TEHNIKI DETALJI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE NOSAI

STUPOVI MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI

VRATA VANJSKE STIJENE FASADE MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON
NOSAI STUPOVI VRATA KROV TEHNIKI DETALJI NOSAI PROZORI
VRATA KROV VANJSKE STIJENE TERASA FASADE BALKON STUPOVI
MEUKATNA KONSTRUKCIJA UNUTARNJE STIJENE KROV VRATA PROZORI
VANJSKE STIJENE FASADE MEUKATNA KONSTRUKCIJA TERASA BALKON
KROV PROZORI VRATA NOSAI STUPOVI FASADE NOSAI STUPOVI
FASADE TEHNIKI DETALJI VANJSKE STIJENE VRATA UNUTARNJE STIJENE
STUPOVI MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI
VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE VRATA BALKON TERASA
NOSAI PROZORI VRATA KROV TEHNIKI DETALJI STUPOVI FASADE
PROZORI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE KROV
MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI NOSAI
UNUTARNJE STIJENE STUPOVI MEUKATNA KONSTRUKCIJA TERASA
KROV PROZORI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE
BALKON TEHNIKI DETALJI VANJSKE STIJENE VRATA STUPOVI KROV
PROZORI VANJSKE STIJENE FASADE MEUKATNA KONSTRUKCIJA
TEHNIKI DETALJI STUPOVI FASADE PROZORI VANJSKE STIJENE
MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI NOSAI
VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE PROZORI STUPOVI
VRATA KROV TEHNIKI DETALJI STUPOVI FASADE TERASA BALKON
PROZORI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE KROV
MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI NOSAI
UNUTARNJE STIJENE STUPOVI MEUKATNA KONSTRUKCIJA TERASA
FASADE TEHNIKI DETALJI VANJSKE STIJENE VRATA STUPOVI KROV
PROZORI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE NOSAI
VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE VRATA BALKON TERASA
NOSAI PROZORI VRATA KROV STUPOVI TEHNIKI DETALJI FASADE
MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI VRATA
VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE PROZORI STUBOVI
KROV MEUKATNA KONSTRUKCIJA TEHNINI DETAJLI PROZORI
MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI NOSAI
VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE PROZORI STUPOVI
VRATA KROV TEHNIKI DETALJI STUPOVI FASADE TERASA BALKON
PROZORI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE KROV
MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI NOSAI
STUPOVI MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI
VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE VRATA BALKON TERASA
NOSAI PROZORI VRATA KROV TEHNIKI DETALJI STUPOVI FASADE
PROZORI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE KROV
MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI NOSAI
RIKO KUE TEHNIKO PREDSTAVLJANJE
UVOD
O poduzeu
Tradicija
DRVO PRIRODNI GRAEVINSKI MATERIJALI
Zato drvo?
Riko kua
Certifkati
TEHNIKI DETALJI
Vanjska stijena
Fasada
Unutarnja stijena
Nosai i stupovi
Meukatna konstrukcija
Balkon, terasa
Krov
Prozori, vrata
Instalacije
Podovi
Povrinska obrada drva
NA PUTU KA PASIVNOJ KUI
LANCI
SAJMOVI
REFERENTNI OBJEKTI
o poduzeu
Poslovni sustav
Poduzee Riko Hie d.o.o. je dio Skupine Riko i kao njen lan s predanou prenosi skupne vrijednosti
na sva podruja svojeg djelovanja. Aktivno sudjelujemo u mnogim gospodarskim udruenjima, koja
jaaju poslovne odnose na meunarodnom tritu i podupiru stvaranje gospodarskih veza. Kao
lan Sekcije slovenskih proizvoaa montanih kua, Konzorcija Pasivna hia i umarskog instituta,
nastojimo podii standarde uinkovitosti i popularizaciju drvene gradnje.
Skupina Riko povezuje organizacije, koje:
- udruuju podjednake inicijative na podruju inenjeringa,
- promoviraju brand dizajn (Starck with Riko),
- potiu ekoloko i energetski uinkovito stanovanje (drvene Riko kue),
- podupiru drutveni rad, obogaen kulturom i umjetnou
(krabeva domaija, Likovna zbirka Riko, Ustanova patra Stanislava krabca)
te djeluju na temelju skupnih vrijednosti i flozofje.
Osniva Riko skupine je Janez krabec, slovenski poduzetnik i flantrop, pokrovitelj umetnosti i
kulture.
Iz greenfeld investicije smo se u kratkom vremenu razvili u meunarodno prepoznatljivo
i uspjeno poduzee, koje osigurava nova radna mjesta za lokalno stanovnitvo. S rezultatima
koje postiemo, te sa svojim rastom vrijedimo za jedno od najperspektivnijih gospodarskih udruenja
u svojoj regiji.
Usmjereni smo ka razvoju. Za potrebe razvoja svojeg proizvoda redovito i intenzivno
sudjelujemo u znanstveno-obrazovnim institucijama (Fakultetu za arhitekturo UL, Fakultetu za
graditeljstvo i geodeziju UL, Biotehnikom fakultetu UL, ZRMK institutu u Ljubljani, Otto Graf institutu
iz Stuttgarta).
Kvalitetu drvene masivne kue Riko dokazuju mnogi domai i meunarodni certifkati
( znak, Evropski patent EU patentni ured Mnchen, Najbolji ekoloki proizvod u Sloveniji u 2002.
god., Energetska izkaznica ZRMK institut), kao i naravno uspjeh na EU tritu, gdje kao poduzee
postajemo sve vie prepoznatljivi kao tvorac mjerila za visoko-kvalitetnu ekoloku gradnju.
Poduzee Riko hie je drutveno odgovorno poduzee, koje osigurava stimulativnu radnu klimu svo-
jim zaposlenim, te tako uspjeno obavlja svoju misiju. Trudimo se podii standarde u stanovanju,
promicati nove vrijednosti u oblikovanju prostora, te upozoriti na vrijednost ekolokih
materijala, zdravog ivljenja i zdrave, te ekoloki prihvatljive gradnje.
Puno ulaemo u kraj iz kojega potiemo (Rukometno drutvo Riko Hie, Triatlon Ribnica, Plivaki klub
Ribnica ), te u lokalnu tradiciju prerade i oblikovanja drva, svoje korijene i inspiraciju pretaemo u
vlastitu pojavnost, te tako nastojimo biti ambasador ove dragocjene batine.
>
Riko Hie
d.o.o.
proizvodnja
i prodaja
Ribnica,
Slovenija
tradicija
Drvo nije samo kreativni materijal znaajan za cijelu Sloveniju, ve ima i posebnu vrijednost,
koja je zapisana daleko u naoj povijesti. U Ribnici, gdje je sada poduzee Riko Hie, drvo je
oduvijek bio blizak sastavni dio ivota. Ne samo da je prualo toplinu doma i olakavalo
svakodnevni ivot, ve je predstavljalo i bitan izvor prihoda. Drvene proizvode, suhu robu koju
su mjetani u poetku proizvodili samo za sebe, sa steenim carskim patentom 1492.god. poeli
su prodavati irom svijeta i tako irili ugled ljudi koji su s ljubavlju i strunou obraivali drvo.
Sigurno postoji vie od 500 godina tradicije oblikovanja drva, batine na koju je ponosan malo tko.
Drvo kao materijal, u prolosti se nije koristilo samo za proizvode u kuanstvu, ve je zbog
svoje pristupanosti i vrlo dobrih graevinskih karakteristika smatrano vanim tvorcem slovenskog
kulturnog krajolika jo u dalekoj prolosti. Valvasor je takoer pisao o drvenim kuama, koje su u 17.
stoljeu dominirale ne samo u Gorenjskoj, Dolenjskoj i u Beloj Krajini, ve ak i u Prekmurju. A zato
su stoljetne drvene kue u novo doba poele potiskivati zidane?
Jedan manje poznat, a bitan razlog je malo ledeno doba, koje je doseglo svoj vrhunac u 18. stoljeu.
Zbog niskih temperatura je bila produena sezona grijanja, to je bilo kobno za drvene kue. Vlasti su
stoga poele poticati izgradnju kua od opeke. Dakako, te su promjene povezane i s razvojem indu-
strije graevinskog materijala, kao i komercijalne, rudarske i industrijske eksploatacije uma. Danas
drvo kao graevinski materijal doivljava pravu renesansu. Sasvim opravdano, vjerujemo.
Ljubav prema drvu, koja je zapisana u ivljenju u Ribnici, danas je ostvarena u poduzeu Riko
Hie. Bogatu tradiciju smo utkali u svoj rad, te smo sa znanjem o drvu i gradnji drvenih kua, koje
danas ima puno veu irinu nego prije, ponudili onim koji se za svoj dom ele samo najbolje, pravi
proizvod.
Priroda nas je obdarila mogunou da sanjamo velike snove i priroda nas nadahnjuje, kad snove
pretaemo u nacrte. No, za to nismo spremni platiti svaku cijenu. ivot je prekratak, da bi dragocjene
godine troili na mukotrpnu i dugotrajnu gradnju, koja esto uniti meusobno povjerenje i upija
najvrednije i nezamjenjive ivotne sokove.
Na svakog od Vas i nas smo mislili, kad smo poeli osmiljavati i proizvoditi RIKO kue, zdrav
i siguran dom po mjeri, kod kojeg smo se priklonili savrenstvu prirode i potivali bogatu
batinu gradnje od drva.
ivljenje u prirodnom, zdravom okoliu je na osnovni moto i cilj, koji utjeljovljujemo svakim naim
dijelom, i svakom kuom posebno. Vjerujemo u kvalitetu ivota, volimo na okoli i elimo da i Vi
uivate u Vaem ivotu bezbrino i sigurno, u zdravom i prirodnom okruenju. Pri tom uzimamo u
obzir posebne zahtjeve i oekivanja svih onih kojima suvremeni nain ivota diktira moderan i
urbani nain ivota, udoban, ugodan i lijep.
Ako ste se odluili, da najljepe godine ivota umjesto zidanju kue posvetite graenju meuljudskih i
prijateljskih odnosa, posjetite nas im je prije mogue. RIKO kuu emo Vam postaviti u samo nekoliko
mjeseci, zatim emo Vam srdano zaeliti sve najbolje i da Vam energija zarobljena u najplemenitijem
drvu pomogne u kovanju osobne i obiteljske sree. U tome vidimo nae poslanstvo. Ostvarujemo ga
snano, precizno, korisno i prijateljski, kao i svi oni koji vjeruju da ovjek zasluuje pravi dom.
U njemu se jednostavno predate svojim snovima. Kad ih budete elili ostvariti, s veseljem emo Vam
pomoi.

>
crnogorina
uma u
okolici
Ribnice,
Slovenija
zato drvo?
Drvo sadri karakteristike ivog organizma ak i nakon to je drvo posjeeno. Daje
ugodan, osvjeavajui miris, a ima i sposobnost upijanja mirisa. Velika porozna povrina drva lako
absorbira kodljive pare i plinove. Zrak se pri prolazu fltrira i isti. ak i neprijatni mirisi e brzo
nestati ako je dovoljno velika povrina od prirodnog drva.
U RIKO kui ve samo drvo odrava klimu, koja je takore optimalna. Drvo doista die i skrbi za
neprekidnu prirodnu izmjenu zraka u prostoru. Na taj nain isti zrak i regulira njegovu jednakomjernu
vlanost.
Izolacija od drvenih vlakana ima veliku prednost, jer je dobar izolator kako zimi, tako i
ljeti.
Glavne prednosti izolacije od drvenih vlakana, su:
odlina zatita od mraza - smanjuje trokove grijanja prostora
odlina zatita od ljetnih vruina smanjuje trokove hlaenja prostora
dobra zvuna izolacija mir u prostoru
prirodna sposobnost primanja i odavanja zrane vlage pozitivan utjecaj na ugoaj u
prostoru
paropropustnost (difuzijska otvorenost konstrukcije) - pozitivan utjecaj na ugoaj u prostoru
ne pregrijava se (fazni pomak) - ugodna temperatura u prostoru
Brojne studije i struno mijenje potvruje, da je ivljenje u drvenim kuama posebno preporuljivo
za osobe s alergijskim oboljenjima.
Dr.med. Stefan Schimpf, preventivni lijenik i imunoterapeut iz Salzburga tvrdi:
Drvo zbog vlastite sposobnosti disanja i apsorbcije, djeluje kao bioloki flter. Zrak, pun
kodljivih tvari, bakterija, virusa i glivica, se jednostavno proisti u drvenim porama i oien se vraa
u prostor. Zrak, u velikoj mjeri oien od kodljivih tvari i bakterija, djeluje blagonaklono na imuno-
sistem i tako doprinosi trajnom ouvanju zdravja.
Drvo je univerzalan, prirodan, trajan, tradicionalan i tvrd graevinski materijal, koji objedinjuje
odline fzikalne i mehanike karakteristike, te predstavlja najzdraviji stambeni
prostor. Takoer ima vrlo pozitivan psiholoki i estetski utjecaj na ljudsko bie. U sebi objedinjuje
odline graevinske, konstrukcijske i izolacijske karakteristike.
Premda je drvo gorljiv materijal, u usporedbi s betonom ili elikom preuzima vea poarna
optereenja. Na povrini gorueg ljepljenog drva se stvori tanki pougljenjeni plat, koji
onemogoava pristup kisika do drva i tako sprijeava napredovanje poara.
Drvena graevinska konstrukcija je potresno sigurna, odlino prenosi kako tlana, tako i vlana
optereenja i sile progiba. Zbog povoljnog odnosa vlastite teine i nosivosti, upotrebljiva je za objekte
na podrujima s loijom nosivou tla.
NASELJA INDIVIDUALNIH KUA
OBITELJSKE KUE
JAVNI OBJEKTI
DRVENE FASADE
DRVENI STROPOVI
Sustav gradnje drvenih Riko kua se razlikuje od svega dosadanjeg i predstavlja znaajan napredak
na tom podruju. Tehnologija gradnje odgovara strogim ekolokim i energetskim zahtjevima. Riko
kue se osim prirodnou i gospodarstvenou odlikuju individualnou, viom kvalitetom stanovanja
i naprednim arhitektonskim rjeenjima.
U poduzeu Riko Hie smo razvili dva osnovna sustava gradnje:
- DRVENA MASIVNA KONSTRUKCIJA
- DRVENA OKVIRNA KONSTRUKCIJA
Velikostjenski prefabricirani elementi, koji se na terenu montiraju, u proizvodnji su ve izolirani,
obloeni fasadnom oblogom i imaju ugraenu vanjsku stolariju. Na vanjske stijene se veu drugi
konstruktivni elementi, kao to su meuetane i krovne konstrukcije, nadstrenice, pergole, stepenice
Prefabricirani montani elementi omoguuju brzu izgradnju i useljenje.
Riko kua
STVORENA PO VAOJ MJERI
ZDRAVA KUA
NISKOENERGETSKA KUA
EKOLOKA KUA
GARANCIJA 30 GODINA
POARNO SIGURNA KUA
TRAJNOST
KVELITETNA IZVEDBA
RIKO KUA
drvena ljepljena masivna stijena LMS
toplinska i zvuna izolacija
drvena potkonstrukcija
zrani sloj
vanjska obloga - fasada
DRVENA MASIVNA KONSTRUKCIJA
DRVENA OKVIRNA KONSTRUKCIJA
unutarnja obloga (MVP)
drvena potkonstrukcija (instalacijski sloj)
folija (parna brana)
drvena obloga
drvena okvirna stijena s toplinskom izol.
dodatni sloj toplinske izolacije
kontaktna tankoslojna fasada
certifkati
<<<<
Europski
patent
<<<
znak -
dokaz o
usklaenosti
gradnje
<<
Bescheinigung B
atest
za ljepljenje
nosivih
konstrukcija
Najznaajniji meunarodni certifkati su:
Europski patent EU patentni ured Mnchen,
znak - dokaz o usklaenosti gradnje po DIN 1052 (1-3),
Bescheinigung B potvrda o dokazu kvalifciranosti za ljepljenje nosivih drvenih
konstrukcija po DIN 1052 1, koju dodjeljuje FMPA Stuttgart
Zajedno s Fakultetom za graditeljstvo i geodeziju, Katedra za ispitivanje materijala u konstrukcijama,
smo se ukljuili u istraivaki projekt Poveanje potresne otpornosti drvenih montanih objekata.
Projekt je jo u tijeku, a sudjelovanjem u njemu elimo poveeti potresnu sigurnost RIKO
kue. Na taj nain garantiramo prikladnu gradnjo novih zamjenskih objekata na podruju Posoja,
u koji smo se aktivno ukljuili nakon potresa 2004. godine.
Poarna otpornost izolirane drvene masivne stijene je 60 minuta. Istraivanje o otpornosti
nosive vanjske RIKO stijena smo proveli u Zavodu za graditeljstvo Slovenije, na odjelu za graevinsku
fziku Poarni laboratorij.
Da bi slijedili Europske direktive, po kojima e 2020. biti obvezatna gradnja gotovo niskoenergetske
kue, Slovenija je prihvatila Pravilnik o uinkoviti koritenja energije u zgradama - PURES (UL RS
93/2008). Najvia dozvoljena toplinska provodljivost iznosi za masivne konstrukcije 0,28 W/m2K i
0,20 W/m2K za lake konstrukcije.
Na podlozi energetskog zakona (UL RS 118/2006) je obvezatno energetsko certifciranje zgrada. U
Sloveniji je od 2008.godine obvezatno ishoditi energetsku izkaznicu, koja daje osnovne informacije o
toplinskim karakteristikama graevine.
U poduzeu smo svjesni vanosti odrivog razvoja. S odgovarajuom debljinom izolacije vanjske
konstrukcije, ugradnjom energetski uinkovite vanjske stolarije, dobrom zrakotjesnou, prisilnim
prozraivanjem s rekuperacijom topline i koritenjem obnovljivih izvora energije sve su RIKO kue
energetski efkasne.
Stalna unutarnja kontrola i poticanje razvoja sudjelovanjovanjem u razliitim institucijama
osiguravaju vodee potvrde kvalitete:
certifkat ISO 9001:2000 - sistem voenja i odravanja kvalitete,
FSC certifkat - upotrebljavamo drvo iz obnovljivih izvora,
Najbolji ekoloki proizvod u Sloveniji za 2002.god. EKO sklad,
Nagrada za prefabricirani nain gradnje The Wood Awards 2007,
Energetska izkaznica za individualni objekt 2004 ZRMK institut.
energetska
izkaznica
zgrade ZRMK
>>>>
ISO 9001
>>>
FSC certifkat
-upotreblja-
vamo drvo iz
obnovljivih
izvora
>>
nagrada za
ekoloki
proizvod
godine 2002
>
nagrada za
prefabricirani
sustav gradnje,
2007
sistem RIKO

proizvodnja
RIKO KUE
Ribnica,
Slovenija
Vanjska stijena je osnovni obodni i nosivi element objekta, s kojim omeujemo unutarnji prostor.
Odreuju je bitna svojstva, kao to su toplinska provodljivost, difuzijska stabilnost, zvuna izolacija,
poarna otpornost, potresna sigurnost,
U poduzeu Riko kue smo razvili dva sustava gradnje vanjskih stijena:
- drvena masivna stijena (LMS)
- drvena okvirna stijena (OS).
Za oba tipa stijena vrijedi pravilo da se izvode u varijabilnim dimenzijama po elji stranke i u skladu
sa statikim i graevinsko-fzikalnim zahtjevima.
Fasada je vanjska ovojnica objekta, koja osim oblikovanja ima i funkciju zatite konstruktivnih
sklopova. Fasada titi objekt od vanjskih utjecaja, jer preuzima atmosferske utjecaje i mehanika
otereenja, kao to su vjetar, kia, snijeg, mraz, osunanje... S odabirom odgovarajue fasade i
njenom pravilnom obradom se postie trajno zadovoljstvo.
U cjelini dijelimo fasade u tri skupine:
- ventilirana fasada: drvena, metalna, kamena, iz umjetnih materijala...
- neventilirana fasada
- kontaktna fasada: debeloslojna i tankoslojna.
Za izradu drvenih prefabriciranih velikostjenskih elemenata su najprimjerenije ventilirane drvene i
kontaktne tankoslojne bukane fasade.
Unutarnja stijena je vertikalni strukturalni element, koji se upotrebljava za dijeljenje
prostora. Moe imati i dodatne funkcije, kao to su nosivost, zvuna izolacija stijene izmeu
stambenih jedinica, voenje strojarskih, elektro instalacija, vodovodnih instalacija i elemenata
Unutarnje pregradne stijene mogu biti izvedene od ljepljenih drvenih masivnih lamela (LMS) ili od
drvene okvirne konstrukcije (RI-R).
Stupovi i grede imaju funkciju noenja i zajedno s vanjskim stijenama osiguravaju statiku
stabilnost objekta. Razliiti nosivi elementi (grede, stupovi ), izvedeni iz ljepljenog drva i fnalno
obraeni, moraju biti adekvatno dimenzionirani. Pri veim rasponima i optereenjima koristimo i
elinu konstrukciju.
Meukatna konstrukcija je horizontalna struktura, koja dijeli objekt na katove. Vertikalno
odvajanje unutarnjeg prostora moe se izvesti:
- s drvenim masivnim ploama razliitih debljina
- s grednicima razliitih presjeka
- sa stropnim elementima.
Balkon i terasa su spojni elementi izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora.
Krov je gornji zavrni konstruktivni sklop objekta. titi ga od vremenskih utjecaja, te korisniku
omoguava toplinsku i zvunu udobnost. Zbog estetskog uinka krovu pristupamo kao petoj fasadi.
Na oblik krova utjee vie imbenika, od kojih su najbitniji oni geografski i urbanistiki. Krov se sastoji
od nekoliko slojeva. Pokrov pokriva konstrukciju krova i titi najvie izloeni dio objekta. Zrani sloj
se nalazi pod zavrnim slojem krova-pokrovom, i zajedno sa sekundarnim pokrovom (paropropustnom
folijom) omoguava disanje krovne konstrukcije. Toplinska izolacija je sastavljena iz preklopljenih
slojeva, i stavlja se ili iznad ili izmeu rogova, ovisno o tipu krovita.
Unutranjost krovne konstrukcije je zavrno obloena vidljivom daanom oblogom, koja se postavlja
ili iznad ili ispod krovne konstrukcije (standardno ili vidljivo krovite), ili s razliitim oblogama (npr.
gips-vlaknaste, ljepljene drvene ploe...). Dizajn konstrukcije odreuje razliite tipove krovita:
- standardno krovite
- vidljivo krovite
- kombinirano krovite
- krovni elementi.
Prozori i vrata se ugrauju u vanjske stijene ve u proizvodnji. Oni su dio ovojnice zgrade, ija
je primarna funkcija osvjetljenje i ventilacija prostorija, te znaajno utjeu na kvalitetu ivljenja.
Ove funkcije moraju biti usklaene sa eljama i potrebama kupaca, te vaeim propisima. Bitne
karakteristike prozora i vrata su: toplinska provodljivost, zvuna izolacija, sigurnost, propustnost
svjetlosti, zabrtvljenosta, mehanika otpornost, trajnost i odravanje
Prozorski okviri i vrata se izvode od razliitih materijala, kao to su: drvo, aluminij, kombinacija
drva i aluminija, PVC, a dodatno se odabire vrsta premaza, boja, vrsta ostakljenja, nain
otvaranja, okovi i drugo.
vanjska stijena
Drvena masivna stijena LMS predstavlja osnovni graevinski element u sustavu RIKO.
Sastavljena je, odnosno ljepljena od ohoblanih lamela od smreke, debljine 40mm. Drvo je tehniki
suho, vlanosti u rasponu od 8-11 %. Lamele se sljepljuju u stjenski element odgovarajuih duina
i visina. Za ljepljenje se koristi visoko kvalitetno, jednokomponentno poliuretansko (PUR) ljepilo.
Ljepilo je bez formaldehida i nema tetnih emisija u okoli, zato se svrstava u zdrava ljepila.
Ljepljeni spoj je horizontalan, te tako ljepljena stijena nema parozapornog sloja, ve die. Unutarnja
strana LMS je zavrno pobruena i fnalno je obraena. Donje lamele kod stjenskih elemenata, koji
se postavljaju na betonsku temeljnu plou, izvode se od aria zbog njegove vee vrstoe, gustoe i
otpornosti, i dodatno zatiuju s hidroizolacijom. U stijenama se izvode rupe za elektro-instalacije i
otvori za graevinsku stolariju. Stijene se zbog eventualno potrebne vee dimenzionalne stabilnosti
i vee mehanike otpornosti, dodatno pojaavaju ojaanjima, koja su integrirana u izolacijski sloj i
stoga su nevidljiva.

lokacija:
okolica
Ljubljane,
Slovenija
arhitektura:
Zala Kos &
Joica Kuntari
godina
izgradnje: 2004

lokacija:
Ljubljana,
Slovenija
arhitektura:
S. Lungmuss in
B. earek,
Proarhing d.o.o.
godina
izgradnje: 2008
debljina izolacije toplinska provodljivost fazni pomak zvuna izolatvnost poarna otpornost
tp stjene (mm) U (W/m2K) D (h) Rw (dB) (REI)
LMS 100 60 + 60 0,27 13 49 60
100 + 60 0,2 15,7 55 60
160 + 60 0,15 19,8 60 60
200 + 60 0,13 22,5 61 60
Vanjska okvirna stijena (RIR) je velikostjenski element, napravljen od okvirne drvene
konstrukcije, ispunjene razliitim izolacijskim materijalima. To mogu biti ploe od drvenih vlakana,
kamene vune, stiropora Mogu se koristiti i meke izolacije, kao to su staklena i druge vune, celulozne
pahuljice
S unutarnje strane je okvirna konstrukcija zatvorena s ljepljenom ploom i folijom - parnom branom,
koja sprijeava prodor vlage u konstrukciju. Na nju je privrena vertikalna drvena potkonstrukcija
instalacijska ravnina, prekrivena s razliitim tipovima obloge, kao to su gips-vlaknaste, gips-kartonske
ploe, OSB, drvene ljepljene ploe.
Na vanjskoj strani drvenog okvira je privren zavrni izolacijski sloj od ploa od drvenih vlakana
spojenih s perom i utorom, debljine 2060 mm (debljina varira ovisno o tipu fasade).

lokacija:
London,
Velika Britanija
arhitektura:
NO-architects
godina
izgradnje:
2009

lokacija:
Cambridge,
Velika Britanija
arhitektura:
NBBJ:Chiaki
Tomita
godina
izgradnje:
2007
vanjska stijena
debljina izolacije toplinska provodljivost fazni pomak zvuna izolatvnost poarna otpornost
tp stjene (mm) U (W/m2K) D (h) Rw (dB) (REI)
RIKO PLUS 160 160 + 60 0,19 9,1 46 90
RIKO PLUS 200 200 + 60 0,17 11 46 90
RIKO PLUS 240 240 + 60 0,15 12,8 46 90
Filozofja Riko kua je gradnja od prirodnih materijala, zato se preferira koritenje toplinske
izolacije od drvenih vlakana. Budui da ima veliku masu i postojanost, njena najbitnija karakteristika
je pozitivan fazni pomak, pa u toplim mjesecima titi objekt od pregrijavanja. Mogu se izabrati i
druge vrste toplinske izolacije, kao to su: kamena vuna, stiropor, staklena vuna, ovja vuna,.. Svi
materijali se osim dobre toplinske izolacije imaju i odlike dobre zvune izolacije, vodo-odbojnosti,
vremenske i dimenzionalne stabilnosti i sl. Na mjestima koji su podloni vlaenju koristi se izolacija
od ekstrudiranog polistirena stirodura.
Za izoliranje LMS se koriste iskljuivo tvrde, dimenzionalno stabilne izolacijske ploe, koje sprijeavaju
nastanak toplinskih mostova. Meke izolacije se koriste za izoliranje stropnih i krovnih elemenata,
odnosno na mjestima gdje je izolacija postavljena horizontalno, pa ne postoji mogunost slijeganja.
Koristi se i u sluaju upuhavanja u zatvorene prostore ili za brtvljenje manjih otvora.
izolacija

celulozne
pahuljice

tvrde
izolacijske
ploe od
drvenih
vlakana
Drvena fasada je primjerena kako za stambene tako i za za javne objekte. Postavlja se jednostavno
na svaku vanjsku stijenu, na novi ili ve postojei objekt. Montira se na drvenu potkonstrukciju
privrenu na nosivu konstrukciju, u rasteru ovisnom o toplinskoj izolaciji.
Kvalitetu drvene fasade odreuje pravilan odabir vrste drva, precizna ugradnja i struna izvedba
detalja. Ako se potivaju naela zatite konstrukcije i injenica da drvena fasada treba biti ventilirana,
zabrinutost o trajnosti drvene fasade je suvina. Zbog svoje velike prirodne otpornosti za drvene se
fasade najvie koristi drvo ari.
Meukatni spoj drvene fasade se izvodi ili s aluminijskom okapnicom ili s drvenom dilatacijskom
letvom, koja tee po opsegu objekta i ima funkciju zatite od prodora vode u konstrukciju. Meukatni
spoj se takoer moe izvesti s preklopom fasadnih obloga, jednom preko druge.
fasada

lokacija:
okolica
Ljubljane,
Slovenija
arhitektura:
Alenka Kragelj
Eren,
Studio Kragelj
arhitekti
godina
izgradnje:2009
Drvo:
ari
Tip fasade:
RO 28/50
Kutni
zavretak:
-
Tipovi drvenih fasada se razlikuju po obliku, odnosno proflu. Mogue je izabrati osnovne
tipove obloge, koji u kombinaciji s razliitim nainima polaganja (horizontalno, vertikalno, koso)
nude brojne oblikovne mogunosti.

tipovi
drvenih
obloga
KR-25
NWS
WS-24
GK 2
RO 28/50
fasada
Ovisno o tipu fasadne obloge se odabiru kutni zavretci. Kutni zavretci kod horizontalnih fasada
zatvaraju ela drvene obloge, dok kod vertikalnih fasada imaju funkciju povezivanja fasada preko
kuta.
fasada

lokacija:
Maribor,
Slovenija
arhitektura:
Violeta Lozar,
Ingenios d.o.o.
godina
izgradnje:
2009
Drvo:
ari
Tip fasade:
WS
Kutni
zavretak:
ECB
bukana fasada se izvodi neposredno na vanjski zavrni sloj izolacije, na koji se nanosi tanak sloj
ljepila i u njega utisne staklena plastifcirana mreica. Drugi sloj ljepila prekriva armiranu mreicu i
daje fasadi konanu tvrdou. U proizvodnji je ve nanesen prednamaz (emulzija). Sa zavrnim slojem,
koji se izvodi na terenu osiguravamo fasadi konani izgled (boja, granulacija...) i njene karakteristike
(elastinost, paropropustnost, vodoodbojnost).
Tankoslojna bukana fasada se dijeli na osnovni i zavrni sloj. Osnovni sloj dva nanosa ljepila
sa staklenom mreicom, te prednamaz, se izvode u proizvodnji. Osim toga, u proizvodnji se izvode
svi opavi oko prozora i vrata i svi kutni detalji. Zavrni sloj je silikonsko silikatna buka razliitih
tonova i granulacije, koja se izvodi na terenu. Ukupna debljina bukanih slojeva tankoslojne fasade
je od 6 do 10 mm.
Meuetani spoj se izvodi s dilatacijskom fugom, u koju se stavlja dilatacijska guma. Ona ima
mogunost rastezanja i skupljanja i sprijeava prodor vode u unutranjost konstrukcije.
fasada
zavrni sloj
drugi nanos ljepila + prednamaz
armirana mreica
prvi nanos ljepila
tvrda izolacija (drvena vlakna)
Drvena masivna pregradna stijena je izvedena od ljepljenih lamela od smreke i obostrano
je fnalno bruena. Debljina unutarnje pregradne stijene LMS je 95 mm, duina i visina su varijabilni.
U proizvodnji se u stijeni izvode rupe za elektro instalacije, a njihov je broj statiki ogranien (najvie
devet).
Okvirna pregradna stijena je sastavljena iz drvenih stupova razliitih dimenzija, na koje
se privruju drvene, gips-kartonske ili druge obloge. Drveni okvir se moe zapuniti razliitim
izolacijskim materijalima, s ime se poboljavaju akustike i toplinske karakteristike zida. Debljina
okvirne konstrukcije ovisi o njenoj funkciji i posebnim zahtjevima stranke.
Zvuno izolirana stijena je dvostruka drvena okvirna konstrukcija, koju ine drveni stupovi
60/100 mm, izmeu kojih se postavlja 60 mm toplinske izolacije. Konstrukcija je odvojena od obodne
konstrukcije zvuno-izolacijskom trakom, te obloena dvostrukim ploama, kako bi se poboljala
zvuna izolacija stijene.
unutarnja stijena

lokacija:
okolica
Ljubljane
Slovenija
arhitektura:
Bojan Kapelj
godina
izgradnje:
2007

lokacija:
Cotswolds,
Velika Britanija
arhitektura:
Philippe Starck
godina
izgradnje:
2007
debljina konstr. zvuna izolatvnost poarna otpornost
tp stjene (mm) Rw (dB) (REI)
OSNOVNA 100/60 43 30
SANITARNA 140/60 43 30
ZVUNO IZOLIRANA 1 2 x 60/100 52 60
ZVUNO IZOLIRANA 2 2 x 100/100 52 180
stupovi, grede
Stupovi i nosai imaju nosivu funkciju i zajedno s vanjskim stijenama osiguravaju statiku
stabilnost objekta. Razliiti nosivi elementi (nosai, stupovi,) napravljeni od lameliranog drva i
fnalno obraeni moraju biti adekvatno dimenzionirani. Kod veih raspona i optereenja koristimo
elinu konstrukciju.
Primarno se upotrebljavaju drveni ljepljeni nosai razliitih presjeka i dimenzija, ovisno o
optereenju i statikim zahtjevima. U sluaju ekstremnih raspona i optereenja koriste se elini
nosai, presjeka i dimenzija u skladu sa statikim proraunom. elini nosai mogu ostati vidljivi u
prostoru ili biti obloeni drvom, gips-kartonom i sl.
Osnova su drveni stupovi razliitih dimenzija i presjeka, a u sluaju veih optereenja koriste se i
elini. elik se moe koristiti i u sluaju da je to elja arhitekta ili investitora.
Za dodatno ojaanje konstrukcije se koriste eline napinjalke ili ojaanja.

lokacija:
London,
Velika Britanija
arhitektura:
Architects in
Residence
godina
izgradnje: 2006

lokacija:
okolica
Ljubljane,
Slovenija
arhitektura:
Botjan
earek,
Proarhing d.o.o.
godina
izgradnje: 2003
meukatna
konstrukcija
Meukatna ploa se izvodi od masivnih ljepljenih lamela od smreke fnalno bruenih. Debljina
ploa varira izmeu 100 i 160 mm, a najvea irina je 1250 mm. Ploe se polau na stijene, odnosno
nosivu konstrukciju. Sudar ploa se izvodi s nalijegajuim spojem.
Grednici su drveni ljepljeni nosai razliitih presjeka, pokriveni daanom oblogom od smreke.
Grednici su ili vidljivi u prostoru (koristi se daana obloga fnalno obraena), ili se s donje strane
zatvaraju razliitim oblogama (gips-kartonske ili drvene ploe...). Dimenzije i razmak greda se statiki
odreuje za svaki objekt posebno.
Stropni elementi se izvode od drvenih ljepljenih nosaa, koji se sastavljaju u okvir. Na gornju
stranu okvira se privruje ljepljena ploa, koja ima funkciju povezivanja i noenja elementa. Izmeu
nosaa se postavlja toplinska izolacija, koja je s donje strane zatvorena s folijom (parna brana). S donje
strane, okomito na nosivu konstrukciju stropnog elementa je privrena drvena potkonstrukcija, koja
se naknadno zatvara razliitim oblogama (gips-kartonske ili drvene ploe, brodski pod ).

lokacija:
Giulianova,
Italija
arhitektura:
Delfno Sbei
godina
izgradnje: 2010

lokacija:
Ljubljana,
Slovenija
arhitektura:
Stephan
Lungmuss in
Botjan
earek,
Proarhing d.o.o.
godina
izgradnje: 2008
Drvene balkonske ograde se izvode od aria. U osnovnoj ponudi su dva tipa ograda: Riko Classic i Riko
Basic. Osim drvenih, za francuske balkone koristimo ograde od nehrajueg elika, tip RF.
balkon, terasa

lokacija:
Cotswolds,
Velika Britanija
arhitektura:
Philippe Starck
& YOO arch.
godina
izgradnje:
2007

lokacija:
Ljubljana,
Slovenija
arhitektura:
Jani Vozelj,
Spatio d.o.o.
godina
izgradnje:
2006
krov
Standardno krovite se naziva skrivenim krovitem, jer krovna konstrukcija nije vidljiva u
prostoru; s donje strane je fnalno obloena s razliitim oblogama. Izolacija se u tom sluaju polae
izmeu rogova. Krovite podaskamo, na to poloimo paropropustnu foliju, zrane i krovne letve, te
pokrov.
Vidljivo krovite ima izloenu krovnu konstrukciju. Rogovi su vidljivi u prostoru i pokriveni s
vidljivom daanom oblogom od smreke. Na oblogu se polae folija protiv osipanja (parna brana) i
tvrda izolacija u ploama. Preko izolacije se postavlja paropropustna folija, koja ima viekratnu ulogu
sekundarnog pokrova. Slijede zrane letve, koje omoguavaju prozraivanje krovne konstrukcije. Na
njih su popreno privrene krovne letve, koje slue za postavljanje crijepa.
Kombinirano krovite je kombinacija standardnog i vidljivog krovita. To je naelo dvostrukih
rogova - jedni su vidljivi u unutranjosti objekta i tvore osnovnu krovnu konstrukciju, koja nosi krovnu
oblogu i izolaciju, drugi su izmeu izolacije privreni na osnovnu konstrukciju i tvore strehu.

lokacija:
okolica
Ljubljane,
Slovenija
arhitektura:
Botjan
earek,
Proarhing d.o.o.
godina izgradnje:
2004

lokacija:
okolica Zricha,
vica
arhitektura:
Baumhaus
godina izgradnje:
2007
debljina izolacije toplinska provodljivost
(mm) U (W/m2K)
SVI TIPOVI KROVITA 180 0,2
220 0,17
260 0,15
300 0,13
Krovni elementi se mogu koristiti za ravne ili kose krovove. Ovisno o sastavu ih dijelimo na
ventilirane i neventilirane krovne elemente.
Osnova za krovne elemente su drveni ljepljeni nosai, od kojih se sastavlja okvir, koji se zatim
ispunjava toplinskom izolacijom u punoj visini okvira. Toplinska izolacija se s donje strane zatvara
parnom branom, a s gornje paropropustnom folijom.
Na krovni element ravnog krova se montira potkonstrukcija za pad s OSB ploama, koje su zatiene
hidroizolacijom (izvedenom u proizvodnji ili na terenu). Zrani kanal se nalazi u podruju potkonstrukcije
za pad. Kod neventiliranih krovnih elemenata cijeli presjek mora biti ispunjen toplinskom izolacijom,
tj. izolira se prostor izmeu potkonstrukcije za pad.
Krovni element se moe postaviti na drvene masivne ploe ili rogove, odnosno krovne grede. Moe se
izvesti kao nosiva konstrukcija i s donje strane obloiti drvenom potkonstrukcijom za sputeni strop
(gips-kartonske ploe, brodski pod...).

lokacija:
Hrovaa pri
Ribnici,
Slovenija
arhitektura:
Boidar F. Rot
godina
izgradnje: 2002

lokacija:
Maribor,
Slovenija
arhitektura:
Violeta Lozar,
Ingenios d.o.o.
godina
izgradnje:
2009
krov
debljina izolacije toplinska provodljivost fazni pomak
(mm) U (W/m2K) D (h)
krovni element 200 + 40 0,2 9,7
200 + 60 0,18 11
200 + 100 0,154 13,7
240 + 100 0,14 15,6
drvena ploa 100 mm 100 + 60 0,21 13,4
100 + 100 0,168 16,1
100 + 100 + 60 0,137 20,1
100 + 100 + 100 0,117 22,8
drvena ploa 120 mm 100 + 60 0,2 14,4
100 + 100 0,164 17,1
100 + 100 + 60 0,135 21,1
100 + 100 + 100 0,115 23,7
drvena ploa 140 mm 100 + 60 0,2 15,3
100 + 100 0,16 18
100 + 100 + 60 0,132 22
100 + 100 + 100 0,114 24,7
Prozori i vrata ugraeni u Riko kuu su najvie kvalitete, napravljeni u skladu sa standardom DIN
68 121, i imaju certifkat o kvaliteti RAL GTEZEICHEN. Kvaliteta proizvodnje se interno i eksterno
nadzire. Pri ugradnji graevinske stolarije u drvenu masivnu stijenu se otvori zatvaraju s drvenim
unutarnjim opavima i drvenim klupicama. U sluaju ugradnje u vanjsku okvirnu stijenu unutarnji su
obrubi rijeeni s istim ploama, kao i kod unutarnjih stijena, a klupice se mogu izvesti od razliitih
materijala.
Oblici, dimenzije i izvedba vanjskih opava ovisi o tipu fasade, debljini toplinske izolacije, poziciji
prozora Vanjske klupice su iz aluminija koji se privruje na donje drae. Nagib klupice je
minimalno 5 stupnjeva. Klupice imaju bone graninike, kako bi se sprijeio prodor vode s klupice.
Otvori za ugradnju prozora se zapunjavaju s izolacijskim materijalima i s obje strane lijepe brtvenim
trakama. Dijelovi konstrukcije, na kojima zbog rada drva moe doi do toplinskih mostova, dodatno
se brtve ekspanzijskim brtvenim trakama.
prozori, vrata
U stakla U okvira U prozora
DRVO (W/m2K) (W/m2K) (W/m2K)
KLASIKA - INO 68 1,1* 1,5 1,4
KLASIKA PLUS - INO 68 0,7** 1,5 1,1
PASIV - INO 68 AIR 0,5** 1,1 0,8
DRVO - ALU
KLASIKA - INO HA 1,1* 1,5 1,4
KLASIKA PLUS - INO HA 0,7** 1,5 1,1
PASIV - INO HA AIR 0,5** 1,1 0,8
Graevinska stolarija je u cijeloj ovojnici kue toplinski najslabiji dio, te zbog toga veliku panju
posveujemo pravilnoj i strunoj ugradnji.
Prevladava drvena graevinska stolarija, izraena iz ljepljenih profla razliitih vrsta drva, najveim
dijelom od aria. Stakla imaju maksimalnu vrijednost toplinske provodljivosti 1,1 W/m2K, pri emu
cijeli drveni prozor ima U vrijednost od 1,3 do 1,5 W/m2K.
Mogue je ugraditi prozore s poboljanim toplinskim karakteristikama (staklo 0,7 ili 0,5 W/m2K,
izolacijski sloj u prozorskom proflu ).
Za zatitu od sunca i zatamnjenje prostora koristimo razliite tipove sjenila, kao to su vanjske
aluzine, rolete, grilje, screen roloi i pomini brisoleji. Osim regulacije svjetlosti sjenila imaju i druge
funkcije, npr. smanjenje prolaza topline u unutranjost graevine, intimnost i udobnost, sigurnost
Osim tipa sjenila stranka bira materijal, boju, nain upravljanja
Za zatitu od insekata se koriste mreice, koje se ugrauju s vanjske strane prozora.
* - alu. meustakleni
distancer
** - inox. meustakleni
distancer
instalacije
Kune instalacije su znaajan dio graevine, koji nam omogouje grijanje, svjeu vodu,
odvajanje odtpadne vode, struju, telekomunikacije, internet i drugo. Za pravilan izbor instalacija
potrebno je posavjetovati se sa strunjakom, ija prisutnost je poeljna i u fazi projektiranja i u
fazi izvedbe. Suvremeni instalacijski sustavi zahtjevaju poznavanje novih tehnologija i koritenje
odgovarajuih materijala, pribora i postupaka. S pravilnim odabirom instalacija si osiguravamo sigurno,
pouzdano i trajno delovanje cjelokupnog sustava. Prikladno izveden i dovoljno snaan instalacijski
sustav omoguava nesmetano funkcioniranje zgrade. Za razvod elektroinstalacija se u LMS predvide
vertikalni prodori prema projektu. Po elji se mogu jednostavno izvesti i rupe za utinice i prekidae.
Okvirne stijene su pripremljene za razvod elektroinstalacija. Razvod ostalih instalacija se izvodi
naknadno na ili u stijenama. Instalacije se vode po podu i stijenama, zato je prije postavljanja
potrebno provjeriti koliziju vodova instalacija.
Podovi se izvode u fazi zavrnih radova u unutranjosti objekta. Izvode se kao klasini (cementni)
estrih ili kao suhomontani estrih.
Kod montanih sustava gradnje se veinom upotrebljavaju razliiti suhomontani podni sustavi.
Odlikuje ih prije svega brza ugradnja (nema faze suenja), to znai da se zavrna podna obloga
moe odmah jednostavno postaviti. Koriste se se razliiti suhi nasipi (npr. kremeni pijesak), koji
predstavljaju i instalacijski sloj.
Za optimalnu kvalitetu ivljenja se preporua izvedba plivajueg poda (estrih na izolacijskom sloju),
koji sprijeava prodor buke kroz konstrukciju. Pri tome treba voditi rauna, da se podna konstrukcija
dilatira od svih dijelova graevine (stijena, stropova, instalacijskih sustava,...).
Na oba tipa podova se jednostavno postavljaju konane podne obloge, kao to su drvo, keramika,
linoleum, tkanine, tkane podne obloge, guma...
podovi
obrada i
zatita drva
Tehnika obrada drva
Drvo je isuvie dragocjeno, da bi s njim postupali neodgovorno i u isto vrijeme isuvie plemenito, da
ne bi zasluilo posebnu panju. Ako elimo da drvo odri svoju estetsku jedinstvenost i u punoj mjeri
ispuni statike i graevinsko-fzikalne zahtjeve, potrebno mu je osigurati odgovarajue uvjete.
Kao i svi materijali, drvo takoer reagira na promjene vanjskih uvjeta. Na neke ne reagira znaajno
(povienje temperature, netopljivost u kiselim ili lunatim sredstvima,), na druge burno reagira
(vlaga).
Drvo, posebno suho, intenzivno uzima vlagu iz prostora i takoer je, kad su za to primjereni uvjeti,
odaje (suenje). Ako su ti intervali kratki i neintenzivni (tuiranje, kuhanje, pranje svakodnevno
koritenje), to nee ostaviti primjetne posljedice. to vie, klima se uravnoteuje i poveava se
kvaliteta ivljenja. U sluaju da je drvo due vrijeme izloeno intenzivnom vlaenju (unutarnji
graevinski radovi: polaganje estriha, betoniranje stepenica, duge pauze izmeu montae i useljenja
posebno ako je razdoblje visoke vlage u zraku), na navedene utjecaje drvena masa odreagira s
promjenom volumena, to znai da se mijenja vlanost drveta. Ako se vlanost drvene stijene visine
272 cm promjeni za 1%, visina stijene se poveava za 4mm. Kod 2% se ista visina poveava za 9 mm.
To ne znai da je konstrukcija oslabljena ili oteena. U trenutku, kad se objekt sui, trebalo bi biti
posebno oprezan kako bi se izbjegli ekstremni uvjeti (visoka temperatura - ve kod 22C i niska
relativna vlanost od 20%), ako je potonji ostavio na drvu posljedice (vee ili manje pukotine). To
naravno nije predmet reklamacije, ve posljedica nekontroliranih uvjeta.
Nemojmo zaboraviti da je u stijene i konstrukciju ugraeno drvo kontrolirane vlanosti (8-11% ) i da je
kod useljenja uravnoteena vlanost drva. Objekt se u razdoblju suenja po useljenju dovodi u red, pa
je prasak i kratko kripanje nakon useljenja pravilo. Po stabilizaciji objekta takve pojave su iznimka.
Drvo je doseglo uravnoteeno stanje, kua i korisnici su usuglaeni.
Povrinska obrada drvene ljepljene masivne stijene LMS
Unutarnja, vidljiva strana drvene ljepljene masivne stijene LMS je fnalno pobruena. Ugraeno drvo
je tehniki suho, pa usljed toga nije potrebna dodatna zatita. Premazivanje stijene iz estetskih i
praktinih razloga ovisi o krajnjem korisniku.
Premazivanjem se moe zadrati i oplemeniti prirodna boja drva, ali i u cjelosti promjeniti boja,
kontrolirati promjena boje, povrinski utvrditi i poveati otpornost protiv mehanikih oteenja.
Premazana povrina je otpornija na oneienja i prainu, te primjerena za mokro brisanje.
Izbor premaza ovisi o eljenom uinku. Preporua se uporaba premaza na bazi voska, prirodnih ulja,
ili drugih ekoloki prihvatljivih sredstava, koji ne zatvaraju pore i omoguavanju disanje drva. S tim
se postiu optimalni uinci i zdrav ivotni okoli.
Povrinska obrada drvene fasade ovisi o prirodnoj otpornosti materijala. Fasada
svake graevine je izloena atmosferskim utjecajima, kao to su: kia, tua, snijeg i osunanje, zato
ju treba primarno zatititi (pravilna izvedba detalja, izbor materijala,...).
Ari ima visoke samozatitne karakteristike, zato ga nije potrebno dodatno kemijski zatititi. Drvo
samo na svojoj povrini napravi oksidacijski plat, koji ga uinkovito titi od atmosferskih utjecaja.
Ari s vremenom dobiva sivu patinu, to ima isto estetski uinak, i ne utjee na funkcionalnost i iotni
vijek fasade. To sviljenje moemo sprijeiti bojanjem lamela od aria naprekrivnim bojama.
Smreka, koja se upotrebljava kao nezatiena vanjska obloga nije postojana, zato je za nju
propisana kemijska zatita. Prvi premaz je impregnacija, s kojom produimo trajnost i zatitimo ju od
atmosferskih utjecaja, zatim slijede jo dva tankoslojna lazurna premaza u razliitim nijansama.
Cedar je ekskluzivna i trajna drvena vrsta, koja ne zahtjeva posebno odravanje. Drvo u vanjskom
okoliu poprima jednakomjernu sivu boju.
na putu ka
pasivnoj kui

termografska
analiza
Riko vanjske
drvene
ljepljene
masivne
stijene LMS
Ve neko vrijeme kod nas postoji pojam pasivna kua, koja oznaava racionalnu kuu, jer u
podruju graditeljstva nudi do sad najbolji odnos cijene i uinka utede energije.
Osnovni koncept pasivne kue je smanjenje toplinskih gubitaka i optimizacija toplinskih dobitaka.
Vrijednosti znaajne za pasivne kue su:
- godinja potronja energije za grijanje < 15 kWh/(m2a)
- ukupna godinja potronja primarne energije < 120 kWh/(m2a)
- godinja potronja elektrine energije < 18 kWh/(m2a)
- toplinski gubitci < 10 w/m2
- zrakotjesnost n50 < 0,6 h-1
- U vrijednost prozora < 0,8 W/m2K.
U projektiranju je potrebno sudjelovanje razliitih struka, arhitekta i statiara, izvoaa, te
strunjaka graevinske fzike, inenjera strojarskih i elektro instalacija. Bez najnovijih saznanja na
tim podrujima nije mogue struno isprojektirati i pravilno izvesti pasivne kue.
Kua Riko spada u razred energetski uinkovitih kua, u kojima se upotrebljavaju najkvalitetniji
materijali ugraeni na optimalan nain.
Da bi se osigurale specifne vrijednosti, koje vrijede za pasivne kue, dodatno smo razvili izvedbeni
detalj za pasivne kue, koji je raunski provjeren na Graevinskom institutu u Ljubljani.
TOPLINSKA PROVODLJIVOST
Toplinska provodljivost je proraunata u skladu s Pravilnikom o uinkovitosti koritenja energije u
graevinama - PURES (UL RS. t. 93/2008).
Najvea dozvoljena toplinska provodljivost za lake konstrukcije iznosi:
- vanjske stijene Umax: 0,20 W/m2k
Izraunata vrijednost Riko presjeka: U = 0,13 W/m2K.
Tako izraunata vrijednost znaajno premauje zahtjeve tehnikog zakonodavstva i u razredu je
toplinske provodljivosti za niskoenergetske graevine (godinja potronja topline za grijanje iznosi
20-25 kWh/(m2a)). Vrijednost je dovoljan preduvjet za dobivanje nepovratnih fnancijskih sredstava
u okviru Eko RS.
Naruena je takoer raunalna simulacija toplinskih pojava u odabranom detalju. Analizirano je bilo
dvodimenzionalno stanje detalja kuta vanjskih stijena i spoja prozora s vanjskom stijenom.
Rubni uvjeti:
- temperatura vanjskog zraka: -10C
- temperatura unutarnjeg zraka: 20C.
Simulacije prolaza topline u odabranim presjecima su pokazale, da ne dolazi do toplinskih mostova
na mjestu spoja prozora i vanjske stijene, te na spoju dvaju okomitih stijena. Kod prozorskog okvira
ne postoje znaajni lomovi u tijeku temperature krivulje, a unutarnji dio prozorskog okvira i krila su
u toploj zoni. Rezultati su potvrdili, da je konstrukcija isprojektirana po pravilima struke.
PASIVNE STIJENE
Celulozna izolacija meu Steico debljina izolacije toplinska provodljivost fazni pomak zvuna izolatvnost poarna otpornost
drvenim I nosaima (mm) U (W/m2K) D (h) Rw (dB) (REI)
LMS PASIV 300 + 60 0,1 20,2 46 60
RIKO PLUS PASIV 300 + 80 0,1 17 46 90
RAVNO PASIVNO KROVITE -
KROVNI ELEMENTI
Celulozna izolacija meu Steico debljina izolacije toplinska provodljivost fazni pomak
drvenim I nosaima (mm) U (W/m2K) D (h)
I nosa 360 360 + 60 0,098 18,2
I nosa 400 400 + 60 0,09 20
w
w
w
.
r
i
k
o
-
h
a
u
s
.
c
o
m
w
w
w
.
r
i
k
o
-
h
a
u
s
.
c
o
m
NATURLIGA MASSIVA TRHUS
MAISONS EN BOIS
FERTIGHUSER

LESENE MASIVNE HIE
CASE ECOLOGICHE
CASAS CON PATENTE
ECO HOUSES
NATURLIGA MASSIVA TRHUS
MAISONS EN BOIS
FERTIGHUSER

LESENE MASIVNE HIE
CASE ECOLOGICHE
CASAS CON PATENTE
ECO HOUSES
lanci
U poduzeu Riko Hie smo razvili jedinstven sustav drvene gradnje, koji zadovoljava visoka mjerila
ekoloke gradnje, a istovremeno doputa izvedbu najrazliitijih oblikovnih rjeenja naruitelja ili
arhitekta.
Kao rezultat toga, Riko kue su dobile svoje mjesto u mnogim odlinim asopisima, kako u Sloveniji,
tako i u inozemstvu. Moe se ak rei da je rijetkost da je ulazak tvrtke Riko Hie na nova trita ostao
medijski nezapaen.
Billiger Bauen
7 1/2 Wochen
December - Januar 2002
NATURLIGA MASSIVA TRHUS
MAISONS EN BOIS
FERTIGHUSER

Delo in dom
V Sloveniji bi morali
spodbuditi gradnjo
lesenih hi
November 2004
LESENE MASIVNE HIE
CASE ECOLOGICHE
CASAS CON PATENTE
ECO HOUSES
Self Builind & design
Design digest - Slovenian
houses now in Ireland
Februar 2006
LESENE MASIVNE HIE
CASE ECOLOGICHE
CASAS CON PATENTE
ECO HOUSES
NATURLIGA MASSIVA TRHUS
MAISONS EN BOIS
FERTIGHUSER

Hie
December 2006
Adria
December - Januar
2006 | 2007
LESENE MASIVNE HIE
CASE ECOLOGICHE
CASAS CON PATENTE
ECO HOUSES
Abitare
Soft qualities per bambini
Marec 2007
LESENE MASIVNE HIE
CASE ECOLOGICHE
CASAS CON PATENTE
ECO HOUSES
Traum Haus
Gesund wohnen mit Holz
Junij 2007
Sajam SAIE 27.-30.10.2010 Bologna, Italija
sajmovi
Zbog rastue prepoznatljivosti na tritu zapadne Europe, te sve vee potranje za Riko-sustavom
drvene gradnje svake se godine predstavljamo na prestinim meunarodnim sajmovima graditeljstva
u Europi. S posebno oblikovanim nainom prezentacije informiramo tako graevinske investitore i
krajnje kupce, kao i arhitekte, i gradimo svoj vlastiti network. Sudjelovanje na sajmovima nas ne bogati
samo novim upitima, te novim narudbama, ve izazovima i poticajima i omoguava upoznavanje s
trendovima na podruju graditeljstva, te razvijanje vlastitog sustava graenja na temelju najnovijih
spoznaja.
Sajam INTERBUILD 28.10.-01.11.2007 Birmingham, Velika Britanija
Sajam Dom 06.-11.03.2007 Ljubljana, Slovenija
Sajam SAIE 24.-28.10.2007 Bologna, Italija
Sajam Dom 04.-09.03.2008 Ljubljana, Slovenija
referentni objekti

lokacija:
Podkoren,
Slovenija
arhitektura:
Gregorc Vrhovec
arhitekti
godina
izgradnje: 2009

ola
L. EG. ANTONINI
lokacija:
Morazzone
(Varese), Italija
arhitektura:
Maurizio
Mazzucchelli
godina
izgradnje: 2007

lokacija:
London,
Velika Britanija
arhitektura:
Architects in
Residence
godina izgradnje:
2006

lokacija:
okolica Zagreba,
Hrvatska
arhitektura:
Renata Petrovi
godina izgradnje:
2003
lokacija:
okolica
Ljubljane,
Slovenija
arhitektura:
Zala Kos
& Joica
Kuntari
godina
izgradnje:
2004
lokacija:
okolica
Celja,
Slovenija
arhitektura:
Superform,
Tonek iek
& Marjan
Poboljaj
godina
izgradnje:
2008
lokacija:
okolica
Ljubljane,
Slovenija
arhitektura:
Janez Koelj
godina
izgradnje:
2007
lokacija:
Vipava,
Slovenija
arhitektura:
Igor Kozorog
godina
izgradnje:
2007
Vrti
Tetrapak
lokacija:
Modena,
Italija
arhitektura:
ZPZ Partners
godina
izgradnje:
2004
Vrti KEKEC
lokacija:
Ljubljana,
Slovenija
arhitektura:
Jure Kotnik
godina
izgradnje:
2010
lokacija:
Ribnica,
Slovenija
arhitektura:
Botjan
earek,
Proarhing
d.o.o.
godina
izgradnje:
2005
TEHNIKI DETALJI VANJSKE STIJENE FASADE UNUTARNJE STIJENE NOSAI
STUPOVI MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON TERASA KROV PROZORI
VRATA VANJSKE STIJENE FASADE MEUKATNA KONSTRUKCIJA BALKON
NOSAI STUPOVI VRATA KROV TEHNIKI DETALJI NOSAI PROZORI
VRATA KROV VANJSKE STIJENE TERASA FASADE BALKON STUPOVI
MEUKATNA KONSTRUKCIJA UNUTARNJE STIJENE KROV VRATA PROZORI
VANJSKE STIJENE FASADE MEUKATNA KONSTRUKCIJA TERASA BALKON
KROV PROZORI VRATA NOSAI STUPOVI FASADE NOSAI STUPOVI
FASADE TEHNIKI DETALJI VANJSKE STIJENE VRATA UNUTARNJE STIJENE
Riko Hie d.o.o.
Sjedite poduzea: Bizjanova 2,1000 Ljubljana,Slovenija
Proizvodnja: Lepove 23,1310 Ribnica,Slovenija
T +386 (0)1 8372 611 F +386 (0)1 8369 936 E info@riko-haus.com W www.riko-haus.com