Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

19. UTJECAJ PROMETA NA ZAGAENJE OKOLIA

Zatita okolia je postala predmetom sve veeg zanimanja i brige irom svijeta. ist zrak i nezagaena voda postaju svakim danom sve vanija dobra, jer se njihov nedostatak sve vie osjea. Mnoge ivotinjske i biljne vrste naglo se prorjeuju, a mnoge su ve istrijebljene. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotaa ve su sada zabrinjavajua pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je ienje okolia skuplje od spreavanja njegova zagaenja. Sve je to dovelo do toga da se problemu zatite okolia danas prilazi mnogo ozbiljnije i sustavnije. S druge strane, stalni gospodarski rast, iva gospodarska aktivnost, poveanje proizvodnje, prometa i potronje sve vie zagauje i destabilizira ovjekov okoli i iscrpljuje obnovljive, a pogotovo neobnovljive prirodne resurse. Posljedice se uoavaju na svakom koraku: klimatske promjene (globalno zatopljenje), poveanje ozonskih rupa, kisele kie, istrebljenje biljnih i ivotinjskih vrsta, stalno smanjivanje obradivog tla (zbog izgradnje prometnica - oko 20 milijuna hektara na godinu), progresivno iscrpljivanje neobnovljivih izvora energije, sve vei nedostatak pitke vode, sve vee zagaenje zraka, vode i tla itd. Kontinuirani i stabilni gospodarski rast je neto ega se ne odriu ni najrazvijenije zemlje, a za zemlje u razvoju to je najvanije pitanje. Bez gospodarskog rasta nema ni eljenog standarda, ni zaposlenosti, i to je najvanije, nema socijalne stabilnosti. Gospodarski rast je imperativ modernog doba.

19.1. PROMET I NJEGOV UTJECAJ NA OKOLI Razvoj automobilske industrije doveo je do injenice da je svijet danas preplavljen automobilima. Dok se ljudska populacija udvostruila od 1950. broj automobila poveao se gotovo deset puta, tako da se danas ukupna svjetska automobilska flota poveala na gotovo 500 milijuna vozila. Uvjetovan sve brim gospodarskim rastom i razvojem, promet u svijetu i u Hrvatskoj naglo raste to se odrazilo na sve vee zauzimanje prostora, poveanje buke i vibracija, neracionalan utroak energije, oneienje vode i
1

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

tla te negativno djelovanje na ukupnost okolia. Dananji su gradovi neprekidno izloeni degradaciji uslijed nesluenog razvoja automobilskog prometa. Urbanisti i prometni planeri traili su rjeenja u stvaranju velikih prometnih sustava u gradu, u gradnji gradskih autocesta, parkiralita, velikih krianja i tako pretvarali dragocjeno gradsko zemljite u veliki prometni park. Ve negdje oko 1960. spoznaje se da predloena rjeenja u vezi s prometom nisu dala oekivane rezultate dok se istovremeno njegov tetan i regionalni utjecaj poveavao. Promet, a posebno cestovni, zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran je za 25% globalnih emisija ugljik (IV) oksida. Prosjean automobil godinje isputa toliko CO2 emisija koliko je i sam teak. Za jedan sat vonje autocestom brzinom 130 km/h potroi se isto toliko kisika koliko jedan ovjek potroi u deset dana za disanje.1 Izgaranje fosilnih goriva proizvodi oneiujue tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i koditi ljudskom zdravlju, biljkama, ivotinjama i ekosustavima. Takve oneiujue tvari i njihovi derivati, poput troposferskog ozona i zakiseljujuih spojeva vode unitavanju ekosustava, kode usjevima i umama, a u ljudi uzrokuju probleme dinih organa i razne bolesti. Poznato je da se promet smatra jednim od najvanijih uzronika zdravstvenih tegoba povezanih s toksinim oneiujuim tvarima u zraku koje ugroavaju ekosustav i ljudsko zdravlje. I drugi utjecaji ukljuujui buku i zauzimanje povrina, uvelike pridonose poremeajima u ekosustavu. U gradovima prometna mrea ini ak i do 50% ukupne urbane mree. Za gradnju jednog kilometra gradske autoceste, s tri prometne trake u svakom smjeru potrebno je najmanje 25 000 m2 prostora. Na tom prostoru moe se sagraditi vie od 60 stambenih zgrada. Od svih izvora komunalne buke u gradovima najvei postotak (80%) otpada na prometnu buku: to se negativno odraava na organizam ovjeka.2 Zbog svega navedenog u brojnim gradovima danas postoje modeli i pokuaji minimiziranja tetnog utjecaja prometa na ovjeka i okoli. Osim usavravanja javnog prijevoza kao okosnice prometne politike, mnogi europski gradovi pripremaju niz prateih mjera prometne politike kao to su brojne restrikcije, te se postavljaju strogi zahtjevi prema naftnoj industriji u cilju proizvodnje istih goriva fosilnog porijekla, bez tetnih emisija.
1 2

www.bicikl.hr/122002/asp/vremeplov.asp isto

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

Republika Hrvatska ima zanimljivu povijest i tradiciju, ali imaju i druge europske zemlje, tako da odgovor treba traiti unutar onih koncepata i rjeenja koja su u europskim razmjerima ve dobila verifikaciju tijekom vremena koje je iza nas i koja su se pokazala uspjenim u razliitim zemljama.

19.2. RAZVITAK PROMETNOG SUSTAVA Poveanje ivotnog standarda te prometna kultura doveli su do poveanog broja automobila koji prometne mree ne mogu kvalitetno usluiti. Zbog navedenog dolazi do velikih zaguenja u prometnom sustavu. Problem je nastao zbog toga to razvitak prometnih sustava nije adekvatno pratio gospodarski razvoj. U sustave javnog gradskog prijevoza nije bilo veih ulaganja te se zbog neudobnosti prijevoza (zastarjela infrastruktura i vozni park) velik dio potencijalnih korisnika slui osobnim automobilima. Adekvatnim daljnjim razvojem javnog prijevoza te razvojem prigradske eljeznice, dolo bi do poveanog koritenja ovih vrsta prijevoza, te bi se smanjila upotreba osobnih automobila. Na taj nain bi dolo do znaajnih smanjenja guvi u prometnom sustavu te bi se smanjio i negativan utjecaj prometa na okoli. Stoga je vrlo bitno utjecati na korisnike sustava na smanjenu upotrebu osobnih automobila i na poveanu upotrebu javnog prijevoza ime se doprinosi stvaranju grada po mjeri ovjeka. Utjecaj prometa na suvremeno drutvo je nemjerljiv. Dananja pokretljivost ljudi, roba i usluga vodi suvremeno drutvo prema tzv. mobilnom drutvu. Razvoj prometa u takvoj situaciji mora biti usklaen s naelima odrivog razvitka koja su ve odreena na globalnoj, meunarodnoj razini. Odrivi promet je promet koji ne ugroava javno zdravlje ili eko-sustave i konzistentno zadovoljava prijevoznu potranju kroz3 1 racionalno koritenje prirodno obnovljivih izvora energije i 2 racionalno koritenje neobnovljivih izvora. Vrlo jasan trend posljednjih desetljea je rastua briga za ouvanje okolia, koji rezultira domaim i meunarodnim ekolokim mjerama, ali i akcijama
3

Mlinari, D., Odrivi razvitak cestovne mree Republike Hrvatske s aspekta poveanja propusne moi i sigurnosti prometa, Drugi hrvatski kongres o cestama, Knjiga I, Cavtat, 1999, str. 93.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

nevladinih organizacija, koje sve zajedno imaju znatan utjecaj na nain poslovanja gospodarskih subjekata meu kojima su i Hrvatske eljeznice. Ekologija ima sljedee glavne ciljeve: - zatititi ljudsko zdravlje i blagostanje, - osigurati odrivost biosfere, - zatititi i ouvati prirodne resurse. Promet je jedno od podruja u Hrvatskoj kod kojih su pokazatelji rasta, gledani kroz definiciju odrivog razvitka, veim dijelom sa negativnim predznakom; sva nastojanja i poboljanja glede smanjenja emisija tetnih tvari, poveanja kvalitete goriva, poveanja iskoristivosti goriva, ak i uvoenjem novih alternativnih goriva, blijede pred podacima o znatnom poveanju broja, snage i koritenja vozila svih vrsta, a posebice cestovnih motornih vozila. Zabrinjavajue je poveanje koritenja osobnih vozila u odnosu na smanjenje koritenja javnih oblika prijevoza (autobusi i eljeznica) koji su manje utjecajni po ouvanje okolia. Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometa prvenstveno podrazumijevaju smanjivanje nepovoljnih uinaka na okoli. U smislu djelovanja prometnog sustava to su tri osnovna elementa:4 1. zagaivanje okolia kroz emisiju tetnih tvari, 2. zagaivanje kroz proizvodnju otpada i 3. buka. Prema tome, osim negativnih utjecaja na okoli, promet direktno utjee na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi. Ovi utjecaji odreuju direktnu svezu izmeu zdravlja i sigurnosti prometa. Meuovisnost razliitih elemenata zatite od zagaenja pokazuje obvezu usklaivanja gospodarskog razvitka. Usklaen gospodarski razvitak pretpostavlja ekspertna znanja u osmiljavanju prostora iz razliitih podruja: zatita okolia, zdravstvo, energetika, financije, prometno, urbanistiko i prostorno planiranje i dr. Koliko se na planu zatite od zagaenja moe uiniti, ne mijenjajui postojeu infrastrukturu prometnog sustava, pokazuje primjer intervencije u postojeu tarifnu politiku. Promjenom tarifne politike moe se uiniti atraktivnijom odreena grana prijevoza koja bitno manje zagauje okoli. Navedeno pokazuje da negativno djelovanje na okoli moe biti posljedica
agar, S., Lanovi, Z.,Naela odrivog razvitka hrvatskog prometnog sustava, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999. str. 5.
4

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

individualnog djelovanja pojedinca ili zajednice pa se moe govoriti o individualnoj ili zajednikoj odgovornosti spram ekolokih elemenata. Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometnog sustava objedinjuju nekoliko naela:5 1. zatita od zagaenja, 2. zdravlje i sigurnost, 3. integrirano planiranje, 4. individualna i zajednika odgovornost, 5. iskoritavanje zemlje i dobara, 6. usklaenost gospodarskog razvitka. Koliko je danas bitno voditi rauna o ekolokim aspektima pokazuje i injenica da na svjetskoj razini motorni promet ini 20% od svih djelatnosti koje uzrokuju klimatske promjene. Geografska i klimatska raznolikost Hrvatske samo naglaava potrebu potivanja svih naela ekolokog aspekta odrivog razvitka, i ne samo u razvitku prometnog sustava.

19.3. VRSTE PROMETA Od samih poetaka ljudske civilizacije ovjek je imao potrebu za putovanjem. Jednako vaan bio je transport ljudi i robe. U poecima se veina prometa odvijala kopnom (cestovni) ili vodama (pomorski ili rijeni promet). S razvojem ljudskog znanja i tehnologije dolo je do otkria eljeznice koja je polako poela preuzimati veliki udio prometa. Naposljetku razvio se i zrani promet. Istraivanja su pokazala da stanovnici razvijenih zapadnih zemalja u prosijeku dnevno putuju 1-1,5 sati (to ukljuuje 3-4 povratna putovanja, s trajanjem najdueg putovanja izmeu 40-50 minuta), i za to troe 10-15% osobnih prihoda, a godinje ostvare 3 do 4 povratna putovanja izvan svog prebivalita6

agar, S., Lanovi, Z.,Naela odrivog razvitka hrvatskog prometnog sustava, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999., str. 6. 6 eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

19.3.1.

Cestovni promet

Automobilski promet imao je veliku ulogu u razvoju ljudskog drutva. Prijelaz na automobilski promet utjecao je na formiranje velikih gradova (u SAD-u je koritenje automobila dovelo do urbanizacije 60% stanovnitva7), meutim istraivanja su pokazala da okolinu najvie zagauju motorna vozila i to vie od 50%. U atmosferu se izbacuje velika koliina ugljikovih oksida (CO i CO2), duikovih oksida (NOx), sumporni oksid (SO2), olova i olovnih spojeva te velika koliina krutih estica, aa i tekih metala. Tako je npr. koncentracija CO na nekim krianjima u Zagrebu ak 35 mg/m3, to je za 3,5 puta vie od svjetskih standarda (10 mg/m3)! Automobilski promet smanjuje kvalitetu okoline i otpadnim tvarima koje nastaju troenjem automobilskih guma i povrinskih slojeva kolnika. Velik dio prometnica, osim autocesta, nema adekvatno rijeen problem odvodnje oborinskih voda. Zbog toga zagaene vode s kolnikih povrina odlaze u okolno tlo te moe doi do zagaenja podzemnih voda. Negativna uloga prometa ne oituje se samo emisijom tetnih plinova, ve bukom i vibracijama, zauzimanjem obradivih povrina i vizualnim degradiranjem prostora. 19.3.2. Vodeni promet

Vodeni promet, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utjeu na kvalitetu voda i mora. U vodene ekosustave dnevno dospijevaju velike koliine razliitog otpada, npr. nafta i naftni derivati, razliita kemijska sredstva, fekalije itd. te koliine otpada izrazito se poveavaju zbog izvanrednih stanja poput havarija brodova. Upravo zbog tih problema (a zbog velikog opsega vodenog prometa) donesene su brojne meunarodne konvencije za zatitu vodenih ekosustava. Poseban problem vodenog prometa u posljednjim godinama predstavlja problem balastnih voda.

eskola.hfd.hr/

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

19.3.3.

Zrani promet

Intenzivan razvoj zranog prometa je u nekim podrujima doveo do optereenja okoline do gornjih podnoljivih granica. Glede aerozagaenja najvea je polucija prvih deset minuta kod polijetanja i kod slijetanja zrakoplova. Udio civilnog zranog prometa u odnosu na sve druge izvore procjenjuje se na oko 1%. Meutim, osim ovog direktnog zagaenja avionski promet ima dva globalna i pogubna efekta. Utjee na smanjenje ozonskog omotaa oko Zemlje i time direktno poveava koliinu i energiju suneve insolacije naroito UV spektra koji ima kancerogeno djelovanje na kou ovjeka. Indirektni uinak je poveanje globalne radijacije na populaciji ispod ruta avionskih linija (gdje je i objektivno zabiljeena via uestalost malignoma koji ovise o sunevoj radijaciji). Buka kao drugi znaajni vid polucije sa podvostruenjem broja putnika svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Ovoj poluciji valja dodati i vojne avione za koje su emisije uglavnom nepoznate. Nain na koji zrane luke saniraju problem buke je taj da odreeni zrakoplovi koji stvaraju vie buke od ostalih polijeu i slijeu u zranu luku sa one strane piste koja je udaljenija od naselja. Opasnost po okolinu od vojnih aviona koji prevoze nuklearno oruje, kemikalije ili bioloka oruja nije potrebno posebno isticati. 19.3.4. eljezniki promet

Utjecaj eljeznikog prometa na stanje okoline manje je invanzivan i obuhvaa manje prostora od cestovnog prometa. Od otvaranja prve pruge 1825. godine razvoj klasine eljeznike tehnologije rezultirao je u sve brim, iim i rentabilnijim pogonskim nainima, a maksimum je postignut ostvarenjem tzv. TGV ideje. Prednosti eljeznikog prometa vezane su uz manje emisije tetnih plinova (tablica 1.) u usporedbi s drugim prometnim sredstvima. Jedna od rijee spominjanih prednosti eljeznice je niska potronja prostora . tlo je osnova ivota na Zemlji, a odlika je eljeznice da malo troi prostor. Dvokolosijena pruga zauzima prostor irok oko 15 metara, a u jednome satu njome je mogue provesti isti broj ljudi i tereta kao autocestom od 16 trakova irokom 122 metra.
7

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

Zatiti od buke u zemljama lanicama EU pridaje se vrlo velika pozornost, prije svega radi postizanja kakvoe ivljenja i radi zatite ljudskog zdravlja. Vie od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku to je stvaraju prijevozna sredstva u prometu. Od toga 18% otpada na tranika vozila, 50% na cestovna vozila i 13% na zrakoplove. eljezniki prijevoz stvara manje buke nego cestovni ili zrani promet. Kod prijevoza iste koliine tereta i istoga broja putnika eljezniki promet u prosijeku stvara od 25 do 50% manje buke.8
Tablica 1. Emisije tetnih plinova.
Prometna grana eljezniki promet Cestovni promet Zrani promet Putniki prijevoz Emisija tetnih plinova (g/putnik/km) CO2 NOx 3 0,01 87 0,48 243 1,63 Teretni prijevoz Emisija tetnih plinova (g/tona tereta/km) CO2 NOx 2,8 0,004 53,0 0.700 -

19.3.4.1. Ekonomska isplativost eljeznice Zbog geoprometnoga i stratekog poloaja Hrvatske u Europi, njezinim se cestovnim prometnicama svake godine prevoze od 120 do 220 tisua tona zapaljivih tvari i plinova, od 50 do 120 tisua tona otrovnih i za zdravlje tetnih tvari te od 20 do 50 tona radioaktivnih tvari. U ukupnoj koliini opasnih tvari koje se prevoze Hrvatskom, vie od 63% ine zapaljive tekuine i plinovi te vie od 36,5% otrovne tvari. 9 Kod prijevoza masovnih tereta eljeznicom se troi etiri puta manje energije nego onda kada se ista koliina tih tereta prevozi kamionima. Preusmjeravanjem prijevoza masovnih tereta s cesta na eljeznike pruge oslobaaju se ceste od zakrenosti i unitavanja, i uvaju se ume. U teretnom prijevozu eljeznica u sebi krije zlatne rezerve, kao to je na primjer mogunost utrostruivanja kapaciteta pojedinih pruga poboljavanjem tehnologije nadzora nad vonjom vlakova. Izgradnjom usporednih kolosijeka na pojedinim dionicama postojeih pruga, osim poveavanja prometne sigurnosti i redovitosti poveao bi se i njihov kapacitet, i to ak est puta.
Broura Hrvatskih eljeznica, Ekoloke prednosti eljeznice, eljeznika tiskara d.o.o., Zagreb, 2003. str. 15 9 isto
8

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

eljezniki koridori najbolje promiu iskoristivost prostora, budui da je broj tekih nesrea u eljeznikome prometu nekoliko desetaka puta manji nego u cestovnome prometu, eljeznica se moe smatrati uvaricom neizraunljive drutvene vrijednosti. eljeznica jami sigurnost i u putnikome i u teretnome prijevozu. Jedna studija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala je da teki kamioni u tekim prometnim nesreama sudjeluju vie nego druga cestovna vozila. Nasuprot tomu nesree kod teretnih vlakova mnogo su rjee. 19.3.4.2. Energetska isplativost eljeznice Energija je krvotok gospodarskog razvoja i kota drutvenog napretka, a raspolaganje s dostatnim koliinama jeftine energije jedan je od osnovnih preduvjeta za razvoj i blagostanje neke zemlje. eljezniki promet tedi energiju na temelju velike mase vlakova te na temelju izbjegavanja njihova estoga zaustavljanja i pokretanja. Kada bi samo 5% tereta to se u razvijenim zemljama prevoze cestom bilo preusmjereno na prijevoz elektrificiranim prugama, utedjela bi se estina ukupne koliine nafte koju te zemlje uvezu sa Srednjeg istoka. Ako se usporedi potronja energije (tablica 2.) potrebne za prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednoga kilometra, tada je vidljivo to da vlakovi klase InterCity troe samo treinu energije to ju za prijevoz na istoj udaljenosti troe putniki zrakoplovi i samo estinu energije potrebne za pogon automobila u kojemu se vozi jedan ovjek.10 Ako se potronja energije usporedi po jedinici prijevoza tereta i po vrsti prijevoza (tablica 2.), tada je vidljivo to da je kod kamionskog prijevoza potronja pogonske energije je vie od etiri puta vea nego kod prijevoza tereta eljeznicom ili brodom. U usporedbi pak sa eljeznikim ili s vodnim prometom potronja pogonske energije pri prijevozu tereta zrakoplovom vea je vie od ezdeset puta.

10

Mati, M., Gospodarenje energijom, kolska knjiga, Zagreb, 1995. str. 149.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

Tablica 2. Potronja energije po prometnim granama.

Nain prijevoza

Spec. potronja (Kwh/000 netotonskikm) eljeznicom (brz.100 km/h) 120,0 Kamionom (brz.100 km/h) 520,0 Brodom 120,0 Zrakoplovom (brz.800km/h) 7.570,0

Odnos 1,00 4,33 1,00 63,08

Izvor: Mati, M: Gospodarenje energijom, kolska knjiga, Zagreb 1995.

Ako se analiziraju trokovi pogonske energije na Hrvatskim eljeznicama u godini 1999. dobije se podatak da 67% ine trokovi dizelskog goriva, a 33% trokovi elektrine energije. Ako se pak promatra koliina rada obavljenoga u brutotonskim kilometrima, tada je te godine elektrinom vuom vlakova bilo ostvareno 61% rada, a dizelskom vuom vlakova 39%.11 Dakle, oito je da je u uvjetima sadanje elektrificiranosti H-ovih pruga 3,15 puta jeftinije prevoziti elektrinom nego dizelskom vuom. Ako se uzme u obzir da je specifina cijena elektrine energije na istosmjernome sustavu dvostruko skuplja nego na izmjeninom sustavu, tada budui koraci na Hrvatskim eljeznicama moraju biti izmjena istosmjernog sustava u izmjenini te nastavak elektrifikacije H-ovih pruga. Svi raspoloivi podaci pokazuju to da je u eljeznikome prometu gospodarski djelotvornije i isplativije te ekoloki prihvatljivije koristiti se elektrinom vuom vlakova. Zbog toga Hrvatske eljeznice u sadanjem i buduem razvoju ponajprije moraju uznastojati na daljnjoj elektrifikaciji svojih pruga. eljezniki promet uvelike tedi energiju, i to je najvei prinos eljeznice zatiti okolia i narodnim gospodarstvima u pojedinim zemljama. Vlakovima je u prosjeku potrebno manje pogonske energije nego osobnim vozilima i kamionima jer je otpor gibanju izmeu eljeznikih kotaa i elinih tranica manji nego otpor gibanju izmeu gumenih kotaa i cestovnog asfalta. Osim toga vlakovi se rjee zaustavljaju i rjee mijenjaju voznu brzinu, to takoer pridonosi smanjivanju rasipanja pogonske energije. U dananje vrijeme sve je potrebnije isticati to da radi djelotvornije zatite okolia prednost valja davati masovnom prijevozu, koji najbolje moe obavljati upravo eljeznica. Mogunost prijevoza velikih koliina tereta eljeznicom osobito je vana u zemljama u razvoju. Naime, zbog slaboga odravanja kamiona te zbog loih cesta i njihove zakrenosti
Broura Hrvatskih eljeznica, Ekoloke prednosti eljeznice, eljeznika tiskara d.o.o., Zagreb, 2003. str. 26
11

10

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 19. Utjecaj prometa na zagaenje okolia

djelotvornost cestovnog prometa ondje je jako mala, a rasipanje energije je veliko. eljeznica moe znatno smanjiti koliinski udio fosilnoga goriva (nafte) koje se u nekoj zemlji troi za prijevoz. Inae nafta umnogome optereuje proraune svih zemalja koje tu sirovinu moraju kupovati na meunarodnome tritu. Premda mnoge zemlje postupno, iz godine u godinu, poveavaju udio elektrificiranih pruga na svojim eljeznicama, ipak naalost znatni potencijali jo uvijek ostaju neiskoriteni.

19.4. NOVE VRSTE PROMETA Povijesno gledano, nove tehnologije prijevoza (parna lokomotiva, benzinski motor, mlazni avion) sa sve veim brzinama i mogunou transporta sve veeg broja putnika, pojavljivale su se u razmacima od oko 60 godina. Slijedei taj ritam, novi nain prijevoza trebao bi se pojaviti oko 2000. godine. Razvoj novih tehnologija i rezultati dosadanjih istraivanja pokazali su da najvie izgleda da zamijeni neke od dananjih oblika prijevoza ima sustav koji koristi princip magnetske levitacije (ili tzv. maglev). Kakve e utjecaje ovaj novi vid prijevoza imati na ekosustave tek treba vidjeti.
12

12

eskola.hfd.hr/fiz_sva/stva/maglev/

11