Seminarski rad iz predmeta: ISLAMSKA EKONOMIJA

Tema: Islamski investicioni fondovi

2

SADRAJ

3

1. UVOD

4

2. INVESTICIONI FONDOVI

Investicijski fondovi su finansijske organizacije ili institucionalni investitori koji prikupljaju
sredstva od svojih ulagaa te ih plasiraju u kratkorone i dugorone investicije, odnosno u
razliite finansijske oblike. Pojavljuju se na finansijskom tritu kao institucionalni ulagatelji koji
putem javne ponude prikupljaju finansijska sredstva te ih, uz uvaavanje naela sigurnosti,
profitabilnosti, likvidnosti i podjele rizika, ulau u prenosive vrijednosne papire ili nekretnine, te
depozite u finansijskim institucijama.

Investicijskim fondovima upravljaju drutva za upravljanje investicijskim fondovima na temelju
statuta fonda i odredbi Zakona o investicijskim fondovima. Vrijednost imovine pojedinog fonda
izraunava i utvruje drutvo za upravljanje investicijskim fondovima.
1


Investicijski fond prua usluge portfeljnog menedmenta pod kojim se podrazumijeva proces
profesionalnog upravljanja vrijednosnim papirima. Moe se odvijati na principu diskrecije ili na
razini savjetodavne usluge. Kad portfeljni manager samostalno donosi i provodi odluke u korist
svog komitenta radi se o diskrecijskom, a kad mora izvjestiti komitenta o svim okolnostima prije
donoenja odluke radi se o savjetodavnom portfeljnom menedmentu. Osobe, portfeljni
manageri, moraju imati certifikat kojim dokazuju da su ovlateni finansijski analitiari.
Finansijsko poslovanje investicijski fondovi obavljaju putem depozitne banke, koja osigurava da
novana sredstva od prodaje udjela u fondu ili od dionica fonda odmah budu uplaena na kod nje
posebno otvoreni raun investicijskog fonda, izdaje dokumente o udjelima, uzima nazad
dokumente i isplauje ih vlasniku te isplauje udjele iz dobitka fonda, utvruje vrijednost
pojedinanog udjela u fondu, isplauje dividendu dioniarima, izvrava naloge drutva.

Investicijski fondovi su prvenstveno namijenjeni ljudima koji ele tedjeti novac, ali ih zanimaju
vei prinosi nego kod oroene tednje u bankama (4-7% godinje), te koji nemaju vremena,

1
Ilirika, ''Sve o investicionim fondovima'',
http://www.ilirikaonsvet.com/abc_ilirike/sve_o_investicionim_fondovima.aspx, (pristupljeno 27.11.2013.)
5

kapitala i znanja za npr. samostalno kupovanje dionica. Takve osobe mogu svoj novac povjeriti
strunjacima (fond menaderima) koji zatim njihov novac i novac ostalih investitora ulau u
razne vrijednosne papire koji su vjerojatno nedostupni malom investitoru.

2.1. Rizik fondova

to je investicija riskantnija, to je ujedno i vei potencijal zarade. tednja u banci je potpuno
sigurna i nosi oko 5% godinje. Prosjean prinos dionikih investicijskih fondova u svijetu je oko
20%, dok u Hrvatskoj i na Balkanu (zbog procesa tranzicije) dioniki fondovi u zadnje dvije
godine doivljavaju procvat i ostvaruju prinose koji dostiu ak 80-90% godinje.
2


Najmanje rizini su novani fondovi, koji donose povrat novca otprilike kao i tednja u banci.
Njihova primarna svrha je mobilnost kapitala, budui da se iz fonda novac moe povui bilo
kada, odnosno nije oroen. Po riziku ih zatim slijede obvezniki, mjeoviti te na kraju dioniki
fondovi.

to je fond riziniji, to su vee promjene vrijednosti imovine fonda na dnevnoj razini. Dioniki
fondovi su najriziniji jer se cijene dionica dnevno mijenjaju, a ujedno su izloene i najveem
riziku zbog nepredvidljivosti uvjeta poslovanja kompanija ijim se dionicama trguje.

to je fond riziniji, to je predvieni rok ulaganja dui. Svrha toga je kako bi se izbjegle dnevne,
sedmine ili ak i mjesene oscilacije cijena. Primjer: vrijednost novanog fonda e svaki dan
pomalo, ali iznimno stabilno, rasti, dok vrijednost dionikog fonda iz jednog dana u drugi moe
oscilirati ak do 1% u plus ili minus, iako su i vee promjene mogue. Ipak, pretpostavka je da e
vrijednost dionica kroz dui period ipak rasti te se stoga kod dionikih fondova preporuuje
ulaganje na barem godinu ili dvije, dok kod se novanih fondova radi o nekoliko mjeseci.

2
Ilirika, ''Sve o investicionim fondovima'',
http://www.ilirikaonsvet.com/abc_ilirike/sve_o_investicionim_fondovima.aspx, (pristupljeno 27.11.2013.)
6

2.2. Podjela investicionih fondova

Postoji nekoliko podjela investicijskih fondova, ali osnovna je na otvorene i zatvorene
investicijske fondove. Slijedi podjela prema vrsti vrijednosnih papira u koje se ulae, a to su
novani, obvezniki, dioniki i mjeoviti.
3


2.2.1. Otvoreni investicioni fondovi

Otvoreni investicijski fond nema svojstvo pravne osobe, a predstavlja zasebnu imovinu. Predmet
poslovanja je prikupljanje novanih sredstava kroz izdavanje i prodaju dokumenata o udjelu.
Sredstva prikupljena od pojedinanih vlasnika utede u fondu koriste se za kupovinu vrijednosnih
papira dionica, obveznica, blagajnikih zapisa i drugih zakonom dozvoljenih vrijednosnih
papira, brojnih i razliitih izdavatelja. Na taj nain investicije su rasporeene na razliite
subjekte, ime se i rizik diverzificira. Cjelokupna imovina fonda podijeljena je na jednake
dijelove tj. udjele. Svi udjeli u fondu su ravnopravni, odnosno imaju ista prava te obuhvataju sve
vrijednosti koje ine imovinu fonda. Dokumenti o udjelu glase na ime i neogranieno su
prenosivi vrijednosni papiri. Njihova vrijednost je varijabilna, ovisno o promjeni teaja
vrijednosnih papira koji pripadaju portfelju fonda. Vlasnici fonda su ulagai (fizike i pravne
osobe) koji ulau novac i na takav nain kupuju udjele fonda. Drutvo za upravljanje osniva
otvoreni fond i upravlja njegovom imovinom iskljuivo u korist vlasnika udjela. Cilj poslovanja,
odnosno ulaganja, je ostvarenje dobiti od prihoda ostvarenih od kamata s trita novca i
obveznica, odnosno dividenda kao i porast vrijednosti udjela koji se treba ostvariti temeljem
kapitalnog rasta vrijednosti dionica.




3
Ilirika, ''Sve o investicionim fondovima'',
http://www.ilirikaonsvet.com/abc_ilirike/sve_o_investicionim_fondovima.aspx, (pristupljeno 27.11.2013.)

7

2.2.2. Zatvoreni investicioni fondovi

Zatvoreni investicijski fond je dioniko drutvo kojemu je predmet poslovanja iskljuivo
prikupljanje novanih sredstava i imovinskih stvari javnom ponudom svojih neogranieno
prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava, uz uvaavanje naela sigurnosti, profitabilnosti,
likvidnosti i razdiobe rizika. Dionice zatvorenog fonda glase na ime i neogranieno su prenosive.
Ne smije izdavati povlatene dionice ni dionice s razliitim pravima. Dionice zatvorenog fonda
mogu se uplatiti u novanim sredstvima, vrijednosnim papirima i pravima te moraju biti u
cijelosti uplaene prije nego se osnivanje zatvorenog fonda upie u sudski registar ili prije upisa
poveanja temeljnog kapitala.
4









4
Ilirika, ''Sve o investicionim fondovima'',
http://www.ilirikaonsvet.com/abc_ilirike/sve_o_investicionim_fondovima.aspx, (pristupljeno 27.11.2013.)

8

3. PRINCIPI I VRSTE ISLAMSKIH INVESTICIONIH FONDOVA

Islamski investicioni fond podrazumijeva zajedniki fond u koji investitori ulau svoj viak
gotovine kako bi se ostvarila halal dobit, striktno pratei erijatska pravila. Ulagai dobijaju
dokument koji potvruje upis njihovog uloga kao pravo na proporcionalno (prorata) uee u
dobiti koju fond realizira. Dokumenti se mogu nazvati certifikati, dionice i sl.

3.1. erijatski principi spram islamskih investicionih fondova

Termin 'islamski investicioni fond' koji koristimo u ovom poglavlju podrazumijeva zajedniki
fond u koji investitori ulau svoj viak gotovine kako bi se ostvarila halal dobit, striktno pratei
erijatska pravila. Ulagai u fond mogu dobiti dokument koji potvruje upis njihovog uloga kao i
pravo na proporcionalno (pro-rata) uee u dobiti koju fond stvarno realizira. Ovi dokumenti se
mogu nazvati 'certifikatima', 'jedinicama', 'dionicama' ili nekim drugim imenom ali e njihova
erijatska validnost zavisiti od dva osnovna uvjeta.
5
Prvo, umjesto fiksnog povrata vezanog za
njihovu nominalnu vrijednost, oni moraju nositi pro-rata dobit koju fond istinski ostvari (tj.
uee u dobiti proporcionalno ulogu vlasnika datog vrijednosnog papira). Stoga, osnovni ulog
niti profitna stopa (vezana za osnovicu) ne mogu biti zagarantirani. Ulagai moraju imati jasno
razumijevanje da pri ulaganju svojih sredstava u fond mogu oekivati jedino proporcionalnu
podjelu ostvarene dobiti ili gubitka datog fonda. Ako fond ostvari znaajnu dobit, ta dobit ima da
se podijeli proporcionalno ulogu investitora. Meutim, ako fond zabiljei gubitak, investitori
takoer uestvuju u podjeli tog gubitka izuzev u sluaju kada je gubitak izazvan nehatom i
zloupotrebom ingerencija uprave fonda, kada uprava, a ne fond snosi odgovornost da izmiri
prouzrokovani gubitak. Drugo, sredstva akumulirana u fondu moraju se investirati u poslove koji
su erijatski prihvatljivi. To znai, ne samo mehanizmi investiranja ve i ugovoreni uvjeti
poslovanja moraju biti u skladu sa islamskim principima. Imajui u vidu ove preduvjete, islamski
investicioni fondovi mogu se posluiti razliitim oblicima investiranja.


5
Saff, ''Islamski kapital'', http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2079, (pristupljeno 26.11.2013.)
9

3.2. Vrste islamskih investicionih fondova

Islamski investicioni fondovi mogu se javiti u razliitim oblicima i po razliitim osnovama. U
nastavku poblie emo objasniti sljedee vrste islamskih fondova:
Kapitalni fond;
Idara fond;
Robni fond;
Murabeha fond;
Kupoprodaja duga;
Mjeoviti fond.
U sluaju kapitalnog fonda sredstva se investiraju u dionice dionikih drutava. Idara znai
lizing (najam). U ovom fondu ulagaka sredstva se koriste za kupovinu stalnih sredstava, kao to
su nekretnine, motorna vozila ili oprema, u svrhu iznajmljivanja iste krajnjim korisnicima. Kod
robnog fonda ulozi se koriste za kupovinu razliitih roba u svrhu njihove preprodaje. Murabeha je
specifina vrsta kupoprodaje gdje se robe prodaju po principu 'nabavna cijena + mara'. Postoji
mogunost za jo jednu vrstu islamskog fonda gdje se uloena sredstva plasiraju u razliite vrste
investicija, kao to su dionice, najam, robne transakcije i dr. On moe biti nazvan 'mjeoviti
islamski fond'.
6


3.3. Prvi islamski investicioni fond u BiH

Drutvo za upravljanje investicijskim fondovima Ilirika DZU iz Sarajeva osniva prvi
investicioni fond u BiH, koji e poslovati na islamskim principima. U saradnji s katarskim
partnerom Tathmeerom i svjetski uglednim lanovima erijatskog odbora, Ilirika DZU
osniva otvoreni investicijski fond s javnom ponudom Ilirika Emerging Europe Islamic Fund.
Fond je zasnovan na principima erijata, a cilj je srednjorono ili dugorono poveanje njegove
vrijednosti kroz kriterije ulaganja zasnovane na islamskim principima. Fond nee ulagati u
kompanije koje ostvaruju direktno ili indirektno vie od pet odsto ukupnih prihoda iz aktivnosti
kao to su alkohol, duhan, proizvodi od svinjskog mesa, oruje, zabave (kazino, kockanje, kino,

6
abi Muharem, Islamska ekonomija, str. 232., (Sarajevo: Bemust, 2003.)
10

muzika, pornografija i hotelijerstvo), a striktno e se pridravati i ostalih prinicipa ulaganja u
pojedinane vrijednosne papire propisane od meunarodnih regulatornih tijela iz oblasti
islamskog bankarstva, kae Nedim airagi, direktor Ilirika DZU, te naglaava da su
struktura fonda i njegovi akti usklaeni sa domaim zakonima.
Javni poziv za prikupljanje inicijalnih udjela u Ilirika Emerging Europe Islamic Fund objavljen
je 1. jula. Ilirika DZU je u BiH pokrenula poslovanje u oblasti otvorenih investicijskih fondova
prije dvije godine, a Ilirika Emerging Europe Islamic Fund bie etvrti investicioni fond pod
okriljem ovog drutva.
7



7
Poslovni prortal CAPITAL.BA, ''Prvi islamski investicioni fond u BiH'', http://www.capital.ba/prvi-islamski-
investicioni-fond-u-bih/, (pristupljeno 27.11.2013.)
11

4. ISLAMSKI INVESTICIONI FONDOVI

4.1. Kapitalni fond

U sluaju kapitalnog fonda sredstva se investiraju u dionice dionikih drutava. Dobit se obino
ostvaruje putem kapitalne aije (capital gains), to jest kupujui dionice firmi u javnoj ponudi i
prodajui ih kada im vrijednost poraste, tako da razlika u cijeni dionica na tritu kapitala
predstavlja dobit za fond. Dobit se takoer ostvaruje po osnovu dividendi koje date kompanije
distribuiraju svojim dioniarima.

Jasno je da u sluaju ako osnovna djelatnost kompanije nije u skladu sa erijatskim naelima,
onda islamskom kapitalnom fondu nije dozvoljeno da kupuje, zadrava ili prodaje dionice takve
kompanije jer bi tako direktno uvukao krajnjeg vlasnika dionica u nedozvoljeni posao.
8
Isto tako,
savremeni erijatski eksperti su gotovo jednoglasni u stavu da ako su sve transakcije date
kompanije u skladu sa erijatskim pravilima, to znai da kompanija nije posudila novac po
kamatnoj osnovi ili pak poloila svoja sredstva kao kamatonosne depozite, dionice date
kompanije mogu biti kupovane, zadravane i prodavane bez ikakve rezerve kada je u pitanju
erijat. No, takve su kompanije kapitala. Gotovo sve kompanije danas, ponuene na tritu
kapitala, na ovaj ili onaj nain vre aktivnosti koje su u suprotnosti sa erijatom. ak i ako je
osnovna djelatnost kompanije halal, njene obaveze su na kamatonosnoj osnovi. S druge strane,
one polau svoje gotovinske vikove kao kamatonosne depozite ili kupuju kamatonosne
obveznice ili druge vrijednosne papire. Sluaj ovakvih kompanija bio je predmet rasprava
erijatskih strunjaka ovog vremena. Jedna grupa ima stav da nije dozvoljeno muslimanu da
posluje sa dionicama takvih kompanija ak i ako je njihova glavna djelatnost halal. Njihov
osnovni argument jeste da svaki dioniar predstavlja erika (partnera) u kompaniji, a svaki
partner, u skladu sa islamskim zakonom, jeste agent drugih partnera, kada je u pitanju zajedniki
posao. Stoga, obina kupovina dionica kompanije, ustvari, ukljuuje i ovlatenje dioniara
kompaniji da obavlja svoje poslovanje na nain za koji uprava kompanije smatra da je
najsvrsishodniji. Ako je dioniaru poznato da je kompanija upletena u neke neislamske
transakcije i jo uvijek zadrava dionice date kompanije, to znai da je on dao ovlatenje upravi
kompanije da nastavi sa tim neislamskim transakcijama. U ovom sluaju, on nee biti odgovoran

8
Muhammad Taqi Usmani, Uvod u Islamske finansije, str. 188., (ivinice: Selsebil, 2003.)
12

samo za davanje svog pristanka na neislamski nain poslovanja ve e te transakcije opravdano
biti pripisane njemu, jer uprava kompanije djeluje na osnovu njegovog preutnog ovlatenja.
tavie, kada je kompanija finansirana na kamatnoj osnovi, sredstva uposlena u dati posao su
neista. Slino je i u sluaju kada kompanija zaradi kamatu po depozitima, jer neisti element
tako ulazi u prihode iz kojih e biti podijeljena dobit dioniarima
u vidu dividende.

Meutim, veina dananjih uenjaka ne podrava ovaj stav. Oni tvrde da su dioniarska drutva u
osnovi drugaija od obinog partnerstva. Kod partnerstva, sve strateke odluke se donose na
principu konsenzusa svih partnera, te svaki od njih ima mogunost veta kada su u pitanju
poslovne politike. Stoga, sve aktivnosti partnerstva se opravdano pripisuju svakom partneru.
9
U
sluaju dionikih drutava, pak, donoenje odluka u kreiranju poslovne politike vri se po
principu veine glasova. Imajui u vidu veliki broj dioniara, kompanija ne moe dati mogunost
veta svakom dioniaru. Ako dioniar izrazi svoje negodovanje u vezi s datim transakcijama na
godinjoj generalnoj skuptini dioniara, i njegovo miljenje ostane miljenje manjine, ne bi bilo
pravedno zakljuiti da je on dao svoj lini pristanak, naroito ako on jo namjerava da se suzdri
od prihoda koji su ostvareni datim transakcijama. Stoga, ako je kompanija angairana u halal
poslovnoj djelatnosti, ali svoje gotovinske vikove deponira na kamatonosne raune, iz ega
proizilazi mali, pa ak i neznatan kamatni prihod, to ne ini svo poslovanje kompanije
nedozvoljenim. Sada, ako osoba kupi dionice takve kompanije sa jasnom namjerom da e osporiti
ove pojedinane transakcije te da nee potroiti taj dio dividende u svoju korist, kako se onda
moe rei da je takva osoba odobrila kamatonosne transakcije, i kako se te transakcije mogu
pripisati njoj? Drugi aspekt u poslovanju ovakvih kompanija jeste da one ponekad pozajmljuju
novac od finansijskih institucija. Ove pozajmice su uglavnom kamatonosne. Ovdje je takoer isti
princip relevantan. Ako se dioniar nije lino sloio sa takvim pozajmicama, ali je ostao u
manjini, ove transakcije mu se ne mogu pripisati. Meutim, iako po principima islamsog zakona
kamatonosna pozajmica predstavlja veliki grijeh, za koji je zajmoprimac odgovoran na onom
svijetu, to grjeno djelo ne ini njegove ostale poslovne aktivnosti haramom, to jest
nedozvoljenim. Priznavajui pozajmljeni iznos kao vlasnitvo zajmoprimca, sve to je kupljeno
od tog novca nije nedozvoljeno. Stoga, odgovornost nad uinjenim grijehom uzimanja

9
Muhammad Taqi Usmani, op. cit., str.188.
13

kamatonosne pozajmice pada na tu osobu ali ta injenica ne moe klasificirati cijelu poslovnu
aktivnost kompanije kao nedozvoljenu.

U najkraem, moe se kazati da je ulaganje u dionice dozvoljeno uz sljedee uslove:
10


Osnovna poslovna djelatnost kompanije, u ije dionice ulaamo, nije u suprotnosti sa
erijatom. Ne mogu to biti, naprimjer, konvencionalne banke, osiguravajue kue i slino;
Ako se gotovinski viak, kompanije koja posluje halal, deponuje na kamatosne raune
ulaga je duan izraziti negodovanje zbog te injenice;
Prihod od kamatosnih rauna koji se uvrtava u prihod kompanije duan je dati u
dobrotvorne svrhe;
Dionice kompanije su trine samo ako kompanija ima u vlasnitvu neka nelikvidna
sredstva.















10
Preporod, ''Uvjeti investiranja u dionice'', http://www.preporod.com/index.php/vjera/islamske-teme/2569-uvjeti-
investiranja-u-dionice-i.html, (pristupljeno 27.11.2013.)
14

4.2. Idara fond

Idara se definie kao vlasnitvo usluga koritenja odredenih dobara za zato plaenu naknadu.
Postoje dvije vrste idare: operativna idara predstavlja ugovor, koji ne zavrava prenosom
vlasnitva iznajmljivane imovine na osobu koja ga je iznajmila (iznajmljivaca, lessee). Idara
muntahia bittamleek ili kako se u Maleziji zove al idzara thuma al bai (AITAB) to u literarnom
smislu znaci "iznajmljivanje pa potom prodaja". Ovo je ugovor koji zavrava sa prenosom
vlasnitva iznajmljivane imovine na iznajmljivaca. Tu je takoder jo nekoliko ugovornih odnosa
kao to su wadia yad amanah (jamceni amanet), wakala (apsolutna moc zastupanja), hawala
(mjenica), qard ul hasana (benovalentna posudba) kao i mnogi drugi ugovorni modeli koji imaju
vienamjensku primjenu.
11


Idara znai lizing (najam). U ovom fondu ulagaka sredstva se koriste za kupovinu stalnih
sredstava, kao to su nekretnine, motorna vozila ili oprema, u svrhu iznajmljivanja iste krajnjim
korisnicima. Vlasnitvo nad ovim stalnim sredstvima ostaje pri fondu, dok su korisnici obavezni
plaati najamninu. Ove najamnine su izvor prihoda fonda, koji se proporcionalno ulogu
distribuira ulagaima. Svaki ulaga je dobio certifikat kojim je evidentirano njegovo djelomino
vlasnitvo nad iznajmljenim sredstvima, kao i osigurano pravo da proporcionalno svom ulogu
uestvuje u podjeli dobiti. Ovi certifikati se najee nazivaju sukuk. Taj termin je dobro poznat u
tradicionalnoj islamskoj jurisprudenciji. S obzirom da sukuk certifikati predstavljaju
proporcionalno vlasnitvo njihovih vlasnika u stalnim sredstvima fonda, a ne u likvidnim
iznosima ili dugovima, oni su u potpunosti utrivi, te mogu biti kupovani i prodavani na tritu
vrijednosnih papira. Svako onaj ko kupi sukuk certifikat, ustvari zamjenjuje prodavca istog u
proporcionalnom vlasnitvu nad relevantnim stalnim sredstvom i sva prava i obaveze izvornog
ulagaa se prenose na njega. Cijena ovih sukuk certifikata e biti odreena na tritu, a obino je
zasnovana na njihovoj profitabilnosti.


11
Saff, ''Islamski kapital'', http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2079, (pristupljeno 28.11.2013.)

15

Meutim, mora se imati na umu da ugovori o najmu moraju biti u skladu sa erijatskim
principima, koji se sutinski razlikuju od ugovornih uvjeta konvencionalnih finansijskih najmova.
Neke osnovne razlike su:
Iznajmljena sredstva moraju imati usufrukt, a najamnina se plaa od trenutka kada ga
najmoprimac pone koristiti;
Mora biti mogue halal koritenje iznajmljenih sredstava;
Najmodavac preuzima obaveze proistekle iz vlasnitva nad sredstvima;
Najamnine moraju biti utvrene i poznate u vrijeme potpisivanja ugovora.

Kod ovog oblika fonda uprava treba da djeluje kao agent za ulagae i treba da naplati naknadu za
svoje usluge. Naknada za upravljanje fondom moe predstavljati utvreni iznos ili procenat od
naplaenih najamnina. Veina islamskih pravnika ima miljenje da ovakav fond ne moe biti
kreiran na mudareba osnovi jer je mudareba, po njima, limitirana samo na kupoprodaju roba, te
se ne moe prenijeti na uslune i iznajmljivake djelatnosti. Meutim, u hanbelijskoj koli,
mudareba se takoer moe primijeniti na usluge i na najam. Ovo miljenje preferira veina
savremenih uenjaka.
12



12
Veselinov Dragan, Islamska politika ekonomija, http://www.fpn.bg.ac.rs/wp-content/uploads/2010/05/10-Prof.-
dr-Dragan-Veselinov-Islamska-politi%C4%8Dka-ekonomija-poreklo-na%C4%8Dela-i-razvoj.pdf, (pristupljeno
28.11.2013.)
16

4.3. Robni fond
Postoji jo jedan tip islamskih fondova a on moe nositi ime 'robni fond'. Kod ovakvog fonda
ulozi se koriste za kupovinu razliitih roba u svrhu njihove preprodaje. Dobit ostvarena iz prodaje
predstavlja zaradu fonda koja se proporcionalno dijeli ulagaima. Da bi ovakav fond bio
erijatski prihvatljiv, neophodno je da se sva pravila koja se odnose na kupoprodajne transakcije
striktno ispunjavaju.

Pravila se odnose na sljedee:
13

Prodavac mora biti vlasnik robe u trenutku prodaje, jer po erijatu nije dozvoljena prodaja
neega to nemamo u posjedu ili vlasnitvu;
Terminske prodaje nisu dozvoljene osim u sluaju selema i istisna'a;
Roba mora biti halal. Stoga nije dozvoljeno trgovanje alkoholnim piima, svinjetinom i
drugim zabranjenim robama;
Prodavac mora imati fiziki ili konstruktivan posjed nad datom robo koju eli da proda.
Konstruktivni posjed podrazumijeva bilo koju aktivnost koja rizik date robe prenosi na
kupca.
Cijena robe mora biti utvrena i znana ugovornim stranama. U sluaju da cijena nije
utvrena ili je u vezi s nepredvidivim dogaajem, kupoprodaja nije valjana.

Imajui u vidu gore navedeno, kao i druge uvjete, da se razumjeti da dominirajue transakcije na
savremenim tritima roba, posebno na terminskim tritima roba, ne odgovaraju ovim uvjetima.
Stoga, islamski robni fond ne moe vriti takve transakcije. Meutim, ako postoje stvarne robne
transakcije koje uvaavaju erijatska pravila, ukljuujui i prethodno navedene uvjete, robni fond
moe biti osnovan. Jedinicama ovog fonda se moe trgovati pod uvjetom da robna zastupljenost u
njegovom portfoliju bude na odgovarajuem nivou.


13
Muhammad Taqi Usmani, op. cit., str.202.
17

4.4. Murabeha fond

Murabeha je specifina vrsta kupoprodaje gdje se robe prodaju po principu 'nabavna cijena +
mara'. Ova vrsta kupoprodaje je prihvaena od savremenih islamskih banaka i finansijskih
institucija kao oblik finansiranja. Oni kupuju robu namijenjenu svojim klijentima, te im je onda
prodaju po principu odgoenog plaanja uz dogovorenu profitnu maru koja se dodaje na
nabavnu cijenu date robe. Ako je fond kreiran da se bavi ovakvom vrstom kupoprodaje, on mora
biti fond zatvorenog tipa (closed-end fund) i njegove jedinice ne mogu biti prodavane na tritu
vrijednosnih papira. Razlog za to jeste da u sluaju murabehe, kao to je obiaj kod dananjih
finansijskih institucija, robe bivaju prodavane odmah nakon njihove kupovine od izvornih
dobavljaa, dok cijena, bivajui zasnovana na odgoenom plaanju prerasta u dug koji treba da
plati klijent. Stoga murabeha portfolio ne posjeduje nikakva materijalna (tangible) sredstva. On
se sastoji ili od gotovine ili od potraivanja od kupaca. Tako jedinice fonda predstavljaju novac
ili potraivanja od kupaca, a obje te vrste sredstava nisu utrive, kao to je ve ranije objanjeno.
Ako se razmjenjuju za novac, to mora biti po nominalnoj vrijednosti
14


Murabeha je termin iz islamskog prava i oznaava posebnu vrstu kupoprodaje u kojoj se
prodavac (banka) dogovora sa svojim kupcem da mu nabavi odreenu robu (auto, graevinski
materijal, oprema, kuanski aparati...) uz dodavanje odreene dobiti na nabavnu cijenu robe.
Osnovni element murabehe je da prodavac otkriva stvarnu cijenu koju je platio za nabavku robe i
onda na tu cijenu dodaje odreeni profit. Ta dobit moe bitifiksna suma ili procenat. Svi trokovi
koje prodavac bude imao prilikom nabavke robe kao to su transport, carinske takse, i slino bit
e ukljuene u nabavnu cijenu a mara se moedodati na ukupnu cijenu. Meutim, stalni trokovi
biznisa kao to su plate radnika, zakupnina poslovnog prostora i drugo ne moe biti uraunato u
cijenu jedne transakcije. Ustvari, ovi trokovi su uraunati u dobit koja se zaraunava na nabavnu
cijenu. Plaanje moe biti gotovinsko ili odloeno do datuma o kome se strane dogovore. Ovoj
vrsti prodaje islamske banke i finansijske institucije dodaju neke druge koncepte i koriste je kao
nain finansiranja. Valjanost takvih transakcija ovisi cijelovitom potivanju uvjeta njihove

14
Muhammad Taqi Usmani, op. cit., str.204.
18

valjanosti. Da bismo ispravno razumjeli ovaj aranman potrebno je da se podsjetimo na propise
valjane kupoprodaje u islamskom pravu koji vae i za murabehu.
15


4.5. Kupoprodaja duga

Ovdje se postavlja pitanje da li je po erijatu dozvoljena kupoprodaja duga (bej'u 'd-dejn). Ako
osoba ima potraivanja po osnovu duga od druge osobe i ona eli da proda to svoje potraivanje
ispod nominalne vrijednosti, kao to se obino deava u sluaju mjenice, takva se transakcija u
erijatu naziva beju d-dejn. Tradicionalni islamski pravnici su jednoglasni u miljenju da
kupoprodaja duga uz popust nije dozvoljen po erijatu. Znaajna veina savremenih islamskih
uenjaka ima isto miljenje. Meutim, neki malezijski uenjaci su dozvolili ovakvu vrstu
kupoprodaje. Oni se obino pozivaju na pravilo afijske kole gdje je kazano da je kupoprodaja
duga dozvoljena, ali nisu obratili panju na injenicu da su afijski pravnici to dozvoljavali samo
u sluaju gdje je dug bio prodavan po nominalnojcijeni. Ustvari, zabrana kupoprodaje duga jeste
logiki nastavak zabrane kamate. Potraivanje duga u monetarnom smislu predstavlja novac, a
svakoj transakciji gdje se novac mijenja za istu vrstu novca, cijena mora da bude nominalna
vrijednost datog novca. Svako poveanje ili smanjenje cijene istovjetno je kamati i nikada ne
moe biti dozvoljeno po erijatu. Neki uenjaci tvrde da je dozvola za kupoprodaju duga
ograniena samo na dug koji je proistekao iz robne kupoprodajne transakcije. Argument je,
meutim, lien pravne snage. Jednom kada je roba prodata, vlasnitvo nad njom se prenosi na
kupca, te vie nije u vlasnitvu prodavca. Ono to kupac ima u vlasnitvu, nije nita drugo do
novac. Stoga, ako on proda dug, to nije nita drugo do kupoprodaja novca i to ne moe ni u kom
sluaju biti nazvano kupoprodajom robe. Iz ovog razloga dato miljenje nije prihvaeno od
veine savremenih uenjaka. Akademija islamskog prava iz Dedde, koja predstavlja najvee
reprezentativno tijelo erijatskih uenjaka i koja ima predstavnike iz svih muslimanskih zemalja,
ukljuujui i Maleziju, jednoglasno je usvojila zabranu kupoprodaje duga.



15
Alibai Ahmet, Islamsko bankarstvo u praksi, http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000134R016.PDF,
(pristupljeno 27.11.2013.)
19

4.6. Mjeoviti fond

Postoji mogunost za jo jednu vrstu islamskog fonda gdje se uloena sredstva plasiraju u
razliite vrste investicija, kao to su dionice, najam, robne transakcije i dr. On moe biti nazvan
'mjeoviti islamski fond'. U ovom sluaju, ako materijalna (tangible) sredstva fonda predstavljaju
najmanje 51 %, a ako su likvidna sredstava i potraivanja ispod 50 % ukupnih sredstava fonda,
njegove jedinice mogu biti utrive. Meutim, ako je udio likvidnih sredstava i potraivanja vei
od 50 %, onda jedinice fonda ne mogu biti utrive, po miljenju veine savremenih uenjaka. U
ovom sluaju fond mora biti zatvorenog tipa.















20

5. ZAKLJUAK

Dakle, u ovom radu nastojala sam objasniti i napraviti usporedbu izmeu investicionih fondova u
konvencionalnom sistemu i islamskih investicionih fondova. Islamski investicioni fondovi
ravnaju se po erijatu, osnovnom islamskom zakonu. Svi poslovi i transkacije moraju biti halal.
Svi oni poslovi i kompanije koje imaju ikakvog dodira sa poslovima ili prihodima od poslova
koji nisu halal nisu dozvoljene i nije dozvoljeno investiranje u njih. Svako investiranje mora da
ispunjava odreene uvjete. Sve vrste investicionih fondova u islamskoj ekonomiji moraju strogo
da se pridravaju pravila erijata poevi od toga da kamate nije dozvoljena. Ova zabrana za
sobom povlai dosta drugih uslova koje treba ispuniti. Na kraju, islamski investicioni fondovi
nisu namijenjeni samo muslimanima i muslimanskim zemljama, ve i Evropskim zapadnim
zemljama.
21

Literatura

1. Alibai Ahmet, Islamsko bankarstvo u praksi,
http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000134R016.PDF

2. Ilirika, ''Sve o investicionim fondovima'',
http://www.ilirikaonsvet.com/abc_ilirike/sve_o_investicionim_fondovima.aspx
3. Muhammad Taqi Usmani, Uvod u Islamske finansije, (ivinice: Selsebil, 2003.)


4. Poslovni prortal CAPITAL.BA, ''Prvi islamski investicioni fond u BiH'',
http://www.capital.ba/prvi-islamski-investicioni-fond-u-bih/


5. Saff, ''Islamski kapital'', http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2079

6. abi Muharem, Islamska ekonomija, (Sarajevo: Bemust, 2003.)

7. Veselinov Dragan, Islamska politika ekonomija, http://www.fpn.bg.ac.rs/wp-
content/uploads/2010/05/10-Prof.-dr-Dragan-Veselinov-Islamska-politi%C4%8Dka-
ekonomija-poreklo-na%C4%8Dela-i-razvoj.pdf