8

1. to je trite kapitala

ogina asocijacija na pojam trita jest da je to o mjesto na kojemu se neto tri, odnosno mjesto na kojemu se kupuje i prodaje neka roba. To je mjesto na kojemu se susreu ponuda i potranja: prodavatelj nudi robu na prodaju (ponuda), kupac trai robu za kupnju (potranja). Primjerice, roba kojom se trguje na zelenoj trnici jest voe i povre, u ribarnici se susreu ponuda i potranja ribe, plodova mora i sl. Stoga u pokuaju prvog pribliavanja pojma trita kapitala recimo ovo: Trite kapitala je trite na kojemu se kupuje i prodaje kapital, odnosno mjesto na kojemu se susreu potranja i ponuda kapitala. Iako moda i ne znamo tono to kapital jest, ve predosjeamo da ima veze s novcem. Zapravo, trite kapitala jako mirie na novac zbog istog razloga zbog kojega trnica odie sezonskim voem i povrem, a ribarnica svojom

9
specifinom i lako prepoznatljivom mjeavinom mirisa. Stoga jedna od najpoznatijih (i najjednostavnijih) definicija kapitala i kae da je to novac koji se upotrebljava u investicijske svrhe. Ako se npr. na tritu voa i povra sastaju ponuda i potranja voa i povra, to znai da se za odreenu koliinu voa ili povra razmjenjuje odreeni novani iznos. Analogno tome, mogli bismo rei da se na tritu kapitala razmjenjuje novac za investicijske svrhe za odreeni novani iznos - i tako emo doi do toke gdje je malo toga jasno. Osnovni razlog zbog kojega je prethodna analogija toliko zbunjujua jest da roba kojom se trguje nije preciznije razgraniena od novanih iznosa kojima se trguje: za novac se na tritu kapitala ne trguje kapitalnim (tj. novanim) iznosima, ve kapitalnim dobrima odnosno financijskim instrumentima, tj. vrijednosnim papirima. Kapitalna dobra, financijski instrumenti i vrijednosni papiri (vrijednosnice) sinonimi su - oni samo istiu aspekte ekonomske vrijednosti, financiranja poduzea ili pravnu stranu dionica, obveznica odnosno drugih vrijednosnica.

1.1. Primarno i sekundarno trite

Dionice, obveznice i drugi financijski instrumenti zaivljavaju na tzv. primarnom ili emisijskom tritu. To je onaj segment trita na kojemu izdavatelj dionice ili obveznice dolazi do kapitala, odnosno do odreenoga novanog iznosa koji mu je potreban (npr. za financiranje investicijskog projekta ili drugu poslovnu aktivnost). Posao izdavanja, odnosno primarne emisije vrijednosnog papira (engl. IPO - Initial Public Offering) prilino je sloen i najee odve zahtjevan da bi ga izdavatelj mogao samostalno odraditi. Banke, odnosno njihovi odjeli za investicijsko bankarstvo najee odrauju posao od ideje do realizacije primarne emisije. One stoga i vladaju tim tritem: bilo kao veletrgovci koji otkupljuju cijelo izdanje i rasprodaju ga dalje, bilo kao posrednici koji pronalaze izravnog kupca vrijednosnice. Nakon to su prvi put prodani, vrijednosni papiri svoj ivot nastavljaju na tzv. sekundarnom ili transakcijskom tritu. Za razliku od primarnog trita, gdje izdavatelj pribavlja novana sredstva, na sekundarnom se tritu samo mijenja vlasnik vrijednosnice. Meutim, upravo stoga to postoji mogunost preprodaje vrijednosnica, sekundarno je trite izrazito vano. Zamislite se samo kao investitor u dugoronu vrijednosnicu s kojom do njezina dospijea ne moete nita uiniti - to je kao da ste oroili svoja sredstva na dugi rok bez ikakve mogunosti raskidanja oroenja prije isteka dogovorenog roka. Sekundarno trite kapitala omoguuje mobilnost i likvidnost - investitor

10
moe prodati svoj (dugoroni) vrijednosni papir i tako prema potrebi doi do novanih sredstava. Kada se u irokoj populaciji govori o tritu kapitala, najee se zapravo govori o sekundarnom tritu kapitala.

1.2. Trite vlasnikih i dunikih vrijednosnica

Ta se podjela temelji na obiljeju financijskog odnosa izmeu izdavatelja i vlasnika vrijednosnice. Kao to im sam naziv kae, vlasniki papiri predstavljaju udio u vlasnitvu nad poduzeem i za njih su vezana odreena vlasnika prava, dok je u pozadini dunikoga vrijednosnog papira financijsko kreditiranje izdavatelja . Klasini vlasniki instrument je dionica, dok je obveznica tipian predstavnik skupine dunikih vrijednosnica. Iako postoje odreene organizacijske razlike izmeu tih trinih segmenata, oni u praksi ine cjelinu: mjesto na kojemu se sastaju ponuda i potranja dugoronih financijskih instrumenata.

1.3. Nacionalno i meunarodno trite

Logino se podrazumijeva da se pojam nacionalnog trita odnosi na domae trite kapitala. Stoga bi se pojam meunarodnog trita kapitala trebao odnositi na sva ostala nacionalna trita, osim domaega. elimo li biti doista precizni, trebamo rei da se pod pojmom meunarodnog trita kapitala razumijeva trgovina vrijednosnicama koja nije ograniena na (jedno) dravno podruje - time su obuhvaena i nadnacionalna trita kapitala. Tipian (i nama najblii) primjer nadnacionalnog trita jest tzv. eurotrite, koje nema posebnog ureenja, ne pripada ni jednoj dravi i ija su glavna sredita London, Pariz, Luxemburg i Frankfurt. U irem smislu, slobodan tijek kapitala brie granice izmeu domaega i ostalih trita. Tako je i hrvatsko trite dio meunarodnog trita kapitala: na hrvatskom tritu osim domaih pravnih i fizikih osoba, hrvatskim dionicama i obveznicama trguju i strane osobe. Na meunarodnom tritu kapitala mogu se kupiti vrijednosni papiri hrvatskih izdavatelja (npr. dionice Plive i Zagrebake banke, obveznice Republike Hrvatske). Ipak, pristup domaih osoba meunarodnome sekundarnom tritu doputen je samo odreenim pravnim osobama (npr. bankama, fondovima). Fizike osobe svoje investicijske prilike (za sada) mogu traiti iskljuivo na domaem tritu kapitala.

1.4. Neorganizirano i organizirano trite

Neorganizirano trite esto se naziva i nereguliranim, spontanim ili sivim tritem. To trite obuhvaa sva

11
trgovanja vrijednosnim papirima izvan organiziranog trita: od trgovanja vrijednosnim papirima koje organizirano trite ne prihvaa, do kupoprodaje vrijednosnica koje su usprkos mogunostima, realizirane mimo organiziranog trita. Zapravo, to trite ima svoje lice to se smijei za trgovinu zainteresiranim stranama koje tono znaju to hoe u dogovorenim kupoprodajama vrijednosnih papira. Istodobno, to je i sivo podruje kupoprodaje vrijednosnih papira (npr. oglasnici, plakati) na kojemu djeluju lovci na naivce. Za razliku od nereguliranoga, organizirano sekundarno trite karakteriziraju precizno utvrena pravila ponaanja i regulatorno-nadzorni okvir, koje postavlja zakonodavac (drava), ali i same institucije na kojima se trguje: stroge burze i (neto manje formalizirana) OTC trita. Upravo je organizirano sekundarno trite ono pravo trite vrijednosnih papira s kojim vas elimo upoznati.