UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

PREDMET:RAČUNARSTVO I INFORMATIKA

SMJER:CESTOVNI SAOBRAĆAJ

SABIRNICA I SAT
-SEMINARSKI RAD-

Kanditat/kinja: Mentor:
Hadžiabdić Jasmina Doc. Dr. Baraković-Husić
Jasmina

Broj indeksa:7284

Sarajevo,Novembar 2014.godine
 SADRŽAJ

1.UVOD..................................................................................................................3

2.HISTORIJA RAZVOJA SABIRNICA.........................................................................4

3.DIJELOVI SABIRNICE............................................................................................5

4.PODIJELA SABIRNICA..........................................................................................6

4.1 SERIJSKE I PARALELNE SABIRNICE................................................................6

4.2 UNUTRAŠNJE SABIRNICE.............................................................................7

4.2.1 PCI..........................................................................................................7

4.2.3 AGP.........................................................................................................8

4.2.4 PCI EXPRESS............................................................................................9

4.3 VANJSKE SABIRNICE..................................................................................10

4.3.1 USB.......................................................................................................11

4.3.2 FIREWIRE..............................................................................................14

4.3.3 USPOREDBA USB-A I FIREWIRE............................................................15

5. SAT...................................................................................................................16

6.ZAKLJUČAK.......................................................................................................19

7.LITERATURA......................................................................................................20

2
 1.UVOD

Računar je sastavljen od različitih jedinica koje

koordinirano obavljaju posao.Stoga je među jedinicama
potrebno ostvariti komunikaciju.Za prijenos svakog bita
informacije potreban je jedan strujni vodič (jedna
„žica“).Da tih žica ne bi bilo previše,osmišljen je
sabirnički sustav. Da bi podaci mogli putovati od jednog
dijela računara do drugog, sve je djelove računara
potrebno međusobno povezati električnim vodičima.
S obzirom da se računar sastoji od mnogo djelova, kada
bi se svaki dio računara povezao sa drugim djelovima
posebnim vodičima, broj vodiča bi bio toliko velik da bi
sustav bio neostvariv. Zato se u računarima koriste
skupine vodiča za povezivanje koje se
nazivaju sabirnicama.
Sabirnica (engl.bus)zajednički je snop vodiča na koji su
spojeni svi djelovi računara.Tako, povezuju procesor s
memorijom,procesor s ulazno-izlaznim jedinicama(od
diskova preko gračike i zvučne kartice)i slično.Vodiči koji
tvore sabirnicu podijelili su zadatke među sobom.Pa tako
postoje podatkovne,adresne i upravljačke sabirnice.

3
2.HISTORIJA RAZVOJA SABIRNICA

Prve računarske sabirnice sastojale su se od skupa

paralelnih žica.Koje su spajale središnju jedinicu sa
memorijom te ostalim perifernim jedinicama.U prvoj i
drugoj generaciji računara postojale su posebne sabirnice
za glavnu memoriju,te za ostale podskupove jedinica koje
su činile računarski sustav.Dizajner je imao zadaću
osmisliti način spajanja svih glavnih sastavnica
sustava,vežući ih nazad na središnju jedinicu.Pojavom
prekida,posao dizajnera mnogo se komplicira,jer tokom
prekida središnja jedinica računara mora obrađivati poziv
sa periferne jedinice tj,raditi na nižoj brzini nego što je to
ustvari potrebno.Tako,usporavajući,cijeli rad računarskog
sustava.
Ovaj monolitan način povezivanja pokazao se nedovoljno
funkcionalan.Jer dizajner je ponekad primoran na
kompromise tj.usporavanje rada cijelog računarskog
sustava radi uviđenja stabilnosti rada.
U prvoj generaciji sabirnica glavnu ulogu u kontroliranju
rada sabirnice koristi se rad središnje jedinice.Sljedeći
pomak napravljen je u dizajnu sabirnice NuBus koji se
smatra preokretnicom u izradi računarskih sabirnica.Pravi
se dioba između središnje memorije i na jednoj strani,te
perifernih jedinica na drugoj.To je omogućilo dizajnerima
korištenje sabirnice koja nije ovisila o vrsti i arhitekturi
mikroprocesora,što je omogućilo veću slobodu rada.

4
 3.DIJELOVI SABIRNICE

Sve sabirnice se sastoje od tri dijela grupirana po funkciji:

- podatkovne sabirnice
- adresne sabirnice
- upravljačke sabirnice

Sabirnica podataka prenosi podatke između različitih

komponenti mikroračunara. Kod većine mikroračunara
sabirnica podataka je dvosmjerna i može imati tri stanja: 1,0 i
Z (stanje visoke impedancije).

Adresna sabirnica prenosi adresu sklopa ili registra koji

može komunicirati sa mikroprocesorom (npr. adresu
memorijskog čipa i riječi u njemu, U/I međusklopa i njegova
registra). Adresa prisutna na adresnoj sabirnici određuje izvor
ili odredište podataka poslanih po sabirnici podataka.
Adresnu sabirnicu tvori skup jednosmjernih izlaznih linija.

Upravljačka sabirnica prenosi upravljačke signale između

mikroprocesora i ostalih komponenti mikroračunara.Signali
koji obično tvore upravljačku sabirnicu su
čitaj/piši(R/W),zahtjev za prekid(IRQ),reset(RESET)

5
 4.PODIJELA SABIRNICA

Sabirnice se mogu podijeliti:

a) s obzirom na vrstu prijenosa:

- serijske sabirnice (USB, FireWire, SATA, PCI-E)

- paralelne sabirnice (ATA, SCSI, ISA, AGP)

b) s obzirom na uređaje koje povezuju:

- unutrašnja sabirnica

- vanjska sabirnica

4.1 SERIJSKE I PARALELNE SABIRNICE

Sabirnice mogu biti paralelne, koje šalju podatke preko

više fizičkih vodiča, i serijske, koje prenose podatke u
serijskoj formi. Dva osnovna problema kod paralelnih
sabirnica su timing skew i crosstalk.

Timing skew je pojava koja se događa na paralelnim

sabirnicama. Kada su signali odaslani niz paralelne linije
oni neće doći u isto vrijeme na odredište zbog razlika u
karakteristikama žica i sklopova u prijenosnom krugu.
Ako je kašnjenje dovoljno veliko, signal takta može doći
prije nego je podatak promijenio stanje iz prijašnjeg u
trenutnu vrijednost, te više nije moguće odrediti koji je
bio izvorni podatak. Što je frekvencija veća, ova pojava
je sve izraženija.

Crosstalk je u osnovi interferencija susjednih vodiča koji

svojim magnetskim poljem utječu na podatke koji se
prenose vodičima u njihovoj okolici.

6
Tržištem su u početku dominirale isključivo paralelne
sabirnice, no s vremenom i povećanjem količine
podataka koji su se prenosile, timing-skew i crosstalk
problemi su postajali sve teži i teži za zaobilaženje.
Djelomično im je je doskočeno uvođenjem okidanja
padajućim i rastućim bridom, ali pravo rješenje je
uvođenje serijskih sabirnica. Njihov princip rada je
takav da nema međusobnih interferencija ni razlike u
brzini dolaska signala na odredište. Upravo zbog toga
one mogu ostvariti veći protok podataka u odnosu na
paralelne sabirnice.

4.2 UNUTRAŠNJE SABIRNICE

Pored toga,što sabirnice služe za razmjenu podataka

između sklopova računara,one istodobno služe i za
priključak komponenti koje su ugrađene na matičnu
ploču.
Najpoznatije unutrašnje sabirnice su:PCI,AGP i PCI
EXPRESS.

Slika 1.Unutrašnje sabirnice

7
 4.2.1 PCI

PCI (eng. Peripheral Component Interconnect) sabirnica

dolazi u 32 i 64 bitnim verzijama, a može raditi na 66,
100, 133, 266 i 533 MHz, pa tako omogućava prijenos
podataka koji varira od 264 MB/s kod 32-bitne na 66
MHz do 4,27 kod 64-bitne na 533 MHz. Rad na PCI
sabirnici započeo je Intel 1990 god.
Na PCI sabirnicu se mogu spojiti raznorazni uređaji –
grafičke kartice, zvučne kartice, TV kartice, mrežne
kartice, kartice sa dodatnim USB konektorima itd

PCI 1.0 standard

 takt sabirnice 33.33  MHz
 maksimalna brzina 133 MB/s za 32-bitnu sabirnicu
(33.33 MHz * 32 bita / 8 bitova u bajtu = 133 MB/s)
 napon sabirnice 3.3 ili 5 volti

PCI 2.2 standard

 omogućava uz 33.33 MHz i frekvenciju 66 MHz

Da bi se neki uređaj priključio na unutrašnju sabirnicu

potrebno je otvoriti kučište računara i staviti ga u
odgovarajući utor.

Slika 2.PCI

8
 4.2.3 AGP

AGP (eng. Advanced Graphics Port) sabirnica je 32-

bitna namjenjena za spajanje isključivo grafičkih kartica
koje povezuje sa sistemskom memorijom i glavnim
procesorom. Prvom specifikacijom AGP 1x njena
propusnost je bila 266 MB/s, a kasnije su napravljene i
2x, 4x i 8x koje redom omogućuju prijenos podataka od
533, 1066 i 2133 MB/s. AGP radi na 66 MHz.
Postoji i 64-bitna AGP sabirnica, i AGP PRO standard koji
omogućuje grafičkim karticama da dobivaju više struje.
AGP utori su superiorni u odnosu na PCI zbog toga jer
pružaju kanal za direktnu komunikaciju između
procesora i utora, time omogućavajući bržu
komunikaciju. Također AGP slot koristi sideband
adresiranje. To znači da se adresiranje paketa odvija
izvan paketa te se cijeli paket ne mora pročitati kako bi
se dobile adresne informacije. K tome, PCI grafička
kartica mora učitati teksturu sa hard diska u RAM i iz
RAM-a u međuspremnik kartice.

AGP kartica je sposobna čitati teksture izravno iz RAM-a

koristeći GART (Graphics Address Remapping Table).
Danas je AGP inkorporiran u većinu matičnih ploča, iako
se očekuje da će za godinu-dvije potpuno nestati s
tržišta, istisnut novim PCI-Express standardom.

Slika
3.AGP

4.2.4 PCI
EXPRESS

9
PCI Express je sabirnica koja je napravljena s
namjerom da zamijeni PCI i AGP sabirnice. Za razliku od
klasične PCI sabirnice koja koristi paralelni prijenos
podataka, PCI Express koristi brzi serijski prijenos
podataka. Dolazi u više verzija - 1x, 4x, 8x ,16x i 32x
koje omogućavaju prijenos podataka od 250 MB/s do
8 GB/s.

U početku je PCI-E trebala biti samo lokalna sabirnica.

S obzirom da je zasnovana na PCI sustavu, kartice se
mogu prebaciti na PCI-E mijenjajući samo fizički način
izrade.

Veće brzine PCI-Expressa dozvoljavaju zamjenu skoro

svih postojećih unutarnjih sabirnica, a Intel predviđa
jedinstveni PCI-E kontroler koji bi komunicirao sa svim
eksternim sklopovima, za razliku od današnjih
northbridge/southbridge rješenja.

Slika 4.PCI Express

4.3 VANJSKE SABIRNICE

10
 Od pojave otvorenog tipa računala proizvođači
računalne opreme su imali različite standarde i konektore
za spajanje periferija na računalo, međutim je postignut
Universal Serial Bus – USB (univerzalna serijska
sabirnica) standard koji je univerzalan i mnogo bolji od
ostalih serijskih i paralelnih ulazno –
izlaznih,međusklopova.
Priključnice vanjskih sabirnica su izvedene na računaru
tako da se izvana,bez otvaranja računara može na njih
priključiti uređaj.Najčešće korištena vanjska sabirnica je
USB,a tu spadaju i SCSI,FIREWIRE i druge.

4.3.1 USB

USB je vanjska sabirnica koja omogućuje razmjenu

podataka između računala i širokog spektra vanjskih
uređaja. Cilj USB tehnologije jest rasterećivanje glavne
sabirnice računala od posebnih kartica za proširenje, kao
i olakšavanje umetanja i odvajanja vanjskih plug-and-
play) uređaja bez potrebe za ponovno pokretanja
računara s nulte točke (reboot). USB - Universal Serial
Bus (univerzalna serijska sabirnica) ima sljedeće
mogućnosti:
 Računalo se ponaša kao domaćin
 Na glavno računalo može se spojiti do 127 uređaja bilo
direktno ili preko žarišta
 Individualni USB kablovi mogu biti dugi i do 5 metara
 Usb 2.0 sabirnica ima ima najveći protok podataka od
480 megabita po sekundi
 Usb kabal ima dva vodiča za napajanje (+5 volti i
masa)i druge dvije za prenošenje podataka
 na žicama za napajanje, računalo može dati do 500 mA
struje pri 5 volti
 USB uređaje možete uključiti i isključiti bilo kada
 USB uređaji spojeni na USB utor oslanjaju se na USB
kabal za napajanje i prijenos podataka

11
 Naziv standarda Brzina prijenosa
USB 1.0 1.50 Mbps
USB 1.1 12.00 Mbps
USB 2.0 480.00 Mbps
USB 3.0 4'800.00 Mbps
USB 3.1 10'000.00 Mbps

Tabela 1.Standardi USB

Trenutno postoje dva standarda konektora USB-a:

 Standardni USB konektor

 Mini USB konektor

Svaki od ovih standarda definira dvije vrste konektora:

' A ' standard za računar i ' B ' standard za uređaj.

Slika 5.USB-a tipa „A“ i „B“

Sa standardom USB 2.0 počinje snažan razvoj

prijenosnih podatkovnih medija koji koriste USB za
prijenos podataka. Konektori ostaju isti tako da je ovaj
standard unatrag kompatibilan.Uz korištenje maksimalno
12
5 koncentratora (hubova) dolazi se do brojke od 30 m
maksimalne udaljenosti između perifernog uređaja i
računara. Postoje kablovi USB CAT5 koji u sebi
sadržavaju koncentratore te imaju maksimalnu dužinu od
30 m. 

USB 3.0 standard predviđa i upotrebu optičkih niti (full-

duplex) što podrazumijeva i veće komunikacijske
udaljenosti između uređaja.
USB 3.1 standard ima dvije značajne novine: konektor je
fizički potpuno drugačiji i simetričan te je svejedno kako
se priključuje i predviđa upotrebu adaptera za
priključivanje starijih uređaja, a brzina komunikacije je
veća zbog korištenja drugačije sheme kodiranja signala
(128b/132b umjesto 8b/10b) koja je kompatibilna sa
starijom shemom te električki prihvata starije uređaje.

Slika 6. Raspored iglica (kontakata) na utičnicama za

standardni USB tip A i B, Mini-A i Mini-B te Micro-A i
Micro-B

Spajanje USB uređaja u računalo je jednostavno -

pronađete USB konektor na stražnjem djelu kućišta i
stavite USB unutra.

13
USB sistem je opisan u tri definicijska dijela:

• USB sabirnica
• USB uređaji
• USB međusobna povezanost
Postoji samo jedna sabirnica u bilo kojem USB
sistemu. USB sučelje prema glavnom računalu sistema je
upućeno kao kontrolor sabirnice. Kontrolor sabirnice će
moći biti sproveden u kombinaciji opipljivog dijela
računala (hardvera), upravljačkog softwarea, ili samo
programske potpore tj. neopipljivog dijela računala
(softvera). USB uređaji su podijeljeni na uređaj kao na
primjer žarište, lokator ili test uređaj.
Žarišta su ključni element u spajanju i prikazivanju
arhitekture USB-a. Žarišta služe da pojednostave USB
povezanost od korisničke perspektive i pruže izdržljivost
po niskim troškovima i kompleksnosti.
Žarišta ograđuju koncentratore i omogućuju višestruko
pripojenje USB-ovih karakteristika. Pripajenje tačaka je
prikaz-priključak. Svako žarište pretvara jednostruko
pripajenje tačaka, u višestruko pripajenje tačaka.

4.3.2 FIREWIRE

Sredinom 80 - tih godina prošlog stoljeća, inžinjeri u

Apple Computersu razvili su metodu prijenosa podataka

14
 na vrlo velikim brzinama od i do tvrdih diskova unutar
Macintosh osobnih računala. Nazvali su ga FireWire, tj.
brza serijska sabirnica za prijenos podataka. FireWire
je našao put ne samo do osobnih računala i periferija,
već i do potrošačke elektronike.
Sony ga je ugradio u digitalne kamere i neke druge
uređaje nazivajući ga i LINK, tako da su ga i ostali
proizvođači slijedili. Tehnologija je uspjela ući u veliki
broj osobnih i prijenosnih računala različitih proizvođača,
te je pronašla svoj put u skenerima, web kamerama,
audio uređajim.
FireWire sabirnica može podnijeti do 63 uređaja
prikopčana na jedan FireWire priključak, što se izvodi
preko raznih razvodnika. Na sljedećoj slici prikazan je
FireWire utikači.

Slika 7.FireWire utikač

4.3.3 USPOREDBA USB-A I FIREWIRE

 FireWire ima više od 30 puta veću propusnost od USB

1.1 standarda.

15
 FireWire 400 bio je zlatni standard za prijenos podataka
s velikom brzinom. Za razliku od USB-a koji zahtjeva PC
za rad, IEEE 1394 može raditi i bez njega.Sve ove
prednosti čine dodavanje uređaja na 1394 sabirnicu
jednostavnim poput uključenja bilo kojeg kućanskog
aparata.
 IEEE 1394 protokol predstavlja brz i lak način za
međusobno približavanje računara, potrošačke opreme
(TV - a, DVD - a, digitalne kamere ...) i komunikacijske
opreme.
 Omogućuje vrlo velike brzine prijenosa, podršku
isinhronom načinu prijenosa (jeftino sučelje za
multimedijalne aplikacije), uključenje i isključenje
uređaja za vrijeme rada, dinamičku rekonfiguraciju te
ravnopravnu podršku.
 Jedan od nedostataka FireWire-a je relativno kratki
kabal (4.5m) međutim poboljšanja protokola (1394b)
omogućiti će duljine kabela do 100 metara.Predložena
poboljšanja i dodatne mogućnosti protokola uključuju
povećanje brzine prijenosa, kućne mreže, optički prijenos
i bežični IR prijenos.

Grafikon 1. Usporedba USB-a i Firewire

5. SAT

Svaka mašinska instrukcija izvršava se u nekoliko

etapa.Pri tome,izvršavanje svake instrukcije treba da

16
bude rezultat usklađenog rada velikog broja komponenti
unutar procesora.
Da bi se ostvarila sinhronizacija između pojedinih
komponenti,u svakom računaru se nalazi generator
taktnih (klok) impulsa,koji se još naziva i sat,ili još
češće klok(od engl.clock)da se izbjegne zabuna sa
satom koji prikazuje stvarno vrijeme.Generator taktnih
implusa vodi se na procesoru(preciznije,na njegovu
upravljačku jedinicu).
Trenutak nailaska klok impulsa određuje kada će
započeti sljedeća faza mašinske instrukcije(između dva
klok implusa procesor uvjetno rečeno miruje).Klok
impulsi nailaze velikom brzinom u pravilnim vremenskim
razmacima,i možemo ih uporediti sa otkucajima ljudskog
srca.(Slika 8)

Slika 8.Klok impulsi

Očigledno će procesor raditi tim brže što brže dolaze klok

impulsi.Broj klok impulsa u jednoj sekundi naziva se
frekvencija kloka i izražava se u hercima(Hz).Kako je
herc mala jedinica,obično se koriste veće jedinice
megaherc(1 MHz = 100000 Hz) i gigaherc (1

17
 GHz=1000000000 Hz).Na primjer,frekvencija kloka od
1GHz označava milijardu klok impulsa u sekundi.

Današnji procesori već mogu da rade sa frekvencijama

kloka od nekoliko gigaherca.Frekvencija kloka zapravo
izražava broj najelementarnijih radnji koje procesor može
da obavi u jednoj sekundi.Tako,procesor koji radi na
frekvenciji kloka 1GHz u jenoj sekundi obavlja oko
milijardu elementarnih radnji.

 kiloherc (1 kHz = 1·103 Hz)

 megaherc (1 MHz = 1·106 Hz)
 gigaherc (1 GHz = 1·109 Hz)
 teraherc (1 THz = 1·1012 Hz)

Za procesore koji u jednom koraku mogu da obrade

podatke dužine n bita kažemo da predstavljaju n-bitne
procesore.Nekada su na tržištu dominirali 8-bitni i 16-
bitni procesori,dok se danas najčešće susreću 32-bitni,pa
i 64-bitni procesori.
Ove činjenice utječu na brzinu rada procesora,pa je tako
32-bitni procesor u prosjeku dvostruko brži od 16-bitnog
procesora pri istoj frekvenciji kloka.

6.ZAKLJUČAK

S punim pravom sabirnice mogu nazvati kičmom,

odnosno krvotokom računara. Preko sabirnica se odvija

18
 sva međusobna komunikacija sklopova računara,
prenose se podaci, adrese i upravljački signali. One
zapravo predstavljaju podsistem u računarskoj
arhitekturi,jer prenose podatke i struju između
računarskih dijelova unutar ili između računara.Zbog
toga je bitno razlikovati unutrašnje i vanjske
sabirnice(interne i eksterne).U radu sam navela pojedine
unutrašnje i vanjske sabirnice, te na najjednostavniji
način napravila usporedbu između tih sabirnica. Na
temelju usporedbe mogu zaključiti da su interne i
eksterne sabirnice specijalno razvijene i
nadopunjavajuće. Također, da je nadzor i provjera
prijenosa podataka neophodan i važan element u
djelovanju vanjskih brzih sabirnica.
Pored sabirnica,možemo reći da i sat ima značajnu ulogu
u računaru.Jer,da bi se ostvarila sinhronizacija između
pojedinih komponenti,u svakom računaru se nalazi
generator taktnih(klok)impulsa,koji se još naziva i sat,ili
još češće klok(engl.clock).Pored toga,brzina rada
procesora je zasnovana na frekvenciji kloka.

7.LITERATURA

 Udžbenik za prvi,drugi i treći razred

gimnazije-Željko Jurić
19
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Sabirnica
 http://public.carnet.hr/~jrukelj/infor/unutr
asnjost4-1.html
 http://www.oss.unist.hr/~vkozica/AOR/AO
R_poglavlje_8a.pdf
 http://materijali.ogmaglaj.com/mat_1/20.
%20procesori.pdf
 http://hr.wikipedia.org/wiki/PCI
 http://bs.wikipedia.org/wiki/PCI_Express
 http://en.wikipedia.org/wiki/IEEE_1394
 http://bs.wikipedia.org/wiki/USB
 http://www.aeolian-
hall.myzen.co.uk/clocks.htm
 http://www.webopedia.com/TERM/A/AGP
.html
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Accelerated_G
raphics_Port
 https://www.fer.unizg.hr/_download/repo
sitory/Dimenzioniranje_sabirnica
%5B3%5D.pdf

20