Sklopovska oprema raunala

1. ALU 2. Upravljaka jedinica 3. Mikroprogramirana jedinica 4. Graa Pentium CPU-a 5. Protonost 6. Arhitektura sa 4 protona segmenta 7. Podjela sabirnica 8. Ciklusi prijenosa podataka sabirnicom 9. Upravljanje sabirnicom 10. Sklopovi za pogon sabirnice 11. Multipleksor podataka na sabirnici 12. Serijski i paralelni prijenos podataka 13. Sinkroni i asinkroni prijenos podataka 14. Tipie pogreke u prijenosu sabirnicom 15. Propusnost sabirnice 16. Sabirnice za proirenje 17. USB sabirnica 18. SATA sabirnica 19. SCSI sabirnica 20. Parametri memorije

1. ALU (slika) Jedna od osnovnih elemenata mikroprocesora. Osmislio ju je Von Neumann . Viefunkcijski digitalni sklop koji izvodi aritmetiko logike operacije. GPU-i sadre nekoliko snanih ALU-a. Podaci se dobode na ulaze A i B. Upravljaki signali se dovode na S. Rezultat se dobije na izlazu R. Sastoji se od dvaju glavnih dijelova : aritmetike skupine sklopova i logike skupine sklopova. Izvodi aritmetike operacije, osnovne logike i operacije posmaka. 2. Upravljaka jedinica (slika) Mozak procesora. Dohvaa instrukcije iz memorije, dekodira ih i generira upravljake signale potrebne za izvravanje dekodirane instrukcije. Dvije su osnovne izvedbe upravljake jedinice: s izravnim upravljanjem (RISC) i mikroprogramirane (CISC). Signali na njezinom izlazu u odreenom trenutku ovise o: Instrukciji koju upravo treba izvriti Koraku instrukcije koji treba izvriti Stanju u registru zastavica Vanjskim signalima na sabirnici raunala (npr. zahtjevi za prekid)

3. Mikroprogramirana jedinica (slika) Njezin se rad temelji na injenici da se svaka operacija moe podijeliti na niz manjih operacija koje se zovu mikrooperacije. Svaka klasina instrukcija prevodi se tako u kratak program mikroinstrukcija. Primjeri mikrooperacija su prijenosi podataka izmeu registara, aktiviranje sklopa ALU i sl. One sadre i malu koliinu memorije u kojoj se nalaze mikroinstrukcije. Prednosti: jednostavnije projektiranje mikroprocesora, mogunost uvoenja novih instrukcija i lagano otkrivanje greaka. 4. Graa Pentium CPU-a Sadri: ALU, upravljaku jedinicu, proc registre, FPU, dekoder, L1 i L2 (priruna memorija prve i druge razine), jedinicu za predvianje grananja programa, sabirniki meusklop Prirune memorije najbre memorije malog kapaciteta koje unaprijed pripremaju instrukcije i podatke jedinica za predvianje grananja pokuava odrediti gdje e poeti program u sluaju grananja Sabirniki meusklop upravlja primanjem podataka izmeu RAM-a i CPU-a Pentium procesor ima protonu arhitekturu tj dva paralelna kanala za obradu to znai istodobno obrauje dvije instrukcije. 5. Protonost jest oblik paralelizma koji se ugrauje u procesor kojim se poveava uinkovitost. Pritom se izvoenje instrukcija razlae na slijed neovisnih operacija. Broj stupnjeva razlaganja instrukcija naziva se dubina protonosti, to je dubina protonosti vea, moe se u istom vremenu izvravati vie instrukcija pa je procesor uinkovitiji. Protonost u procesoru moe biti instrukcijska i aritmetika.

6. Arhitektura sa 4 protona segmenta

7. Podjela sabirnica: S obzirom na sustave koje povezuju (vanjske i unutranje) S obzirom na broj unutranjih sabirnica ugraenih u sklop procesora (jednosabirnika i viesabirnika) 8. Ciklus prijenosa podataka sabirnicom Ciklus instrukcije/adresa procesor identificira instrukciju i definira adresu Ciklus upravljanja/posredovanja koristi vrijeme koje je potrebno za dekodiranje adrese kako bi se rijeio problem dodjele sabirnice za idui prijenos podataka

 Ciklus podataka odvija se prijenos podataka 9. Upravljanje sabirnicom Prijenosom podataka upravlja procesor pa ga zato nazivamo upravljaem (eng. Bus master). Ostali sklopovi izvravaju zadatke koje im procesor dodjeli pa se stoga nazivaju izvriocima (engl. Bus slave). U praksi su esti sustavi sa vie upravljaa, meutim oni ne mogu raditi istovremeno pa ih zovemo privremenim upravljaima, a neki sklopovi mogu dio vremena imati funkciju upravljaa, a dio funkciju izvrioca. Potrebno je ugraditi mehanizam koji odluuje koji e ureaj dobiti pravo upravljanja sabirnicom (tj postati trenutni upravlja). Takav mehanitam se naziva posredovanje ili arbitracija. 10. Sklopovi za pogon sabirnice Prikljuak na liniju predstavlja optereenje za sklop, pa se izlazni stupnjevi sklopova koji se prikljuuju na liniju izvode kao tzv sabirnika pojaala. Ona mogu dati veu struju od standardnih log sklopova. Ulazni sklopovi prijamnika moraju biti u stanju rekonstruirati dolazni signal. Zato se esto izvode kao komparatori, a sadravaju i komponente za zatitu od prenapona

11. Multipleksor podataka na sabirnici esto se u cilju smanjenja broja linija sabirnice provodi vremensko multipleksiranje, tj. neki se signali prenose preko istih linija na sabirnici, u razliitim trenucima. Neka od standardnih rjeenja multipleksiranja su: Adresnih linija i linija za podatke Prekisnih linija preko adresnih linija ili linija za podatke Upravljakih linija s linijama za adrese ili podatke
12. Serijski prijenos podatak se prenosi u vremenskom slijedu kao niz bitova jednim vodom. Podaci se prenose impuls po impuls te je stoga komunikacija vrlo spora. Zahtjeva mali broj linija, lake se titi od smetnji ali i ovisno o vrsti sabirnice moe biti sporiji u usporedbi s paralelnim. Paralelni podaci se prenose istovremeno preko vie fizikih vodova. Paralelni je prijenos bri ali ima i nedostataka: zauzima vie ulazno/izlaznih linija raunala, skuplji je zbog velike koliine ica koje treba spojiti izmeu raunala i ulaznog ili izlaznog sklopa 13. Sinkroni prijenos podataka niz bitova koji predstavljaju podatke se alje zajedno sa signalom takta. Zbog vee brzine najee se koristi za komuniciranje izmeu dva raunala. Signal takta odreuje u kojim trenucima treba oitati stanje pojedinih bitova. Pritom se moe koristiti rastui, padajui ili oba brida takta. Izvor takta jedinica je koja ima ulogu trenutnog upravljaa Asinkroni - Asinkroni prijenos spada u serijski prijenos kod koga se ne vri sinkronizacija izmeu predajnika i prijemnika posebnim sinkronim impulsima. Prije nego sto pone komunikacija linija se dri u stanju logike jedinice neprekidno, a na logiku nulu na mjesto prijema oznaava poetak prijenosa podataka. Jedinica koja alje podatke ne odaile takt. Uzorkovanje podataka na strani prijamne jedinice izvodi se taktom koji nije sinkron s taktom odailjake jedinice. 14. Tipine pogreke prilikom prijenosa sabirnicom Pogreka adrese dogaa se prilikom adresiranja nepostojee lokacije ili upisa u podruje gdje je doputeno samo itanje Pogreka prilikom prijenosa podataka nastaje zbog presluavanja na vodovima, razliitih smetnji ili neispravnog rada sklopa za napajanje Pogreka u upravljanju mehanizam za otkrivanje pogreke koristi tehniku isteka vremena (time out).

15. Propusnost sabirnice najvea koliina bitova koja moe biti prenesena u jednoj sekundi

16. Sabirnice za proirenje povezuju procesor s razliitim utorima za proirenje. Matine ploe dananjice imaju nekoliko tipova utora, koji su povezani sa sabirnicama kao to su PCI i PCI express. Utori sabirnica se razlikuju prema broju i rasporedu izvoda, radnom naponu i obliku.
17. USB sabirnica serijska sabirnica koja slui za prikljuak vanjskih ureaja na raunalo. Prua mogunost umetanja i odvajanja vanjskih ureaja bez potrebe za ponovnim pokretanjem raunala. Danas postoje tri inaice USB norme :stariji USB 1.0, noviji USB 2.0 i najnoviji USB 3.0. 18. SATA sabirnica sabirnica koja slui za prijenos podataka na tvrde diskove i s njih. Nasljednik je norme ATA koja je ve dugi niz godina prisutna na tritu. Svojstva (Brzina prijenos iznosi 180 MB/s a za SATA II 380 MB/s, kabeli su uski,pa su prikladni za provlaenje po kuitu,nije ga mogue krivo spojiti,mogunost mijenjanja diskova dok je sustav ukljuen,doputaju diskovima da optimiziraju redoslijed kojim se izvravaju naredbe itanja i pisanja,svaki ureaj ima svoju sabirnicu i propusnost pa nema podjele sabirnice prema naelu upravlja/izvritelj 19. SCSI- naziv je za grupu normi za prikljuivanja jedinica na raunarski sustav te za prijenos podataka.,Primjenjuje se za povezivanje optikih jedinica,tvrdih diskova i skenere. 20. Parametri memorije Kapacitet koliko bitova ili bajtova podataka memorija moe primiti Vrijeme pristupa vrijeme potrebno da se saraj neke lokacije pojavi na podatkovnoj sabirnici nakon postavljanja adrese na adresnu sabirnicu Memorijski ciklus vrijeme potrebno da se u potpunosti izvri operacija s memorijskom lokacijom. Mjeri se od trenutka poetka upisivanja u lokaciju pa sve dok ta lokacije opet ne prijee u mirno stanje te moe ponovno zapoeti ciklus Prousnost koliina podataka koja se prenosi u jedinici vremena, izraava se bitom po sekundi