lanci vezani za permakulturni nain gradnje nastambi

Prevod Marijana Prelom Gagi PDF Boo EKOSENSE, Travanj 2007 www.ekosense.org

Prije poetka gradnje

Zemljite je iskopano i nivelirano, oznaena su mjesta za stupove, suhozid slui kao temelj, izgraeni su prvi nosei zidovi naslanjajui se na zemljani nasip.

Potrebno je oko trideset tanjih stabala i kasnije malo piljenja. Podigni balvane, podupri ih, zabij avlima i nastavi do stabilne konstrukcije koja se ne mie.

Raspodjeli balvane preko krovita i podnih paleta. Postavi potporni stup za spavaonu. Postavi palete na pod za izolacijske bale.

Dovoz slame. Prvo se stavlja pamuna tkanina i bale slame koje se pokrivaju plastinom folijom, ostale bale slame se spremaju ispod, brzo, prije nego pone kiiti.

Postavi unutarnje zidove od bala slame, to je zabavan i brzi posao. Bale su postavljene na suhozid i spajane kolcima od lijeske. Iznutra se bale slame postavljaju na palete, te je sve spremno za zavrno postavljanje poda.

Stavi prozore u rupe, napuni meusprostor slamom, obrei motornom pilom slamu i oblikuj glatke slatke okrugle uglove.

Svekar i radni stol sa alatom, 4,30 prije podne. Svi alati su pogubljeni, vani snjei, nema vratiju, nazire se bukanje.

Proljee, zemlja je na krovu, bukanje i vapnjenje je zavreno, oblikovanje okolia je skoro zavreno, vari se pivo, kruh je u krunoj pei.

Gledate fotografije nae obiteljske kue u Walesu. Izgradio sam je uz pomo mog svekra, prolaznika i prijatelja koji su doli u posjet. Uselili smo 4 mjeseca nakon poetka radova i ugodno se smjestili. Procjenjujem da je do useljenja bilo investirano oko 1000-1500 radnih sati i 3000 (oko 30.000 hrk). Nije ba veliki iznos sa gledita kupovanja kue, (oko 60/m2 oko 600 hrk/m2 bez cijene fizikog rada). Kua je graena sa najveom panjom prema okoliu i za uzvrat nam daje jedinstvenu priliku ivjeti blie prirodi. Biti svoj vlastiti arhitekt (isprobaj) je zabavno i dozvoljava uivanje u neemu to je dio tebe i dio zemlje, a ne, kao neto najgore, masovno proizvedena kutija koja je dizajnirana za najvei profit i sigurnost graevinske industrije. Gradnja sa prirodnim materijalima odstranjuje proizvodni profit i kancerogeni koktel otrova koji ispunjavaju veinu modernih gradnji.

Neke kljune toke u dizajnu i izradi kue:

Ukopana je u brdo, za najmanji vizualni utjecaj i zbog zaklona Kamenje i blato od iskopa se koristilo za nosee zidove, temelje, itd. Konstrukcija je izraena od rijeenja hrastova (drugorazredno drvo) iz oblinje ume Reciproni rogovi krovita su strukturalno i estetski odlini i vrlo jednostavni za izradu. (konstrukcija je izraena na nain da svaki rog istovremeno nosi druge rogove i biva poduprijet od drugih rogova, op.prev.) Koritene su bale slame u podu, zidovima i krovu za super izolaciju i za brzu izgradnju Plastina folija i blato/treset na krovu se koriste za niski utjecaj na okoli i za manju teinu krova

buka od vapna na zidovima die i potrebno je malo energije kod proizvodnje (u usporedbi sa cementom) Ponovno je koriteno (odbaeno) drvo za pod i dorade Sve to elite nalazi se negdje na otpadnoj hrpi (prozori, plamenik, cijevi, ice) Pe na drva za grijanje - koriste se obnovljivi izvori, koji su lokalni i obilni Dim prolazi kroz veliku izboinu od kamena/buke, kako bi zadrala i sporo isputala toplinu Hladnjak je hlaen zrakom koji dolazi odozdo kroz temelje Skylight na krovu dozvoljava ulazak prirodnog svjetla Solarni fotonaponski moduli se koriste za napajanje rasvjete, glazbe i raunala Vodu dobivamo uz pomo gravitacije iz oblinjeg izvora Kompostni wc Kinica sa krova se sakuplja u jezeru za vrt itd.

Glavni koriteni alati bili su: motorna pila, eki i dlijeto od 2,5 cm, zaista smo rjee koristili neto drugo. Oh da, usput, nisam ni graditelj ni stolar, moje iskustvo see samo do radionice koju sam proao prije dvije godine, o gradnji sline kue, a u meuvremenu sam neto malo prouavao. Takav nain gradnje je svima pristupaan. Moje glavne odlike su bile to to sam fiziki radio, imao samopouzdanje, ustrajnost i prijatelja ili dva koji su mi dali polet, sada i ponovo.

elite li nauiti vie o takvoj metodi gradnje i stei praktino iskustvo? Zato nam se ne bi pridruili sljedeeg ljeta u jo jednom uzudljivom graditeljskom projektu. Bit e prilike za svakog, bilo kojih sposobnosti, podruja interesa. Nemojte troiti hrpu novca za dotjeran teaj doite i pomognite pravoj stvari.

Intervju: Organska arhitektura i njezin utjecaj na ljudsko bie Portret prirodnog naina ivljenja
Zdravo, Moje je ime Moabi i portugalski sam student fotografije u jednoj umjetnikoj akademiji u Belgium Lands. Moj zadnji rad je na temu mog odnosa sa gradom i prirodom, mog vlastitog iskustva sa prirodnim i umjetnim prostorima. Godinu za godinom dolazim do zakljuka da u prirodi nalazim mnogo dublji spoj sa samim sobom. Kroz razmiljanje o tome kakav uinak bi imalo organsko okruenje u gradovima, odluio sam izraditi diplomski rad o utjecaju organskih prostora na ljude. Iz tog razloga elim intervjuirati ljude koji ive u organskim kuama, kako bih bolje razumio utjecaj tih prostora na njih. Jako bi mi pomogli ako bi mi htjeli odgovoriti na postavljena pitanja (slobodno odgavarajte na pitanja koja elite): Kako dugo ivite u organskoj kui? Tri i pol godine. Je li razlog za preseljenje u organsku kuu bila savjest, to je imalo na vas najvei utjecaj? Jeste, biti prirodni (netoksini / niskoenergetski / eko), biti blizu prirodi i samogradnja su bili nai prioriteti. Kroz gradnju najvie iz mate, optimizma i otpada, proces je bio prirodan i organski. Organski u smislu oblika, ini se da dolazi prirodno iz onog gore navedenog. Moja estetika je takoer uglavnom meka i zaobljena, te dolazi iz prirodnog svijeta. U fazi izmeu gradnje prve i druge kue proitao sam knjigu Christofera Daya, koja govori o povoljnom utjecaju organskih oblika u arhitekturi na na um i nau duu. ini se da mi je to otvorilo instinkte. to je za vas najvea razlika izmeu ivota u tradicionalnoj kui ravnih linija i ivota u organskoj kui? Organska kua pristaje mojim estetskim vrijednostima. Daje njean osjeaj. ini mi se vie kao da sam dio (prirodnog) svijeta i manji mi je osjeaj udobnosti u kutiji.

Pravokutne prostorije daju osjeaj kutije i nekako su klaustrofobine u usporedbi sa organskom gradnjom. Mislite li da je ivot u organskoj kui utjecao na vae postojanje, vau osobnost i, ako da, na koji nain? Miljenja sam da previe koristimo metodu uzroka i posljedica. ei je sluaj da se dvije stvari (ili, ustvari beskonaan broj) razvijaju paralelno ili su meusobno povezane. To je zasigurno ovdje sluaj, promjena postoji, no, nain ivota, sustav vrijednosti i materijalna situacija se vie zajedniki mijenjaju, nego da jedna prethodi drugoj. Barem je u mojem sluaju tako. Ukoliko bi nasumce odabranu osobu preselili (iz gradskog stana npr.) u organsku prirodnu kuu, usred prirode, naravno da bi utjecala na nju. Ta osoba bi se ili protivila tome ili bi zavoljela takav ivot. Kako ljudi reagiraju na injenicu da ivite u organskoj kui? Skoro svatko je zainteresiran. Najee za na cijeli nain ivota, iako se ini da kua ima na neki nain uroenu privlanost. Mislim da ona dira u neto zajedniko, romantinu ideju nekog matanja iz prolosti/alternative. Svi kau da je to hobitska kua, u ovom trenutku svi vole Tolkienovog Gospodara prstenova. Mislim da Tolkien ocrtava hobite kao naivne i nedune predstavnike ovjeka u zdravom prirodnom stanju. Ljudi se instinktivno povezuju s time, posebice u kontekstu suvremenosti. Potie li ta tema rasprave?... ivjeti u organskoj kui? Prikladno je za malce iznenadni razgovori, iako objanjavanje naeg naina ivota moe biti i teko. Predlagati pozitivne alternative za standardne staze, esto izaziva nelagodan osjeaj. Najee on proizlazi zbog podrazumijevanog kritiziranja naina na koji ostali ive, u smislu ekoloke odgovornosti i slijeenja vlastitih snova. Te su obje stvari teke za postii za sve nas, sa mnogo prepreka i socijalnog uvjetovanja, te naih nakupljenih patnji. Mislim da Joanna Macy jako dobro pokazuje kako moemo frustracije i barijere pretvoriti u pozitivnu akciju za sebe i cijeli svijet. Ne bih htio izjaviti da je ono to mi radimo bolje od bilo ega drugog. Rekao bih da je to ono za to smo trenutno raspoloeni i ono to nam je u redu. Ako bilo to od toga moe biti inspiracija za druge kako bi slijedili put koji im se ini dobar, onda hura! Imate li mnogo prijatelja koji ive ili ele ivjeti u organskoj kui? Svatko eli preuzeti osobnu kontrolu nad vlastitim ivotom. ivjeti u okoliu koji je blizu prirode koji je dobar prema naim duama, je esta tenja. Samoizgradnja kue je takoer trenutni trend, barem u Britaniji. Neizbjeno je to to najvei dio promocije i pomoi u samostalnoj gradnji dolazi od onih sa komercijalnim udjelom u industriji i promovira samostalnu gradnju na nain da su sigurni i profitabilni za njih. To znai da se ljudi upoznaju sa odreenim mogunostima, koje su u stvari dosta ograniene u smislu naina izgradnje doma, djelomino u smislu visokih cijena, konstrukcije prema kalkuliranoj

konstrukciji i masovno proizvedenim modularnim dijelovima. Stoga i dominira linearni oblik. U stvari se udobni i prirodni domovi mogu izraditi na jednostavan nain, jeftino i dozvoljavaju veliki prostor za kreativnost i doslovno gradnju izvan okvira kutije! Poveava se broj ljudi koji sami grade vlastite kue, sline naoj. Grade prekrasne, pristupane i visoko funkcionalne kue. to vie ljudi to radi, to vie inspiracije i potpore e dati za one koji e slijediti tu ideju, kao to su oni prije nas zasluni za nau kuu. Je li realno oekivati da e jednog dana veina ljudi ivjeti ili eljeti ivjeti u organskoj kui? Dobro je i prirodno to razliiti ljudi cijene razliitu estetiku i siguran sam da e uvijek postojati oni koji vie vole ravne crte nego organske obline. Kako god, prevladavanje linearnih oblika dolazi najveim dijelom od estetike pokreta modernista i svijeta masovne proizvodnje. Mislim da prolazimo tu fazu, kako u naoj filozofiji, tako i u praktinom smislu naeg svijeta. Era jeftine energije poprilino prilazi kraju, te i mi reagiramo na okoline uvjete i iezavanje zaliha nafte. Mislim i nadam se da e to dovesti do smanjenih dimenzija, niskoenergetskih rjeenja kako bi se zadovoljile nae stvarne potrebe. To bi trebalo znaiti poveanje samostalno izgraenih kua iz prirodnih i lokalnih materijala. To zauzvrat znai vie prilika za kreativan, nelinearan i organski dizajn. Ima li ivot u organskoj kui kakvih nesigurnosti? Oteano je ukomponiravanje odbaenog namjetaja. Nemamo ravne zidove ni jako ravan pod! Na sreu, ionako nismo ba IKEA tipovi. Usput, Friedensreich Hundertwasser je nastojao izbjegavati ravne podove jer je imao miljenje da nisu prirodni za nas (neravan pod je pjesma za naa stopala, Hundertwasser, op. prev.). Bila mi je ast slijediti njegovu preporuku i ujedno izbjei nevolju sa niveliranjem poda. Ulazi li va namjetaj i drugi predmeti u organski dizajn? Idealno, u smislu estetike, sve bi bilo uklopljeno, od okoline, kroz ljusku graevine i nadalje namjetaj, instalacije, predmeti i ljudi koji nastanjuju taj prostor. Takoer bih htio poznavati ruke koje su izradile svaki predmet u mojem ivotu. Zato mislite da se dogaaju dva razliita pokreta: eko/bioloka arhitektura i organska arhitektura? Moda je tu opet rije o industriji. Drago mi je to smo svjedoci poveanja broja ekolokih konstrukcija, ak i u mainstream gradnji. Unato tome, vidim kako je to vezano uz sigurnost masovne proizvodnje i stoga linearnih oblika. Kao ni organsku arhitekturu, ne vidimo je esto uokolo i mislim da veina ljudi misli kako Gaudi ima zatitni znak na svemu to ima krivulju. Vjerojatno nije isplativo u rangu industrijalizirane konstrukcije, dok se ne umijea mnogo kea i strasti, to je vrlo rijetka kombinacija.

Ne bi li imalo smisla spojiti ih? Kada je neto izgraeno na nain o kojem ja priam, to bih nazvao nisko utjecajnom (low impact) gradnjom, to se dogaa na licu mjesta, gradi osoba ija je budua kua, a ta je osoba arhitekt i graditelj, koji radi sa potovanjem za prirodu oko njega i unutar njega. Tada ja mislim da e proces i rezultat biti organski i u bilo kojem pogledu ekoloki. Tu ne bi bilo razdvajanja. Kakav je va odnos sa prirodom? Mi smo svi neupitno dio priode, mi smo ivotinje zemlje. to preostaje je kako nas same vidjeti u odnosu s ostalim dijelovima ivotnog sustava. Moemo ga cijeniti i slaviti radi njegove uroene vrijednosti. Alternativno, moemo ga cijeniti kao resurs za nau korist. To je razlika koju Arne Naess i drugi rade kad govore o dubokoj nasuprot plitkoj ekologiji. Kada usvojimo duboku ekologiju ili ekocentriki pogled na svijet, tada ima smisla ivjeti na nain koji je najblii stvarnoj sinergiji s prirodom. Kako objanjavate odnos izmeu organske arhitekture i vie prirodan nain ivljenja? Pokuaj nalaenja spoja sa prirodom tada postaje pristup kojeg koristimo kako bi dizajnirali sustave za ivljenje. Ti sustavi ukljuuju zgrade, proizvodnju hrane, sustave za vodu i otpad i jo mnogo toga. Kada radimo sa, a ne protiv prirode, ostatak prirode radi s nama i stvari postaju jednostavne. To je permakultura. Imate li kakav savjet za ljude koji ele ivjeti u organskoj kui? Posjedovati vlastiti dom koji je dio vas moe biti jednostavno. Ponite sa to mi treba? i to imam?, a ne sa to mogu kupiti? ili to drugi ljudi rade?. Zavrite teaj permakulture ili proitajte knjigu. Budite inventivni, isprobavajte, radite stvari na lagani nain. Traite po kontejnerima. BUDITE HRABRI, SRANI I ODVANI.

Kontekst
Stvarno bi se trebao pozabaviti pomalo kakljivim podrujem graevne dozvole i gdje je kategoriziran takav nisko utjecajni projekt stambenog objekta u odnosu na nae suvremeno drutvo. Kako bi sam sebi pritedio mnoge satove bolova u glavi i prstima, elim vam predloiti da proitate ovaj dobar lanak naeg prijatelja i inspiratora Tonyja Wrencha. On i njegova gospoa Jane ive u ovoj prekrasnoj okrugloj kui, koja je predmet rasprave o prostornom planiranju ve sedam godina i jo traje

Permakulturno zemljite
Moja je tvrdnja da bi se mogle uiniti malene korekcije u zakonima o prostornom planiranju koje bi mogle imati pozitivne uinke na nekoliko problematinih podruja, te bi omoguile znaajan napredak prema odrivoj zajednici. Jako sam zabrinut o nainu ophoenja naeg drutva prema Zemlji, te stalno nailazim na ogranienja zaprekama koje me sprjeavaju u jednostavnim stvarima kakve je radio i moj djed izgradnji drvene kue na selu.

Prostorno planiranje je doseglo nekakav uspjeh, djelomino na podruju kontrole najgoreg vizualnog ekscesa rastom pogonjenog trita, no prostorno planiranje vodi bitku u izgubljenom ratu. Iz mnogih razloga povijesnih, politikih, ekonomskih i ekolokih ono jednostavno ne funkcionira, jer vlada Velike Britanije jo nije shvatila da je njihova politika nespojiva sa potrebama okolia. Krimo najstarije zapisano pravilo: na nain ivota nije odriv. Neki od simptoma neodrivosti su:

Neodriva poljoprivreda Imamo trini manjak hrane zajedno sa ostatkom svijeta od 5 milj funti godinje, i stalno se povisuje; i to u zemlji koja se ponosi poljoprivrednom produktivnou i praksom. Nai

preci su jeli to su uzgojili ili to su uspjeli pronai i uloviti u priodi koja ih je okruivala. Vie ne moe tako. Mi sada ovisimo o drugim dravama koje uzgajaju veliku koliinu hrane umjesto nas. U svijetu gdje toliko ljudi gladuje, to je riskantan, da ne kaem sebian, posao. Kako vlast stalno trai od malih poljoprivrednika da budu uvari seoskog ivota, a gomilaju beneficije u korist agrarnih korporacija, mali poljoprivrednici su u tekoj poziciji te su skupina drutva koja je najsklonija samoubojstvu. U meuvremenu, ostaci pesticida se gomilaju u zemlji i nitrati se probijaju u nau pitku vodu. Potranja za organskom hranom vie ne moe biti zadovoljena od naeg vlastitog sustava. Prenaglaenost radnih mjesta Ekonomija je jo uvijek pokretana strahom od nezaposlenosti. Holistike alternative ekonomiji baziranoj na radnim mjestima jo moraju biti uoene od raznih ustanova. (Ta kratkovidnost naravno nije ograniena samo na Britaniju. Trenutni prioritet u planiranjima svih ekonomskih snaga u svijetu je nai rjeenje za nezaposlenost.) Projektanti se pretvaraju da e za dvadeset godina nae drutvo biti u jednakoj fazi kao to su to zahtjevali i njihovi prethodnici kad su preuzimali svoje diplome. Trebali bi predvidjeti drutvo u kojem su ljudi ukljueni u rad prema njihovom vlastitom izboru, a to se dogaa samo kada imaju pristup zemljitu, ako ga trebaju. Cijela prijetnja naem nainu ivota u obliku dramatinih klimatskih promjena i podizanju razine mora do sada je totalno zanemarena od projektanata.

Kratkovidnost seoskih krajeva Nae shvaanje seoskih krajeva je najveim dijelom iluzija. Monokulture i tehnoloki dodaci jo uvijek pretvaraju ono to je nekada bila uma u pustinje. Prije industrijske revolucije, kada je ljudska populacija bila znantno manja od dananje, degradacija je bila spora ali stalna, no barem je bila organska i popravljiva. Sada su to vratolomni gubici zemlje, erozija, sue i padajui nivo podzemnih voda, koji se jo vie pogoravaju kroz poetak globalnog zatopljenja. Pametni, kao to jesmo, jo uvijek se sputamo prokrenom stazom svih prijanjih neuspjelih civilizacija ove Zemlje. Podruja prirodne ljepote, movare, tresetne bare i redovi umaraka jo uvijek se unitavaju. Stanita se ugroavaju svaki dan od agrarne industrije, cesti, supermarketa i izgradnje stambenih prostora. Divlji svijet je pokoren kroz ekonomsku dvostruku igru. Ceste jo uvijek prijete podrujima od posebnog interesa za znanost, antikim monumentima i bezbrojnim lijepim podrujima. Glavni je razlog, zato su ta podruja odabrana za takvo oskvrnue, je stoga to izgleda jeftinije na raunu analize ulaganja i dobiti graditi ceste kroz podruje posebne prirodne vrijednosti, nego negdje drugdje nije im dodijeljena financijska vrijednost koja je jednaka njihovoj okolinoj vrijednosti. to jeste zapravo seoski kraj? Mnoga naa nagaanja kako bi zapravo seoski kraj trebao izgledati, dolaze od ukusa naih plemenitih predaka, koji su preferirali lijepe parkolike krajeve, kako bi se mogli baviti lovom. Mnoga velika seoska imanja koja su u vlasnitvu knezova, grofova, lordova i drugih potomaka velikih Normana zemljoposjednika, jo uvijek izgledaju tako. Gdje zemlja nije pod kontrolom nekog fifiria u seljakoj kui, tradicionalni seoski izgled moe biti odravan kroz paljivo ograivanje i kontrolu stoke, ili kroz redovito oranje sa neodrivim energetskim ulaganjem. Kako god bilo, korisno je

zamiljati poznati ruralni krajolik sa gledita kakvim bi ga Priroda uinila nakon nekoliko stotina godina, recimo, zaputenog od poljoprivredne mehanizacije. U najvie sluajeva u Britaniji to bi se podruje pretvorilo u listopadnu umu. Pa tako sada imamo Zemlju sa ugom. Nekoliko stabala poredana u nizove, gdje su ih ljudi nekim udom odluili ostaviti neposjeena. Veliki ogoljeli dijelovi prekrivaju podruje gdje god oko see, proizvodei gomilu hrane koja treba novane subvencije kako bi se prodala. Preko svakog breuljka, vie pustoi, vie uge, vie povrinskog sloja zemlje izgubljeno svake godine. Nije nam dozvoljeno ivjeti u toj zaraenoj pustoi iz straha zbog naruavanja seoskog kraja! Beskunitvo i socijalni gubitak Stotine tisua obitelji su bez domova ili u privremenom smjetaju. To je dvostruko vie od prije dvanaest godina unato svom ekonomskom progresu, za kojeg vlade tvrde da je postignut. Milijuni ive nekakav poluivot u raspadajuim unutarnjim gradskim etvrtima, a milijuni ljudi je jo uhvaeno u posjedima na rubu gradova Britanije, mnogi bez ikakve nade da bilo to vrijedno truda uine; bez zemlje na kojoj bi mogli uzgajati hranu; bez mjesta za njihove obitelji da zajedno odrastu u blizini; bez kontakta sa prirodom ili njihovog prirodnog nasljea. ive u pravokutnim kutijama, koje su dizajnirane od nekog drugog drutvenog sloja, za jo jednu generaciju, projektirane od javnih slubenika koje nikada nisu upoznali. Televizijski programi, koji se gledaju prosjeno 5 sati dnevno (to drugo bi se tamo moglo raditi?), video i filmovi, svi nude neku vrstu bijega. Taj nii sloj je tako brojan, da je kontrola tog sloja vladina najvea briga. Na tisue ih je kriminalizirano i pakirano u nae zastarjele zatvore. Jedino Turska od europskih zemalja, ima vei broj zatvorenika od Britanije, iji se broj poveao sa 40000 na 74000 u zadnjih 12 godina. Najvie lanova nie klase, ostaje tamo gdje jeste, te trebaju sve vie i vie milijuna funti Ureda za socijalnu sigurnost i novce za red i zakon koji e se utroiti kako bi se zadrali u dotrajalim domovima koje ve posjeduju. Zato toliko zbunjole oko traitelja azila? Iz razloga to je ivot najsiromanijih 20% populacije ovdje ve toliko uljiv da nema vie mjesta unutar sustava da primi jo vie siromaha.

Strunjaci u krizi U naem drutvu .., gdje svaki strunjak ima svoja vlastita specijalna slova nakon svog imena, jednostavno nam je koristiti rijei kako bi se gore navedeni problemi uinili razdvojeni, sadrani i rjeivi. ak i unutar organizacije mogue je prstom usmjeriti problem na drugi ured. Ne kompa, to je Ured za stambena pitanja. Ti treba Ured za odrivi razvoj na 4. katu. Nastavak takvog izbjegavanja odgovornosti dovest e do krize i kolapsa naeg drutva za sindrom s kojim se suoavamo to je nemogue svrstati u neke okvire i neodrivo je ekonomski, socijalno i okolino. Nekako smo predali nau snagu sustavu koji nagrauje desnu ruku na troak lijeve ruke. Nae voe su domiljate, ali ne i mudre. Duhovna osnova o tome to znai biti ovjek, kao jedna od mnogih vrsta na ovoj Zemlji, zaboravljena je od naih voa. To je strano saznanje to znai da je sporazum, u kojem se pretvaraju da e nam isporuiti adekvatne stvari za nas, obmana. Sada je na nama, tebi i meni da se ispetljamo iz tog nereda. Trebamo to shvatiti kao priliku za osnaivanje, kao to nas to nagovara Agenda 21.

Put prema naprijed Nekako, kao to je to na stotine zelenih autora ve isticalo, treba nam nova politika koja titi prirodu i ujedno ohrabruje ljude da sami odabiru i grade svoje vlastite kue. Trebamo okrenuti tok ljudi od sela prema gradovima i trebamo ljudima dati raditi neto vrijedno truda. Trebamo uzgajati vie nae vlastite hrane, organski i smanjiti ovisnost o fosilnim izvorima i tehnolokim pomagalima. Hoe li ovdje postojati ljudska bia za tisuu godina? Ptice, stabla, jeevi i jabuke? Ako elimo opstati, moramo raditi brzo. Zato relativno mlada disciplina, permakultura, nudi toliko nade u ovom kontekstu, je stoga to spaja brigu za Zemlju sa brigom za ljude i naglaava ogranienost prirodnih resursa. Ona uzima u obzir utjecaj naselja na zajednicu koja ga okruuje, te potrebe divlje prirode u svakom vremenu i na svakoj razini. Ako ljudi mogu biti educirani o principima permakulturnog dizajniranja, prije nego zaponu razvijati neku parcelu, i ako je potrebno da se odreeni sporazumi odre prilikom razvoja, mogli bismo biti sigurni u poveanje bioraznolikosti paralelno sa poveanjem ljudskim naseljima suprotni trend trenutnog normalnog razvoja naselja. Mogli bismo takoer oekivati da se potrebe za komunalnim uslugama ne bi poveavale. Savreno je mogue danas izgraditi nove eko kue koje ne zahtjevaju struju iz mree pogotovo ako su te kue u skupinama, koje tada mogu koristiti prednosti zajednikog kompostiranja biomase ili zajednikog plana grijanja ili opskrbe strujom, te su dobro locirane u odnosu na energiju vjetra, vode ili sunca. ak bi mogli uplanirati izvoz u elektrinu mreu iz obnovljivih energetskih izvora i stvarati prihode. Standard bi bio kompostirati fekalije, kao to bi to bio i sustav navodnjavanja vrtova sivim vodama, tako da bi spojevi na javnu kanalizaciju bili nepotrebni. Permakultura je vrlo razvijena u sakupljanju kinice i efektivne upotrebe vode. Ako je naselje smjeteno blizu izvora, potoka ili rijeke, ili se nalazi u podruju izdane kie, kao ovdje u zapadnom Walesu, ne bi bila potrebna dodatna opskrba vodom. Lokalni, reciklirani materijali i materijali iz druge ruke mogu se koristiti kod gradnje. Eko sela Sada ve postoji znanje za novu vrstu naselja koja se dizajniraju prema usmjerenjima permakulture, u kojima bi se ljudi osjeali ispunjeno; u kojma bi pronali novi smisao; razvijali nove vjetine; dizajnirali i gradili energetsko efikasne prirodne kue; uzgajali i hranili se dobrom organskom hranom. Oni bi radili i ivjeli kao jednako vrijedni na udaljenosti koja se lako prevali pjeke od stotine drugih ljudi koji slino razmiljaju, u sigurnom i zdravom okruenju, prijaznim za djecu, kojeg zajedniki izgrauju. Takva naselja bi takoer pruila stanita za veliku biljnu i ivotinjsku raznolikost, mnogo vea nego prije nastanka naselja za divlje i domae ivotinje bilo da je to podruje ranije bilo kamenolom, pista za slijetanje, komad gradske jalove zemlje ili farme. Ekosela su daleko samoodrivija nego obini gradovi i sela iz tog razloga ee daju svojim stanovnicima preivljavanje i kvalitetan i ispunjen ivot, u sluaju totalnog raspada drutva. Koliko je vjerojatan taj scenarij propasti? Na Exeter konferenciji sazvanoj od britanske vlade, kako bi se predstavio Third Assessment Report of the IPCC u svibnju 2005., bio je najpesimistiniji ikad u procjeni o globalnom zatopljenju, te predvia da bi zatopljenje izazvalo raspad Golfske struje, to bi perverzno dovelo do novog ledenog doba u Europi. Grupa amerikih znanstvenika

izraunala je da je vjerojatnost da bi se taj scenarij dogodio, sada vea od 50%, ukoliko izostanu velike mjere kontrole tetnih emisija. Takoer je procjenjeno da bi se ledeni vrh Greenlanda mogao poeti topiti to bi prouzroilo povienje globalne razine mora za 20 stopa - kroz povienje temperature za 1,5 stupnjeva C iznad prijeindustrijskih vrijednosti. Ve smo dosegli 0,7 C iznad prijeindustrijskih vrijednosti; na dobrom smo putu. Hoemo li uspijeti srezati emisiju 6070% ugljik dioksida kako bi sprijeili katastrofu? Predsjednik konferencije, Dennis Tirpak, voditelj programa za klimatske promjene OECD-a, podsjetio je predstavnike da je World Energy Outlook of the International Energy Agency 2004. izraunala da e se emisije CO2 u sljedeih 25 godina poveati za 62%, a najvie zbog zemalja u razvoju, iz razloga to Kinezi i Indijci ure izgraditi toplane na ugljen kako bi se opskrbile njihove eksplozivno rastue ekonomije. Smanjenje emisije CO2 je matarija. (Izvor: Michael McCarthy, okolini urednik lista Independent, lanak u The Tablet). Neki se ljudi pitaju da li postoji potranja za ekoselima koja se baziraju na permakulturida li uope postoje ljudi koji bi eljeli napustiti sigurnost dosadanjeg ivota, kako god grozan bio, za izazov jednostavnijeg ivota ali u skladu s prirodom. Uvjeravam vas, postoje na stotine njih pa ak i na tisue, koji bi sutra ve zapoeli s time. Postoje mnoge rupe u zakonima koji reguliraju gradnju, koje su bile ureene za supermarkete i razna ministarstva. to trebamo, su takve rupe koje bi dozvolile obinim, kreativnim i pozitivnim ljudima da dou do zraka, kako bi mogli raditi na iscjeljenju boleljivog seoskog krajolika. Moj je prijedlog ovdje vama da bi mogli uzrokovati male promjene u zakonu o prostornom planiranju, koje bi mogle pokrenuti mnoge pozitivne promjene. Permakulturno zemljite Zamislite novu kategoriju za koritenje zemljita - Permakulturno zemljite (Pc zemljite). To bi se zemljite koristilo za primjenu permakulture samoodriva poljoprivreda i hortikultura u kojem su rad, gradnja kue, slobodno vrijeme, uzgoj hrane, uzgoj ivotinja, edukacija, obnovljivi energetski izvori, oporaba i zatita okolia meusobno spojeni na beskonaan broj naina. Osnova Pc zemljita bi bila postojanje ugovornog odnosa izmeu vlasnika i lokalnih/nacionalnih vlasti. U osnovi to bi bilo: Kupit u i ivjeti samo na tom komadu zemlje. Neu kupiti nekoliko posjeda i njima pekulirati. Neu ga zapostaviti. uvat u energiju i prirodu u skladu sa permakultrnim dizajnom. Zasadit u preko 20 stabala po acreu. Suraivat u sa svojim susjedima u prijevozu, infrastrukturi, prozvodnji energije, zbrinjavanju otpada, sakupljanju i opskrbi vodom i na zajednikom zemljitu. Zauzvrat u imati slobodu gradnje moje vlastite kue na nain na koji ja odaberem, koja nee biti spojena na vodovod, strujnu mreu, kanalizaciju ili cestovni sustav.

Projektna sluba bi imala ovlasti svako podruje proglasiti Pc zemljitem, bilo da je to ranije bio industrijski, poljoprivredni, vojni ili nastanjeni posjed. Uvjeti bi se mogli postavljati za broj nastambi po acreu (moda najvie dva), limit za ceste, prijevozna sredstva i limit za visinu graevina ovisno od zemljita - recimo 10 metara. Slube bi bile ohrabrene dodjeljivati podruja od nekoliko kvadratnih milja, ili velike zone Pc zemljita. To bi mogla biti podruja koja trenutno pate od posljedica monokulture, iseljavanja, neadekvatno izgraenih stambenih objekata ili kronine nezaposlenosti. Nekoritene vojne baze bi mogle postati Pc zemljite. Svaki poljoprivrednik ili vlasnik zemljita mogao bi zatraiti prenamjenu zemljita u Pc zemljite, te bi postojala drskost u korist prihvaanja prenamjene. Posljedice takve male promjene u zakonu o prostornom planiranju bile bi enormne, i pozivam vas da koristite sa mnom vau matu. Moemo izmisliti scenarij (i molim vas da imate u obziru scenarij globalnog zatopljenja, koji e se odvijati paralelno):

Prva godina Vlada, u suradnji sa gradskim i dravnim institutima za planiranje, doznailo je prvih 20 pokusnih podruja. Poljoprivrednici drugdje na stotine zahtjevaju prenamjenu svojeg zemljita i uspjevaju u tome. Njihovo se zemljite moe prodati po 10000 funti po acreu, naspram 2000 funti po sadanjoj vrijednosti. Pionirske zajednice se uspostavljaju diljem Britanije. Firma Stroud razvija Odriva naselja. Nastaje eksplozija graevinskih radova u ruralnim sredinama, kao i vidljiva ekspanzija u srodnim industrijama. (Vrhunac eksploatacije nafte je priznat cijena sirove nafte je 60$ po barelu) Peta godina Pc zemljitima se stabilizira cijena na 5000 funti po acreu. Prva sudska parnica protiv pekulacije sa zemljitem i krenje ugovora o Pc zemljitu je dosueno u korist lokalnih vlasti. Pribliava se udarni val na Land Trust. Ti Trustovi dre u vlasnitvu zajednika zemljita i u trajnom vlasnitvu dre posjede ekosela. Masovni program poumljavanja je u tijeku, kako vlasnici Pc zemljita koriste prednosti postojeih potpora za poumljavanje i obunjivanje. Dolo je do booma u obnovljivim energetskim izvorima, alternativnim tehnologijama, permakulturnom dizajniranju i krajobraznom planiranju. Cijena fotonaponskih modula drastino pada. Statistika beskunika je u opadanju, kao to je to i lista kua koja eka na odobrenje. Prve kole za samogradnju kua su uspostavljene. (Golfska struja slubeno je usporila) Deseta godina Cijene kua u suburbanim naseljima pada. Unutarnji gradovi postaju sve zeleniji kako lokalne vlasti prenamijenjuju unutargradske zone u Pc zemljita. Vlada nudi osnovni prihod od 40 funti tjedno svakom stanovniku Pc zemljita, sa stalnom tendencijom opadanja nezaposlenosti i budeta za socijalno zbrinjavanje. Uvoz voa je u opadanju prvi puta u povijesti. Lokalna trita i LETS cvatu (metoda lokalne razmjene dobara i usluga bez prisustva nacionalnog novca, op.prev.). Wales postaje izvoznik struje iz obnovljivih izvora energije. (Snjena kapa Greenlanda se drastino brzo otapa

Nizozemska izrauje plan hitne evakuacije nafta postie cijenu od 100$ po barelu zapadna ekonomija je u krizi) Dvadeseta godina Nacionalna potranja za strujom se stabilizira. Sve nuklearne elektrane su zatvorene, poevi sa onima prije razine mora u 2000. Nova turistika industrija na Pc podrujima se razvija. Pc zemljita se usvajaju u svim zemljama Europe. Zapoeo je program ruenja starih neodrivih nastambi i ponovna izgradnja kao ekosela. (Zapadni ledeni dio Antarktika se poeo pomicati Nizozemska, Banglade, London, Cardiff, svi naftni terminali su potopljeni. Golfska struja se zaustavila, vrijednost pennyja pada.) Posljedice reforme u Pc zemljita, kao to to moete vidjeti, bile bi revolucionarne. (razmislite o vlastitim scenarijima to su samo neki kojih sam se sjetio, a koji su najvjerojatniji). Entuzijastina provedba rezultirala bi masovnim skupljanjem kreativnih talenata, kako bi milijuni ljudi imali pristup zemlji, sa velikim poveanjem raznolikosti stanita za divlja bia i ljude. U nekom aspektu mogli bismo vidjeti samo mali logini razvoj postojee politike prema vlasnitvu nad zemljitem, osobnoj odgovornosti i ukidanje ogranienja u mnogim drugim podrujima ivota. Zasigurno bi kratkoroni efekt bio prekonono obogaivanje trenutnih vlasnika zemljita moda bi porez na stjecanje bogatstva bilo rjeenje, gdje bi se stvorila win-win situacija za ljude i vladu. S drugih gledita bi taj primjer mogao biti procjenjen kao subverzivan, kao da je to korak prema obnovi malih posjeda slobodnih graana zemljoposjednika, koji se organiziraju kako im se svia, konzumirajui manje proizvode velikih korporacija i koji su manje ovisni o ureenju ivotnog okruenja, poslu, hrani i zabavi. Ljudi sa uskim krugom interesa u paternalistikoj strukturi moi, teko e prepustiti uzde pa ak i sa malih dijelova zemlje. Oni bi se vjerojatno suprotstavili vidljivoj eroziji donjih reetki stambenih ljestvi to je jedan razlog u kojeg sumnjam, zbog skoro iracionalnog straha aice birokrata koji nam ele obrisati nau okruglu kuu sa karte. Samo se trebamo podsjetiti jaine globalnog zatopljenja i injenice da je britanski ekoloki otisak tri puta vei od veliine Britanije (!), kako god, kako bi shvatili da su totalno nove i radikalne promjene potrebne za opstanak nae civilizacije. Apeliram na vas da prihvatite moj prijedlog, koliko god moete. Tony Wrench 1992., mijenjano 2005.