M. Krstini Nii, N.

Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

Marinela Krstini Nii1 Prethodno priopenje

Nika Zubovi2 UDK 504:911.375.1

URBANA EKOLOGIJA KAO TEMELJ

SUVREMENOG IVLJENJA3
SAETAK
Kod kreiranja i ureenja urbanog prostora potrebno je vratiti se temeljnim vrijednostima koje nalau da urbani
razvoj treba biti usklaen s potrebama stanovnitva. Jedna od vanijih potreba upravo je da ovjek radi vlastite
egzistencije mora nauiti ivjeti u skladu s prirodom. Osnovna hipoteza rada glasi da je urbana ekologija
integralni dio svakodnevnog upravljanja gradom, ali je takoer i drutveni zadatak jer se tie naina ivota
urbanih stanovnika. Svrha i cilj rada je ukazati na problematiku koju nam dananji nain ivota namee, a ta
je da se gradovi razvijaju bez dovoljne panje posveene kvaliteti ivljenja koja se kroz primjenu urbane ekologije
moe postii. Rad prikazuje rezultate empirijskog istraivanja provedenog metodom anketiranja u gradu Rijeci.
Dobiveni rezultati pokazuju da ekoloka osvijetenost anketiranih graana jo nije na zadovoljavajuoj razini,
no ipak, postoji interes za sudjelovanjem u ureenju vlastitog grada te elja za promjenama i poboljanjem
trenutnih uvjeta koji se odnose na podruje urbane ekologije. Zakljuno rad donosi prijedloge za poboljanje
urbanog prostora grada Rijeke uvaavajui naela urbane ekologije.

Kljune rijei: urbana ekologija, urbani razvoj, odriva urbanizacija, grad Rijeka

1. UVOD
Suvremena prouavanja ekologije grada malo su posveena gradu kao ekosustavu, a vie
pojedinanim problemima, kao to su oneienje i unitavanje prirodnih vrsta te ugroavanje
ljudskih ivota (imunovi, 2007:170). Zbog velike gustoe stanovnitva i proizvodnje prirodni
podsustavi u gradu su uniteni ili modificirani pa se 90-ih zaela ideja o odrivosti urbanog
razvoja kao novi etiko-ekoloki pojam ili kontinuirani proces koji odraava dijalektiki odnos
izmeu ekonomije, drutva, politike i okolia (Pugh, 2000). Tako je i Europska ekonomska
komisija 1989. godine formalno prihvatila odrivi razvoj kao vodee naelo za sve relevantne
aktivnosti koje takvu vrstu razvoja vidi kao proces ili program restrukturiranja ekonomskih,
drutvenih i tehnikih odnosa kako bi se zatitila priroda i ovjekova okolina za koritenje
sadanjih i buduih narataja (rnjar, rnjar, 2009:79). Od vanijih dokumenata vezanih uz
odrivi razvoj svakako treba spomenuti Agendu 21 (http://www.sustainabledevelopment.un.org)
koja tumai kako su stanovnitvo, tehnologija i potronja primarne pokretake sile koje
uzrokuju promjene u okoliu i ukazuje kako smanjiti neuinkovitu i rasipnu potronju u
nekim dijelovima svijeta (Perakovi, 2013). Stoga iako su ljudi dio problema, oni zajednikim
1
Dr. sc., docent, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Primorska 42, 51410 Opatija, Hrvatska.
E-mail: marikn@fthm.hr
2
Mag. oec. E-mail: nika.zubovic24@gmail.com
3
Datum primitka rada: 12. 1. 2016.; datum prihvaanja rada: 1. 4. 2016.

45
M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

snagama mogu biti i rjeenje istog problema jer graani ine graevinski materijal odrivih
gradova (Adormbent, 1998). Urbanu ekologiju moemo promatrati globalno, usporeujui
aktivnosti po dravama svijeta (Tao, Grimm, 2015) ili je istraiti na podruju jednog grada, to
se pokualo u ovom radu. Urbana ekologija ulazi u humanu ekologiju, a bavi se izgraenim
okoliem i jo neizgraenim prostorom. To ukljuuje odravanje, zatitu i uvanje izgraenog
i neizgraenog okolia od tetnih utjecaja koji su nastali ili mogu nastati graenjem (Morsan
i dr., 2007:456). Urbani prostori svojim stanovnicima slue kao mjesto na kojem e objediniti
sve funkcije vezane uz ovjekove potrebe, stanovanje, osiguravanje sredstava za egzistenciju,
drutvenu korisnost i meusobnu interakciju (Davies i dr., 2011). U posljednje vrijeme ini se
da je ovjek zaboravio da se grad mora kreirati po mjeri ovjeka, ali u skladu s prirodom. S
pojavom industrijalizacije gradovi su pretvoreni u mjesto gdje se priroda pretjerano eksploatira
i devastira. Urbanu ekologiju treba razlikovati od ope ekologije. U gradovima i naseljima
prisutni su ekoloki problemi i utjecaji na zrak, vodu, zemlju i organizme. Oneienje
zemlje, zraka i vode ve su ranije postali vaan dio prostornog planiranja i urbanizma.
Zadaa moderne ekologije bila bi: istraiti antropogene promjene u domainstvu prirode,
stvoriti kontrolne mehanizme za njihovo praenje, izraditi pouzdane modele sistemskih
procesa, pravovremeno upozoravati odgovarajue nacionalne i internacionalne institucije
na posljedice raznih gospodarskih zahvata te pruiti osnove za etiki opravdane drutveno-
politike odluke za ouvanje okolia, ljudskog drutva i cijele biosfere (Markei, 2014:210).
Kroz rad se eli prikazati uzrono-posljedina veza urbane ekologije i urbanizacije, odnosno
povezanost izmeu urbanistikog planiranja i ekologije po principima odrivog razvoja.
Urbana ekologija znai zadirati u odnos prostornog (fizikog) i ekolokog, to je temeljna
preokupacija urbane ekologije. Sa stajalita tih disciplina nekoliko je znaajnih aspekata koje
je potrebno razmotriti: odnos izmeu ljudske zajednice i njezine okoline, problem fizikog
determinizma i njegova kritika, veza izmeu ponaanja u nekom prostoru i izgraene
okoline. Gradovi sadre bogatstvo socijalnih oblika i znaenja. Grad je definiran svojim
geografskim, klimatskim, i ambijentalnim poloajem, definiran je zajednikim osobinama
svojih stanovnika; njihovom openitom sposobnou i djelatnou, ne samo fizikom ve
i duevnom kao i njihovom svijeu o graanstvu (Mieti, 1997) to daje mogunost da
se ovom tematikom bavi interdisciplinarni tim strunjaka. Cilj rada je definirati i objasniti
pojam urbane ekologije koja sve vie postaje integralni dio upravljanja, ali ne samo lokalnih
vlasti ve i samih stanovnika koji svojim aktivnim ukljuivanjem mogu planirati razvoj na
svom lokalnom prostoru. Osnovna hipoteza rada glasi da je urbana ekologija integralni dio
svakodnevnog upravljanja gradom, ali je takoer i drutveni zadatak jer se tie naina ivota
urbanih stanovnika. Rad progovara o problematici koju nam dananji nain ivota namee,
a to je da se gradovi razvijaju bez dovoljne panje posveene kvaliteti ivljenja, koja se kroz
primjenu urbane ekologije moe postii. Stoga se metodom anketiranja eljelo istraiti
miljenje graana Rijeke o nekim elementima urbane ekologije. Rad je strukturiran tako da
nakon uvoda slijedi poziv na recentnu literaturu koja se bavi ovom tematikom. U treem
poglavlju prezentira se metodologija provedenog istraivanja da bi se nakon analize rezultata
u zakljuku dale preporuke za poboljanje urbanog prostora grada Rijeke uvaavajui naela
urbane ekologije, kao i dalje smjernice za budua istraivanja.

46
 M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

2. PREGLED LITERATURE
Moderno urbano-industrijsko drutvo osim to mijenja prirodne, stvara i potpuno nove
sustave koje Odum i Barrett (2005.) nazivaju ekosustavom kojim dominiraju ljudi (engl.
human dominated ecosystem), odnosno tehno-ekosustavima. Isti autori gradove smatraju
kompetitivnim, pa ak i parazitskim, u odnosu na prirodne ekosustave (Odum, Barett, 2005,
598). Openito gradski, urbani krajobrazi imaju preteno izgraenu morfoloku strukturu
(ulice, zgrade) s umetnutim zakrpama zelenih povrina. Utjecaj urbanizacije na ekoloke
uvjete oituje se na vie naina, a jedna od posljedica je prevladavanje poremeaja uzrokovanih
ovjekovim djelovanjem umjesto prirodnih poremeaja (Elmqvist i sur., 2008). Urbanizacija
rezultira i tzv. heat-island efektom, odnosno viim srednjim temperaturama u gradovima u
odnosu na njihovu okolicu, a zbog ega gradovi u toplijim klimama imaju znaajno due
periode rasta vegetacije (Buyantuyev, Wu, 2010). Urbani ekosustavi znaajno se razlikuju
od onih u prirodnim ekosustavima, ime se dovodi u pitanje mogunost primjene znanja o
prirodnim ekosustavima u urbanim prostorima (Rechner Dika, 2012). U svom doktorskom
radu Ekoloko oblikovanje kao paradigma suvremenog krajobraznog oblikovanja Rechner
Dika smatra kako veina postupaka tijekom izgradnje unitava ivot u tlu, pri emu najveu
ulogu ima veinom nepotrebno modificiranje terena. Sugerira da odrivo oblikovanje mora
to je vie mogue ouvati resurs tla kroz primjenu razliitih mjera tijekom izvoenja, ali i
aktivno sudjelovati u obnavljanju i stvaranju novog tla kako bi se to manje unitio krajobraz.
Gradovi su mjesta razliitih krajobraza (Wu, 2010:2), a kako bi se oni sauvali potrebno je
voditi se milju biveg glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofija Annana koja glasi da
se budunost ovjeanstva nalazi u gradovima. Ako se pojam krajolika vrati gradovima,
postoji mogunost da ekologija postane stalnim sastavnim dijelom urbane kulture (Runko
Luttenberger, 1999:11). Osnovni problemi razmatrani na konferencijama Ujedinjenih naroda o
ljudskim naseljima Habitat poznatiji kao Habitat Agenda su stanovanje za sve i odriva urbana
naselja (https://www.habitat3.org), s time da su teme brojne poput zapoljavanja, prostornog
planiranja, postizanja ekonomske stabilnosti, ouvanja okolia i resursa. Globalni koncept
odrivog razvoja problematizira se konceptima nosivosti, ugroavanja ravnotee, balansa,
preoptereenja sustava te elementima operacionalizacije sveobuhvatnosti, globalnosti,
cjelovitosti i meupovezanosti (aldarovi, 1993:421). Koncept nosivosti ili prihvatni kapacitet
koji se u okviru ideje odrivog razvoja razvija direktno upuuje na potrebu valorizacije prostora.
Nova paradigma odrivi razvoj za protivnike znai stagnaciju jer, ako je neto odrivo, onda
se ne razvija i ne napreduje. Stoga zatita okolia mora postati sastavnim dijelom razvojnog
procesa i ne moe se razmatrati odvojeno od njega (Udovii, 2004:74). S tim u vezi Europska
komisija provodi metodom osobnog intervjua istraivanje Europljana, pa tako i Hrvata, o
njihovim stavovima prema okoliu (eurobarometar 81.3). U grafikonu je prikazano ponaanje
vezano uz okoli, odnosno dan je odgovor na pitanje moe li pojedinac imati ulogu u zatiti
okolia u EU-u i RH?

47
M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

Grafikon 1. Moete li kao pojedinac imati ulogu u zatiti okolia u EU-u/RH?

Izvor: http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_416_fact_hr_hr.pdf (5. 1. 2016.)

Iz grafikona 1 je vidljivo da se graani EU slau s tvrdnjom da oni kao pojedinci mogu

sudjelovati u zatiti okolia (43 %), dok su Hrvati skeptiniji (36 %). Ova se tvrdnja kasnije
pokazala tonom i u provedenom istraivanju, odnosno manjom zainteresiranou
graana Rijeke u provoenju aktivnosti urbane ekologije. U ovom radu naglaava se
potreba uvoenja urbane ekologije najvie zbog tendencije razvoja urbanistikih prostora s
obzirom na prenapuenost, dehumanizaciju prostora i ostalih prepreka u kreiranju prostora
dostatnog za ivot ovjeka (Alberti, 2005; Branilovi, imlea, 2007). Stoga se apelira na
potrebu shvaanja ekoloke krize kao problema urbanizacije, koji im prije zahtijeva rjeenje
te na ekoloku etiku (Markus, 2004; Ivekovi, 2007) kao nain razmiljanja utemeljen na
normama ponaanja, vrednotama i motivacijom ovjekova ponaanja prema prirodnom
svijetu. Zbog znaajne promjene koja se ljudskoj civilizaciji dogodila u posljednjem stoljeu,
pogotovo promjene u prirodi i okoliu, uzrokovane brzim tehnolokim inovacijama, pred
ovjeanstvo se stavljaju neke nove, etike dileme, na koje tradicionalna etika ne moe
konkretno odgovoriti. Ekoloka etika ili etika okolia je specifino podruje teolokog
ili filozofskog istraivanja uenja o utemeljenju etikih normi kao kriterija moralnog
ponaanja prema ivom svijetu i ekosustavima u prirodi (Cifri, 2012:52). Iz uvodnog dijela
te iz recentne literature postaje jasna injenica da je urbana ekologija podruje koje jedna
tradicionalna disciplina pojedinano nije u mogunosti rijeiti pa je potrebna suradnja
strunjaka razliitih disciplina koji tee istom cilju, jer je urbana ekologija interdisciplinarno
povezana. Isto tako, da bi se rijeio neki problem na razini grada potrebna je suradnja i
lokalnih vlasti i graana (Krasny, Tidball, 2012) u nadi da kod birokratskih vlasti osobni
interesi nee biti ispred zajednikih.
48
 M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

3. METODOLOGIJA
Urbana ekologija trebala bi biti sastavni dio upravljanja svakog grada, a kako bi se dolo do
saznanja koji su stavovi graana Rijeke o urbanoj ekologiji, provelo se sljedee istraivanje.
Empirijsko istraivanje provedeno je metodom anketiranja pomou online anketnog upitnika
objavljenog na stranici Rijeke enciklopedije Fluminensia (http://fluminensia.eu/wp/rijecka-
enciklopedija-fluminensia) drutvenom mreom Facebook od sijenja do veljae 2015.
godine. Anketa se sastojala od 30 samostalno formuliranih pitanja, koja su tematski vezana
uz urbanu ekologiju, ali jo se mogu grupirati u skupinu pitanja vezanih uz okoli, odrivi
razvoj, kvalitetu ivota, informiranost o ekolokim problemima i skupinu pitanja vezanih uz
vlastitu odgovornost i elju za promjenom. Dio pitanja moe se usporediti s anketom koju
provodi Europska komisija ispitujui stavove graana o okoliu (http://ec.europa.eu ) te su
pitanja formulirana tako da se doznaju stavovi i miljenja ispitanika. U radu su dani samo
oni rezultati relevantni za tematiku urbane ekologije. Anketa je provedena na uzorku od
219 graana iz ue i ire okolice grada Rijeke. Ispitanici su anketu ispunjavali samostalno te
online na web-stranicama multimedijskog projekta mrene enciklopedije Rijeke i njezine ire
okolice. Rijeka enciklopedija Fluminensia tematski obuhvaa grad Rijeku, njezin prigrad i
podruje ire regije, a sadrajno obrauje zemljopisne, povijesne, drutvene i znanstvene
injenice vezane uz razvoj Rijeke i njezinog ireg prostora, pa je odabir te stranice logian
izbor, jer stranicu posjeuju graani zainteresirani za ouvanje i razvoj Grada.
Sagledavanjem demografskog profila ispitanika razvidno je da je veina enskog spola (66,5
%). Najvie ispitanika ima vie od 35 godina (38,4 %), zatim slijede ispitanici u dobi od 18 do
25 godina (34,7 %), te na kraju ispitanici u dobi od 25 do 35 (25,6 %) godina. Vrlo je malen
broj ispitanika u dobi od 15 do 18 (1,4 %) godina te nema ispitanika mlaih od 15 godina.
Prema stupnju obrazovanja ispitanici imaju viu ili visoku strunu spremu (55,5 %), zatim
zavrenu srednju kolu (41,3 %), a znanstveni stupanj obrazovanja (mr. sc. ili dr. sc.) ima
3,2 % ispitanika. Ispitanici su veinom zaposleni (53 %), obuhvaeni su i studenti (30 %) te
nezaposleni (9,7 %), dok ostatak ine umirovljenici (3,7 %), uenici (2,3 %) i domaice (1,4
%). Veina ispitanika stanuje u Rijeci itav ivot (86,1 %), dok je broj onih koji u Rijeci stanuju
privremeno znatno manji (13,9 %). Najvei broj ispitanika ivi u iroj okolici grada (20,3 %),
zatim u ostalim dijelovima grada Rijeke: na Trsatu (6,5 %), Turniu (5,5 %), Zametu (5,5 %) i
kurinjama (5,1 %). Preostali ispitanici podjednako su raspodijeljeni na podruju Belvedera,
Brajde, Bulevarda, Gornje Veice, Kantride, Kozale, Pehlina, Podmurvica i Podveice (prosjek
ispitanika 3,9 %).

4. REZULTATI ISTRAIVANJA
Anketa je dovela do niza zanimljivih rezultata koji odraavaju stavove graana o urbanoj ekologiji
i odrivom razvoju grada Rijeke, ali i njihovu svijest o zatiti okolia. U tablici 1 prikazani su samo
neki od rezultata istraivanja, dok su ostali odgovori prikazani dalje grafiki.

49
M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

Tablica 1. Rezultati istraivanja

Odgovor DA (%) Odgovor NE (%)

Poznavanje pojma odrivi razvoj 79,7 20,3

53,7
Istovjetnost pojma odrivi razvoj i zatita okolia 23,4
(NE ZNAM - 22,9)
elja za edukacijom o odrivom razvoju putem predavanja
67,4 32,6
ili radionica
70,2
Sudjelovanje u organiziranim akcijama ienja okolia 2,8
(PONEKAD - 27,1)
11,5
Recikliranje otpada 42,4
(PONEKAD - 46,1)
Zadovoljstvo nadlenom slubom za gospodarenje
43,3 56,7
otpadom
Potreba za ureenjem biciklistikih staza na obalnom
87 13
podruju grada Rijeke
Pokretanje projekta po uzoru na grad Zagreb Biciklom na
58,1 41,9
autobus
Poznavanje projekta zajednikog urbanog vrta na lokaciji
27,1 72,9
Zeleni put u gradu Rijeci
elja za sudjelovanjem u urbanoj permakulturi ili uzgoju na
65 35
podruju zajednikog urbanog vrta
elja za sudjelovanjem u projektima osmiljavanja
56 44
javnih prostora u gradu Rijeci
Izvor: istraivanje autorica

Anketa pokazuje da je veina ispitanika upoznata s pojmom odrivi razvoj (79,7 %), dok preostali
ispitani (20,3 %) jo nisu upoznati sa znaenjem istog pojma. Isto tako, veina ispitanika shvaa da
pojam odrivi razvoj i zatita okolia nisu istovjetni (53,7 %), no da svijest vezana uz tu problematiku
jo nije dovoljno razvijena pokazuje injenica da 23,4 % ispitanika smatra da su to istovjetni pojmovi,
a 22,9 % ispitanika ne zna odgovor na to pitanje. Pozitivna stavka je to je veina ispitanika (67,4 %)
voljna saznati neto vie o odrivom razvoju kroz organizirana predavanja i radionice, no 32,6 %
ispitanika nije uope zainteresirana za tu problematiku, bez obzira na njezinu vanost i aktualnost. Da
svijest i aktivnost graana po pitanju organiziranih akcija ienja okolia na podruju grada Rijeke nije
postignuta, dokazuje podatak da se 70,2 % graana izjasnilo da ne sudjeluje u takvim akcijama, ponekad
ih sudjeluje 27,1 %, a porazan je podatak da samo 2,8 % ispitanih sudjeluje u takvim organiziranim
akcijama. Ovakvi podaci upuuju na to da se treba probuditi svijest graana o stvaranju odgovornog
ponaanja prema okoliu, s ciljem ouvanja prirode i prostora koji nas okruuje, a koji je zajedniko
dobro svih graana. S tim u vezi na pitanje recikliraju li otpad 42,4 % potvruje, 46,1 % ispitanika
to radi samo ponekad, dok manji broj ispitanika (11,5 %) uope ne sudjeluje u recikliranju otpada.
50
 M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

Zabrinjava podatak da veina ispitanika uope nije zadovoljna nadlenom slubom za gospodarenje
otpada u gradu Rijeci, njih ak 56,7 %. Razlozi nezadovoljstva su brojni te je veina ispitanika miljenja
da se otpad ne reciklira u skladu s informativnim letcima nadlenog komunalnog drutva. Isto tako,
ispitanici smatraju da nedostaju eko otoci i adekvatna odlagalita za pojedine vrste otpada poput
baterija, lijekova i sl. Graani iskazuju zabrinutost oko novoureenog odlagalita otpada na Mariini
smatrajui da je ono ureeno po zastarjelim metodama, budui da ne postoje spalionice, nego se otpad
kao i na prethodnom odlagalitu samo nagomilava. Ispitanici istiu da je novo odlagalite smjeteno u
blizini samoga izvora Rjeine te smatraju da bi moglo doi do zagaenja podzemnih voda. Ispitani
izraavaju nezadovoljstvo izjavljujui da bi grad Rijeka trebao biti ii i odravaniji, no isto tako uviaju
da se propusti dogaaju zbog nedovoljne brige samih graana o svome gradu. Slau se da premalen
broj graana uope reciklira otpad i premalo brine o svom ponaanju vezano uz urbanu ekologiju.
Ovi podaci ukazuju kako Rijeka jo uvijek nije postigla zadovoljavajuu razinu po pitanju zbrinjavanja
otpada, kako od strane nadlenih slubi, tako i od strane samih graana, te bi se u budunosti posebnu
panju trebalo posvetiti boljem rjeavanju ovog problema.
Grafikon 2. Nain putovanja do kole/fakulteta/posla

Izvor: istraivanje autorica

Kod pitanja na koji nain putuju do posla, kole ili fakulteta najvie ispitanika odgovara da koristi
osobni automobil (43 %), zatim javni prijevoz (37 %). Pohvalan je podatak da 18 % ispitanika
pjeai, a tek 2 % ispitanika putuje biciklom, to ne udi zbog konfiguracije terena rijekog
podruja. Ipak je kroz anketu nekoliko pitanja posveeno biciklu kao prijevoznom sredstvu koje
ne zagauje okoli i vrlo je pogodno za gradove zbog smanjenja guvi i oneienja. Na pitanje
postoji li potreba da se kroz obalno podruje grada Rijeke uredi biciklistika staza 87 % odgovorilo
je potvrdno. Ideja o postavljanju nosaa za bicikle na autobusna vozila javnog prijevoza, po uzoru
na grad Zagreb (www.zagreb.hr) takoer je odobrila veina ispitanika (58,1 %), to znai da, iako je
rijeka konfiguracija terena zahtjevna, ipak postoji elja da se u budunosti poduzmu mjere koje
bi poveale koritenje bicikla kao prijevoznog sredstva. Prema istraivanju provedenom u Zagrebu
brdovitost terena nimalo ne oteava obavljanje svakodnevnih aktivnosti (Luki, Prelogovi,
51
M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

2014:12). Usluga Biciklom na autobus ostvarena je u gradu Zagrebu 2014. godine, u suradnji
ZET-a i Grada Zagreba (www.zet.hr). Na autobuse javnog prijevoza postavljeni su nosai za bicikle
ime je omoguen prijevoz bicikala na brdskim autobusnim linijama i to bez dodatnih trokova.
Bavei se problematikom urbane ekologije neizostavno je pitanje o zajednikim urbanim vrtovima
(http://inhabitat.com). Grad Rijeka je Udruzi Zona 00 dao na koritenje na godinu dana bez naknade
2.500 m2 zemljita na lokaciji Zeleni put, gdje postoji od 2014. god. prvi rijeki zajedniki urbani
vrt. Ispitanici, njih ak 72,9 % uope nije upoznato s projektom, ali ipak se njih 65 % izjasnilo da eli
saznati neto vie o urbanoj permakulturi ili biti sudionikom u uzgoju na podruju zajednikog
vrta, iz ega se moe zakljuiti da graani ele razvijati urbane vrtove, no jednostavno nisu dovoljno
informirani po pitanju te tematike. Urbani vrtovi pokazali su se kao sredita primjene niza aktivnosti i
drutvenih dobrobiti. Mjesta su edukacije o ekolokom vrtlarenju i bioraznolikosti, razmjene razliitih
znanja, vjetina i tradicija, jaanja zajednice i dobrosusjedskih odnosa kroz vrijednosti socijalne inkluzije
i meugeneracijske solidarnosti, promoviraju zdravlje i kontakt s prirodom, imaju terapeutski uinak
te kroz proizvodnju vlastite hrane razvijaju samoodgovornost i samostalnost graana naroito zbog
zdravije prehrane i vee kvalitete ivota (http://www.rijeka.hr).
Na pitanje koji javni prostori najvie nedostaju na podruju njihovog mjesta stanovanja ispitanici
s Trsata su uglavnom zadovoljni javnim prostorima tog podruja i nisu iskazali posebnu elju za
novim ureenim prostorima i sadrajima. Prijedlozi s drugih podruja grada uglavnom se odnose
na ureenje ve postojeih zelenih povrina, no nemaju nikakvu funkciju pa graani pretpostavljaju
da nadlene slube ne poduzimaju potrebne mjere kako bi one postale prostor za oputanje,
druenje i boravak openito. Time se moe zakljuiti da Rijeka jest zeleni grad, no ta perspektiva
njezine ljepote stavljena je u drugi plan, to rezultira nezadovoljstvom odreenog broja graana.
Zanimljiva elja je da se u Rijeci osnuje botaniki vrt koji bi plijenio interes zaljubljenika u prirodu.
Od drugih sadraja ispitanici bi eljeli ureene biciklistike staze te revitalizaciju industrijske batine
- stara tvornika postrojenja Hartera i Rikard Beni (epi, 2011).
Grafikon 3. Informiranost o projektima ureenja javnih prostora

Izvor: istraivanje autorica

52
 M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

Anketirani graani najvie informacija o projektima ureenja javnih prostora dobivaju internetom i
to preko slubenih stranica grada Rijeke i putem svojih mjesnih odbora (29 %), iz lokalnog tiska (15
%), s lokalnih radio postaja (18 %) dok 25 % ne prima nikakve informacije o projektima ureenja
javnih prostora jer vjerojatno nije zainteresirano za takve informacije. Moe se zakljuiti da oni
graani koji ele biti informirani prate web-stranice i sami se informiraju preko medija, dok su
ostali ravnoduni prema novim projektima. Anketirani graani smatraju da bi njihovo znaajnije
ukljuivanje kod osmiljavanja javnih prostora u gradu Rijeci prvenstveno trebale inicirati dravne,
upanijske i gradske strukture, zatim lokalne civilne inicijative, udruge i grupe te vijea mjesnih
odbora. Manji broj ispitanika smatra da su za to pogodniji nezavisni strunjaci za urbanu politiku i
planiranje koji nisu zaposleni u nadlenim strukturama te kole i fakulteti, a neznatan broj ispitanika
smatra da bi pogodnije bile neke druge strukture ili da takvo iniciranje uope nije potrebno.
Veina ispitanika (56 %) osobno je zainteresirana za sudjelovanje u projektima osmiljavanja
javnih prostora, no zabrinjava podatak da se ak 44 % graana izjasnilo da ih ta tematika uope
ne zanima, to ukazuje na ravnodunost graana prema mjerama urbane ekologije. Upravo ta
ravnodunost moe u budunosti natetiti samome razvoju grada. Graani bi trebali aktivnije
sudjelovati u kreiranju i osmiljavanju prostora koji ih okruuje, kako bi se on uredio prema
potrebama stanovnika. Ovi podaci takoer dokazuju manjak osjeaja pripadnosti nekom gradu.
Grafikon 4. Uestalost posjete javnih prostora s ciljem odmora i razonode

Izvor: istraivanje autorica

Kod koritenja javnih prostora za odmor i razonodu, mislei pritom najvie na parkove i zelene
povrine, ispitani graani u 44 % esto koriste takve prostore, ponekad 39 %, rijetko 14 %, a 3 %
izjavljuje da nikad ne koristi javne prostore za odmor i razonodu. Iz ankete se doznalo da je iznimno
zadovoljstvo veine ispitanika vezano uz park Ivana pl. Zajca i Park Heroja na Trsatu. Ispitanici
su uglavnom zadovoljni ureenjem Korza, Titovog trga, novoureenog Koblerovog trga i sa
etalitima u iroj okolici Rijeke, poput etalita na Costabeli i Velog vrha. Miljenja su podijeljena

53
M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

oko ureenja novih Rijekih etnica. Neki graani smatraju da su etnice odlino ureene, dok
drugi smatraju da se taj projekt mogao ostvariti bolje, naroito dionica od bive tvornice papira
Hartere, prema starom mlinu, smatrajui dio dionice vrlo neprohodnom i neureenom. Izrazito
nezadovoljstvo izraava se prostornim rjeenjima podruja Delte, povrine ispred O Nikole Tesle,
te parkiralitem Gomila, za koja smatraju da bi trebale biti ogledni primjer grada umjesto da
degradiraju i nagruju prostor. Ispitanici su kritini prema parkovima: Mlaka, Vladimir Nazor te
park Nikole Hosta, ocjenjujui ih prljavim i zaputenim, dok je etnica Molo longo ocijenjena kao
nefunkcionalna zbog nedostatka sadraja. S obzirom na pohvale i kritike ispitanika, najposjeeniji
parkovi na podruju grada Rijeke upravo su Park heroja na Trsatu (25,5 %) i Kazalini park (16,7
%), dok su Park Mlaka, Park Vladimira Nazora i Park Nikole Hosta najmanje posjeeni. Najei
razlozi posjete su blizina mjesta stanovanja i ljepota i ureenost parkova. 11 % graana parkove
koristi za etnju s kunim ljubimcima, a u prosjeku treina ispitanika uope ne posjeuje parkove
na podruju grada Rijeke. Kod anketiranih graana vidljivo je nedostatno znanje i ekoloka svijest,
ali je pozitivna injenica da boljim informiranjem postoji njihova spremnost na suradnju. Stoga se
promicanjem politike urbane ekologije moe promijeniti ponaanje stanovnika kako bi se kreirala
pozitivna slika urbanog ivota s ekolokim potrebama. Na taj nain stvara se ugodniji prostor
za graane, ali i za turiste kojima je osnovni motiv dolaska city break koji Rijeka kao destinacija
urbanog turizma moe ponuditi (Krstini Nii, Arnautovi, 2015:38).

5. ZAKLJUAK
Grad Rijeka ima perspektivu postati zeleni i zdravi grad, ali da bi se to ostvarilo potrebno je
provoditi mjere urbane ekologije. Pri tome uloga nije samo na nadlenim slubama i na razini
lokalne samouprave ve i na samim graanima. Iako graani poinju razvijati svijest o ekolokim
pitanjima, odrivom razvoju i vanosti ouvanja okolia, tu svijest potrebno je dignuti na viu razinu.
Graani bi trebali vie sudjelovati u planiranju razvoja i ureenju vlastitog grada, ili kao pojedinci ili
organizirani u mjesne odbore i udruge. Grad je ivi organizam u kojem je potrebno stvoriti urbani
prostor ugodan za ivot. Kvalitetan prostor za ivot, zbog svoje ureenosti i sadrajnosti, pa ak i
vidljivog zajednitva, privlaan je i za turiste.
S obzirom na rezultate istraivanja daju se prijedlozi kako na uinkovitiji nain razvijati podruje
urbane ekologije grada Rijeke. Autorice predlau sljedee:
Organizirati redovite akcije ienja i ureenja zelenih povrina za svaki mjesni odbor.
Akcije se mogu organizirati u suradnji s komunalnim drutvom i mjesnim odborom,
a cilj je zainteresirati i povezati graane. Takve akcije pridonose zajednitvu, daju
osjeaj pripadnosti i dobrovoljnog rada. Nadleno komunalno drutvo trebalo bi
priskrbiti potrebne alate. Time bi se ujedno i smanjilo nepovjerenje izmeu graana
i komunalnog drutva. Za sudjelovanje u takvim akcijama graanima se moe
ponuditi neka simbolina nagrada (npr. popust u odreenim uslunim ili trgovakim
djelatnostima) kao motivacija za sudjelovanje u radu.
Revitalizirati park Mlaka. Park koji je bio ogledni primjer ureene i funkcionalne javne
povrine, glavno okupljalite svih slojeva drutva 19. stoljea (Mateji, 2007), s raznim

54
 M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

sadrajima, poput koncerata gudakih kvarteta, kuica za labudove i prekrasnih vizura

uvjetovanih mnotvom raznih biljnih zajednica i ureenim stazama, danas je primjer
loeg odravanja zelenih povrina, zaputen i prazan. Graanima nedostaje park u
kojem bi se odravale razne radionice, izlobe i glazbene manifestacije. Zbog blizine
centra grada i velike povrine, a nakon detaljnog ureenja (postavljanja rasvjete,
koeva za smee) takve bi se aktivnosti mogle realizirati.
Postaviti adekvatnu rasvjetu u gradske parkove. Problem parkova na podruju grada
Rijeke je i njihova rasvjeta. Naime, rasvjete nema u veini parkova, to je vrlo nepovoljno
za osobe koje se ele rekreirati u veernjim satima i na otvorenom prostoru. Mnogi
graani zbog obaveza ne stignu se dnevno rekreirati, pa bi veernje vjebanje oivilo
parkove i promicalo zdravlje graana.
Urediti i ozeleniti Molo longo atraktivnu etnicu duine 2 km na rijekom lukobranu.
Graani su u anketom iskazali izrazito nezadovoljstvo vezano uz etnicu jer na
lukobranu nema klupica za odmor, nije pogodno za rekreativce i bicikliste zbog starih
kolosijeka koji su iznimno opasni. Graani smatraju da etnici nedostaje sadraja,
stoga se predlae ukloniti stare kolosijeke i poploiti pod, kako bi se rekreativci i
sportai bezopasno kretali. Predlae se postaviti klupice i ozeleniti prostor, ime bi
ova etnica pokazala svoj puni potencijal.
Urediti biciklistike staze na relaciji Kantrida Peine. Iako prijevoz biciklom po
rezultatima ankete nije jo dovoljno zastupljen, trend bicikle kao prijevoznog sredstva
u porastu je. Stoga bi bilo dobro omoguiti obalnu i nezahtjevnu biciklistiku stazu,
koja bi sluila graanima, ali isto tako bila bi vrlo atraktivna i za sve vei broj cikloturista
Uvesti uslugu Biciklom na autobus. Time bi se zastupljenost bicikla kao prijevoznog
sredstva poveala, rasteretio bi se promet od automobila, poboljala bi se kvaliteta
zraka i zdravlje graana. Dojmovi vezani uz tu uslugu iskljuivo su pozitivni, stoga bi
se slian pokusni projekt kao u Zagrebu mogao realizirati i u gradu Rijeci upravo zbog
konfiguracije terena koja kod veine graana predstavlja prepreku pri odabiru bicikla
kao prijevoznog sredstva.
Nakon provedenog istraivanja moe se zakljuiti da je osnovna hipoteza postavljena u radu i
dokazana. Ogranienja u radu predstavlja mali uzorak graana, njihovo subjektivno miljenje
i prilino kratak vremenski rok istraivanja. Ta ogranienja u budunosti mogu biti prevladana
provodei istraivanje na irem ciljanom uzorku i pomou objektivnih podataka dobivenih iz
nadlenih slubi, kao i samim obilaskom prostora (terensko istraivanje), to bi svakako poboljalo
kvalitetu i opseg analize. Smjernice za budua istraivanja mogu biti analize i/ili preporuke za urbane
akcijske planove, koji su u postupku primjene u Republici Hrvatskoj, a odnose se na energetsku
uinkovitost, gospodarenje otpadom, ureenje zelenih povrina te ostale akcije iz podruja urbane
ekologije. Takoer je potrebno graane upoznati s novim ekolokim tehnologijama koje se tiu
samih kuanstava, a koje doprinose djelotvornijem iskoritenju energije i vode, te smanjenju
kunog otpada. Graani su shvatili kako potronja energije raste reciprono s rastom populacije te
je potrebno racionalizirati trokove energije i s konvencionalnih prijei na obnovljive izvore energije
55
M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

koji su prihvatljiviji za okoli (Krstini Nii, Barea, 2013). Takoer, potrebno je istraiti zato u
urbanistikim planovima nema podataka ni evidencija o izgradnji koja je nastala kao posljedica
loe politike odluke ili bez arhitektonskog rjeenja. Kroz urbanistike planove odreene zone bi se
zatitile od urbanizacije i umanjila bi se mogunost devastacije okolia.
Iz Strategije razvoja grada Rijeke od 2014. do 2020. god. saznaje se da Rijeka eli postati grad ugodan
za ivot i usmjeren dobrobiti svih svojih graana, potujui pametan, odriv i ukljuiv rast (www.
rijeka.hr). Perspektiva koju ovaj grad posjeduje jedinstvena je, te je potrebno okrenuti se prilikama
koje grad prua i pronai nain da ih se uspjeno iskoristi. Jedinice lokalne samouprave u svojoj
strukturi zahtijevaju strune, kompetentne i kreativne kadrove, koji u suradnji s graanima mogu
postii iznimne rezultate po pitanju ureenja i planiranja urbanog prostora i time postati primjer
kako urbana ekologija treba biti temelj suvremenog ivljenja.

LITERATURA
Adormbent, M. (1998) Promoting Sustainable Urban Environments by Continuing Education for Local Authorities, Urban
Ecology, Springer-Verlag.
Agenda 21 https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/Agenda21.pdf, (23. 12. 2015.)
Alberti, M. (2005) The Effects of Urban Patterns on Ecosystem Function, International Regional Science Review, 28 (2),
p. 168-192
Biciklom na autobus http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/BoB %20istrazivanje.pdf (6. 1. 2016.)
Branilovi, J., imlea, D. (2007) Poloaj i utjecaj ekolokih udruga u Hrvatskoj, Razvoj sposoban za budunosti; Prinosi
promiljanju odrivog razvoja Hrvatske, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, p. 223-259
Buyantuyev, A., Wu, J. (2010) Urban heat islands and landscape heterogeneity:linking spatiotemporal variations in
surface temperatures to land-cover and socioeconomic patterns, Landscape Ecol, 25 (1), p. 17-33
Cifri, I. (2012) Kultura i okoli, Visoka kola za obrazovanje, s pravom javnosti Baltazar-Adam Kreli, Zagreb.
aldarovi, O. (1993) Sociologija i odrivi razvoj, Socijalna ekologija, Zagreb, 2 (3), p. 419-426
rnjar, M., rnjar, K. (2009) Menadment odrivoga razvoja, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Rijeka.
Davies, Z. G. (2011) Mapping an urban ecosystem service:quantifying above-ground carbon storage at a city-wide scale,
Journal of Applied Ecology, 48, p.1125-1134
Elmqvist, T., Alfsen, C., Colding, J. (2008) Urban systems: Encyclopedia of Ecology, Elsevier B.V., The Netherlands, p. 3665-
3671
Eurobarometar 81.3. Rezultati za Hrvatsku http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_416_fact_hr_
hr.pdf (5. 1. 2016.)
Habitat Agenda https://www.habitat3.org/the-new-urban-agenda/knowledge (20. 12. 2015.)
Ivekovi, O. (2007) Ekoloka kriza, emu, 4 (10), p. 63-83
Krasny, M., Tidball, K. (2012) Civic ecology: a pathway for Earth Stewardship in cities, Frontiers in Ecology and the
Environment, 10 (5), p. 267-273
Krstini Nii, M., Arnautovi, S. (2015) Grad je magnet koji privlai, UT ugostiteljstvo i turizam, struna revija za turizam,
godina LXIII, ISSN 1330-6766, Zagreb, p. 36-41.

56
 M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58
Krstini Nii, M., Barea, S. (2013) The role of cities in protecting environmental quality, UTMS Journal of Economics, 4
(3), p. 325339
Luki, A., Prelogovi, V. (2014) Istraivanje o iskustvima korisnika usluge Biciklom na autobus (BoB) te miljenjima i stavovima
putnika na autobusnim linijama 102, 103 i 140 u Zagrebu, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Geografski odsjek, Zagreb.
Markei, I. (2014) Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar,
Zagreb, p. 201 - 219
Markus, T. (2004) Ekoloka etika razvoj, mogunosti, ogranienja, Socijalna ekologija: asopis za ekoloku misao i
sociologijska istraivanja okoline, 13 (1), p. 1 23
Mateji, R. (2007) Kako itati grad Rijeka juer, danas, Adami, Rijeka.
Mieti, A. (1997) Socijalne znaajke rive u ivotu grada, Drutvena istraivanja, 1 (27), p. 71-87
Morsan, B., Vahi Lui, M., Mladina, I. (2007) Urbana ekologija i drutveni uzroci devastiranja okolia graenjem,
Drutvena istraivanja, 3 (89), p. 455-476
Odum, P. E., Barrett G. W. (2005) Fundamentals of ecology, Thomson Brooks/Cole, SAD.
Perakovi, K. (2013) Osnovni pojmovi u sociologiji potronje, Potroaka kultura i konzumerizam, Institut drutvenih
znanosti Ivo Pilar, Zagreb.
Pugh, C. (2000) Introduction, Sustainable Cities in Developing Countries, Earthscan Publications Ltd., London.
Rechner Dika, I. (2012) Ekoloko oblikovanje kao paradigma suvremenog krajobraznog oblikovanja, doktorska disertacija,
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Runko Luttenberger, L. (1999) Urbana ekologija kao izazov odrivog razvitka - Urban ecology as a challenge for
sustainable development, Engineering review, 19, p. 7-14
Rijeka enciklopedija Fluminensia http://fluminensia.eu/wp/rijecka-enciklopedija-fluminensia (10. 1. 2015.)
epi, Lj. (2011) Industrijsko naslijee u Hrvatskoj u kontekstu svjetskog industrijskog naslijea, Grad za 21. stoljee, Psefizma,
Karlovac.
imunovi, I. (2007) Urbana ekonomika petnaest tema o gradu, kolska knjiga, Zagreb.
Strategija razvoja grada Rijeke 2014. - 2020. www.rijeka.hr/lgs.axd?t=16&id=70941 (10. 1. 2015.)
Tao, L., Grimm, N.B. (2015) Comparative study of urban ecology development in the U.S. and China: Opportunity and
Challenge, Urban Ecosystems, 18 (2), p. 599-611
Udovii, B. (2004) Neodrivost odrivog razvoja, Kigen, Zagreb.
Urban gardening http://inhabitat.com/a-starter-guide-to-urban-gardening/ (4. 1. 2015.)
Wu, J. (2010) Urban sustainability: an inevitable goal of landscape research, Landscape Ecol, 25, p. 1-4
Zajedniki urbani vrt http://www.rijeka.hr/PrviRijeckiZajednicki (9. 1. 2016.)

57
M. Krstini Nii, N. Zubovi: Urbana ekologija kao temelj suvremenog ivljenja
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 4 (2016), No. 1, pp. 45-58

Marinela Krstini Nii1 Preliminary communication

Nika Zubovi2 UDC 504:911.375.1

URBAN ECOLOGY AS THE BASIS

OF MODERN LIVING3
ABSTRACT
When creating and planning urban spaces, it is necessary to return to fundamental values, which
dictate that urban development should be aligned with the needs of the population. One of the most
important needs is that humankind, for its own existence, must learn to live in harmony with nature.
The basic hypothesis of this paper is that urban ecology is an integral part of the daily management
of the city, but it is also a social task as it concerns the way of life of urban residents. The purpose and
goal of this paper is to indicate problems that our current way of life imposes, that is, cities are being
developed without sufficient attention paid to the quality of life, which can be achieved through the
application of urban ecology. The paper presents results of empirical research conducted in the City of
Rijeka, through the method of a survey questionnaire. The results obtained show that environmental
awareness of citizens surveyed is still not at a satisfactory level, but there is a continuing interest in
participating in the planning of their own city and a desire for change and improvement of the current
conditions pertaining to the field of urban ecology. In conclusion, the paper offers proposals for the
improvement of the urban space of the City of Rijeka, taking into account the principles of urban
ecology.
Key words: urban ecology, urban development, sustainable urbanisation, City of Rijeka

1
PhD, Assistant Professor, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Primorska 42, 51410 Opatija, Croatia.
E-mail: marikn@fthm.hr
2
Mag. oec., E-mail: nika.zubovic24@gmail.com
3
Received: 12.1.2016.; Accepted: 1.4.2016.

58