Professional Documents
Culture Documents
ELEKTROMAGNETIZAM
U prirodi su magnetne pojave prvi put uoene u okolini rude gvoa magnetita, koja se ponaa kao stalni magnet.
Magnetne pojave postoje i u okolini svakog naelektrisanja koje se kree. Zato je za objanjavanje osnovnih magnetnih pojava uzeta mala zamiljena strujna kontura nekog naelektrisanja u kretanju (slino kao probno naelektrisanje u elektrostatici).
m = I S
Njega ine proizvod struje te elektrine strujne konture i orijentisane povrine te strujne konture. Povrina je orijentisana jedininim vektorom normale:
S = S n
r
I
m n S
ta se dogodi ako probnu konturu unesemo u magnetno polje? Kontura e se postaviti tako da e pravac i smer normale na konturi definisati pravac i smer polja. Ako postavimo konturu u neki drugi poloaj javie se mehaniki moment sila koji tei da vrati strujnu konturu u prvobitni poloaj:
M = m B = I S B
Brojni eksperimenti pokazuju da maksimalni mehaniki moment ne zavisi od oblika konture (potrebno je da je ravna i dovoljno malih dimenzija), ve je:
r |M
max
r r v r r r | = I | S | | B | sin n , B = | m | | B |
MAGNETNA INDUKCIJA
| M max | | B |= r |m | r
je uvek konstantan i jednak za sve probne konture. Zato je taj odnos proizveden u novu fiziku veliinu magnetnu indukciju.
Magnetna indukcija
je vektorska veliina (deluje razliito u razliitim pravcima i smerovima oko naelektrisanja koja se kreu).
Linije magnetne indukcije u okolini provodnika sa strujom su koncentrine krunice. Pretpostavlja se da je struja ravnomerno rasporeena po poprenom preseku provodnika.
ta su to linije magnetne indukcije? Linije na koje je vektor magnetne indukcije uvek tangentan.
Linije magnetne indukcije izviru iz severnog (N), a uviru u juni (S) pol.
Tesla [T]
Na pravolinijski provodnik duine l kroz koji protie elektrina struja I, koji se nalazi u r spoljanjem magnentnom polju indukcije B deluje magnetna sila:
F = I l B
Ako se elektrina struja posmatra na nivou naelektrisanja koja se kreu, magnetna sila moe se izraunati kao:
F = Q v B
Ova sila se zove Lorencova sila.
Primer: pravolinijski provodnik duine l, kroz koji protie stalna elektrina struja jaine I, nalazi se u spoljanjem r homogenom magnetnom polju indukcije .
Na njega deluje magnetna sila F , v smera kao na slici. (Orijentacija provodnika l uzima se prema smeru struje koja kroz njega prolazi.)
B F
l I
F = I l B
r r r r | F |= I | l | | B | sin l , B = I | l | | B | sin 2 r r
( ) F = IlB
ZADACI:
2.1 Pravolinijski provodnik, duine l = 2 m, sa strujom jaine I = 0.5 A, nalazi se u homogenom magnetnom polju, indukcije B = 1 T i postavljen je normalno na linije polja. Odrediti silu koja deluje na provodnik (njen intenzitet, pravac i smer).
Svi magnetni materijali, i prirodni i sintetiki, mogu se podeliti prema svom magnetnom ureenju na: - materijale sa slabim magnetnim ureenjem - materijale sa jakim magnetnim ureenjem
MATERIJALI SA SLABIM MAGNETNIM UREENJEM To su : - dijamagnetici (relativna magnetna permeabilnost r im je neznatno manja od 1) - paramagnetici (relativna magnetna permeabilnost
Kod ovih materijala je zavisnost izmeu magnetne indukcije i jaine magnetnog polja linearna.
r im je mnogo vea od 1)
- ferimagnetici (relativna magnetna permeabilnost
im je mnogo vea od 1)
Kod ovih materijala je zavisnost izmeu magnetne indukcije i jaine magnetnog polja nelinearna.
Za primenu u elektrotehnici su najznaajniji fero i ferimagnatici. Oni se mogu podeliti i prema svojoj prvobitnoj krivoj magneenja na: - magnetno meke - magnetno tvrde
MAGNETNO MEKI MATERIJALI Ovi materijali imaju uspravnu krivu prvobitnog magneenja (jako veliku relativnu magnetnu permeabilnost r ) Histerezisna petlja im je uska i uspravna, pa su i histerezisni gubici veoma mali.
Primenjuju se u naizmeninim promenljivim magnetnim poljima, za izradu limova za transformatore i elektrine maine.
B
Ovi materijali imaju poloeniju krivu prvobitnog magneenja (relativna magnetna permeabilnost r im je velika, ali ne kao kod magnetno mekih materijala).
Primenjuju se za izradu stalnih magneta (jer bi primena u naizmeninom polju bila preskupa zbog velikih histerezisnih gubitaka).
B
Magnetna indukcija strujnih kontura u vakuumu odreuje se na osnovu Bio - Savarovog zakona. Magnetna indukcija koju stvara strujni element r I x d l strujne konture je:
r r r 0 I dl r0 dB = 2 4 r
gde je : 0 - magnetna permeabilnost vakuuma I - intenzitet struje u konturi je vektorski element duine konture iji je smer odreen referentnim smerom struje
r dl -
r r
r dl
r r0
r r
Vektor magnetne indukcije, u okolini proizvoljne strujne konture, jednak je r vektorskom zbiru elementarnih indukcija dB
r B=
r r 0 I dl r0 4
0 = 4 10
N 7 H 4 10 = 2 A m
ZADACI: 4.1 Veoma dugaak, tanak pravolinijski provodnik, sa stalnom strujom jaine I savijen je na sredini kao na slici. Provodnik je u vazduhu. Odrediti: a) magnetnu indukciju u taki A posle savijanja provodnika, smatrajui da je duina a savijenih delova provodnika mnogo manja od duine celog provodnika b) jainu struje u provodniku tako da magnetna indukcija u taki A bude ista kao i pre savijanja provodnika.
4.2 Izraunati magnetnu indukciju u takama A, B i C kvadratnog strujnog zavojka prikazanog na slici. Zavojak se nalazi u vazduhu.
4.3 Odrediti magnetnu indukciju u preseku dijagonala pravougaonog kola stranica a i b u vazduhu, sa stalnom jednosmernom strujom jaine I.
AMPEROV ZAKON
Kako glasi Amperov zakon? Cirkulacija vektora magnetne indukcije du zatvorene konture jednaka je proizvodu magnetne permeabilnosti vakuuma 0 i sume svih struja koje ta kontura obuhvata:
B d l = I 0 k
k
0 = 4 10
N 2 A
ili
H m
U kojoj materijalnoj sredini vai Amperov zakon? U vakuumu, vazduhu i materijalnim sredinama sa slabim magnetnim ureenjem (na primer: paramagneticima).
U emu je razlika izmeu Amperovog i uoptenog Amperovog zakona? Zato uopte postoje dva zakona? Uopteni vai za sve materijalne sredine. Ukljuuje i magnetizaciju magnetika.
Kako glasi uopteni Amperov zakon? Cirkulacija vektora jaine magnetnog polja du zatvorene konture jednaka je sumi svih struja koje ta kontura obuhvata:
H d l = I k
k
r B M H = 0
gde je
A m
A m
ta je to magnetizacija materijala? Kada se neki fero ili ferimagnetni materijal unese u spoljanje magnetno polje dolazi do magnetizacije tog materijala. To se objanjava postojanjem domena u materijalu. U okviru jednog domena su svi magnetni momenti strujnih kontura orijentisani u istom smeru, ali su ti smerovi razliiti za razliite domene.
Kada se ovakav materijal unese u polje, postepeno dolazi do namagnetisavanja domena, odnosno do preusmeravanja vektora magnetnog momenta u smeru spoljanjeg magnetnog polja. To je okarakterisano prvobitnom krivom magneenja i histerezisnom krivom:
B BS
Ako materijal prethodno nije bio namagnetisan, kriva kree iz koordinatnog poetka. BS zasienje, kada su svi momenti svih domena orijentisani u smeru polja. Daljim poveanjem spoljanjeg polja ne moe se nita postii u smislu poveanja indukcije.
HISTEREZISNA KRIVA
B BR BS
HC 0
HC
Histerezisna petlja karakterie ponaanje nelinearnih magnetnih materijala u naizmeninom spoljanjem magnetnom polju.
Kad se smanjuje intenzitet polja istog smera indukcija opada, ali sporije nego po prvobitnoj krivoj magneenja.
postoji
zaostala
Kad polje promeni smer i pone da raste u suprotnom smeru, indukcija u jednom trenutku padne na nulu. Vrednost polja kad je indukcija nula je koercitivno polje HC. Kad polje dalje raste u suprotnom smeru, opet magnetna indukcija ulazi u zasienje. Ovaj proces se ponavlja za svaki naizmenini ciklus.
Histerezisna kriva predstavlja nelinearnu zavisnost vektora magnetne indukcije od vektora jaine magnetnog polja, to je sluaj kod nelinearnih materijala (fero i ferimagnetici).
Ako je materijal linearan (na primer: paramagnetici), onda je zbog linearne zavisnosti vektora indukcije od vektora jaine polja proraun mnogo jednostavniji:
B = H = 0 r H
gde su:
0 r
esto se i grafik nelinearnog materijala moe linearizovati u odreenom segmentu. Tako se pojednostavljuje proraun.
B B = H
ZADACI: 5.1 a) Kolika je magnetna indukcija u taki A, koja se nalazi na rastojanju rA = 2 cm od beskonanog pravolinijskog provodnika sa strujom jaine I = 2 A? b) Ako bi se na rastojanju rA = 2 cm od provodnika, paralelno sa njim, postavio drugi pravolinijski provodnik duine l = 1 m, sa strujom jaine I' = 1 A, istog smera kao struja I, kolika bi sila delovala na taj provodnik? Da li je ova sila privlana ili odbojna?
I
A
rA
5.2 Dva beskonana pravolinijska provodnika postavljena su paralelno jedan drugom na rastojanju d = 5 cm, u vazduhu. Kroz prvi provodnik protie stalna struja jaine I1 = 1 A, a kroz drugi provodnik protie stalna struja jaine I2 = 0.5 A, prema smerovima prikazanim na slici (struje kroz provodnike su istih smerova). a) Odrediti vektor magnetne indukcije (izraunati intenzitet, a ucrtati pravac i smer) u taki A, koja se nalazi izmeu ova dva provodnika, u ravni koju oni odreuju, a udaljena je od provodnika sa strujom I1 za rA1 = 4 cm.
b) Odrediti vektor magnetne indukcije (izraunati intenzitet, a I1 ucrtati pravac i smer) u taki D, koja se nalazi u ravni koju odreuju ova dva provodnika, sa strane provodnika sa strujom I2, a udaljena je od njega za rD2 = 1 cm. c) Da li je sila kojom provodnici deluju jedan na drugi privlana ili odbojna?
I2
rA1
rD2
5.3 Dva beskonana pravolinijska provodnika postavljena su paralelno jedan drugom na rastojanju d = 10 cm, u vazduhu. Kroz prvi provodnik protie stalna struja jaine I1 = 3 A, a kroz drugi provodnik protie stalna struja jaine I2 = 4 A. Odrediti take u prostoru u kojima je vektor magnetne indukcije jednak nuli, i to u sluaju: a) da su struje u provodnicima istog smera b) da su struje u provodnicima suprotnog smera.
5.4 Oko veoma dugakog pravolinijskog bakarnog provodnika poluprenika a, nalazi se koaksijalno cev od feromagnetnog materijala. Unutranji poluprenik cevi je b, a spoljanji poluprenik je c. U bakarnom provodniku postoji stalna struja jaine I i moe se smatrati da je ravnomerno raspodeljena po poprenom preseku provodnika. Kriva magneenja feromagnetnog materijala od koga je cev napravljena moe se aproksimirati izrazom:
k1 H B= k2 + H
gde su k1 i k2 konstante. Odrediti magnetno polje H, magnetnu indukciju B i magnetizaciju M unutar i izvan pravolinijskog provodnika i grafiki ih predstaviti u funkciji odstojanja od ose bakarnog provodnika.
Kao to smo u elektrostatici proraunavali fluks vektora elektrostatikog polja, tako emo i u elektromagnetizmu proraunavati fluks vektora magnetne indukcije. Fluks se uvek isto proraunava: posmatra se koliko linija neke vektorske veliine prolazi kroz zadatu povrinu kroz koju traimo fluks.
= B dS
S
B d S = 0
Prema ovom zakonu fluks vektora magnetne indukcije kroz zatvorenu povrinu uvek je jednak 0.
Veber
[Wb]
ZADACI: 6.1 Pravougaona kontura stranica a = 2 cm i b = 5 cm, nalazi se u homogenom magnetnom polju indukcije B = 0.5 T i postavljena je: a) normalno na linije polja b) pod uglom od =
6
6.2 Odrediti magnetni fluks kroz omota zamiljene prave krune kupe u homogenom magnetnom polju.
KALEM
ta je kalem? To je elektrina komponenta koja se sastoji od namotaja izolovane, provodne ice i deluje kao mnogo elementarnih strujnih kontura zajedno namotanih jedna do druge (to su zavojci namotaja).
Postoje razliiti kalemovi po obliku (solenoid, torus), a i zavojci mogu biti motani bez razmaka (jedan do drugog) i sa razmakom.
Svi kalemovi imaju kalemsko telo (koje se pravi od dielektrinog materijala) na koje se mota namotaj (od bakarne ice). Neki kalemovi imaju i jezgro, koje se postavlja kroz kalemsko telo (telo je uplje) i izraeno je od papira, kartona, feromagnetika...
SOLENOID
Solenoid je kalem tapiastog oblika koji ima velike gubitke, jer se put magnetne indukcije zatvara kroz vazduh. Zato se oklopljava u kuite.
TORUS
h a b
Torus je takorei idealan kalem, jer se moe smatrati da je kompletna magnetna indukcija zadrana u njemu (ukoliko je namotaj motan zavojak do zavojka). To znai da nema rasipanja magnetne indukcije.
Za svaki kalem moe se izraunati magnetna indukcija, jaina magnetnog polja, fluks kroz jezgro i induktivnost.
Od ega zavisi induktivnost? Od oblika i dimenzija kalema, broja zavojaka i vrste materijala od kog je jezgro napravljeno.
I
h
a r b
B n
dS
dr
Kako moemo izraunati induktivnost kalema sa jezgrom od vazduha ili kartona? - prvo Amperovim zakonom izraunamo magnetnu indukciju kalema:
B dl cos (B , dl ) = C
r r
B dl C
= 0 I k
k
NI
B 2r = 0NI
0NI B = , 2r
a <r <b
= N 0
gde je:
r r 0 = B dS = B dS cos B , n =
S S b
0NI 0NI b h dr = h ln 2r 2 a
0N I b = N 0 = h ln a 2
2
- induktivnost kalema jednaka je koliniku izraunatog fluksa i elektrine struje od koje taj fluks potie:
0 N b h ln L= = I 2 a
Ako torus ima mali popreni presek on se moe smatrati tankim i magnetna indukcija je u njemu homogena (konstantna je po celom poprenom preseku). Tada se u proraunu vri aproksimacija:
l = 2r
gde je: l - duina srednje linije torusa
NI H = l
0NI B = l
0N I = N 0 = N B S = S l
2
0 N S L= = I l
dl
I
h
N
B
a r b
B n
dS
dr
Kako moemo izraunati induktivnost kalema sa jezgrom od nekog feromagnetika? prvo uoptenim Amperovim zakonom izraunamo vektor jaine magnetnog polja u kalemu:
H d l = I k
k
H dl cos H , d l = NI
H 2r = NI
NI H = , 2r
a <r <b
izraunavamo
magnetnu
NI B = H = 0 r , 2r
a <r <b
= N 0
gde je:
r r 0 = B dS = B dS cos B , n =
S S
NI NI b h ln = h dr = a 2 a 2r
N I b = N 0 = h ln a 2
2
- induktivnost kalema jednaka je koliniku izraunatog fluksa i struje od koje taj fluks potie:
N b h ln L= = I 2 a
Ako torus ima mali popreni presek on se moe smatrati tankim i magnetna indukcija je u njemu homogena (konstantna je po celom poprenom preseku). Tada se u proraunu vri aproksimacija:
l = 2r
gde je: l - duina srednje linije torusa
NI H = l
NI B = l
N I = N 0 = N B S = S l
2
N L= = S I l
Kod torusnog namotaja sva magnetna indukcija je koncentrisana u jezgru. To nije sluaj sa drugim kalemovima. Fluks kroz namotaj torusa je fluks vektora magnetne indukcije kroz povrinu koja se naslanja na svih N zavojaka torusnog namotaja.
Smer magnetne indukcije odreuje se pravilom desne zavojnice u odnosu na smer struje u namotaju.
r B
Smer jedininog vektora normale odreuje se pravilom desne zavojnice odnosu na smer orijentacije konture.
Kada je u pitanju jedan kalem uvek su ta dva smera ista: - smer orijentacije konture uvek je isti kao smer struje koja protie kroz konturu (ako struja u konturi postoji). r Proistie da se i vektor i vektor odreuju pravilom desne zavojnice prema istom referentnom smeru (smeru struje tj. smeru orijentacije konture ako nema struje).
ZADACI: 7.1 Torusni namotaj sa slike se sastoji od N = 1000 gusto i ravnomerno motanih zavojaka, kroz koje protie struja jaine I = 2.5 A. Unutranji poluprenik torusa je a = 2 cm, spoljanji poluprenik je b = 5 cm, a visina je h = 5 cm. a) Odrediti kako se menja magnetna indukcija unutar torusnog namotaja. b) Izraunati intenzitet vektora magnetne indukcije u sledeim takama: taki koja se nalazi na unutranjoj strani torusa, taki koja se nalazi na srednjoj liniji torus i taki koja se nalazi na spoljanjoj strani torusa. c) Odrediti induktivnost torusnog namotaja, prema tanoj formuli i u sluaju da ga moemo smatrati tankim.
7.2 Odrediti induktivnost tankog torusnog namotaja krunog poprenog preseka, poluprenika r = 5 mm. Poluprenik srednje linije torusa je R = 10 cm. Torus ima N = 100 zavojaka. Koliki je sopstveni fluks kroz jedan zavojak torusa, ako je struja kroz namotaj I = 1 A?
7.3 a) Odrediti magnetnu indukciju u solenoidu sa kartonskim jezgrom, duine b = 5 cm. Solenoid ima N = 20 gusto i ravnomerno namotanih zavojaka ice, kroz koje protie stalna struja jaine I = 2 A. Poluprenik kartonskog jezgra na koje je namotan kalem je r = 1 cm b) Izraunati induktivnost ovog solenoida
7.4 Kolika je duina solenoida namotanog na kartonsko jezgro, poluprenika r = 0.5 cm, ako kalem ima N = 100 zavojaka, a induktivnost mu je L = 5 F.
F.
7.5 Na torus pravougaonog poprenog preseka je gusto i ravnomerno namotano N = 700 zavojaka, kroz koje protie stalna struja jaine I i stvara magnetno polje indukcije B = 0.8 T. Jezgro je napravljeno od feromagnetnog materijala, za koji se, za date uslove, kriva magneenja moe linearizovati i smatrati da ima relativnu magnetnu permeabilnost r = 100
Pre uspostavljanja struje jezgro torusa je bilo nenamagnetisano. Odrediti ukupan sopstveni fluks, fluks po jednom zavojku, induktivnost torusa i struju kroz namotaj, ako smatramo da je torus tanak. Unutranji poluprenik torusa je a = 20 cm, spoljanji poluprenik je b = 24 cm, a visina je h = 5 cm.
7.6 Na tanak torus krunog poprenog preseka, poluprenika r, ravnomerno i gusto je namotan provodnik duine lp. Moe se smatrati da materijal od kog je nainjen torus ima relativnu magnetnu permeabilnost r = 1200 Duina srednje linije torusa je lsr = 80 cm, a induktivnost je L = 2 H. Odrediti duinu namotanog provodnika.
7.7 Solenoid duine b = 10 cm ima N = 150 zavojaka ice na feromagnetnom materijalu, ija se magnetna permeabilnost u datim uslovima moe smatrati konstantnom i iznosi r = 100 Popreni presek solenoida je krunog oblika, poluprenika r = 2 mm. U namotaju je uspostavljena struja jaine I = 1 A. Odrediti magnetnu indukciju u jezgru solenoida, kao i induktivnost solenoida, ako je pre uspostavljanja struje jezgro bilo nenamagnetisano.
7.8 Solenoid ima duinu b = 1 m i N = 100 zavojaka. Jezgro solenoida je od feromagnetnog materijala ija je kriva prvobitnog magneenja data na slici. Odrediti struju I u namotaju solenoida ako je magnetna indukcija u jezgru B = 1 T. (Pre uspostavljanja struje jezgro je bilo nenamagnetisano.)
B [T ]
0,5
20
40
60
80
100 H [ A ] m
7.9 Solenoid ima duinu b = 25 cm. Kroz N = 200 zavojaka solenoida tee stalna struja jaine I = 0.5 A. Jezgro solenoida je od feromagnetnog materijala ija je kriva prvobitnog magneenja data tabelom. Odrediti magnetnu indukciju B u jezgru solenoida. (Pre uspostavljanja struje jezgro je bilo nenamagnetisano.)
A ] H [m
200
400
600
800
B [T ]
0,25
0,50
0,72
0,89
1,08
1,16
1,24
1,30
1,34
1,37
ta su spregnuti namotaji?
Kada na isto jezgro namotamo dva namotaja kroz koje proputamo elektrine struje, onda e indukcija koju proizvodi struja u jednom namotaju praviti fluks i kroz povrinu drugog namotaja. I obrnuto. Takvi namotaji koji utiu jedan na drugi zbog zajednikog jezgra zovu se spregnuti namotaji
I1 I1 N1 N2 I2
I2
ta je meusobni fluks? Magnetni fluks koji indukcija koja potie od elektrine struje u jednom namotaju pravi kroz povrinu drugog:
12 = N 2 120
120 =
B S
2
r
1
dS
= B dS cos (B
1
r
1
, n2
S2
N I ) = 2 r
b a
1
N 1 I 1 b h ln h dr = a 2
12
N 1N 2 I 1 b = h ln 2 a
B1
n2
ta je meusobna induktivnost? Kolinik meusobnog fluksa i struje od koje taj fluks potie:
L12
12 N 1N 2 b h ln = = I1 a 2
Meusobna induktivnost, kao i meusobni fluks (jer direktno zavisi od njega) takoe moe biti pozitivna ili negativna.
B2
21
I2
21
N 1N 2 I 2 b = h ln 2 a
L21
21 N 1N 2 b h ln = = I2 a 2
Vano je uoiti da su meusobni fluksevi za spregnute namotaje razliiti (jer ih ine razliite struje), a da su meusobne induktivnosti iste (jer induktivnosti ne zavise od elektrine struje!!!).
k [0,1]
L12 = k L1 L2
ZADACI: 8.1 Dva namotaja su ravnomerno i gusto, jedan preko drugog, namotani na tankom kartonskom torusnom jezgru, kao to je prikazano na slici. Prvi namotaj ima N1, a drugi N2 zavojaka. Odrediti sopstvene induktivnosti ovih namotaja, meusobne induktivnosti i koeficijent sprege. Kartonsko jezgro je pravougaonog poprenog preseka. Unutranji poluprenik jezgra je a, spoljanji poluprenik je b, a visina je h.
N1 N2
8.2 Na kartonskom jezgru namotana su dva namotaja, zavojak do zavojka, kao na slici. Duina jezgra je b = 4 cm, poluprenik poprenog preseka je r = 1 mm, a broj zavojaka svakog od namotaja je N = 100. a) Odrediti induktivnost svakog namotaja b) Odrediti koeficijent sprege c) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B' i odrediti meusobnu induktivnost. d) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B i odrediti meusobnu induktivnost. e) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su istovremeno spojeni krajevi A' i B' i krajevi A i B, i odrediti meusobnu induktivnost.
A B
B' A'
MAGNETNA KOLA
Pod magnetnim kolom se podrazumeva skup tela i sredina koji obrazuju put po kome se zatvara magnetni fluks. U uem smislu, magnetnim kolima se mogu smatrati samo sistemi u kojima se pomou feromagnetnih materijala magnetni fluks kanalie eljenim putem.
Tanka magnetna kola su ona kola kod kojih je jezgro od feromagnetnog materijala i malog je poprenog preseka u odnosu na svoju duinu pa moemo smatrati da je vektor magnetne indukcije i vektor jaine magnetnog polja konstantan po preseku jezgra.
Kao posledicu zakona o konzervaciji magnetnog fluksa imamo tzv. 1. Kirhofov zakon za magnetna kola: ako se zanemari rasipanje, zbir magnetnih flukseva u granama magnetnog kola koji se sustiu u jednom voru, sa referentnim smerom od vora, jednak nuli:
j=1
= 0.
2. Kirhofov zakon za magnetno kolo je uopteni Amperov zakon. Ako je kolo tanko:
H l = ( NI ) jj j
gde je: lj - duina srednje linije grane j Hj - jaina magnetnog polja u grani j
ZADACI:
9.1 Na tankom torusnom jezgru od feromagnetnog materijala, namotano je ravnomerno i gusto po celoj duini torusa N = 140 zavojaka. Duina srednje linije torusa je l = 20 cm. U namotaju je uspostavljena stalna struja jaine I = 0.5 A. Odrediti vektor magnetne indukcije i magnetizacije ako je data kriva magneenja na slici. Pre uspostavljanja struje jezgro je bilo nenamagnetisano.
9.2 Tanak torus ima srednju liniju duine lsr = 10 cm. Struja u namotaju je I = 0.5 A. Jezgro torusa je od feromagnetnog materijala ija je kriva prvobitnog magneenja data na slici. Odrediti broj zavojaka N u namotaju torusa ako je magnetna indukcija u jezgru B = 0.9 T. Pre uspostavljanja struje jezgro je bilo nenamagnetisano.
B[T]
1.5 1.4 1.3 1.2 1.1 1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0.0 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000 2200
A] H[m
9.3 Jezgro od feromagnetnog materijala ima oblik i dimenzije, date u milimetrima, kao na slici 1. Kriva magneenja materijala od koga je napravljeno jezgro je data na slici 2. Odrediti broj zavojaka N tako da pri stalnoj struji jaine I = 1.5 A fluks u vazdunom procepu bude 0 = 12.6 x 10-4 Wb. Magnetno rasipanje zanemariti.
9.4 Jezgro magnetnog kola, prikazanog na slici 1, napravljeno je od permaloja. Kriva magneenja permaloja prikazana je na slici 2. Odrediti duinu vazdunog procepa l0 tako da pri broju zavojaka N = 580 i struji jaine I = 1 A u njima, magnetni fluks u jezgru bude = 2.8 x 10-4 Wb. Magnetno rasipanje zanemariti.
9.5 Na jezgru prikazanom na slici 1 nalazi se namotaj sa N = 800 zavojaka ice. Dimenzije jezgra date su u milimetrima, a kriva magneenja materijala od koga je jezgro napravljeno je prikazana na slici 2. Odediti jainu stalnih struja u namotaju tako da fluks u desnom delu jezgra, bude = 88 x 10-6 Wb. Magnetno rasipanje zanemariti.
9.6 Magnetno kolo prikazano na slici 1 napravljeno je od feromagnetnog materijala ija je kriva magneenja prikazana na slici 2. Dimenzije magnetnog kola date su u milimetrima. Na jezgru su namotana dva namotaja sa N1 = 400 zavojaka i N2 = 280 zavojaka, sa strujama jaine I1 = 1.5 A I I2 = 0.6 A. Odrediti magnetni fluks u magnetnom kolu. Magnetno rasipanje zanemariti.
9.7 Jezgro magnetnog kola, prikazanog na slici 1, nainjeno je od materijala ija je kriva prvobitnog magneenja prikazana na slici 2. Prvi namotaj ima N1 = 115 zavojaka, sa stalnom strujom jaine I1 = 8 A. Odrediti jainu i smer struje u drugom r namotaju sa N2 = 100 zavojaka, tako da vektor B ,
01
u prvom procepu, ima intenzitet 1 T, a pravac i smer kao na slici. Ostali podaci: l = 40 mm, l1 =120 mm, l2 = 80 mm, l3 =119 mm, 2 2 S = 50 mm , S = 60 mm , l01 =1 mm, l02 =2 mm.
Magnetna polja koja smo do sada analizirali bila su stalna jer su posledica konstantne elektrine struje u vremenu i provodnika sa strujom koji miruje u prostoru.
FARADEJEV ZAKON
ta se deava ako se strujna kontura kree u spoljanjem magnetnom polju? ta se deava ako kroz provodnik proputamo vremenski promenljivu elektrinu struju?
Sve te pojave se mogu objasniti Faradejevim zakonom elektromagnetne indukcije: Indukovana elektromotorna sila, koja se javlja na krajevima provodnika, suprodstavlja se promeni magnetnog fluksa:
d e= dt
Promena magnetnog fluksa moe nastati ako se kontura kree u spoljanjem magnetnom polju, ako izvor magnetne indukcije pomeramo u prostoru, ili ako imamo vremenski promenljivu elektrinu struju u provodniku.
- Ako se magnet pribliava provodniku, fluks raste. Indukovae se elektromotorna sila takvog smera koja e se truditi da smanji tu promenu fluksa i da ga odri na poetnom nivou.
e
+ N
- Ako se magnet udaljava, onda fluks kroz konturu opada. Indukovana elektromotorna sila e biti takvog smera da tei da povea fluks ne bi li ostao kakav je bio na poetku.
e
+ N
- Ako je kontura zatvorena, onda e se osim elektromotorne sile indukovati i elektrina struja u konturi. Smer te struje se odreuje na isti nain kao i smer elektromotorne sile.
e i
e i
ta je dinamika indukcija?
To je ona indukcija koja nastaje kada se provodnik kree u spoljanjem magnetnom polju.
Za ovakav sluaj indukovana elektromotorna sila se moe proraunavati u nekim sluajevima preko formule Faradejevog zakona (gore navedenog), a u svim sluajevima preko izraza:
e=
v B dl
ta je statika indukcija?
To je onaj tip indukcije kod koje provodnik miruje u spoljanjem magnetnom polju, a kroz njega proputamo vremenski promenljivu elektrinu struju.
Volt [V]
Postoji nekoliko jako znaajnih primena Faradejevog zakona u praksi: generatori jednosmernog i naizmeninog signala, komutator, fluksmetar...
ZADACI: 10.1 Veoma dugaak pravolinijski provodnik sa stalnom strujom jaine I i pravougaono kolo stranica a i b nalaze se u vazduhu, u istoj ravni. Pravougaono kolo se udaljava od pravolinijskog provodnika stalnom brzinom v, ostajui u istoj ravni sa njim. U trenutku t = 0 pravolinijski provodnik i pravougaono kolo imaju poloaj kao na slici. Odrediti izraz za indukovanu elektromotornu silu u pravougaonom kolu. Zanemariti elektromotornu silu samoindukcije u pravougaonom kolu.
10.2 Paralelno sa dugim pravim provodnikom u kome postoji vremenski konstantna struja jaine I protee se dvoini vod, kao na slici. Dvoini vod je na svojim krajevima otvoren, a du voda klizi popreni provodnik AA' jednolikom brzinom v. Provodnik i dvoini vod se nalaze u vazduhu. Izraunati razliku potencijala izmeu provodnika dvoinog voda.
10.3 Solenoid duine b = 100 cm ima namotaj sa N = 1200 ravnomerno i gusto namotanih zavojaka. Struja u namotaju se menja i njen intenzitet je:
Teorijski model generatora jednosmernog signala je prototip. Ne koristi se u praksi (nepraktian je jer je zasnovan na translatornom kretanju).
- Izmeu polova stalnog magneta su postavljene dve paralelne provodne ine. Preko tih ina je poloena pravolinijska provodna ipka duine l.
Zbog tog kretanja na inama se indukuje razlika potencijala (taj napon se moe izmeriti voltmetrom na krajevima ina).
+ _
l
l v
e = v B l =
r r r r r = v B sin v , B l cos v B , l =
))
= v B sin l cos 0 = 2
= vBl
sila
I l
l v
E I = R
Sa pojavom struje u kolu javlja se i magnetna sila koja deluje na pokretni provodni tap:
F = I l B
ZADACI: 11.1 Na slici su prikazane dve paralelne nepokretne provodne ine u homogenom magnetnom polju indukcije B = 1 T. Du ina, normalno na njih, klizi provodna ipka brzinom v = 1 m/s. Rastojanje izmeu ina je l = 1 m. a) Izraunati razliku potencijala izmeu nepokretnih ina. b) Ako se na jednom kraju ine spoje otpornikom otpornosti R = 100 , a otpornost ina i ipke se moe zanemariti, odrediti smer i intenzitet indukovane struje. c) ta e se desiti ako ipka promeni smer kretanja, a brzina ostane ista?
11.2 Na slici su prikazane dve paralelne nepokretne provodne ine u homogenom magnetnom polju indukcije B = 0.5 T. Du ina, normalno na njih, klizi provodna ipka brzinom v = 3 m/s. Rastojanje izmeu ina je l = 2 m. Na jednom kraju ine su spojene generatorom elektromotorne sile E = 2 V i unutranje otpornosti R = 2 . Odrediti smer i intenzitet struje u kolu.
E R
B v
N a B
Namotaj od N zavojaka provodne ice rotira u spoljanjem rhomogenom magnetnom polju indukcije
d d (NBS cos ) = = e= dt dt
d = NBS sin dt
gde je:
d = dt
d = dt = t + const
0 = const = 0
= t
B n
0 = 0
N n
e = NBS sin
Konstantni deo
NBS = E m
e = E m sin t
Ako na krajeve generatora prikljuimo potroa, kroz njega e protei indukovana elektrina struja (koja je sinusnog oblika kao i elektromotorna sila).
i R
a B
e Em i = = sin t = I m sin t R R
Promenljiva magnetna polja su bitna i za rad spregnutih namotaja (transformatora). Ako kroz jedan namotaj proputamo vremenski promenljivu elektrinu struju, ona e proizvesti vremenski promenljivi magnetni fluks kroz drugi namotaj i indukovae se elektromotorna sila na krajevima drugog namotaja (elektromotorna sila meusobne indukcije).
Zbog proticanja vremenski promenljive elektrine struje kroz pojedinane namotaje stvarae se vremenski promenljivi fluks, pa e se na njihovim krajevima indukovati elektromotorna sila samoindukcije.
i1
C C C
k L1
C C C
i2 L2 u2
u1
L12 > 0
i1
C C C
k L1
C C C
i2 L2 u2
u1
L12 < 0
- ako je meusobna induktivnost L12 pozitivna, obe take se stavljaju na ulaz namotaja (ili obe na izlaz) - ako je meusobna induktivnost L12 negativna, take se stavljaju naizmenino, jedna na ulaz, jedna na izlaz - ulaz namotaja je kraj namotaja u koji struja ulazi, a izlaz je onaj kraj namotaja iz koga struja izlazi.
Vano je ovim takama obeleiti predznak meusobne induktivnosti, jer se to na ematskom prikazu inae ne vidi (vidi se samo na realnom spregnutom kolu).
Prema ekvivalentnoj emi spregnutih namotaja mogu se pisati jednaine po 1. i 2. Kirhofovom zakonu:
u 1 + e 1 + e 21 = 0
u 2 + e 12 + e 2 = 0
. . . (1)
. . . (2)
L= i
di 1 di 2 L21 =0 u 1 L1 dt dt
di 1 di 2 L2 =0 u 2 L12 dt dt
. . . (1)
. . . (2)
ZADACI:
13.1 Na kartonskom jezgru namotana su dva namotaja, zavojak do zavojka, kao na slici. a) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B'. b) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B. c) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su istovremeno spojeni krajevi A' i B' i krajevi A i B.
A B
B' A'
13.2 Namotaji L1 i L2 na jezgru od neferomagnetnog materijala vezani su kao na slici. Koeficijent induktivne sprege namotaja je k ( k < 1 ). Odrediti ekvivalentnu induktivnost izmeu taaka a i b.
13.3 Namotaji induktivnosti L1 i L2 nalaze se na telu od neferomagnetnog materijala, kao na slici. Koeficijent induktivne sprege namotaja je k (k < 1). Odrediti induktivnost izmeu taaka 1 i 2.
13.4 Odrediti ekvivalentnu induktivnost redne i paralelne veze dva spregnuta kalema induktivnosti L1 = 0.1 H i L2 = 0.4 H, ako je koeficijent sprege k = 0.9.
Wm
1 1 2 1 = i = Li = 2 2 2 L
Energija magnetnog polja moe da se izrazi i preko zapreminske gustine energije wm:
W m = w mdV
V
gde je:
wm
1 1 1B 2 = B H = H = 2 2 2
B Bi
W m = V H dB
0
Bi
Bi
Integral
H dB
0
odgovara povrini iznad krive magneenja. To predstavlja energiju koju izvor utroi da bi se u jezgru postigla magnetna indukcija Bi (indukcija za zadatu struju i ).
ZADACI:
14.1 Na slici je prikazan popreni presek veoma dugakog upljeg pravolinijskog provodnika od aluminijuma. U provodniku postoji stalna struja jaine I, ravnomerno raspodeljena po poprenom preseku provodnika. Odediti izraz za energiju magnetnog polja u provodniku duine l.
njutn
[N]
tesla
[T]
weber
[Wb]
henri
[H]
henri
[H]
volt
[V]
dul
[J]
vektorska
vektorska
skalarna
vektorska
skalarna
vektorska
15. Ucrtati severni i juni pol magneta prema linijama magnetne indukcije na slici.
16. Ucrtati linije magnetne indukcije prema zadatim polovima magneta na slici.
N A
A
0 ?
2
2
nema jedinicu
H A
2
nema jedinicu
N A
A
2
2
nema jedinicu
23. Magnetna sila kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom na slici je:
privlana
I1
I2
odbojna
24. Magnetna sila kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom na slici je:
privlana
odbojna
I1
I2
25. Ucrtati magnetnu silu kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom jedan na drugi.
I1
I2
26. Ucrtati magnetnu silu kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom jedan na drugi.
I1
I2
28. Oznaena taka na slici predstavlja: magnetnu indukciju u zasienju zaostalu (remanentnu) magnetnu indukciju
koercitivno polje
HC
koercitivno polje
H
r neznatno manje od 1
r neznatno vee od 1 r >> 1
r neznatno manje od 1
r neznatno vee od 1
r >> 1
r >> 1
r = 1
37. Ucrtati smer orijentacije konture tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude pozitivan.
38. Ucrtati smer orijentacije konture tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude negativan.
39. Ucrtati smer linija magnetne indukcije tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude pozitivan.
40. Ucrtati smer linija magnetne indukcije tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude negativan.
41. Pravougaona provodna kontura se nalazi u homogenom magnetnom polju indukcije i kree se stalnom brzinom
normalno na linije polja, kao to je prikazano na slici. Da li e se u konturi indukovati elektromotorna sila?
v
da
ne
42. Pravougaona provodna kontura se nalazi u homogenom magnetnom polju indukcije i kree se stalnom brzinom paralelno na linije polja, kao to je prikazano na slici. Da li e se u konturi indukovati elektromotorna sila?
da
ne
43. Ucrtati smer elektrine struje koja se indukuje u konturi ako se magnet kree nagore.
44. Ucrtati smer elektrine struje koja se indukuje u konturi ako se magnet kree nadole.
N
R l
v
S
N
R l
i1
i2
L1
C L C C
C C C
i1
i2
L1
C L C C
C C C
49. Ucrtati smerove elektrinih struja tako da meusobna induktivnost bude negativna.
L1
C L C C
C C C
50. Ucrtati smerove elektrinih struja tako da meusobna induktivnost bude pozitivna.
L1
C L C C
C C C
pozitivna
negativna
i1
L1
C L C C
C C C
i2
negativna
i2 L1 i1
C L C C
C C C
Wm
1 = LI 2
W m = I
Wm
= 2L