Sveuilite u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zavod za visoki napon i energetiku

PRORAUN STRUJA KRATKOG SPOJA U

IZMJENINIM TROFAZNI M SUSTAVIMA
prema standardu IEC 60909-0

Studeni, 2007.

Za kolegij: Elektrina postrojenja

2007 FER ZVNE. Izdanje studeni 2007

Nastavnici: prof. dr. sc. Slavko Krajcar dr. sc. Marko Delimar

Suradnici: Ivan Rajl Luka Lugarid

Pregled uredio: Ivan Rajl

Tekst pregleda odnosi se na osnovne norme i preporuke predstavljene od strane IEC-a (Internacional Electrotechnical Commission) a koje se odnose na proraun struja kratkog spoja u trofaznim izmjeninim mreama. U pregledu su navedeni temelji metode izrauna stuja kratkog spoja te su ukratko opisani osnovni koraci i uvjeti metode kao i koeficijenti koje je potrebno koristiti u proraunima. Napomena! Sve oznake su preuzete iz standarda na engleskom jeziku!

Uvod
Standardom je predstavljena tzv. metoda nadomjesnog naponskog izvora koji se postavlja na lokaciju kratkog spoja. Obuhvadeni su simetrini i nesimetrini kratki spojevi niskonaponskih i visokonaponskih mrea. Impedancije nadomjesnih shema za proraun struja kratkog spoja odreuju se na osnovi podataka sa natpisnih ploica elementa koji se koriste u promatranom dijelu mree te na osnovi konfiguracije i povezivanja tih elemenata u mrei. Mogu se odvojeno razmatrati dva prorauna: Proraun maksimalne struje kratkog spoja Proraun minimalne struje kratkog spoja Vrlo je bitno poznavati iznose (amplitudu) ovih obaju struja. Maksimalna struja odreuje gornju granicu naprezanja prema kojima je potrebno dimenzionirati opremu koja de se koristiti u pojedimim dijelovima mree. Poznavanje minimalne struje nuno je kako bi se moglo valjano dimenzionirati zatitnu opremu, bilo da je rije o relejnoj zatiti ili zatiti pomodu osiguraa kako bi se ograniile i minimizirale posljedice eventualnog kratkog spoja. Zbog lakeg razumijevanja materije koja se obrauje, u nastavku teksta navedene su definicije nekih od pojmova koji se koriste u pregledu.

Osnovne definicije
Kratki spoj Namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta izmeu dvaju ili vie vodljivih dijelova zbog ega elektrini potencijal izmeu tih dijelova postaje nula. Meufazni kratki spoj Namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta izmeu dvaju ili vie faznih vodia, sa ili bez doticaja sa zemljom. Kratki spoj sa zemljom Namjerno ili nenamjerno stvaranje vodljivog puta izmeu faznog vodia i okolne zemlje u sustavu koji je uzemljen kruto ili preko impedancije (kratki spojevi izmeu faznih vodia i zemlje u sustavima koji su izolirani nisu obuhvadeni ovim standardom). Struja kratkog spoja Struja iji je iznos povien (s obzirom na nominalni iznos) uslijed postojanja kratkog spoja u sustavu. Granina struja kratkog spoja Struja koja bi potekla kada bi se stvarni kratki spoj zamijenio idealnim spojem bez promjene u opteredenju. Simetrina struja kratkog spoja Efektivna vrijednost simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja pri emu se zanemaruje eventualno postojanje aperiodske (istosmjerne) komponente.

Poetna simetrina struja kratkog spoja, Efektivna vrijednost simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja koja se javlja na poetku kratkog spoja uz pretpostavku da impedancija ostaje jednaka onoj u vremenu t = 0. Poetna simetrina snaga kratkog spoja, Fiktivna vrijednost odreena umnokom poetne simetrine struje kratkog spoja, napona sustava, i faktora .
'' Sk '' 3 UnIk

, nazivnog

(1)

Aperiodska, priguujua komponenta struje kratkog spoja, id.c. Srednja vrijednost struje kratkog spoja koja opada od svoje poetne vrijednosti na nulu. Udarna (vrna) vrijednost struje kratkog spoja, ip Najveda moguda trenutna vrijednost granine struje kratkog spoja. Prekidna simetrina struja kratkog spoja, Ib Efektivna vrijednost simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja u trenutku otvaranja kontakata prekidnog sklopa. Trajna struja kratkog spoja, Ik Efektivna vrijednost struje kratkog spoja koja preostaje nakon priguenja prijelazne pojave. Potezna struja asinkronog motora, ILR Najveda efektivna vrijednost struje asinkronog motora sa zakoenim rotorom napajanim nazivnim naponom UrM na nazivnoj frekvenciji. Nadomjesni strujni krug Model koji nadomjeta ponaanje mree koja se sastoji od idealnih elemenata. Nazivni napon sustava, Un Linijski napon za koji je sustav dizajniran i na kojeg se odnose odreene djelatne karakteristike. Nadomjesni naponski izvor, cUn/ Napon idealnog izvora koji se postavlja na mjesto nastanka kratkog spoja u direktnoj nadomjesnoj shemi. To je jedini aktvini naponski izvor u mrei. Naponski faktor, c Predstavlja omjer izmeu nadomjesnog naponskog izvora i nazivnog napona sustava podijeljenog sa faktorom .

Tabela 1 Naponski faktor c

Nazivni napon, Un Niski napon 100 V 1000 V Srednji napon > 1 kV 35 kV Visoki napon > 35 kV

Naponski faktor c za proraun maksimalne struje kratkog spoja minimalne struje kratkog spoja cmax cmin 1,05 (sustavi sa tolerancijom +6%) 0,95 1,10 (sustavi sa tolerancijom +10%) 1,10 1,00

Poetni napon sinkronog generatora, E'' Efektivna vrijednost unutranjeg napona sinkronog stroja koji je aktivan iza poetne reaktancije trenutku nastanka kratkog spoja.

Kratki spoj daleko od generatora Kratki spoj za vrijeme kojeg iznos simetrine izmjenine komponente granine struje kratkog spoja ostaje priblino konstantan. Kratki spoj blizu generatora Kratki spoj u kojemu barem jedan sinkroni stroj doprinosi poetnoj graninoj simetrinoj struji kratkog spoja u iznosu koji je vie nego dvostruko vedi od nazivne struje stroja, ili kratki spoj u kojemu doprinos asinkronih motora iznosi barem 5% iznosa poetne simetrine struje kratkog spoja bez utjecaja motora. Impedancije na mjestu kratkog spoja (F) Direktna impedancija trofaznog izmjeninog sustava , Z(1) Impedancija direktnog sustava promatrana sa mjesta nastanka kratkog spoja.

Slika 1 Direktna impedancija trofaznog izmjeninog sustava

Inverzna impedancija trofaznog izmjeninog sustava , Z(2) Impedancija inverznog sustava promatrana sa mjesta nastanka kratkog spoja.

Slika 2 Inverzna impedancija trofaznog izmjeninog sustava

Nulta impedancija trofaznog izmjeninog sustava , Z(0) Impedancija nultog sustava promatrana sa mjesta nastanka kratkog spoja. Ukljuuje i trostruku vrijednost impedancije za uzemljenje.

Slika 3 Nulta impedancija trofaznog izmjeninog sustava

Impedancija kratkog spoja, Zk Skradeni izraz za direktnu impedanciju trofaznog izmjeninog sustava, Z(1), koja slui za proraun struja trofaznog kratkog spoja. Nadomjesne impedancije elektrinih elemenata u sluaju kratkog spoja Direktna nadomjesna impedancija elektrinih elemenata, Z(1) Omjer faznog napona i struje kratkog spoja, odgovarajudeg vodia elektrinog elementa kada se na njega narine direktni simetrini sustav napona. Inverzna nadomjesna impedancija elektrinih elemenata, Z(2) Omjer faznog napona i struje kratkog spoja, odgovarajudeg vodia elektrinog elementa kada se na njega narine inverzni simetrini sustav napona.

Nulta nadomjesna impedancija elektrinih elemenata, Z(0) Omjer faznog napona i struje kratkog spoja, odgovarajudeg vodia elektrinog elementa kada se na njega narine izmjenini izvor napona te ukoliko tri fazna vodia slue za odvod struje a etvrti vodi (ili zemlja kao vodi) slui kao zajedniki povratni vod. Poetna reaktancija sinkronog stroja, Iznos reaktancije sinkronog stroja u trenutku nastanka kratkog spoja. Minimalno vrijeme kanjenja, tmin Najkrade vrijeme koje protekne od trenutka nastanka kratkog spoja do trenutka odvajanja kontakata prekidnog sklopa. Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja, Ith Efektivna vrijednost struje koja bi proizvela jednaku toplinu i jednako trajala kao stvarna struja kratkog spoja koja moe sadravati istosmjernu komponentu i moe opadati s vremenom.

Rezultat detaljnog prorauna struje kratkog spoja treba prikazivati vremensku ovisnost struje na mjestu nastanka kratkog spoja i to od njegova poetka pa do kraja. Bitan faktor pri tomu je i vrijednost napona na mjestu nastanka kratkog spoja i u trenutku njegova nastanka. Ipak za vedinu realnih sluajeva potrebno je poznavati samo simetrinu izmjeninu komponentu struje kratkog spoja te udarnu (vrnu) vrijednost struje kratkog spoja koja ovisi o omjeru R/X impedancije kratkog spoja koja odreuje vremensku konstantu priguenja aperiodske komponente struje. Udarna vrijednost struje kratkog spoja ovisi i o priguenju simetrine izmjenine komponente struje kratkog spoja a postie se ako je u trenutku nastanka kratkog spoja napon bio jednak nuli (vezano uz magnetske pojave u generatoru).

Metoda prorauna struja kratkog spoja

Proraun struje kratkog spoja zasniva se na slijededim pojednostavljenjima: Za vrijeme trajanja kratkog spoja ne mijenja se vrsta kratkog spoja Za vrijeme trajanja kratkog spoja ne mijenja se struktura mree koja se promatra Impedancija transformatora se odreuje uz pretpostavku da je regulator napona u glavnom poloaju (uvodi se i korekcijski faktor za impedanciju transformatora, KT) Otpori elektrinih lukova se ne uzimaju u obzir u proraunu Sve nadomjesne impedancije i kapaciteti vodova se zanemaruju kao i ne-rotirajuda potronja, osim u nultoj nadomjesnoj shemi Za proraune struja kratkih spojeva, kako simetrinih tako i nesimetrinih, koristi se metoda simetrinih komponenti. Kada se proraun vri u sustavu sa razliitim naponskim razinama potrebno je preraunati impedancije s jednih na druge naponske razine. Obino se to preraunavanje vri na onu naponsku razinu koja je na mjestu nastanka kratkog spoja.

Nadomjesni naponski izvor na mjestu kratkog spoja

Proraun se zasniva na uvoenju nadomjesnog naponskog izvora. To je jedini aktivni naponski izvor u sustavu. Sve se pojne toke kao i sinkroni i asinkroni strojevi predstavljaju samo sa njihovim internim impedancijama. Na slijededoj slici se nalazi pojednostavljena mrea kao I njezina nadomjesna shema u kojoj se koristi nadomjesni naponski izvor.

Slika 4 Primjer koritenja nadomjesnog naponskog izvora

Nadomjesne impedancije direktog i inverznog sustava za promatrano mjesto kvara i promatranu mreu meusobno se razlikuju samo ako u mrei postoje rotirajudi strojevi. Ukoliko se promatra kratki spoj daleko od generator dozvoljeno je pretpostaviti da su direktna i inverzna nadomjesna impedancija meusobno jednake. Nulta nadomjesna impedancija na mjestu kratkog spoja se u vedini sluajeva razlikuje od direktne i inverzne.

Vrste kratkih spojeva

Trofazni kratki spoj (K3) Dvofazni kratki spoj (K2)

R S T

R S T

Jednofazni kratki spoj (K1)

Dvofazni kratki spoj sa zemljom (K2Z)

R S T

R S T

Trofazni kratki spoj je simetrian jer su u tom sluaju situacije u svim fazama identine. Za razliku od trofaznog kratkog spoja, jednofazni kratki spoj, dvofazni kratki spoj I dvofazni kratki spoj sa zemljom su nesimetrini kratki spojevi. Sve etiri vrste kratkih spojeva obuhvadene su standardom.

Proraun maksimalne struje kratkog spoja

Prilikom raunanja maksimalne struje kratkog spoja nuno je pridravati se slijededih pravila: potrebno je koristiti naponski faktor cmax (Tabela 1) ukoliko nacionalni standardi ne nalau drugaije potrebno je odrediti konfiguraciju sustava kao i one doprinose elektrana i pojnih toki koji dovode do pojave najvede vrijednosti struje kratkog spoja kada se ostale (vanjske) pojne mree nadomijetaju impedancijom, potrebno je uzeti minimalnu impedanciju kratkog spoja pojnih mrea kako bi se dobio maksimalni doprinos pojnih mrea struji kratkog spoja na promatranom mjestu potrebno je ukljuiti i doprinos motora struji kratkog spoja ukoliko je to potrebno vrijednosti otpora vodova (nadzemnih vodova i kabela) uzimaju se pri 20C

Proraun minimalne struje kratkog spoja

Prilikom raunanja minimalne struje kratkog spoja nuno je pridravati se slijededih pravila: potrebno je koristiti naponski faktor cmin (Tabela 1) ukoliko nacionalni standardi ne nalau drugaije potrebno je odrediti konfiguraciju sustava kao i one doprinose elektrana i pojnih toki koji dovode do pojave najmanje vrijednosti struje kratkog spoja doprinos motora struji kratkog spoja se zanemaruje vrijednosti otpora vodova (nadzemnih vodova i kabela) uzimaju se pri temperaturama viim od 20C

Nadomjesne impedancije spoja

elektrinih elemenata u sluaju kratkog

Nadomjesne impedancije pojnih mrea (toaka), transformatora, nadzemnih vodova, kabela, otpornika i sline opreme imaju jednake iznose i u direktom i u inverznom sustavu (nemaju rotirajudih dijelova). Impedancije generatora(G), mrenih transformatora (T) i elektrana (power station, S) potrebno je pomnoiti sa korekcijskim faktorima KG, KT i KS ili KSO kada se raunaju struje kratkog spoja pomodu nadomjesnog naponskog izvora.

Pojna mrea (toka), Q

Slika 5 Nadomjesna impedancija pojne mree

Ukoliko je za napojnu mreu poznata poetna simetrina struja kratkog spoja,

na mjestu

prikljuka, Q, nadomjesna impedancija mree, ZQ, (direktna impedancija kratkog spoja) rauna se prema izrazu:

ZQ

cUnQ '' 3 IkQ

(2)

Ako je poznat omjer RQ/XQ tada se reaktancija XQ rauna prema izrazu:

XQ

ZQ 1 (RQ / XQ )2

(3)

Ukoliko se izmeu napojne toke i mjesta kratkog spoja, F, nalazi mreni transformator prijenosnog omjera tr, tada se nadomjesna impedancija mree, ZQ, rauna prema izrazu:

ZQt
gdje su:

cUnQ 1 , '' tr 2 3 IkQ

(4)

UnQ nazivni napon na mjestu prikljuka napojne mree, Q; - poetna simetrina struja kratkog spoja na mjestu prikljuka napojne mree, Q; c naponski faktor za napon UnQ; tr nazivni prijenosni omjer transformatora sa regulatorom u osnovnom poloaju. Ukoliko je rije o visokonaponskoj toki napajanja sa nazivnim naponom iznad 35 kV napajanoj preko nadzemnih vodova, nadomjesna impedancija, ZQ, se u vedini sluajeva moe smatrati samo reaktancijom , ZQ = 0 + jXQ. U ostalim sluajevima gdje nije poznat iznos otpora RQ napojne mree moe se pretpostaviti da je RQ = 0,1 XQ gdje je XQ = 0,995 ZQ.

Transformatori
Dvonamotni transformatori Impedancija dvonamotnog transformatora sa ili bez mogudnosti regulacije prijenosnog omjera za vrijeme pogona u direktnom sustavu rauna se iz nazivnih podataka sa natpisne ploice transformatora na slijededi nain:

ZT

2 ukr UrT 100% SrT 2 uRr UrT 100% SrT

(5)

RT

PkrT 2 3IrT

(6)

XT
gdje su:

2 2 ZT RT

(7)

UrT - nazivni napon transformatora na visokonaponskoj ili niskonaponskoj strani; IrT - nazivna struja transformatora na visokonaponskoj ili niskonaponskoj strani; SrT - nazivna prividna snaga transformatora; PkrT - ukupni gubici transformatora u namotima pri nazivnoj struji; ukr napon kratkog spoja pri nazivnoj struji u postocima; uRr nazivna djelatna komponenta napona kratkog spoja u postocima.

Omjer otpora i reaktancije transformatora, RT/XT opdenito opada sa veliinom transformatora. Kod velikih transformatora je otpor toliko malen da se itava impedancija transformatora moe aproksimirati reaktancijom pri proraunu struja kratkog spoja. Tronamotni transformatori

Slika 6 Primjer tronamotnog transformatora

Impedancije tronamotnog transformatora u direktnom sustavu, ZA, ZB, ZC, raunaju se pomodu triju impedancija kratkog spoja transformatora na slijededi nain (gledano sa strane A):

ZAB

uRrAB u j XrAB 100% 100% uRrAC u j XrAC 100% 100% uRrBC u j XrBC 100% 100%

2 UrTA SrTAB 2 UrTA SrTAC 2 UrTA SrTBC

(uz otvorenu C stranu)

(8)

ZAC

(uz otvorenu B stranu)

(9)

ZBC
gdje je:

(uz otvorenu A stranu)

(10)

uXr
i pomodu slijededih jednadbi:

2 2 ukr uRr

(11)

ZA

1 Z +Z -Z 2 AB AC BC

(12)

ZB
ZC
gdje su:

1 Z +Z -Z 2 BC AB AC
1 Z +Z -Z 2 AC BC AB

(13)

(14)

UrTA nazivni napon strane A tronamotnog transformatora; SrTAB nazivna prividna snaga izmeu strana A i B; SrTAC nazivna prividna snaga izmeu strana A i C; SrTBC nazivna prividna snaga izmeu strana B i C; uRrAB, uXrAB nazivna djelatna i reaktivna komponenta napona kratkog spoja izmeu strana A i B, izraene u postocima uRrAC, uXrAC nazivna djelatna i reaktivna komponenta napona kratkog spoja izmeu strana A i C, izraene u postocima uRrBC, uXrBC nazivna djelatna i reaktivna komponenta napona kratkog spoja izmeu strana B i C, izraene u postocima

Korekcijski faktori za impedancije transformatora

Mreni transformator je transformatora koji povezuje dva ili vie dijelova mree razliitih naponskih razina. Dvonamotni transformatori Za dvonamotne transformatore, bez obzira imaju li ili nemaju mogudnost regulacije prijenosnog omjera za vrijeme pogona, uvodi se korekcijski faktor KT pomodu kojim se mnoe impedancije transformatora dobivene pomodu relacija (5) do (7): ZTK = KTZT gdje je ZT = RT + jXT.

KT
gdje su : xT relativna reaktancija transformatora, xT

0,95

cmax 1 0,6xT

(15)

XT i U / SrT
2 rT

cmax naponski faktor koji se odnosi na nazivni napon mree spojene na nienaponsku stranu mrenog transformatora. Korekcijski faktor, KT se ne primjenjuje kod impedancija generatorskih blok transformatora u elektranama. Osim za impedanciju dvonamotnog transformatora u direktnom sustavu, korekcijski faktor se koristi i za impedanciju dvonamotnog transformatora u inverznom i nultom sustavu. Impedancije za uzemljenje, ZN, spojene izmeu zvjezdita transformatora i zemlje se u nultom sustavu pojavljuju s iznosu 3ZN i na njih se ne primjenjuje korekcijski faktor.

Tronamotni transformatori Za tronamotne transformatore, bez obzira imaju li ili nemaju mogudnost regulacije prijenosnog omjera za vrijeme pogona, uvode se tri korekcijska faktora koji se raunaju iz relativnih reaktancija transformatora na slijededi nain:

KTAB 0,95
KTAC 0,95

cmax 1 0,6xTAB
cmax 1 0,6xTAC

(16)

(17)

KTBC

0,95

cmax . 1 0,6xTBC

(18)

korigirane vrijednosti impedancija tronamotnog transformatora se nalaze pomodu relacija (8) do (10) i (16) do (18): ZABK = KTAB ZAB; ZACK = KTAC ZAC; ZBCK = KTBC ZBC. Pomodu ovih korigiranih impedancija mogude je koristedi izraze (12) do (14) odrediti i korigirane vrijednosti impedancija ZAK, ZBK i ZCK. Osim za impedancije tronamotnog transformatora u direktnom sustavu, korekcijski faktori se koriste i za impedancije tronamotnog transformatora u inverznom i nultom sustavu. Impedancije za uzemljenje, ZN, spojene izmeu zvjezdita transformatora i zemlje se u nultom sustavu pojavljuju s iznosu 3ZN i na njih se ne primjenjuje korekcijski faktor.

Nadzemni vodovi i kabeli

Kod prorauna impedancija nadzemnih vodova i kabela koriste se nazivni podaci vodia kao to su otpornost vodia, njegova duljina, presjek te omjer djelatnih i reaktivnih dijelova impedancije u direktnom i nultom sustavu. Postupci kojima se odreuju otpori i reaktancije vodia su ukratko opisani u standardu ali prelaze okvire problematike odreivanja struja kratkog spoja pa se ovdje nede detaljnije obraivati. Takve vrijednosti de uvijek biti eksplicitno zadane i poznate.

Reaktancije prigunica
Impedancije direktnog, inverznog i nultog sustava za ove reaktancije su identine ako se pretpostavi geometrijska simetrija. Nadomjesna impedancija ovih elemenata se rauna na slijededi nain:

ZR
gdje su:

ukR 100%

Un i vrijedi da je RR 3 IrR

XR

(19)

ukR i IrR navedeni na natpisnoj ploici; Un nazivni napon sustava.

Sinkroni strojevi
Sinkroni generatori Prilikom raunanja poetne struje kratkog spoja u sustavu koji se direktno napaja iz generatora (bez blok transformatora) u direktnoj nadomjesnoj shemi mora se koristiti slijededa impedancija:

ZGK KG ZG KG (RG
sa korekcijskim faktorom:

'' jXd )

(20)

KG
gdje su: cmax naponski faktor iz tabele 1; Un nazivni napon sustava; UrG nazivni napon generatora;

cmax Un '' UrG 1 xd sin

(21)
rG

ZGK korigirana poetna impedancija genaratora; ZG poetna impedancija genaratora u direktnom sustavu;
rG

fazni kut izmeu IrG i UrG/

- relativna poetna reaktancija generatora u odnosu na nazivnu impedanciju:

'' xd '' 2 Xd UrG gdje je: ZrG ZrG SrG

(22)

Slika 7 Fazorski dijagram sinkronog generatora u nazivnim uvjetima

Korekcijski faktor KG (relacija (21)) uvodi se jer se u nadomjesnoj shemi za proraun struje kratkog spoja umjesto poetnog napona E'' koristi nadomjesni naponski izvor cUn/ .

Za proraun inverzne nadomjesne impedancije kratkog spoja sinkronog generatora koristi se slijededi izraz:

Z(2)GK KG (R(2)G
Ukoliko se vrijednosti uzdune ( da je:

jX(2)G ) KG Z(2)G KG ZG KG (RG

) i poprene (

'' jXd )

(23)

) reaktancije generatora razlikuju, moe se uzeti

X(2)G

'' Xd

'' Xq

(24)

Za proraun nulte nadomjesne impedancije kratkog spoja sinkronog generatora koristi se slijededi izraz:

Z(0)GK KG (R(0)G

jX(0)G )

(25)

Ukoliko postoji impedancija za uzemljenje izmeu zvjezdita generatora i zemlje korekcijski faktor KG se na primjenjuje na nju. Sinkroni kompenzatori i motori Za proraune svih struja kratkog spoja sinkroni kompenzatori tretiraju se na jednak nain kao i sinkroni generatori. Ukoliko sinkroni motori imaju mogudnost regulacije napona, tretiraju se na isti nain kao i sinkroni generatori a ako nemaju onda zahtijevaju dodatna razmatranja.

Elektrane
U naim demo proraunima pretpostaviti da se radi o elektranama (generator + blok transformator) koje imaju mogudnost preko blok transformatora mijenjati prijenosni omjer za vrijeme normalnog pogona. Slijededi se izraz koristi za odreivanje nadomjesne impedancije kratkog spoja cijele elektrane na VN strani blok transformatora:

ZS KS (tr2 ZG ZTHV )
sa korekcijskim faktorom:

(26)

KS
gdje su:

2 2 UnQ cmax UrTLV 2 2 '' UrG UrTHV 1 xd xT sin

(27)
rG

ZS korigirana impedancija elektrane i koja se odnosi na vienaponsku stranu; ZG poetna impedancija genaratora u direktnom sustavu (bez korekcijskog faktora KG); ZTHV impedancija blok transformatora koja se odnosi na vienaponsku stranu (bez korekcijskog faktora KT); UnQ nazivni napon sustava na mjestu prikljuka elektrane, Q; UrG nazivni napon generatora;
rG

fazni kut izmeu IrG i UrG/

- relativna poetna reaktancija generatora u odnosu na nazivnu impedanciju: - relativna reaktancija blok transformatora uz pretpostavku da je regulator u osnovnom poloaju: tr nazivni prijenosni omjer blok transformatora, tr = UrTHV/UrTLV; Uz pretpostavku da elektrana cijelo vrijeme radi u naduzbuenom reimu tada se za proraune struja nesimetrinih kratkih spojeva koristi korekcijski faktor KS i za direktnu i za inverznu nadomjesnu impedanciju. Isti se korekcijski faktor koristi i za nultu nadomjesnu impedanciju s iznimkom impedancije za uzemljenje.

Asinkroni motori
Pri proraunu maksimalnih struja kratkog spoja potrebno je uzeti u obzir srednjenaponske i niskonaponske motore. Ukoliko je ukupni doprinos asinkronih motora manji od 5% poetne struje kratkog spoja odreene bez utjecaja asinkronih motora ( ) tada se njihov doprinos struji kratkog spoja moe zanemariti. Doprinos asinkronih motora struji kratkog spoja moe se zanemariti ako vrijedi:
'' IrM 0,01 Ik M

(28)

gdje su: - zbroj nazivnih struja motora direktno prikljuenih na mreu (bez transformatora) u kojoj je nastao kratki spoj; - poetna struja simetrinog kratkog spoja bez utjecaja (doprinosa) motora. Direktan i inverzna nadomjesna impedancija asinkronih motora moe se raunati prema izrazu:

ZM
gdje su: UrM nazivni napon motor; IrM nazivna struja motora;

1 ILR / IrM

UrM 3 IrM

2 UrM 1 ILR / IrM SrM

(29)

SrM nazivna prividna snaga motora; ILR/ IrM omjer potezne i nazivne struje motora.

Proraun struja kratkog spoja

Ukoliko je rije o kratkom spoju daleko od generator, struja kratkog spoja moe se podijeliti na dvije komponente: izmjenina komponenta konstantne amplitude tokom cijelog kratkog spoja; aperiodska istosmjerna komponenta koja se priguuje od poetne vrijednosti na nultu.

Slika 8 Struja kratkog spoja za sluaj kratkog spoja daleko od generatora (konstantna izmjenina komponenta)

Ukoliko je rije o kratkom spoju daleko od generator, struja kratkog spoja moe se podijeliti na dvije komponente: izmjenina komponenta konstantne amplitude tokom cijelog kratkog spoja; aperiodska istosmjerna komponenta koja se priguuje od poetne vrijednosti na nultu.

Slika 9 Struja kratkog spoja za sluaj kratkog spoja blizu generatora (opadajuda izmjenina komponenta)

U proraunima struja kratkog spoja u sustavima napajanim sa generatorima, elektranama i motorima, osim poetne ( ) i udarne struje (ip) kratkog spoja potrebno je odrediti i simetrinu prekidnu struju kratkog spoja (Ib)kao i trajnu struju kratkog spoja (Ik). Trajna struja kratkog spoja je manjeg iznosa od prekidne struje. Za proraun poetne struje kratkog spoja doputeno je pretpostaviti da su direktna i inverzna nadomjesna impedancija meusobno jednake. Prilikom prorauna simetrine poetne ( ), simetrine prekidne (Ib) i trajne struje kratkog spoja (Ik) potrebno je odrediti nadomjesnu impedanciju mree za promatrano mjesto kvara, Zk. Kod prorauna udarne struje (ip) kratkog spoja nije doputeno svoditi mreu na nadomjesnu shemu ved je potrebno razlikovati mree sa i bez paralelnih vodova. Kratki spojevi mogu biti napajani iz jednog ili vie izvora.

Najgora vrsta kratkog spoja

Vrsta kratkog spoja u kojoj se pojavljuje najveda struja kratkog spoja ovisi o iznosim direktne, inverzne i nulte nadomjesne impedancije na mjestu kratkog spoja.

Slika 10 Dijagram za odreivanje najgore vrste kratkog spoja

Poetna struja kratkog spoja,

Trofazni kratki spoj

Slika 11 Trofazni kratki spoj

Poetna se struja kratkog spoja rauna pomodu slijededeg izraza u kojemu se koristi nadomjesninaponski izvor cUn/ na mjestu kratkog spoja te nadomjesnu impedanciju Zk = Rk + jXk.
'' Ik

cUn 3 Zk

cUn 3
2 2 Rk Xk

(30)

Kratki spojevi napajani iz mrea koje nisu zamkaste Ukoliko postoji vie od jednog izvor koji doprinosi struji kratkog spoja i ti izvori nisu meusobno isprepleteni, tada se poetna struja kratkog spoja, ,na mjestu nastanka kratkog spoja, F, rauna kao zbroj svih struja pojedinanih grana.

Slika 12 Primjer kratkog spoja sa vedim brojem izvora koji nisu isprepleteni

Struje kratkih spojeva unutar elektrane

Slika 13 Primjer kratkog spoja unutar elektrane

Za proraun parcijalnih struja kratkog spoja i za sluaj kratkog spoja na mjestu F1 (pretpostavlja se da je rije o elektrani koja ima mogudnost regulacije prijenosnog omjera za vrijeme normalnog pogona) koriste se izrazi:
'' IkG

cUrG 3 KG ,S ZG

(31)

sa:

KG ,S
'' IkT

cmax '' 1 xd sin

(32)
rG

cUrG 3 ZTLV 1 Z tr2 Qmin

(33)

gdje su: ZG poetna impedancija genaratora u direktnom sustavu; - relativna poetna reaktancija generatora u odnosu na nazivnu impedanciju: ZTLV impedancija blok transformatora koja se odnosi na nienaponsku stranu; tr nazivni prijenosni omjer blok transformatora, tr = UrTHV/UrTLV; ZQmin najmanja moguda vrijednost mpedancije napojne mree koj se rauna pomodu ;

Kako se u naim proraunima zadovoljavamo aproksimacijom elektrane samo sa generatorom i blok transformatorom, tako se nede posebno promatrati sluajevi kratkog spoja na mjestu spoja transformatora vlastite potronje koji su obuhvadeni standardom IEC 60909-0.

Kratki spojevi napajani iz mrea koje su zamkaste U ovakvim je sluajevima potrebno odrediti direktnu nadomjesnu impedanciju redukcijom mree koristedi nadomjesne direktne impedancije pojedinih elemenata mree. Poetna struja kratkog spoja rauna se pomodu izraza:
'' Ik

cUn 3 Zk

cUn 3
2 2 Rk Xk

(34)

Slika 14 Primjer zamkaste mree napajane iz vie izvora

Dvofazni kratki spoj

Slika 15 Dvofazni kratki spoj

U sluaju dvofaznog kratkog spoja (Slika 15) poetna struja kratkog spoja rauna se pomodu izraza:
'' Ik 2

cUn Z(1) Z(2)

cUn 2 Z(1)

3 '' I 2 k

(35)

Tokom poetne faze kratkog spoja, inverzna nadomjesna impedancija je priblino jednaka direktnoj bez obzira da li je rije o kratkom spoju blizu ili daleko od generatora. Samo u stacionarnoj fazi kratkog spoja postoji razlika izmeu direktne i inverzne nadomjesne impedancije i to u sluaju kratkog spoja blizu generatoru. Dvofazni kratki spoj sa zemljom

Slika 16 Dvofazni kratki spoj sa zemljom

Za sluaj kratkog spoja daleko od generatora direktna i inverzna nadomjesna impedancija priblino su jednakog iznosa. Ukoliko je u takvom sluaju nulta impedancija veda od inverzne u vedini sluajeva je struja dvofaznog kratkog spoja sa zemljom najveda moguda struja kratkog spoja. Struje kroz dva vodia kao i kroz spoj sa zemljom raunaju se prema izrazima:
'' Ik2EL2

jcUn

Z(0) aZ(2) Z(1) Z(2) Z(1) Z(0) Z(2) Z(0)

(36)

'' Ik2EL3

jcUn

Z(0) a2 Z(2) Z(1) Z(2) Z(1) Z(0) Z(2) Z(0)

(37)

'' IkE2E

Z(1) Z(2)

3 cUn Z(2) Z(1) Z(0) Z(2) Z(0)

(38)

Ako se sad pretpostavi da je rije o kratkom spoju daleko od generatora kada se direktna i inverzna impedancija mogu smatrati jednakima, tada izrazi (36) do (38) prealze u slijedede izraze kojima se raunaju apsolutni iznosi struja:
'' Ik cUn 2EL2

Z(0) / Z(1) a Z(1) 2Z(0)

(39)

'' k 2EL3

cUn

Z(0) / Z(1) a2 Z(1) 2Z(0)

3 cUn Z(1) 2Z(0)

(40)

'' IkE 2E

(41)

Jednofazni kratki spoj

Slika 17 Jednofazni kratki spoj sa zemljom

Poetna struja jednofaznog kratkog spoja iznosi:

'' Ik1

Z(1)

3 cUn Z(2) Z(0)

(42)

a apsolutna vrijednost iznosi:

'' Ik 1

3 cUn 2Z(1) Z(0)

(43)

Udarna struja kratkog spoja, ip

Trofazni kratki spoj Kratki spojevi napajani iz mrea koje nisu zamkaste U sluaju trofaznog kratkog spoja napajanog iz vie grana (mrea nije zamkasta) doprinos svake pojedine grane udarnoj struji kratkog spoja se rauna prema izrazu:

ip

'' 2 Ik

(44)

Faktor ovisan je o omjeru R/X ili X/R impedancije kratkog spoja na promatranoj lokaciji u mrei i moe se raunati pomodu izraza:

1,02 0,98 e 3R/ X

(45)

Slika 18 Faktor u ovisnosti o omjerima R/X ili X/R

Izrazi (44) i (45) pretpostavljaju da kratki spoj nastaje u trenutku kada je napoj jednak nuli. U tom se sluaju udarna struja pojavljuje unutar prve poluperiode, tp < 10 ms. Ukupna udarna struja kratkog spoja na mjestu kratkog spoja F a koja je napajana iz vie grana rauna se prema izrazu:

ip
i

ipi

(46)

Za potrebe prorauna udarne struje kratkog spoja mogu se uzeti slijedede vrijednosti fiktivnog otpora generatora RGf i to sa zadovoljavajudom tonodu: RGf = 0,05 RGf = 0,07 RGf = 0,15 za generatore sa UrG > 1 kV i SrG 100 MVA; za generatore sa UrG > 1 kV i SrG < 100 MVA; za generatore sa UrG 1000 V;

Faktori 0,05, 0,07 i 0,15 osim priguenja istosmjerne komponente poetne struje kratkog spoja, u obzir uzimaju i priguenje izmjenine komponente poetne struje kratkog spoja tokom prve poluperiode nakon nastanka kratkog spoja. Kratki spojevi napajani iz mrea koje su zamkaste Kada se rauna udarna struja kratkog spoja u zamkastim mreama koristi se relacija (44) a faktor se odreuje pomodu jedne od slijedede tri metode: 1. Uniformni omjer R/X i X/R U ovoj metodi faktor se odreuje prema slici 18. i pri emu se uzima u obzir ona grana koja ima najmanji omjer R/X ili najvedi omjer X/R. 2. Omjer R/X i X/R na mjestu kratkog spoja U ovoj metodi faktor se mnoi sa 1,15 kako bi se uzele u obzir sve mogude nepreciznosti koje nastaju kada se koristi omjer Rk/Xk nadomjesne impedancije promatrane mree u kratkom spoju.

ip(b) 1,15

(b)

'' 2 Ik

(47)

Ukoliko je omjer R/X manji od 0,3 u svim granama nema potrebe za koritenjem faktora 1,15. Faktor (b) se odreuje sa slike 18 za omjer Rk/Xk. 3. Nadomjesna frekvencija, fc Nadomjesna impedancija sustava Zc se odreuje gledano sa mjesta kratkog spoja pri emu se pretpostavlja da je frekvencija sustava fc = 20 Hz (24 Hz) Omjer R/X ili X/R se potom odreuju pomodu slijededih relacija:

R X

Rc fc Xc f

(48)

X R

Xc f Rc fc

(49)

Faktor se odreuje prema slici 18. koristedi omjere R/X ili X/R dobivene relacijama (48) i (49) ili se rauna pomodu izraza (45). Ova metoda se preporua kada je rije o zamkastim mreama.

Dvofazni kratki spoj Ako je rije o dvofaznom kratkom spoju tada se udarna struja kratkog spoja rauna pomodu izraza:

ip2
Dvofazni kratki spoj sa zemljom

'' 2 Ik 2

(50)

Udarna struja dvofaznog kratkog spoja sa zemljom se rauna prema:

ip2E
Jednofazni kratki spoj

'' 2 Ik 2E

(51)

Za jednofazni kratki spoj udarna struja moe se izraziti na slijededi nain:

ip1

'' 2 Ik 1

(52)

Radi pojednostavljenja pretpostavlja se da je faktor za ove tri vrste kratkog spoja jednak kao i u sluaju trofaznog kratkog spoja.

Istosmjerna (DC) komponenta struje kratkog spoja

Maksimalna istosmjerna komponenta struje kratkog spoja moe se sa zadovoljavajudom tonodu odrediti pomodu slijededeg izraza:

id.c.
gdje su: - poetna simetrina struja kratkog spoja; f nazivna frekvencija; t vrijeme.

'' 2 Ik e

2 ftR / X

(53)

Potrebno je uzeti u obzir stvarni otpor generatora, RG, a ne fiktivni RGf. Za zamkaste mree kada se omjer R/X ili X/R odreuje pomodu nadomjesne frekvencije, ovisno o umnoku frekvencije i vremena (ft) u izrazu (53) potrebno je koristiti slijedede nadomjesne frekvencije (dane su omjerom fc/f):

Prekidna simetrina struja kratkog spoja, Ib

Prekidna struja na mjestu kratkog spoja sastoji se od simetrine prekidne struje Ib i istosmjerne struje u trenutku tmin. Kratki spoj daleko od generatora Za sluaj kratkih spojeva koji su daleko od generatora, prekidna struja kratkog spoja je jednaka poetnoj struji kratkog spoja:
'' Ib Ik '' Ib2 Ik 2

(54) (55) (56) (57)

'' Ib2E Ik 2E
'' Ib1 Ik 1

Kratki spoj blizu generatora U sluaju kratkog spoja u blizini generatora u obzir se uzima i priguenje simetrine prekidne struje kratkog spoja i to pomodu faktora prema izrazu:

Ib

'' Ik

(58)

Faktor ovisi o minimalnom vremenu kanjenja tmin kao i o omjeru poetne struje kratkog spoja generatora ( ) i njegove nazivne struje (IrG) Ukoliko se izmeu mjesta kvara i generatora nalazi blok transformator, tada se parcijalna struja kratkog spoja na VN strani transformatora treba preraunati na naponsku razinu genaratora koristedi nazivni prijenosni omjer transformatora:
'' '' IkG tr IkS

(59)

Faktor se rauna pomodu slijededih jednadbi:

0,84 0,26 e 0,26IkG /IrG 0,71 0,51 e 0,30IkG /IrG 0,62 0,72 e 0,32IkG /IrG 0,56 0,94 e 0,38IkG /IrG
'' '' '' '' '' ''

''

''

uz uz uz uz

tmin 0,02 s tmin 0,05 s tmin 0,10 s tmin 0,25 s

(60) (61) (62) (63)

Ukoliko je omjer poetne struje kratkog spoja generatora i njegove nazivne struje manji ili jednak 2 tada se bez obzira na vrijeme kanjenja uzima da je = 1.

Slika 19 Dijagram za odreivanje faktora

Ako se rauna doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja tada se za odreivanje faktora u relacijama (60) do (63) umjesto omjera poetne struje kratkog spoja generatora ( ) i njegove nazivne struje (IrG) koristi omjer poetne struje kratkog spoja motora ( ) i njegove nazivne struje (IrM). Doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja se odreuje tako da se poetna struja kratkog spoja motora pomnoi sa faktorima i q. Faktor q se odreuje pomodu slijededih izraza:

q 1,03 0,12 ln(PrM / p) q 0,79 0,12 ln(PrM / p) q 0,57 0,12 ln(PrM / p) q 0,26 0,10 ln(PrM / p)
gdje su: PrM nazivna djelatna snaga motora u MW; p broj pari polova motora.

uz uz uz uz

tmin 0,02 s tmin 0,05 s tmin 0,10 s tmin 0,25 s

(64) (65) (66) (67)

Ukoliko se koritenjem relacija (64) do (67) dobije vrijednost faktor q veda od 1 tada se uzima da je faktor q = 1.

Faktor q moe se odrediti i pomodu slijedede slike.

Slika 20 Dijagram za odreivanje faktora q

Trofazni kratki spoj u zamkastim mreama Prekidna struja Ib u zamkastim mreama moe se odrediti pomodu izraza:
'' Ib Ik

(68)

Struje dobivene relacijom (68) vede su nego stvarne simetrine prekidne struje kratkog spoja. Nesimetrini kratki spojevi Kod nesimetrinih kratkih spojeva ne uzima se u obzir priguenje toka u generatorima pa se mogu koristiti relacije (55) do (57).

Trajna struja kratkog spoja, Ik

Proraun trajne struje kratkog spoja je neto manje precizan nego proraun poetne struje kratko g spoja. Trofazni kratki spoj koji ukljuuje jedan generator ili elektranu Za sluaj kratkog spoja blizu generatora kojeg napaja samo jedan generator ili samo jedna elektrana, trajna struja kratkog spoja ovisi o sustavu uzbude, stanju regulatora napona te utjecaju zasidenja. Maksimalna trajna struja kratkog spoja Maksimalna trajna struja javlja se u onom sluaju kada je najveda uzbuda sinkronog generatora. Minimalna trajna struja kratkog spoja Minimalna trajna struja javlja se u onom sluaju kada je uzbuda sinkronog generatora podeena za neopteredeni generator.

Ikmin

cminUn
2 2 3 Rk Xk

(69)

Efektivna reaktancija generatora je dana izrazom:

XdP

UrG 3IkP

(70)

gdje je IkP vrijednost trajne struje trofaznog kratkog spoja na terminalu generatora. Ta vrijednost mora biti poznata i nju isporuuje proizvoa. Trofazni kratki spoj u mreama koje nisu zamkaste U sluaju trofaznog kratkog spoja u mreama koje nisu zamkaste, trajna struja kratkog spoja rauna se kao zbroj pojedinanih trajnih struja koje doprinose ukupnoj trajnoj struji kratkog spoja na promatranom mjestu:

Ik
i

Iki

(71)

Trofazni kratki spoj u zamkastim mreama U zamkastim mreama sa vedim brojem izvora trajna struja kratkog spoja moe se priblino odrediti slijededim izrazima:
'' Ikmax Ik max '' Ikmin Ik min

(72) (73)

Relacije (72) i (73) mogu se primjenjivati i u sluaju kratkog spoja blizu generatora i u sluaju kratkog spoja daleko od genaratora. Nesimetrini kratki spojevi U svim sluajevima prorauna trajnih struja nesimetrinih kratkih spojeva tok u generatoru ne uzima se u obzir pa se mogu koristiti slijededi izrazi:
'' Ik2 Ik 2

(74) (75) (76) (77)

'' Ik2E Ik 2E '' IkE2E IkE 2E

'' Ik1 Ik 1

U proraunu minimalnih trajnih struja kratkog spoja u obzir se uzima naponski faktor cmin iz tabele 1.

Jouleov integral i struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja

Jouleov integral, kratkog spoja. je mjera za energiju koja se oslobaa u otporima sustava za vrijeme trajanja

Tk ''2 2 i 2dt Ik (m n)Tk Ith Tk 0

(78)

Struja mjerodavna za ugrijavanje dana je izrazom:

'' Ith Ik m n

(79)

Faktorom m obuhvadena je vremenska ovisnost toplinskog efekta istosmjerne komponente struje kratkog spoja a faktorom n vremenska ovisnost toplinskog efekta izmjenine komponente struje kratkog spoja.

Slika 21 Dijagram za odreivanje faktora m

Slika 22 Dijagram za odreivanje faktora n

Za distribucijske se mree (kratki spoj daleko od generatora ) obino uzima da je n = 1. Za kratke spojeve daleko od generatora koji traju dulje od 0,5 s dozvoljeno je uzeti da je m + n = 1.

Faktori potrebni za proraun struja kratkog spoja prema IEC 60909-0

Faktor c
Naponski faktori cmax i cmin koriste se zajedno sa nadomjesnim naponskim izvorom na mjestu kratkog spoja sa svrhom odreivanja najvede i najmanje poetne struje kratkog spoja. Uvoenje naponskog faktora c je neophodno zbog vie razloga: vremenski i prostorno ovisne razlike u naponu; promjena poloaja regulatora prijenosnog omjera transformatora; brojnih zanemarenja u proraunu prema IEC 60909-0; zbog pojava u generatorima, elektranama i motorima na poetku kratkog spoja.

Faktori KG i KS (KSO)
Korekcijski faktori za impedancije, KG i KS (KSO) primjenjuju se pri odreivanju impedancija generatora i elektrana u kratkom za nadomjesnu kratkog spoja u sustavu.

Faktori KG,S i KT,S (KG,SO i KT,SO)

Korekcijski faktori za impedancije, KG,S i KT,S (KG,SO i KT,SO) primjenjuju se pri odreivanju impedancija u sluaju kratkog spoja izmeu generator elektrane i blok transformatora.

Faktor KT
Korekcijski factor za impedancije, KT transformatora. primjenjuje se pri odreivanju impedancija mrenih

Faktor
Udarna struja kratkog spoja se rauna pomodu ovog faktora.

Faktori , i q
Ovi se faktori koriste za odreivanje priguenja izmjenine komponente struje kratkog spoja za sluaj kratkog spoja blizu generatora i/ili asinkronih motora.

Faktori m i n
Ova dva faktora koriste se za odreivanje Jouleovog integrala i struje mjerodavne za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja. Faktorom m uzima se u obzir toplinsko djelovanje istosmjerne komponente struje kratkog spoja dok se faktorom n uzima u obzir toplinsko djelovanje izmjenine komponente struje kratkog spoja.