveden pogrean zakljuak iz utvrenih injenica 5. nejasnost dispozitiva prvostepenog rjeenja 6. proturjenost dispozitiva sa obrazloenjem 7. pogrena primjena pravnog propisa na osnovu kojeg se rjeava pravna stvar 8. nepravilno iskoritena slobodna ocjena 103. Kada e drugostepeni organ sam rjeiti predmet? 1. ako prvostepeni organ nije u svemu postupio po drugostepenom rjeenju ili ako nae da je na osnovu slobodne ocjene treba donijeti drugaije rjeenje 2. ako utvrdi da su u prvostepenom rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi 3. ako nae da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak 4. ako je dolo do pogrene primjene pravno g propisa 5. ako je u istoj pravnoj stvari ve poniteno prvostepeno rjeenje 104. Navedite vanredna pravna sredstva? 1. obnova postupka 2. mjenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom 3. zahtjev za zatitu zakonitosti4. ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora 5. ukidanje i mjenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke 6. vanredno ukidanje rjeenja7. oglaavanje rjeenja nitavim 105. ta je izvrenje? Izvrenje je procesna djelatnost upravnog organa kojoj je cilj da prinudnim putem dovede u saglasnost injenino stanje sa dispozitivom rjeenja. 106. Kada prvostepeno rjeenje postaje izvrno? 1. istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena2. dostavom stranci, ako alba nije doputena3. dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje4. dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbija ili odbacuje 107. Kada drugostepeno rjeenje postaje izvrno? Kada se dostavi stranci.Upravni spor predstavlja jedan oblik ili vid sudske kontrole zakonitosti i pravilnosti rada uprave i izraz je postojanja fenomena pravne drave.