Uprava za mlade i sport Crne Gore

ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE CRNE GORE

NVO NADA - Herceg Novi

MLADI BOKE KOTORSKE I PREDUZETNITVO

MLADI BOKE KOTORSKE I PREDUZETNITVO Izdava NVO NADA Herceg Novi Za izdavaa Marina Vuksanovi Autorka Aleksandra Mari (Media Centar Mladih) Dizajn i prelom Nikola urin tampa Biro Konto Tira 500 primjeraka Herceg Novi, 2010.

tampanje ove publikacije omogueno je kroz finansijsku podrku Uprave za mlade i sport, i to u cilju realizacije Nacionalnog plana akcije za mlade, tj. Akcionog plana za 2010. godinu. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavaju obavezno stav Uprave za mlade i sport.

MLADI BOKE KOTORSKE I PREDUZETNITVO

Publikacija je dio istoimenog projekta NVO NADA - Herceg Novi

Partneri u realizaciji projekta: Zavod za zapoljavanje Crne Gore Biro rada Herceg Novi Udruenje poslodavaca - Montenegro biznis alijansa NVO Media Centar Mladih

Herceg Novi, 2010.

SADRAJ

Uvodna rije ............................................................................................. Podrka Uprave za mlade i sport ............................................................. Preporuke Evropske unije ........................................................................ Vijesti iz regiona .......................................................................................

4 9 10 11

Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetnitva ................................ 14 ta kau neinformisani mladi ................................................................... 18 ta kau informisani hercegnovski srednjokolci ..................................... 20 Zvanina statistika i aktivnosti Biroa rada u Boki Kotorskoj .................... 23 Imaju li preduzetnici natprirodne moi?.................................................. 27 Navike Boke su navike Mediterana........................................................... 30 ta nudi drava Investiciono-razvojni fond Crne Gore ......................... 34 Snaga udruene energije MBA ........................................................... Medju prvima u Crnoj Gori ....................................................................... Drugi nain - Alter modus ......................................................................... 38 44 48

Kada naui da sklanja tanjir sa stola ........................................................ 51 Preduzetnitvo u kulturi: Kreativne industrije ........................................... 53 Hercegnovski entuzijasti .......................................................................... Bokokotorska NVO mrea ....................................................................... Grbalj i Venecuela zajedno ...................................................................... 57 58 63

Fakultetska diploma je samo ulaznica ..................................................... 66 Nai svoje mjesto pod suncem ................................................................. 67 Sam svoj gazda ....................................................................................... Nikad se ne predaj .................................................................................... Bibliografija ................................................................................................ 69 72 73

ZA: MLADE,
LOKALNE SAMOUPRAVE,
SVE KOJI SU ZABRINUTI ZA MLADE I

ONE KOJI RADE SA MLADIMA I ZA MLADE,

RODITELJE, POSLODAVCE,

TEBE...

Uvodna rije

Na kraju kalendarske 2010 godine, u vrijeme kada finalizujemo rad na ovoj publikaciji, moemo rei da je svjetska ekonomska kriza, koja i dalje traje u globalnim razmjerama, mnogima posluila samo kao izgovor da nita ne preduzimaju! Dodue, znali smo i na poetku ovog projekta da e uloga krize biti vana u sagledavanju uslova za razvoj preduzetnitva mladih. Nismo ni sanjali, meutim, da veina mladih u Boki koji ne rade ili su nezadovoljni svojim poslom, ne ini nita da to stanje promijeni, pravdajui se upravo krizom. Jer tek ako pokuava neto da radi, a objektivni uslovi te u tome sprjeavaju, ti moe da se ali u ovom sluaju, na krizu. Svako ko je stvarno bio u krizi, naime, zna da je inio sve da iz nje to prije izae. Jer je morao. Moemo li zakljuiti da mladi u Boki ba i ne moraju da rade, inae bi se vie potrudili? Pa nije da nema tog oputenog mediteranskog stava da nije prea (i da ima vremena) jer se u Boki uvijek lagodnije (i sporije) ivjelo nego u mnogim drugim krajevima Crne Gore. Ovdje ipak govorimo o najranjivijem dijelu ove populacije, nezaposlenim mladim ljudima i onima koji rade u nezadovoljavajuim uslovima, koji su neinformisani i nemotivisani, i koji iz nekog neobjanjivog razloga ekaju da se njihove poslovne sudbine razrijee same od sebe. Uinilo nam se da ti mladi ljudi ulau trud jedino u gunanje, o tome da nita dobro ne moe da im se desi u vremenu krize i da je bolje da ne zapoinju ili mjenjaju bilo ta. A kada smo shvatili da je uloga roditelja u tome jako znaajna i da su, previe titei svoju djecu, mnogi od njih stvorili nezainteresovane i neambiciozne mlade ljude, postali smo i pomalo tuni... Ovo zato to smo na terenu vidjeli mnotvo mjesta gdje mladi mogu da naue kako da se pokrenu i (zato da ne) postanu preduzetnici, zatim, mnotvo ljudi iz najrazliitijih institucija spremnih da im ta znanja i vjetine priblie, i konano, mnotvo ostvarenih biznisa koji na najbolji nain dokazuju kako je put od ideje do samostalnog posla logian i mogu. Kriza? Pa jeste kriza ali ivot ne smije da stane. Nikad. Zato ova publikacija i te kako ima smisla ona informie, motivie i hrabri mlade ljude da to prije shvate da su ba oni taj potencijal drutva koji svojim radnim angaovanjem treba da bude nosilac razvoja svakog, pa i naeg drutva, i da je neophodno da to prije ponu da rade i doprinose - a drutvo jeste i uvijek e biti ogledalo onih koji u njemu ive. Natjerae ih i da preispitaju svoju odluku (ili odluku njihovih roditelja) da se to kasnije osamostale jer ta odluka ne donosi nita dobro: status nazaposlenih, po pravilu, ne podstie njihovu dodatnu volju da rijeavaju problem zapoljavanja, a pasivna pozicija ih na kraju natjera da zakljue, ili da nisu potrebni drutvu, ili ak, da nezaposlenost i nije neki veliki problem, ve da e se u budunosti, on sam od sebe razrijeiti (?!) 6

Zato ba preduzetnitvo (samostalno voenje malog biznisa)? A zato da ne? Dobar nain da se rijei problem nezaposlenosti upravo je odluka da se postane preduzetnik. Preduzetnik se postaje i zato to ste matoviti i kreativni a imate dobru ili inovativnu biznis ideju. Konano, preduzetnik postaje i svako ko je nezadovoljan statusom koji ima kod svog poslodavca jer ovaj niti cijeni, niti adekvatno nagrauje njegov rad. I zaista se moe rei da su mladi ljudi od strane mnogih poslodavaca u Boki negativno tretirani: za isti rad ne dobijaju istu platu kao njihove starije kolege, rade na crno i bez ugovora a radni sta im se ne upisuje u radnu knjiicu, esto rade na poslovima koji zahtjevaju nie kvalifikacije od onih koje posjeduju, obino su prvi na spisku za otputanje... Evo zato apela naoj dravi i vladi: omoguite mladim preduzetnicima povoljnije kredite za zapoinjanje sopstvenog biznisa, umanjite dabine i poreze mladima koji prvi put postaju preduzetnici, omoguite sticanje preduzetnikog duha kroz redovan sistem kolovanja, i to poevi od osnovne kole, promoviite preduzetnitvo mladih i informiite mlade ljude o prednostima zapoinjanja sopstvenog posla. Sigurni smo da e koristi biti viestruke i za dravu i za sve nas koji u njoj ivimo. I ono najvanije: sticanje preduzetnikog duha jeste vjetina koja ne slui samo u poslu. Ona je kljuna i u ivotu i u radu, a podrazumijeva da ete na svim ivotnim poljima imati inicijativu, prepoznavati prilike, brzo zakljuivati i donositi odluke, preduzimati akcije. Dozvolite zato da vas povedemo na lagano krstarenje (ipak smo u zalivu Boke), te zajedno potraimo odgovore na mnoga logina pitanja koja se tiu mladih (populacija uzrasta 1529 godina) i preduzetnitva. Pred Vama je zbirka tekstova i intervjua o ovoj temi - prie ispredane iz raznih uglova, institucionalnih ili vaninstitucionalnih, ugla mladih ili ugla odraslih, ugla formalnog ili neformalnog obrazovanja... Iskreno se nadamo i da ete doi do vaeg primjerka ove publikacije meu prvima koji e imati tu priliku, bie polaznici treninga koje emo u nastavku projekta Mladi Boke Kotorske i preduzetnitvo organizovati tokom ovog mjeseca za zainteresovane mlade ljude iz Herceg Novog, Kotora i Tivta. Srdano vai, NADA Herceg Novi, autor projekta Media Centar Mladih, autor publikacije 7 Decembar 2010.

PROJEKAT MLADI BOKE KOTORSKE I PREDUZETNITVO SE REALIZUJE KROZ FINANSIJSKU PODRKU UPRAVE ZA MLADE I SPORT CG, I TO U CILJU REALIZACIJE NACIONALNOG PLANA AKCIJE ZA MLADE, TJ. AKCIONOG PLANA ZA 2010.

O preduzetnitvu mladih i programima koje u tom cilju realizuje i podrava Uprava, za nau publikaciju govori Jelena Miljani.

Imajui u vidu redovne izazove u zapoljavanju mladih, efekte globalne krize, proces tranzicije u demokratsko drutvo, kao i evropska nastojanja u oblasti ulaganja u mlade i prevazilaenje izazova sa kojima se susrijeu, podsticanje preduzetnitva i preduzetnikog duha kod mladih je od izuzetnog znaaja. Preduzetnitvo se u prvom redu odnosi na zapoljavanje ali i na pristup ivotu, ivotnim preprekama, izazovima i svom linom i profesionalnom razvoju. Razvoj preduzetnikih vjetina u formalnom i neformalnom obrazovanju, kao i uslovi za razvoj preduzetnitva mladih u ekonomskom sektoru, treba da daju cjelovit ambijent u kom e mladi razvijati svoje pune potencijale i doprinositi drutvenom i ekonomskom razvoju drutva. Direktive Evropske Unije u oblasti preduzetnitva mladih naglaavaju znaaj podsticanja inicijative, kreativnosti, preduzetnitva i aktivnog uea mladih u srednjem i visokom obrazovanju, kao i u politikama koje se tiu obrazovanja i zapoljavanja. Uprava za mlade i sport sprovodi odreen broj aktivnosti vezano za zapoljavanje i preduzetnitvo mladih, i to kroz implementaciju Nacionalnog plana akcije za mlade. Konkretno, projekti podrani ove godine se odnose na podsticanje zapoljavanja mladih u NVO sektoru i preduzetnitvo mladih upravo kroz projekat Mladi Boke Kotorske i preduzetnitvo. Kroz implementaciju Nacionalnog plana akcije za mlade, Uprava za mlade i sport unapreuje i saradnju sa drugim resornim dravnim institucijama, kako bi se postigao efikasan meusektorski pristup u odgovoru na razvojne potrebe mladih u Crnoj Gori, u svim oblastima, pa i u oblasti zapoljavanja i preduzetnitva mladih. U okviru projekta Drutveno osnaivanje mladih, koji Uprava realizuje u partnerstvu sa Meunarodnom organizacijom za migracije, a koji je finansiran od strane Italijanske kooperacije, u toku je priprema za realizaciju analize stanja kada su u pitanju uslovi za razvoj preduzetnitva mladih. Takoe, krajem novembra ove godine, u okviru crnogorskog predsjedavanja Centralnoevropskom inicijativom, Uprava za mlade i sport je u Budvi realizovala Forum mladih pod nazivom Obrazovanje i zapoljavanje mladih izazovi i perspektive. Forum je imao za cilj da se razmotre izazovi i mogunosti za uspjenu tranziciju mladih iz obrazovnog sistema na trite rada, i posluio je kao prilika i platforma za razmjenu primjera najboljih praksi, kao i stvaranje zajednikih zakljuaka i preporuka za donosioce odluka i mladih u zemljama uesnicama Foruma. Na Forumu su uestvovali predstavnici ministarstava i omladinskih organizacija koji djeluju u oblastima zapoljavanja i obrazovanja, iz deset zemalja lanica Centralnoevropske inicijative. 9

PREPORUKE EVROPSKE UNIJE U VEZI SA ZAPOLJAVANJEM I PREDUZETNITVOM MLADIH

Postoji puno dokumenata i strategija koje promoviu preduzetnitvo mladih I daju preporuke za podsticanje preduzetnikog duha kod mladih. Izdvajamo samo nekoliko primjera, ali dovoljno da se stekne uvid u znaaj koji Evropska unija (EU) poklanja temi o kojoj govorimo. Takoe, jasno je I da e zemlje kandidati za pristupanje EU, morati o preduzetnitvu posebno da povedu rauna. Evropska dimenzija i kandidatski status Preduzetniko uenje ima snanu evropsku dimenziju a politika ovog uenja je jedna od kljunih za ostvarivanje ciljeva Lisabonske agende EU ekonomski rast i nova radna mjesta. Zbog toga je EU donijela Zakon o malom biznisu (ranije: Evropska povelja o malim i srednjim preduzeima) iji je prvi princip, od ukupno deset, uvoenje preduzetnikog uenja i usvajanje odgovarajueg stratekog dokumenta. U tom smislu, ovaj zakon je jedna od tema pregovora o pristupanju EU. Preporuke Evropske povelje o malim i srednjim preduzeima Kljune aktivnosti koje se preporuuju jesu preduzetniko uenje I trening. Oni bi u sluaju populacije najmlaeg uzrasta, kao I kroz osnovno I srednje obrazovanje, trebalo da se sprovodi sa ciljem jaanja preduzetnikog duha. Specifini biznis moduli bi trebalo da se kreiraju za studentsku populaciju I to kroz redovan program univerziteta, dok bi u malim preduzeima treninge trebalo namjeniti menaderima ovih preduzea. Mladima, generalno, bi trebalo ponuditi raznovrsne edukativne formate koji bi ih konkretno uputili na osnovne korake u procesu pokretanja sopstvenog biznisa.

Aleksandar Aleksi - Swatch

Evropska povelja o ueu mladih na lokalnom i regionalnom nivou (Dio integralne verzije dokumenta) Politika podsticanja zapoljavanja i smanjivanja nezaposlenosti meu mladima
1. Lokalne i regionalne vlasti obavezuju se da e, svim odgovarajuim sredstvima koja im stoje na raspolaganju, sprovesti ili omoguiti sprovoenje programa borbe protiv nezaposlenosti na ekonomskom i drutvenom nivou, te se na taj nain pozabaviti jednim od faktora koji mlade ljude ini drutveno neprilagoenima. 2. U pogledu implementacije konkretne ugovorne politike u korist zapoljavanja mladih, obavezuju se da e uspostaviti ili poboljati strukture komunikacije na lokalnom ili regionalnom nivou izmeu zajednice poslovnih ljudi, predstavnika vlasti nadlenih za obrazovanje i obuku, te predstavnika lokalnih i regionalnih asocijacija mladih. 3. Takoe se obavezuju da e preuzeti svoje odgovornosti u preduzimanju koraka ka ohrabrivanju zapoljavanja mladih ljudi, posebno u sljedeim oblastima: a. U bliskoj saradnji sa kolama i ustanovama za struno osposobljavanje u borbi protiv loih rezultata u obrazovanju; b. Uspostavi lokalnih centara, kako bi se osigurala posebna pomo mladim ljudima koji imaju ozbiljne tekoe u nalaenju posla, budui da nemaju neophodne kvalifikacije, ili su na drugi nain drutveno ili porodino hendikepirani; c. Davanjem prioriteta ohrabrivanju mladih ljudi koji namjeravaju pokrenuti mala preduzea ili zadruge, stavljanjem na raspolaganje logistike podrke u obliku prostorija, opreme, te pruanjem finansijskih i komercijalnih savjeta; d. Pruanjem podrke aktivnostima organizacija mladih, asocijacija mladih, kao i klubova za mlade, koji predstavljaju vaan inilac drutvene scene na lokalnom nivou, posebno onih koje se bave hendikepiranim mladim ljudima, putem finansijske pomoi zasnovane na ugovorima, kao i oslobaanjem od poreza i drutvenih doprinosa, i pruanjem podrke u smislu obuavanja i opremanja; e. Pruanjem podrke projektima koji ohrabruju dobrovoljni rad kao alternativno sredstvo drutvene integracije za nezaposlene, kao i dopunu obrazovanju s obzirom na nezaposlenost, te kao aktivnu formu uea mladih ljudi u njihovom lokalnom ili regionalnom okruenju. U vezi sa izgradnjom Evrope, optine i regioni daju punu podrku onim asocijacijama ili grupama koje podstiu mobilnost mladih ljudi, putem razmjene projekata za mlade radnike ili studente, te razvijanjem politike umreavanja razmjene u korist mladih radnika.

Strategija za mlade Evropske unije Ulaganje i osnaivanje

Mladi su prioritet drutvene vizije Evropske unije, a trenutna kriza pojaava potrebu da se razvija mladi ljudski kapital, kae se, izmeu ostalog, u ovoj strategiji koja je prole godine usvojena u Briselu. Mladi vrednuju prijateljstvo, potovanje, toleranciju i solidarnost, i ova generacija je moda najobrazovanija, tehniki najnaprednija i najmobilnija ikada. Meutim, poput ostatka drutva, oni se suoavaju sa veim individualizmom i pritiscima konkurencije, i ne dijele nuno iste prilike. Kao vodei na listi briga mladih jesu obrazovanje, zapoljavanje, socijalna inkluzija i zdravlje. Mladi Evrope moraju znati koristiti prilike koje im prua graansko i politiko uee, preduzetnitvo, volontiranje, kreativnost, sport i globalna angaovanost. 11

Prilikom izrade crnogorske strategije za mlade (Nacionalni plan akcije za mlade Crne Gore, 2006-2011) napravljen je uvid u sve postojee strategije I pravne regulative, kako Crne Gore, tako I regiona I Evropske unije. To se pojedinano odnosi na svaku od devet oblasti koje tretira ovaj dokument, I to: obrazovanje, zapoljavanje, zdravlje, uee mladih u ivotu drutva, ljudska prava, slobodno vrijeme, kultura, porodica, informisanje I mobilnost mladih. U dijelu koji se bavi zapoljavanjem, jedan od stratekih ciljeva jeste podrka preduzetnikoj kulturi mladih i razvoju malog biznisa kroz programe edukacije I samozapoljavanja. A cilj je mogue ostvariti kroz sljedee aktivnosti: 1. Korienje konkretnih preduzetnikih znanja i vjetina u osmiljavanju i realizaciji programa obuke koji se realizuju u neformalnom sistemu obrazovanja 2. Organizovanje programa obuke za sticanje preduzetnikih znanja za lica koja treba da realizuju kredit za samozapoljavanje ili otvaranje sopstvenog biznisa 3. Ukljuivanje mladih u programe obuke za budue preduzetnike; 4. Izrada strategije za preduzetniko uenje; 5. Otvaranje kreditne linije pod povoljnim uslovima koje e stimulisati preduzetnitvo meu mladima, kroz dogovor nadlenih dravnih i kreditnih institucija

REGION Vijesti iz regiona

GLOBALNA NEDJELJA PREDUZETNITVA (16 - 22. novembar), svake godine povezuje milione ljudi irom planete oko zajednike ideje: da se motiviu i ohrabre mladi ljudi da preuzmu inicijativu, budu kreativni i inovativni, da tragaju za novim mogunostima i da budu spremni da realizuju svoje ideje. Mladi ljudi time ostvaruju svoje line ciljeve, a dugorono su podrani opti, drutveni i ekonomski interesi svake zemlje.

SRBIJA

Odrano javno sluanje o preduzetnikom uenju u Narodnoj Skuptini - Beograd Narodna skuptina Republike Srbije organizovala je 30. novembra 2010. javno sluanje o preduzetnikom uenju. Ovom dogaaju su prisustvovali narodni poslanici, predstavnici nadlenih ministarstava i brojne organizacije koje su zainteresovane za ovu problematiku. U obrazloenju se kae da je preduzetniko uenje kljuna tema ije dobro i ispravno regulisanje, moe znaajno da doprinese ekonomskom razvoju drave. Uvoenje preduzetnitva u obrazovni sistem, moglo bi znaajno da utie na unapreenje ansi za zapoljavanje i obezbjeivanje ekonomske sigurnosti mladih ljudi.

BOSNA I HERCEGOVINA

(Izvor: www.nbrudruzenje.org) Nezavisni biro za razvoj Gradaca iz Modrie, na teritoriji Bosne I Hercegovine sprovodi dio pilot projekta: Odgovorno preduzetnitvo mladih - stvaranje antikorupcijske kulture u privatnom sektoru. Projekat se odvija u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Makedonije, Srbije I Slovenije koje su aktivne u oblasti promocije preduzetnitva, posebno preduzetnitva mladih. 12

Tokom ove godine projekat se realizovao na teritoriji drava zapadnog Balkana I to Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Oekuje se da e projekat motivisati inioce civilnog drutva u borbi protiv korupcije u poslovnom sektoru, kao i promovisati antikorupcijsku kulturu mladih u privatnom sektoru, odnosno, promovisati nove, profilisane mlade preduzetnike koji e djelovati kao promoteri zdrave poslovne prakse. Projekt je proistekao iz prikupljenih informacija I razgovora sa mladim preduzetnicima koji, ne samo da trae pomo u pristupu kapitalu, ovladavanju tehnikim i drugim vidovima poslovnih vjetina, nego, isto tako, zahtijevaju i potovanje osnovnih naela ponaanja u poslovnom sektoru kako bi se obezbijedile jednake mogunosti za sve preduzetnike.

SRBIJA

Projekat USAID-a za razvoj omladinskog preduzetnitva, mart 2010. (Izvor:www.mos.gov.rs) Predstavnici 38 lokalnih samouprava i direktor USAID Programa ekonomske sigurnosti Majkl Pilsberi, uz podrku Ministarstva omladine i sporta, potpisali su Memorandum o razumijevanju, na ceremoniji pod nazivom Spremni za izazove budunosti, ime su stvoreni uslovi za jaanje lokalnih kancelarija za mlade u oblasti omladinskog preduzetnitva. Cilj aktivnosti, koje u oblasti omladinskog preduzetnitva sprovodi USAID, jeste da povea konkurentnost omladine na tritu rada i da im obezbijedi pristup dodatnom obrazovanju, kako bi stekli vjetine neophodne za uspjeh u svijetu preduzetnitva. U sklopu redovnih aktivnosti u Srbiji, USAID podrava i aktivnosti organizacije Dostignua mladih, kroz ije je programe, tokom prole godine prolo 2.700 srednjokolaca iz 93 kole. U ovoj godini, program je predvidio aktivnosti u 124 kole, koje okupljaju gotovo 4.000 uenika srednjih kola. Srednjokolcima se nudi mogunost pohaanja fakultativnog nastavnog programa, koji ukljuuje obuku iz osnova preduzetnitva, kao i poetna znanja o principima trine ekonomije i poslovanja, ali i priliku da steknu praktina iskustva kroz angaovanje u preduzeima, koje uenici sami vode.

BUDI SVOJ OVEK

(Izvor:www.budisvojcovek.com) BUDI SVOJ OVEK je prva privatna inicijativa koja se bavi razvojem preduzetnitva i koja njeguje preduzetniki duh u Srbiji. U njihovom proglasu povodom globalne nedjelje preduzetnitva proteklog mjeseca, stoji: Planetarna ekonomija kao nikada do sada vapi za promjenama a preduzetnici su agenti promjena. Od toga koliko drava bude preduzimljiva i preduzetna, od toga koliko brzo bude izgradila i unaprijeivala ambijent podsticajan za razvoj preduzetnitva zavisie i brzina oporavka njene privrede i rjeavanje najveeg problema ovdanje ekonomije - nezaposlenosti i njen budui odrivi ekonomski razvoj. Da bi se podstakla preduzetnika inicijativa i inovativnost, preduzetnici realizovali svoje ideje i projekte, kreirala nova radna mjesta i doprinijelo ekonomskom rastu, neophodno je obezbijediti bar nekoliko preduslova: 1. Ukidanje preduzetnikih viza pojeftinjenje trokova za poetak biznisa i u prvim godinama poslovanja 2. Kontinuirane podsticaje i stimulacije 3. Dostupnost jeftinijih izvora finansiranja 4. Praktino preduzetniko obrazovanje 5. Podrku zajednice u kojoj rade. 13

AKCIONI PLAN ZA RAZVOJ OMLADINSKOG PREDUZETNITVA... ...ili, Zato prvi korak moraju da naprave lokalne samouprave u Boki, je pomalo cinian osvrt na oputen odnos naih optina prema usvajanju uspjenih praksi ili znanja razvijenog svijeta u ovom sluaju, prema usvajanju politika koje se tiu mladih ili preduzetnitva mladih. to se tie brojki, Kotor vodi sa 1:0:0
Pie: Media Centar Mladih Naravno, nije to uvijek sluaj da su lokalne samouprave oputene kada je u pitanju usvajanje raznih strategija. One prioritetne, kao i strategije u trendu, obino se usvajaju velikom brzinom. Obino takve teme za domai sugerie drava pa u naem sluaju stvarno ostaje nejasno zato su ove nae teme preskoene? Preduzetnitvo je neto to se u Crnoj Gori prepoznaje kao vano, i u toku su mnoge reforme koje e omoguiti njegov bri razvoj (to dodue zahtjeva i bre sprovoenje reformi, to svi prieljkujemo). Kako to onda da se u istom obimu ne prepoznaje i vanost preduzetnitva mladih? U isto vrijeme, jo je na snazi maksima biveg drutvenog sistema ovjek je nae najvee bogatstvo pa veina blagonaklono i sa razumijevanjem gleda na to da su ljudi (to znai i mladi ljudi), najvei resurs drutva. O emu se onda radi? Pa - o nepoeljnom prefiksu mladi. Jer gdje god i kako god da se danas pojavi, ova rije se (valjda) prevodi kao: nije vano, nije hitno, ta sad oni hoe, evo i ovi sada trae neto... Istina stvarno provocira i glasi: Mladi su na repu svih deavanja u naem drutvu i na posljednjem mjestu u redu - sa ostalim graanima. ta god ovi ekali u tom redu. Zato to i kako - je iroka tema o kojoj emo govoriti neki drugi put. Sigurni smo ipak, da e i u sluaju mladih jednom preovladati trend, te da e i mladi doi na red, ba kao to se to ve i deavalo kroz istoriju civilizacije. Odnosno, doi e vrijeme kada e drava mlade predstaviti kao svoju jedinu uzdanicu i resurs. Valja samo podsjetiti da je iskustvo te iste civilizacije pokazalo, da predstave mladih koje drutvo na taj nain gradi o njima, govore relativno malo o stvarnim uslovima ivota sa kojima sa suoavaju mladi ljudi. One otkrivaju mnogo vie o dominatnim drutvenim i politikim preokupacijama a mladi slue kao platno na koje se projektuju debate o optim obrascima drutvenih promjena (Adam Brigs i Pol Kobli - Uvod u studije medija). Zato, evo nekoliko razloga zbog kojih lokalne samouprave, to prije, treba da naprave prvi korak u izradi lokalnih politika koje se tiu mladih ili preduzetnitva mladih. 1.Kao prvo, rok, za sve to treba da urade bokokotorske optine po pitanju izrade lokalnih politika za mlade ili za razvoj omladinskog preduzetnitva je jue. Potenciramo, dakle, vrijeme. Dok se gradski oci premiljaju, da li bi trebalo ili ne, da urade ove strategije, mnogi mladi ljudi postaju odrasli i to bez potrebnog znanja.

Aleksandar Aleksi - Pu

2. Lokalne samouprave su one koje smo izabrali da u nae ime upravljaju gradovima u kojima ivimo, pa bi trebalo da one budu te koje e upravljati i ovim strategijama. Od njih se oekuje i da pokreu izradu tih strategija kako bi se unaprijedio kvalitet ivota graana koji u njima ive. Potrebe mladih zato ne bi smjele da se ignoriu jer ova populacija predstavlja etvrtinu ukupnog broja stanovnitva. 3. Lokalna politika ili Lokalni plan aktivnosti ili Lokalni akcioni plan, zapravo je odnos tog grada prema mladima ili prema preduzetnitvu mladih, pa bi moda, za one koji su zbunjeni terminologijom, bilo jasnije ako bi te strateke dokumente nazvali gradskim politikama? Jer, moda to pomogne u razumijevanju injenice da ako gradske samouprave ne kreiraju te dokumente, onda grad i ne moe da sprovodi bilo kakvu ozbiljnu politiku iz te oblasti? Politika se, naime, i rauna samo ako je ozbiljna, a to znai ako je dugorona, odriva, sistemska i struktuirana. Odnosno, ako ta politika predvidi i isplanira ko e sve, kada, ta, kako, zato i gdje, da uradi u jednom gradu, povodom mladih Ili povodom preduzetnitva mladih. 4. Govorimo o obje strategije na jednom mjestu jer teko da mogu jedna bez druge. U prvoj strategiji se definie ono to e grad uraditi za svoje mlade po pitanju obrazovanja, zapoljavanja, zdravlja, uea mladih u ivotu drutva, ljudskih prava, slobodnog vremena, kulture, porodice, informisanja i mobilnosti mladih. U drugoj treba da pojasni kako e razvijati preduzetniki duh kod mladih i kako e im pomagati tokom procesa zapoinjanja sopstvenog posla. One ne mogu jedna bez druge iz mnogo razloga, ali generalno gledano, ako se mladi ne zbrinu po svim segmentima iz prve strategije, teko da e postati dobri preduzetnici ljudi graani roditelji suprunici prijatelji radnici...Ili? Oekivati od mladog ovjeka kome grad nije pruio mnogo, da bude maksimalno osvjeen, obrazovan, ambiciozan, preduzimljiv, radan, human, solidaran.. Ma... kako bi to on mogao da izvede osim uz pomo trikova? Od koga je to mogao da naui? Herceg Novi, Kotor i Tivat treba da otvore gradske centre za mlade (u bivem sistemu su to bili Domovi omladine) a u mjesnim zajednicama i omladinske klubove, u kojima e poeti promiljeno da koriste veliki resurs za rad sa mladima, a to je njihovo slobodno vrijeme. Kada utvrde njihove potrebe, morae da im prue mnoga dodatna znanja kroz neformalno obrazovanje, bilo da su to treninzi koji se tiu preduzetnitva mladih ili njihovog zdravlja, kulture, ljudskih prava... Tek tada moemo oekivati nove generacije, za novo doba, i novu ljepu Boku. Ali tek tada. Optina Kotor je kreirala i usvojila svoju lokalnu politiku za mlade (podsjeamo, mladi su populacija uzrasta 1529 godina). Isto to, bi trebalo da urade i optine Tivat i Herceg Novi. A potom, usvoje i akcione planove za razvoj omladinskog preduzetnitva. Za sada, Kotor vodi sa 1:0:0. estitamo. 5. Ni jedna strategija koju je drava usvojila ne vrijedi ako ne postoji njena lokalizovana verzija, odnosno, ona koja vai iskljuivo za konkretnu zajednicu kao to su npr. optine Tivat, Kotor ili Herceg Novi. Jer, za razliku od dravne strategije, samo lokalna strategija ili politika moe da predvidi: - ko su konkretni akteri te politike u jednom gradu (formalne institucije, pripadnici civilnog sektora i njihova interakcija) - koji su konkretni instrumenti te politike (infrastruktura, budet, programi, informativna politika, mehanizmi ukljuivanja mladih u donoenje odluka koje se njih tiu...) TREBA DA BUDEMO PREPLAENI ZBOG PROMJENA U SVIJETU RADA JER OD NAS ZAHTIJEVAJU STALNO UENJE Tom Peters 6. Sve to predlaemo ovdje, predlaemo u slavu Z N A N J A. To je ono za ta vlada planetarno rasprostranjeno miljenje da je za pojedinca, organizaciju, lokalnu samoupravu ili dravu, znaajnije od finansijskih ili materijalnih resursa. Pa ko smo onda mi, da se sa tim ne slaemo? Bie da je neto drugo u pitanju: mi izgleda nemamo znanje ni o tome da nam je to znanje potrebno. Pretjerujemo? Moda, ali za kraj, evo malog priloga na tu temu. Prema istraivanju Stanford univerziteta iz SAD-a, ukupno ljudsko znanje nastalo do 1900 godine udvostrueno je do 1950 godine a od tada se udvostruava svakih 5 do 8 godina. Znanje tako brzo zastarjeva, da bi svako od nas, da bi odrao korak sa promjenama, trebalo da svoje znanje udvostrui svake 2 do 3 godine. (dr ivka Prulj, Menadment ljudskih resursa i upravljanje znanjem) 15

PRIMJER USPJENE PRAKSE:

AKCIONI PLAN ZA RAZVOJ OMLADINSKOG PREDUZETNITVA OPTINE PALILULA - BEOGRAD

Palilula je jedna od 17 optina grada Beograda, koja se protee na 451 km2, to je i najvea povrina na teritoriji Beograda. Prema posljednjim procjenama, broj stanovnika je 163.382, to je 10% od ukupno 1.661.333 stanovnika Beograda. Ove godine, optina Palilula je usvojila Lokalni akcioni plan za mlade, iji je sastavni dio, u formi aneksa, i Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetnitva. Na skoro 50 strana, kreirana je ova lokalna strategija iz koje prenosimo opte i pojedinane ciljeve definisane za period od pet godina. Inae, jedna od dobrobiti koju lokalne samouprave imaju od izrade lokalnih strategija, je i u tome to ovaj dokument, u svojoj sutini, predstavlja i gotov prijedlog projekta sa kojim se kod donatora mogu traiti sredstva za njegovu realizaciju. On sadri sve to je neophodno: obezbjeenu participativnost graana kroz iskazane potrebe i analizu trenutne situacije, kvalitetno definisane ciljeve, plan aktivnosti sa prijedlogom budeta, kao i uee lokalne zajednice tanije predstavnika lokalnih institucija i organizacija, odnosno, svih zainteresovanih strana. Ovu povoljnost je optina Palilula i iskoristila, pa je USAID obezbijedio 10 hiljada dolara za realizaciju dva projekta, sa ciljem sprovoenja lokalne strategije za mlade. Sredstva su dobile palilulska Poljoprivredna kola za otvaranje Centra za karijerno voenje, kao i NVO Omladina Palilule, za niz obuka namjenjenim mladim preduzetnicima. 16

AKCIONI PLAN ZA RAZVOJ OMLADINSKOG PREDUZETNITVA optina Palilula

Opti cilj 1. Unaprijeenje kvaliteta informisanja mladih ljudi I mladih preduzetnika o mogunostima zapoljavanja I samozapoljavanja.
Pojedinani ciljevi: 1.1. Stvaranje mehanizama za redovno informisanje mladih ljudi iz oblasti preduzetnitva 1.2. Podizanje nivoa informisanosti uenika srednjih kola o mogunostima koje prua omladinsko preduzetnitvo 1.3. Uspostavljanje redovnog informisanja postojeih mladih preduzetnika Opti cilj 2: Obezbijediti kontinuiranu edukaciju mladih ljudi iz oblasti zapoljavanja I preduzetnitva Pojedinani ciljevi: 2.1. Podizanje vidljivosti postojeih edukativnih programa namjenjenih unapreenju omladinskog preduzetnitva 2.2. Uvoenje novih edukativnih programa iz oblasti preduzetnitva u skladu sa utvrenim potrebama mladih ljudi 2.3. Uvoenje osnova preduzetnitva kao fakultativnog predmeta u svim srednjim kolama Opti cilj 3: Obezbijediti kontinuiranu savjetodavnu podrku mladim ljudima iz oblasti preduzetnitva Pojedinani ciljevi: 3.1. Podizanje vidljivosti postojeih savjetodavnih programa 3.2. Stvaranje novih mehanizama za pruanje pravne I ekonomske savjetodavne podrke mladim preduzetnicima Opti cilj 4: Unaprijediti okruenje za razvoj omladinskog preduzetnitva Pojedinani ciljevi: 4.1. Usvajanje mjera finansijske podrke 4.2. Stvaranje stratekog okvira za razvoj omladinskog preduzetnitva 4.3. Stvaranje okvira za promociju omladinskog preduzetnitva I primjera dobre prakse 4.4. Uspostaviti I jaati koordinisanu saradnju optinske Kancelarije za mlade I zainteresovanih strana na lokalnom nivou, odnosno, relevantnih lokalnih aktera u oblasti preduzetnitva 17

GLAS MLADIH: ANKETA ILI, TA KAU NEINFORMISANI MLADI IZ BOKE

Anketa koju smo uradili na ulicama Tivta, Kotora i Herceg Novog je bila anonimna pa moda u toj injenici treba traiti razlog zato su anketirani mladi ljudi bili otvoreni i iskreni. No, da li je to tipian uzorak iz Boke Kotorske, prosudite sami. Anketirani su bili na mjestima na kojima mladi inae borave a to su kola, gradska riva i bokeki kafii, ali smo odgovore dobili i na razliitim dogadjajima za mlade: okrugli sto o alternativnoj kulturi mladih, koncert, izloba, sportski trening. Dva odgovora smo dobili od Novljanina i Kotoranina koji studiraju u Podgorici, i to putem e-maila, a imamo i miljenje dvije Novljanke koje se nalaze na studijama u Nikiu, i koje su odgovore dale putem telefona. Svima se ovom prilikom zahvaljujemo i elimo da razmiljaju o preduzetnitvu kao ansi koju ne bi trebalo da propuste! Mlade smo pitali da li bi se usudili na pokretanje sopstvenog posla i koji su razlozi za to. Naravno da bih ali za to treba dosta novaca koje ja nemam pa krediti se dobijaju samo preko veze! Naravno da ne bih jer ko zna kad e proi ova kriza... Ne bih ni da mi plate oni su svi bahati i maltretiraju svoje radnike. Ne znam otkud... Valjda to posao napravi od njih jer stalno imaju problema sa radnicima, pa sa novcem... Ja sam za kreativnost u poslu a to se moe samo ako si slobodan i sam svoj gazda ne znam kada e to biti ali e biti jednom. Pa to je idealan nain da radi i zaradi ali koga ja da opljakam da bih otvorila firmu? Odakle da nabavim novac? Moj brat je ovog ljeta radio i kupio sebi polovni auto pa i ja to namjeravam naredne sezone. Ne znam hou li imati sree sa poetnim kapitalom kao on, jer mu je novce pozajmila naa rodica koja radi u inostranstvu. Moji su se jo prole godine raspitivali za kredit preko Zavoda za zapoljavanje ali nemamo svoju nekretninu pa od toga nema nita. Nisam nigdje ula da neka banka daje povoljne kredite, pa ako to ujete, javite! Ma kakav privatni posao - kod nas ili mora biti lud da bi bio privatnik ili imati dobra ledja... Ja i ne mislim da radim neto drugo u ivotu hou da budem svoj gazda a ne da me maltretira ko kako stigne, kao to maltretiraju moju majku. Ona je dobra i vrijedna ena ali uvijek ima nekog ko joj ne da mira na poslu u dravnoj firmi je bolje da se ne istie puno jer uvijek navue bijes neradnika. Moji su privatnici, pa u i ja nastaviti porodini biznis. Nije lako, ima puno da se radi ali nikada ne bih radio za drugog ako ve mogu da imam sopstvenu firmu. Nisam ti ja za privatnika jer sam miran i dobar. Da bi bio gazda, mora znati udariti akom o sto! Nisam ti ja za to jer sam ja malo usporen tip! To ti je za ove to mira nemaju i po cijele dane iraju naokolo... Ja o tome nemam pojma. Trebala bih zato prvo da nauim neto o preduzetnitvu, a ne da odem odmah i otvorim firmu! Ja sam umjetnika dua, ta ja privatno da radim? Mislim da bih svoje znanje prije iskoristila da radim za nekoga, nego da budem direktorica nisam ja za to. Ali podravam sve one koji to ele. 18

 Uvijek sam sanjala da imam svoj studio a ovdje se isplati samo imati kafi ili plani bar tokom ljeta, ili napraviti to vie apartmana za izdavanje. Ja moram otii u neki veliki grad, pa prvo upoznati nekog sa kim bih poela posao, pa podii kredite...Nadam se da e to biti u ovom ivotu a ne nekom sljedeem! Nisam lud da radim privatno pa da me reketira ko kako stigne! Kako ko? Pa fino sam rekao ko kako stigne. Ne moe se dabina naplaati dok si iv... Nisam ja podoban za privatnika ne bavim se politikom a to je obavezan uslov! Mene to ne interesuje, ja sam skromna i ne trebaju mi milioni... Roena sam za direktorku ali mi je svejedno da li je to privatna ili drutvena firma. Koliko znam, u vremenu krize se ne poinje nikakav posao? Bih, bavio bi se. Poenta je samo da nabavi novce i krene, a onda ne moe propasti. Ne bih jer je to stresno ne znam ni jednog privatnika a da je ba sto posto itav, svima su ivci poli...

WV klub Tivat

Vjerujemo da ste shvatili da svi ovi bolno iskreni odgovori ukazuju na to da su mladi veoma malo ili nimalo informisani o preduzetnitvu. Dokaz za to su brojni stereotipi i predrasude koje imaju ili o preduzetnicima ili preduzetnitvu: - Preduzetnici se raaju - Preduzetnici vole da imaju sve pod kontrolom - Novac je najvaniji resurs kod zapoinjanja posla - Preduzetnici trebaju biti energini - Preduzetnici su stalno pod stresom - Preduzetnike motivie samo veliina zarade - Ukoliko preduzetnik ima dovoljno novca za poetak biznisa, ne moe propasti - Preduzetnici moraju imati dobra lea ... 19

TA KAU INFORMISANI HERCEGNOVSKI SREDNJOKOLCI

Novske srednjokolke smatraju da se preduzetnitvo lako ui ali da je najvanije da imaju gdje o tome da naue. Savremeni kolski izazov koji im je pruio neophodna znanja i omoguio im da, poput pravih crnogorskih biznismena, posjeuju festivale i sajmove u zemlji i inostranstvu, zove se Preduzee za vjebu. Radi se o simuliranoj kompaniji koja posluje u konkurentskom okruenju sa ciljem da uenicima omogui sticanje preduzetnikih znanja i vjetina. Ovo je i pravo mjesto na kojem bi trebalo zahvaliti meunarodnim organizacijama koje pomau ovakve programe u Crnoj Gori: vladinoj instituciji - Njemakom drutvu za tehniku saradnju GTZ, i organizaciji Vlade Austrije, Kultur Kontakt, kancelariji u Podgorici.

Kao i veina kola u Crnoj Gori, i Srednja mjeovita kola Ivan Goran Kovai iz Herceg Novog, radi po reformisanim programima jedan od njih je Preduzee za vjebu, koji tokom tree godine, pohaaju uenici ekonomskog smjera. Radi se o praktinoj nastavi, ija je organizacija postala jedno od temeljnih pitanja reforme strunog obrazovanja u Crnoj Gore, smatra direktor Momir Dragievi. - Ono to je karakteristino za struno obrazovanje u Crnoj Gori, jeste da je uglavnom reformisano, mada je ostao jedan manji dio koji nije. U tim programima, praksa se obavlja na tradicionalni nain, u preduzeima - socijalnim partnerima. U reformisanim programima, meutim, praktina nastava se izvodi potpuno drugaije a primjer su Preduzea za vjebu. Ovaj predmet e naredne godine biti uveden i za zanimanje tehniar marketinga u trgovini, ali smatram da bi program trebalo proiriti na jo neka zanimanja npr. ugostiteljskog ili fizioterapeutskog smjera. Takodje bi ga trebalo ponuditi u formi obavezne fakultativne nastave za gimnazijalce, kako bi i oni na vrijeme, prije upisa na fakultet, upoznali osnove preduzetnikog uenja. Preduzea za vjebu pruaju mogunost uenicima i profesorima i da razmjene iskustva sa kolegama iz okruenja, pa su nai predstavnici boravili na sajmovima preduzea za vjebe u Lajpcigu i Sarajevu, a ove godine je odran i prvi crnogorski sajam u Podgorici. Nadam se da e naredni susret na nacionalnom nivou, bit odran upravo u naoj koli. Inae, razvoj strunog obrazovanja u Crnoj Gori uspjeno pomae izvjestan broj organizacija vlada zapadnih zemalja. Pomenuu najprije njemaki GTZ koji daje podrku zanimanjima drvoprivrade i metalske industrije, a zatim i austrijski Kultur- Kontakt - kancelariju u Podgorici, od kojeg smo dobili izvanrednu podrku i to kroz 2 projekta. TUR REG je finalizovan, a EKO NET, u kojem uestvujemo zajedno sa odreenim brojem kola iz Crne Gore, se nalazi u III fazi realizacije. Kultur - Kontakt se, inae, potrudio i da sa grupom strunjaka iz Jugoistone Evrope, ukljuujui i crnogorske nastavnike, napravi publikaciju Preduzetnitvo koja se koristi za izvoenje praktine nastave Preduzea za vjebu kae direktor Dragievi. 20

Direktor SM IGK, Momir Dragievi

U SM Ivan Goran Kovai, sada postoje dva preduzea za vjebu (udue godine e ih biti pet), a osnovala ih je prologodinja generacija ekonomista dok je predmet bio u formi pilot projekta. Razgovarali smo zato sa onima koji su napravili ove prve korake za svoju kolu: profesorom Miloradom Kisjelicom i uenicama Diandrom Gojkovi, Naom Roganovi, Anelom oki, Kristinom Pestori i Tijanom Jeremi.

O svom dosadanjem iskustvu, sobzirom na to da ve drugu godinu predaje ovaj predmet, profesor Milorad Kisjelica misli sve najbolje:

- Ja sam zadovoljan dosadanjim rezultatima jer ovo je prvi put da djeca zaista izlaze iz okvira klasine nastave, i to im je jako interesantno. Nain rada podrazumijeva da se razred dijeli u dvije grupe, i da u kabinetu, koji je specijalno opremljen za to, radimo sve ono to bi trebalo da radi jedno preduzee u naem sluaju, dva preduzea: PZV D.O.O. Metallux i PZV D.O.O Exclusive shop. Mi radimo sve kao i u realnom ivotu kako bi osnovali preduzee, otvorili iro raun u banci ili dobili svoj PIB broj, izuzev to ne postoje finansijski tokovi novca. Kako u Crnoj Gori postoji oko 40 ovakvih preduzea, u Podgorici postoji servis centar koji nam prua bankarske i poreske usluge. Unutar takvog preduzea, mi biramo direktora, pravimo svoj statut i pravilnik o radu, osnivamo sve potrebne slube (nabavka, prodaja, raunovodstvo, marketing...) i radimo ono to i prava preduzea. Da bi lake razvijalo svoje biznis ideje ili biznis plan, svako preduzee ima svog socijalnog partnera iz lokalne zajednice, pravo preduzee na koje se ugleda u svom radu. Tako se Metallux, koji se bavi prodajom metalnog namjetaja, ugledao na Plavu devetku, a Exclusive shop koji se bavi trgovinom, na Taex. Ovo povezivanje donosi mnoge koristi pa i one praktine kao to je korienje njihovog promotivnog materijala, kako ne bi morali da pravimo na kolski. Ova preduzea iz Herceg Novog nam pomau na vie naina i mi smo im zahvalni na tome. Diandra Gojkovi je bila izabrana za direktoricu Metallux-a od strane ostalih uenika a o svom direktorskom iskustvu kae: - Nije bilo teko jer smo sve vrijeme imali podrku profesora koji nas je nadgledao govorei nam ta i kako bi trebalo. Moda je u poetku bilo malo problema dok se nismo dogovorili o nainu rada ali kada smo poeli da funksioniemo kao grupa, sve je bilo u redu. Svako je uzeo uea prema interesovanjima, i mogao je da bira ta e da radi. I u privatnom ivotu imam velike ambicije i ne bojim se da ih ostvarujem. Prirodno je da ovjek pomalo osjea strah ako kree sa sopstvenim poslom, jer ipak rizikuje sopstveni novac i moe da ga izgubi, ali ta vrsta straha je prisutna i kod mnogih drugih stvari koje u ivotu zapoinjemo. Sa strahovima se treba boriti! Naa Roganovi kae da je iskustvo koje prua ova praktina nastava veoma korisno: - I ranije sam razmisljala o privatnoj inicijativi ali sada sam otila korak dalje jer smo ovdje stekli odlino iskustvo. Sve je bilo kao u stvarnom svijetu, jedino to nismo imali kontakt sa pravim ljudima ve smo to radili preko interneta i meusobno. Da smo ipak sve savladali pokazalo je nae uee na Meunarodnom sajmu Preduzea za vjebu u Sarajevu ove godine - nas tri smo se ba potrudile, a svi su nas jako dobro prihvatili. Uspjeh u ivotu i zavisi od toga koliko ste motivisani i koliko ste spremni da pruite. 21

Iz kataloga Metalluxa-a

Naa sa koleginicom sa sajma, Diandrom i Anelom Anela oki je u preduzeu Exclusive shop obavljala posao direktorice i bila prijatno iznenaena rezultatima koje su postizali kao cjelina: - Kao i u mnogim drugim ivotnim situacijama, potrebno je polako krenuti i uiti usput jer niko u poetku ne zna sve vano je samo vjerovati u sebe. Sve nosimo iz kue pa i taj optimizam, jer tek ako nas kod kue ohrabre za neto onda i mi mislimo da to moemo da uradimo. Smatram da to vie treba uiti iz iskustva, pa bih svakom preporuila da koristi priliku i radi tokom raspusta. Ja sam radei u jednom hotelu tokom sezone, zaista puno nauila a to ne moe niim da se plati: nauila sam malo bolje engleski jezik, imala priliku da govorim panski a nauila sam i malo madjarskog. I to je najvanije, mogla sam da vidim koliko znam, tj. i gdje je moje mjesto u svemu tome. Kristina Pestori je i ranije prepoznavala preduzetniki duh u sebi ali sada drugaije gleda na svoju budunost: - Ja sam jedva doekala da se upiem ovdje jer sam odavno eljela da radim u nekoj dravnoj slubi, odnosno, zaraujem radei za dravu. Sada meutim gledam drugaije na stvari i dajem prednost privatnom preduzetnitvu - nije lako ali se vie isplati. Zato bih poruila svima da ne treba sjedeti kod kue i ekati prilike za preduzetnitvo - prilike nee doi same, ve se moramo potruditi da ih pronaemo! Tijana Jeremi smatra da svako treba da preduzme neto u skladu sa svojim eljama: Ne treba se bojati rada u privatnom biznisu mada nije ba lako. Meni je najvei izazov to kako da budem stalno uspjena i stalno pronalazim neto novo, jer tek to npr. plasirate jedan proizvod, morate raditi na poboljanju asortimana i nuditi novi. Ali najvanije je da se radi ono to se voli, pa smatram da bi svi oni koji su u koli zavrili neto to im se ne svia, trebalo da se prekvalifikuju i pronau ono to im odgovara. 22

JEDAN OD POKROVITELJA PROJEKTA: ZZZCG - BIRO RADA HERCEG NOVI

ZVANINA STATISTIKA I AKTIVNOSTI BIROA RADA U BOKI KOTORSKOJ

Stevo Lazarevi: Mladi svakako treba da se oprobaju u samostalnom biznisu

Koliko su mladi u Boki zainteresovani za preduzetnitvo, sa kojim problemima se susrijeu pri tom, ta bi lokalne zajednice mogle da uine kako bi mladima olakale pokretanje sopstvenog biznisa, teme su o kojima razgovaramo sa direktorom Biroa rada Herceg Novi, Stevom Lazareviem.

Stevo Lazarevi Koliko je nezaposlenih mladih ljudi u Boki Kotorskoj ove jeseni i kakva je njihova struktura? Stopa nezaposlenosti u Boki Kotorskoj je inae meu najniim stopama u Crnoj Gori, i iznosi 8,3 %, dok na dravnom nivou ova stopa iznosi 11,7%. Prema podacima od septembra ove godine, mladih do 30 godina starosti, na evidenciji ima 466 ili 17,8 % od ukupnog broja. Do 25 godina starosti ih je 221 ili 8,4% to se uklapa u strategiju EU, tanije, prati smjernice Lisabonskog sporazuma ija je preporuka da taj broj ne bi trebalo da bude vei od 10% od ukupnog broja nezaposlenih. Potreba za mladima kao kadrom postoji ali je uglavnom sezonskog karaktera. Karakteristika drugih regija je takva da je vei broj mukaraca koji rade, meutim, kod nas postoji vea potreba za enskom radnom snagom. 23

Osnovna karakteristika trita rada u Boki je nesklad izmeu ponude i tranje koji se najveim dijelom ogleda u oblasti ugostiteljstva i turizma gdje imamo izraen deficit kadrova, pa nedostaju konobari, kuvari i pomono ugostiteljsko osoblje. Broj stranaca koji se ovdje zapoljava je znaajan i otvorenost trita rada u Boki je evidentna - za 9 mjeseci ove godine, izdali smo ve 2660 dozvola za rad. Nije jednostavno odluiti se na samostalno pokretanje posla - koliko su mladi iz Herceg Novog, Kotora i Tivta motivisani za preduzetnitvo? Nije lako jer ivimo u izuzetno sloenim ekonomskim uslovima a i veliki je broj pitanja na koji mladi moraju odgovoriti prije donoenja ovakve odluke. ta raditi, ime se uopte baviti? Odakle nai novac? ta je sve potrebno da bi se biznis zapoeo? Kako ga organizovati, planirati? Kako voditi knjige? ta je sa tritem? Konkurencijom? Papirima? Koje tehnologije primjenjivati? A motivi za pokretanje privatnog biznisa su veoma razliiti preduzetniki duh, porodina tradicija, elja za uspjehom... Kako ZZZ CG moe da im pomogne i kakav je odziv mladih? Jo od 1999 godine, Zavod realizuje program samozapoljavanja kroz kontinuirano stimulisanje preduzetnitva. On podrazumijeva dobijanje kredita u iznosu od pet do petnaest hiljada eura, u zavisnosti od toga da li se otvara jedno, dva ili tri radna mjesta. Uslovi vraanja kredita su veoma povoljni: kamata iznosi 4% za mukarce i 3% za ene, a rok vraanja kredita je tri godine, plus, grejs period od godinu dana. Do sada je ukupno 286 mukaraca i 168 ena dobilo ove kredite, otvoreno je ukupno 943 radnih mjesta, a za to je utroeno oko tri miliona eura. to se kolske spreme tie, 42% ih je bilo sa trogodinjom kolom, 41% sa srednjom, 7% sa viom a 8,5 posto sa visokom kolom. U ovakvoj strukturi, mladih je blizu 30% - veinu predstavlja starija populacija koja se, nakon dobijanja otpremnina u bivim firmama, odluuje da uz kredit Zavoda pokrene sopstveni biznis. Da li su mladi zadovoljni uslovima kredita i ta im predstavlja najvei problem? Kredit je zaista povoljan u odnosu na one koje daje bankarski sektor. Potrebno je takoe i sopstveno uee od 30% koje moe biti u novcu ili kroz davanje lokacije za rad, zemljita na kome e se zapoeti poljoprivredna proizvodnja, barke sa kojom e raditi... Najvei problem jesu administrativne barijere ali Vlada Crne Gore trenutno sprovodi tzv. Giljotinu propisa kojom se nastoji pojednostaviti ova procedura, kao i smanjiti broj dana potreban za dobijanje dozvola za rad. Poto je za dobijanje kredita neophodno da pored dravljanstva, postoje i garancije kroz 24

vlasnitvo nad nekretninom i garancije iranata, problem za mlade predstavlja injenica da nemaju svoje nekretnine ali se to moe rijeiti tako to za njih mogu garantovati roditelji koji jesu vlasnici. iranti zaista jesu problem jer su mnogi danas optereeni kreditima ali se ovo mora ispotovati - mi moramo napraviti uvid u jedinstvenu bazu podataka sa informacijama o zaduenosti svakog pojedinca. Za koje poslove se mladi obino odluuju? Moram istai da su volja i elja kljuni za poetak a da mladi obino biraju izmeu poslova u ugostiteljstvu, turizmu, ribarstvu, trgovini i uslunim djelatnostima. Nije lako odabrati, jer Boka predstavlja malo trite i sve djelatnosti su znaajno pokrivene. Takoe, ivimo na podruju gdje je izraen sezonski nain rada pa je veliki broj poslova isplativ samo ako je privremenog karaktera. Na koji nain promoviete preduzetnitvo mladih i animirate nezaposlene mlade ljude na pokretanje sopstvenog biznisa? Odgovore na ova pitanja Zavod za zapoljavanje predlae kroz organizovanje edukativnog seminara za nezaposlene budue preduzetnike Kako zapoeti sopstveni biznis. Predavanja pokrivaju biznis proces od njegovog osnivanja do funkcionalnog i efikasnog djelovanja, sa ciljem da se nezaposleni prvo motiviu, a potom i uspjeno ukljue u privatno preduzetnitvo Mislim da je to dobar nain da se polaznici upoznaju sa onim ta ih eka, tako da ovi seminari predstvavljaju i neku prvu selekciju, na kojoj, naalost, mnogi odustaju. Na primjer, od 12 polaznika treninga, tek 3,4 podnosi zahtjev za kredit. Razloga je puno nedostatak hrabrosti, znanja, ekonomska kriza, injenica da ivimo u podruju gdje je izraen sezonski nain rada... Zavod takoe tampa potreban promotivan materijal: liflete, broure i publikacije.

 ta lokalne samouprave mogu da uine kako bi preduzetnitvo mladih zaivjelo u veoj mjeri u gradovima Boke? Naa saradnja sa lokalnim samoupravama je dobra, naroito sa gradonaelnicima, i to upravo kroz pokrenutu inicijativu za vee uee lokalnih samouprava u zapoljavanju mladih. Tako su optine H.Novi, Kotor i Tivat iskazale spremnost da uestvuju u finansiranju plata pripravnika. Dobru saradnju imamo i na projektima javnih radova koji na odredjeni nain podiu potencijal i vjetine mladih, i tako stvaraju vee mogunosti za njihovo kasnije zapoljavanje. Programi su razliiti: socijalni, ekoloki, kulturni i turistiki, a ve su prepoznatljivi radovi na ienju kotorskih bedema, organizacija turistikih info punktova za turiste, projekat mozaika u Risnu, ekoloki projekat Neka bude isto, Njega starih... Posebno smo saraivali i na projektima koji ukljuuju osobe sa invaliditetom: Sunana radionica u Kotoru je angaovala mlade sa nedostatkom sluha na izradi estitki; projekat Nova ansa U Novom je osposobio mlade sa invaliditetom za rad u digitalnoj tampariji (Zavod e u okviru ovog projekta, u narednoj godini podrati otvaranje jo dva radna mjesta pored postojeih pet); u projektu Inkluzivno obrazovanje je angaovan poseban nastavni kadar za pomo mladima sa invaliditetom koji pohaaju kolu. Lokalne samouprave su takoe zainteresovane da one pojednice, koji prvi put poinju sa sopstvenim poslom, oslobode plaanja administrativnih taksi, ili ih umanje. Ovo se odnosi na mlade ali i na ostale koji ele da se bave preduzetnitvom. Smatram da bi optine, kroz davanja budetskih sredstava, trebalo vie da se ukljue (pored uea u projektima javnih radova ili zapoljavanja pripravnika) i to za osposobljavanje deficitarnog kadra. Poput programa za stipendiranje talentovanih djaka i studenata, trebalo bi raspisati i konkurs za stipendiranje deficitarnih kadrova kojim bi se finansirali mladi koji e u budunosti imati obezbjeen posao, Ovo je logian potez ukoliko se eli rjeiti krucijalno vaan problem kao to je nezaposlenost. Iako Herceg Novi nema veliku stopu nezaposlenosti, postoji tzv. latentna ili prikrivena nezaposlenost koja se moe pojaviti kroz privatizaciju Instituta dr Simo Miloevi u Igalu, Brodogradilita u Bijeloj ili trgovinskog sektora. U svim ovim sluajevima se radi o skrivenoj nezaposlenosti ali se ranim intervencijama i mjerama moe uticati da nezaposlenost bude stabilna. Ako drava ve stvara ambijent za otvaranje novih radnih mjesta, pa i kroz ovaj program kontinuiranog samozapoljavanja (radi se o sredstvima iz dravnog budeta) zato i optine ne bi opredijelile odreena sredstva? Trebalo bi intervenisati tamo gdje je mogue a situacija se moe popraviti i kroz dobar odnos optine prema poslodavcima i olakice koje im moe obezbijediti. Koja bi bila Vaa poruka mladima Boke? Poruio bih mladima da se svakako oprobaju u samostalnom biznisu ovo, prije svega, zbog toga to na naem prostoru kreu nove investicije to je Porto Montenegro u luci Tivat, a zatim i investicije na poluostrvu Lutica, kao i u Kotoru. Na ovaj nain se, naime, mladima pruaju uslovi za pokretanje poslova koji bi bili dopuna ovim investicijama u oblasti 26

turizma, ugostiteljstva, ribarstva ili uslunih djelatnosti. Takoe, ukoliko bi se mladi ukljuili u rad NVO sektora, mogli bi, kroz programe javnih radova koje organizujemo, da kreiraju projekte u kojima bi sa svojim vrnjacima mogli da rade na unapreenju ivota u gradovima Boke, tretirajui socijalne, ekoloke, turistike i kulturne teme.

BIRO RADA HERCEG NOVI PSIHOLOKINJA LJILJA SEFEROVI:

ivot nije ekanje da proe oluja, nego uenje kako plesati na kii

Veina odgovora koje smo uli u anketi sa mladima, a na pitanje da li bi pokrenuli sopstveni posao i bili preduzetnici, glasili su: ne, nisam vam ja za to, ili, daleko sam je od preduzetnika! O tome da li je ovo istina - da li se preduzetnici raaju ili stvaraju, koje osobine mladi moraju da posjeduju da bi se bavili preduzetnitvom, kao i koje prepreke moraju da prevaziu, razgovaramo sa psiholokinjom Ljiljom Seferovi. Kako mladi preduzetnicima obino pripisuju neke specifine moi, odmah je na poetku pitamo treba li preduzetnik da ima natprirodne moi?

Ljilja Seferovi Kako to treba da izgleda Preduzetnik i treba li da ima natprirodne moi ? Nije jednostavno odrediti ta nekoga ini preduzetnikom njegov posao ili njegove line karakteristike. Radi se o razliitim poslovima pa je preduzetnik i zanatlija, i menader malog biznisa ili velike kompanije, ali i onaj ko vodi nevladinu organizaciju. Svi se oni meusobno razlikuju pa su neki preduzetnici ekscentrini, drugi su bolno i besprekorno komformisti, neki su debeli, drugi su mravi, neki su zabrinuti, drugi su oputeni, neki su teke pijanice a drugi potpuni trezvenjaci, neki su izuzetnog arma i topline a drugi nemaju linost, vie nego smrznuta skua! 27

 Koje su to ipak zajednike osobine koje preduzetnici imaju? Nisu svi sposobni da budu preduzetnici iako to mnogi ele i sanjaju - mnogi zapoinju ali i brzo odustaju od svog biznisa zato to sebe nisu pronali u tom poslu. Potencijalni preduzetnici se radjaju sa specifinim karakteristikama ali se oni i stvaraju obrazovanjem kao i podrkom iz okruenja. Dakle, mogu oni imati genetske predispozicije i sve potrebne osobine linosti ali bez obrazovanja i podrke okruenja teko da e uspjeti kao preduzetnici. U jednoj studiji o preduzetnitvu, raenoj na Harvardu, u kojoj su spojeni elementi bihejvioristikog, psiholokog i sociolokog pristupa, istie se ovih est osobina uspjenog preduzetnika: 1. inovativnost 2. samouvjerenost 3. uporan rad 4. sposobnost postavljanja ciljeva 5. odgovornost 6. razumno preuzimanje rizika. ta znai - razumno preuzimanje rizika? Rizik je veoma vana kategorija u poslovanju i dio je svake djelatnosti. Sa jedne strane, nerazumno je birati poslove koji uopte nemaju ansi za uspjeh radi se o prevelikom riziku. Sa druge strane, ni premali rizik nije dobar, jer biranje sigurnih poslova nije u skladu sa prirodom preduzetnika i on u njima nee nalaziti satisfakciju za svoj rad. Preduzetnici bi trebalo da biraju poslove koji odgovaraju njihovim znanjima i vjetinama, gdje je rizik prisutan, ali ostavlja razumnu ansu na uspjeh. Koliko je samopouzdanje problematino kod mladih? Mladima je potrebno ojaati samopouzdanje ali kola to znanje ne prua u dovoljnoj mjeri. kola daje formalno obrazovanje no veliki dio onoga to nam treba u ivotu stie se upravo neformalnim obrazovanjem. Zato je potrebno usvojiti vjetine komunikacije ili sticanja samopouzdanja, znanja za rad na kompjuteru, strane jezike, odnosno, sve ono to se nudi kroz programe neformalnog obrazovanja. Kod mladih je i veoma vano da imaju potrebu za postignuem, vjeru da e moi sami da rade i stvaraju, kao i potrebu da izraze svoju kreativnost. Mlad ovjek mora da ima etiku upornog rada i bude fleksibilan u stvaranju ideja i zahtjeva koje nudi trite rada. On bi trebalo da bude snalaljiv, da razvije dobru komunikaciju, i bude istrajan u onome to je zapoeo.To su veoma vane crte linosti pa ih kroz obrazovanje stalno treba podsticati kod mladih. Ovo je upravo neto to mi u Zavodu radimo, pa koristim priliku i pozivam mlade ljude da nas posjete. Kao psiholog, radim na profesionalnom savjetovanju i informisanju, a moj zadatak, u tom smislu, jeste da putem testiranja i svojevrsne selekcije usmjeravam mlade ka sposobnostima koje imaju a nisu ih ba sasvim svjesni. To je vrlo zanimljivo iskustvo jer se praktikuje individualni, kao i grupni rad putem radionica i treninga. Koje ste prepreke prepoznali u vezi preduzetnitva mladih? Kao prvo, mladi nisu dovoljno motivisani. U velikom broju su previe zatieni od strane 28

porodice i zbog toga njihovo osamostaljivanje daleko kasnije poinje. Ta prezatienost je ponekad tolika da se deava da prvi put na Biro rada ne dou oni, ve njihovi roditelji. Kako onda oekivati da e mladi jednom doi sami na Biro, interesovati se, traiti pomo, znati kome treba da se obrate, znati ta mogu da oekuju od savjetodavca i koje usluge od Biroa mogu da dobiju? Prepreku predstavlja i njihova elja za brzom i lakom zaradom. Mladi ne ele da rade nita to im ne donosi zaradu pa ne prihvataju lako volonterske poslove, a oni su odlini za poetak njihovog radnog angaovanja. Volonterizam bi trebalo da se razvija jer ukljuivanje mladih kroz praksu daje velike rezultate - njima je dosta prie. Ako uju da je nekom potrebna pomo, oni odmah ele da se ukljue u dobrovoljni rad. Mladi su, inae, zbog brzog tempa ivljenja otueni od roditelja i porodice, tako da se kroz ovakav rad u njima pokreu uspavane emocije a to je dobro za njihovu duu. Mladi stalno neto oekuju od drugih - roditelja, prijatelja, lokalne zajednice. Mlad ovjek uvijek nekog drugog krivi, uopte ne polazei od toga da je on u sreditu svega. Na tom putu stizanja do cilja mladi esto vide druge, nikada sebe a to je realna prepreka. Prepreka je i nedovoljan broj kolskih programa koji treba da budu podsticaj zapoljavanju mladih i njihovom aktiviranju na trite rada. Kada smo, na primjer, prije dvije godine mladima dali ansu za sezonski rad, od 123 maturanta, 16 je bilo zainteresovano, a samo njih 5 je radilo. To pokazuje da oni, pred sam kraj srednjokolskog obrazovanja, uopte i ne razmiljaju o dolasku na trite rada. esto o tome odluuju upravo roditelji koji ih dre po strani smatrajui da jo nije vrijeme da rade. Kako je koncipiran trening za budue preduzetnike koji Zavod organizuje u okviru programa samozapoljavanja? Zavod organizuje trodnevne seminare na kojima potencijalne budue korisnike kredita za samozapoljavanje obuava o tome kako da zaponu sopstveni biznis. Prvog dana razvijamo psiho-socijalnu podrku, tj. radimo na podizanju samopouzdanja i motivacije uesnika. Drugog dana se kreira biznis plan, dok treeg dana polaznici imaju mogunost da se upoznaju sa iskustvima starijih preduzetnika. Kako se boriti protiv inercije mladih? Treba ih podsticati da mijenjaju sebe. Ekonomska situacija u zemlji je kontinuirano teka i prvo se osjea u porodici pa ih to jo vie tjera da se povlae u sebe i kasno trae zaposlenje, ili da zapoinju sa osnivanjem porodice. Ko ne radi ili ne nadje odmah posao, gubi aktivnu ulogu, pasivizira se, a kuni bioskop mu omoguuje da ne mora ni da izlazi iz kue i drui se sa vrnjacima. Za razliku od njih, oni koji rade idu potpuno drugim tokom i stiu karijeru. Radei anketu sa mladima, puno puta smo uli da zbog krize i ne razmiljaju o poslu. Da li je to opreznost ili izgovor da nita ne zapoinju? Kriza je lano opravdanje. ovjek za svoj neuspjeh, svoju netoleranciju, povlaenje i neuspjehe, stalno trai krivca! On je meutim taj koji treba da se pokrene. Mladi treba da krenu u akciju, imaju ideju, budu motivisani i imaju cilj, a sve dok se opravdavaju krizom i ekaju da proe samo jo ovaj period, jo vie se povlae u sebe. Jedna predivna misao upravo govori o tome: ivot nije ekanje da proe oluja, nego uenje kako plesati na kii. 29

 I uveni ekspirov junak, Hamlet, nije bio od akcije u presudnim trenucima svoje istorije, a razlog je taj to je bio uasnut i deprimiran situacijom u kojoj se naao. Zbog toga je izgubio motiv da djela, postavljajui sebi uveno pitanje - Biti ili ne biti, pitanje je sada? Utisak je i da smo svi zajedno, prilino uspjeli da nae mlade ljude zatrujemo pesimizmom. Moda nije fer da u isto vrijeme od njih traimo da budu optimisti eljni dokazivanja u poslu? Ali treba da vjeruju! Moraju da vjeruju da postoji nain i naprave taj prvi korak a mi emo im pomoi da krenu dalje. Treba da dodju u Biro rada i popriaju sa savjetodavcem o tome ta moe da im se ponudi. Seminar, individualno ili grupno savjetovanje, razliite vrste informisanja bilo o emu da se radi, moemo im pomoi u motivaciji, otkrivanju skrivenih sposobnosti, kao i u pronalaenju zanimanja u kojima mogu biti najuspjeniji. Mi ih ekamo.

Rukovodilac Centra za obuku u turizmu i ugostiteljstvu pri ZZZCG, Goran Malovi: NAVIKE BOKE SU NAVIKE MEDITERANA

Goran Malovi: Kako bi u najkraem opisali nae nezaposlene mlade ljude iz Boke?

Ako govorimo o mladima, situacija ja specifina, jer nai mladi u Boki biraju posao koji e raditi (nemaju prijeke potrebe da rade). Postoje i neki poslovi koje nee da rade, ba kao i njihovi vrnjaci iz ostalih krajeva Crne Gore. Poznato je da imamo manjak kadrova u turizmu i ugostiteljstvu i ako bi traili opravdanje za to to mladi nee da rade ove poslove, morao bih rei da je to sezonski rad u trajanju od oko 4 mjeseca, fiziki dosta teak a radno vrijeme mnogo due od uobiajenog. Sa druge strane, mislim da su, uslovno reeno, i roditelji krivi za takvu situaciju jer finansijski potpuno pokrivaju potrebe svoje djece pa mladi jednostavno nemaju potrebe da rade. Naravno, ima mladih koji vrijedno rade i veoma su zadovoljni to uspijevaju da zarade novac za razliite prohtjeve. 30

Takodje, ni obrazovanje tih kadrova ne ide u skladu sa potrebama. Prije dvije godine smo radili jedno zanimljivo istraivanje sa hercegnovskim srednjokolcima, a jedno od pitanja glasilo: ta namjeravate dalje? Dvije treine anketiranih se izjasnilo da ide da studira - objasniu zato je vaan ovaj podatak. Svjetski standardi kau da je 85% kadrova u turizmu i ugostiteljstvu sa 3. I 4. stepenom obrazovanja tj. sa srednjom kolom, oko 10% treba da ima 5. i 6. stepen, a svega 5 do,6% trebalo bi da budu visokokvalifikovani kadrovi sa 7. stepenom. Nama, dakle, treba 85% kadrova sa zavrenom srednjom kolom, a dvije treine novskih srednjokolaca se odluuje da studira i u toj struci se obrazuje kao menaer turizma i menader ugostiteljstva. Postavlja se pitanje ta e biti sa tolikim menaderima? Da li je ovaj problem prepoznat na nivoima gdje se planira i odluuje o tome? to se Zavoda tie, osnovan je CIPS - centar za profesionalno informisanje i savjetovanje, upravo da bi mlade usmjeravao prema zanimanjima koja trai trite rada i u kojima bi se mogli zaposliti. Ali obino roditelji presude i kau ako drugovi moje djece idu da studiraju, sramota je da moje dijete radi kao kuvar, npr. Teko je promijeniti takav stav kod ljudi, iako dobri kuvari tokom turistike sezone zaradjuju 1,5 do 2 hiljade eura mjeseno.

Takoe, Zavod redovno alje svoje miljenje lokalnoj samoupravi i Ministarstvu prosvjete. U sluaju ponude i potranje tzv. turistikih tehniara, bili smo miljenja da ih ima dovoljno i da ne bi trebalo upisivati nova odjeljenja bar dvije godine. Medjutim, poto je veliko interesovanje i mladih i roditelja, svake kolske godine se i dalje upisuju po dva odjeljenja. Sistem redovnog kolovanja je dakle veoma nefleksibilan i spor, a ekonomija trai brze promjene. Gdje vidite rjeenje? Zakon o nacionalnim kvalifikacijama koji je donesen prije godinu i po dana i koji se konkretno odnosi na neformalno obrazovanje moe da pomogne. Imamo veliki broj gimnazijalaca koji ne zavravaju fakultet a zavren gimnazijski smjer im ne daje konkretno zanimanje. Zato radimo na tome da se ta radna snaga prekvalifikuje kroz obuke u javnim ili privatnim centrima, a da zakon regulie nain sticanja konkretnog zanimanja, kao i da ono bude nacionalno priznato i upisano u radnu knjiicu. Irci, Njemci i Portugalci to odavno rade kao nain brzog odgovora na potrebe trita rada. Time se postie i to da mladi ljudi koji su nekada bili na evidenciji nezaposlenih, i tako na odreen nain na teretu dravi, sada poinju da rade i plaanjem poreza pomau dravi. Isti je sluaj sa invalidnim licima. Mi smo kroz Sunanu radionicu u Kotoru, i projekat Nova ansa u Novom u Herceg Novom, omoguili zapoljavanje lica sa invaliditetom, ime oni stiu iskustvo, znanja ili vjetine. ZZZ CG im sada pomae kroz dotiranje plata, ali kroz dvije godine bi trebali samostalno da vode svoj posao. To je dobar ali rijedak primjer. Predstavili ste nam tzv. optu sliku u kojoj je jasno da na mlade i njihovo mjesto na tritu rada, veoma utiu roditelji i drava. Kakav je sluaj sa preduzetnitvom mladih? Potpuno isti u tom lancu postoje prvo roditelji, a zatim drava ili neko trei - banke. Roditelji danas finansiraju sve potrebe svoje djece mobilni i internet, auto i gorivo, garderobu, obuu i deparac pa zato bi mladi radili? Ili imali ambiciju da postanu preduzetnici? Moram priznati da imamo i neke prirodne predispozicije koje utiu na to da imamo mali problem sa ambicioznou. Prosjeni Bokelj, naime, ba kao i prosjeni ovjek Mediterana, zapravo ne voli previe da radi. To najbolje ilustruje onaj stari vic o ribaru sa ovih mediteranskih prostora: Ribao on tako, a naiao turista pa ga pita ima li ribe dovoljno i da li bi imao neto za prodaju. Bih, a zato, pita ribar? Pa da kupi bolju mreu i bolju barku. A to onda, pita ribar. Pa, moe da ulovi vie ribe i kada je proda, moe da kupi jo jednu barku. A to onda, pita ribar opet. Pa napravi jednog dana itavu flotu, zaposli ribare da rade za tebe, love i prodaju robu. A sto onda, pita ribar ponovo. Pa eto, oni rade za tebe a ti lijepo dodjes ovdje da uiva i pecas ribu. A to sada radim nego to? odgovori ribar. Hou rei, puno ljudi odavde slino rezonuje imam za osnovne potrebe, to bih se muio za vie? ala je odlina i u potpunosti odgovara ovome o emu razgovaramo. A kako Vi reagujete kada u radu naiete na mladog ovjeka kome nedostaje malo ambicije, kako ga stimuliete? 32

Ja ne mogu nista da uradim ako on nije zainteresovan! Nije moje da mlade ubjeujem, moje je da ih informiem i obrazujem. I to o stvarima koje njih interesuju. Slogan Zavoda kae: Posao se ne eka, posao se trai. To znai da je Zavod samo posrednik, da radi na podizanju kompetencija (znanja, vjetina i stavova) ali nije taj koji moe ovjeku dati posao. Isto je i sa preduzetnitvom - kada dou ovdje, mladi e dobiti sve mogue informacije u vezi toga kako da zaponu sopstveni biznis: od toga kako da vjeruju u sebe i imaju samopouzdanja u vezi posla koga pokreu, do toga, kako da nastupe na tritu ili vode poslovne knjige. Ali ako ne dodju, mi ne moemo nita da uradimo, zar ne?

ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE CRNE GORE REALIZUJE PROJEKAT VIRTUELNA PREDUZEA

(Izvor: www.zzzcg.org) U Zavodu za zapoljavanje Crne Gore, zapoeo je projekat Virtuelna preduzea, koji se realizuje u saradnji sa Zavodom Papilot iz Ljubljane i MOC Pamark, I uz podrku Unije poslodavca Crne Gore. Koncept obuke kroz virtuelna preduzea se u svijetu primjenjuje vie od trideset godina, gdje posluje vie od 6500 virtuelnih ili trening preduzea, povezanih u jednu mreu sa centralom EUROPEN, koja se nalazi u Njemakoj u Esenu. Realizacija projekta u Crnoj Gori e se realizovati u dvije faze. Prva podrazumijeva obuku mentora a druga obuku polaznika sa evidencije nezaposlenih lica Zavoda za zapoljavanje. Obuka u virtuelnom preduzeu je osmiljena kao efikasan model uenja kroz rad, gdje polaznici, zajedno sa mentorima simuliraju radni proces. Zapoinje se osnivanjem samog preduzea, izradom biznis plana, zapoljavanjem, pa sve do formiranja neophodnih slubi unutar preduzea, kao to su: sluba prodaje, nabavke, kadrovsko odjeljenje, finansije i raunovodstvo, marketing i sl. Prednost obuke u virtuelnom preduzeu je i ta to se polaznici periodino mijenjaju na radnim pozicijama, tako da svi oni, tokom obuke prolaze sve sektore unutar virtuelnog preduzea. Takoe, od velikog znaaja je i to to virtuelna preduzea, meusobno ostvaruju poslovnu komunikaciju i to uglavnom na engleskom jeziku. Svako virtuelno ili trening preduzee mora imati vezu sa jednim stvarnim preduzeem, koja se ogleda u tome to zaposleni iz stvarnih preduzea posjeuju trening preduzea, prenose im svoja znanja i iskustva iz prakse. Dakle, polaznici posjeuju stvarna preduzea i na licu mjesta imaju priliku da se upoznaju sa njihovim poslovanjem i sl. 33

JEDAN OD POKROVITELJA PROJEKTA: IRFCG

TA NUDI DRAVA: INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND CRNE GORE

Intervju sa pomonikom direktora, mr Nemanjom Nikoliem Uvijek je dobra prilika za preduzetnitvo

INVESTICIONO-RAZVOJNI FOND CRNE GORE Bulevar revolucije 11 81000 Podgorica Crna Gora www.irfcg.me Telefon/fax: 020/241 933

Molim Vas, recite nam na poetku razgovora, kako i kada je osnovan IRFCG? Investiciono-razvojni fond Crne Gore A.D. osnovan je poetkom ove godine transformacijom Fonda za razvoj Crne Gore. Fond je osnovan, prije svega, u cilju pruanja podrke sektoru privatnog biznisa, podrke realizaciji infrastrukturnih i ekolokih projekata, ali i u cilju nastavka postupka privatizacije ostatka dravnog kapitala. Osnovna djelatnost IRF-a je, dakle, da kroz set finansijskih I nefinansijskih mjera podri privatnu inicijativu. Finansijske mjere odnose se na set finansijskih instrumenata kratkorone i dugorone prirode iji je osnovni cilj da omogui razvoj preduzetnike inicijative kroz laki pristup povoljnim finansijskim sredstvima. to se tie nefinansijskih mjera podrke, one e se uglavnom realizovati u saradnji sa drugim institucijama, sa posebnim akcentom na Direkciju za razvoj malih I srednjih preduzea iji je to prevashodni cilj. Meutim, IRF e i sam organizovati odreene sadraje edukativno-obrazovnog karaktera kojima e podrati razvoj preduzetnitva. Da li je IRF opravdao svoje postojanje? Ne bih rekao da postoje dileme oko opravdanosti postojanja IRF-a, naroito danas kada su banke u znaajnoj mjeri redukovale kreditnu aktivnost i svoja sredstva uinila prilino skupim. Meutim, veoma je vano znati da IRF nije osnovan kako bi spasio preduzea, koja su zahvaljujui svojim nerealnim oekivanjima iz prolosti, zapala u dugove. Cilj IRF-a je da podri preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzea koja imaju u planu nove investicije. Dakle, korisnici naih usluga bie ona preduzea koja imaju dobre ideje i preduslov za njihovu realizaciju, ali im je potreban jeftin kapital za realizaciju. Koliko je preduzetnikih inicijativa do sada podrano od strane IRF-a? Odbor direktora Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. je u periodu april novembar 2010. godine usvojio ukupno 78 odluka o kreditnoj podrci preduzetnicima, malim i srednjim preduzeima. Ukupan iznos sredstava IRF CG A.D. koja su opredijeljena u ove svrhe iznosi 6,85mil . Obzirom da jedan od modela kreditne podrke IRF-a podrazumijeva i uee banke u finansiranju projekta minimum 30% , to su banke za finansiranje projekata u navedenom periodu izdvojile dodatnih 2,44 mil . 34

BOY IV d.o.o. Herceg Novi Proizvodnja papira I kartonane konfekcije

Centralni region Optina Podgorica Danilovgrad Cetinje Niki UKUPNO Sjever Crne Gore Optina abljak Bijelo Polje Pljevlja Kolain avnik Roaje Mojkovac Pluine UKUPNO Jug Crne Gore Optina Bar Tivat Ulcinj Herceg Novi Budva Kotor UKUPNO UKUPNO

Broj projekata 20 8 5 5 38

Iznos kredita Fond 1,573,400 753,010 345,100 365,037 3,036,547

Iznos kredita Banka 649,600 751,290 147,900 97,500 1,646,290

Broj projekata 6 8 9 2 1 1 2 1 30

Iznos kredita Fond 686,000 593,000 483,000 105,000 150,000 150,000 25,000 200,000 2,392,000

Iznos kredita Banka 51,000 207,000 192,000 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 450,000

Broj projekata 2 2 1 2 2 1 10 78 35

Iznos kredita Fond 240,000 300,000 80,000 199,000 400,000 200,000 1,419,000 6,847,547

Iznos kredita Banka 60,000 220,000 40,000 21,000 0.00 0.00 341,000 2,437,290

Od ukupnog broja odobrenih projekata, 30 projekata ili 38,46% realizovano je u sjevernom regionu Crne Gore (to govori u prilog injenici da IRF sa uspjehom realizuje jedan od svojih zadataka, a to je ublaavanje regionalnih disproporcija u ekonomskom razvoju Crne Gore) U realizaciji pomenutih kredita, IRF je uestvovao sa 2,39mil . U strukturi odobrenih projekata dominiraju projekti iz oblasti proizvodnih djelatnosti, poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, uslunih djelatnosti i turizma. Djelatnost Proizvodnja Poljoprivreda i prehrambena industrija Uslune djelatnosti Turizam i ugostiteljstvo UKUPNO Iznos odobrenih kredita 2,249,537 1,756,410 1,570,600 1,271,000 6,847,547 Procentualno uee 33% 26% 23% 19% 100.00% Broj kredita 22 24 20 12 78

Odobreni krediti IRF-a, shodno Instrumentima finansijske podrke IRF CG A.D. za 2010. godinu, bili su dugoronog i kratkoronog karaktera. Dugoroni krediti odobravani su sa rokom otplate do 6 godina, ukljuujui grejs period do 18 mjeseci i kamatnu stopu od 5,25% do 6% godinje. Za sve projekte koji investicijom zapoljavaju vie od 5 novih radnika ili se realizuju u sjevernom regionu Crne Gore, IRF CG A.D. odobrava posebne stimulacije u vidu snienja kamatne stope za 1%, produenja grejs perioda za 6 mjeseci ili produenja roka otplate kredita za 12 mjeseci. Kratkoroni krediti odobravani su sa rokom dospijea do 12 mjeseci i kamatnom stopom od 6% godinje. Stimulativne mjere podrke IRF CG A.D. odnose se i na odobravanje mirovanja otplate kredita za sva preduzea-korisnike kredita, koja su kredit upotrijebila namjenski, a ija je likvidnost u znaajnoj mjeri naruena uslovima globalne ekonomske krize. U skladu sa tim, na Upravnom odboru Fonda za razvoj Republike Crne Gore (kao pravnog prethodnika Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D.) i Odboru direktora Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. usvojene su Odluke o odobrenju reprograma kredita za ukupno 56 preduzea. Reprogram kredita odobravan je na period do 12 mjeseci.

Mibost - Joketi d.o.o.Kotor, Mini porodini hotel novi hotelski sadraji

 Rizik u poslu je neminovan ali za mnoge predstavlja nepremostivu prepreku. Naime, dok veliki broj ljudi oko nas vodi svoj privatni biznis, mnogi se ne usudjuju ni da pomisle da bi mogli neto slino da urade? Percepcija rizika je neto to je individualno. Veliki broj graana Crne Gore je ivio u jednom sistemu koji nije zasnovan na sistemu liberalnog trita, te rizik kao kategorija nije postojao. Meutim, sve je vei broj mladih ljudi koji svoju sudbinu, u ekonomskom smislu, ele da veu za privatni biznis, te se polako mijenja trend zapoljavanja u dravnim institucijama nakon svrenih studija. Kada govorimo o preduzetnikim karakteristikama koje pojedinac treba da posjeduje da bi pokrenuo vlastiti biznis, moemo rei da je u Crnoj Gori ostvaren veliki napredak i da je sve vei broj ljudi sa izraenim preduzetnikim karakteristikama. Uvoenje preduzetnitva u sistem obrazovanja je svakako jedna od injenica koja e znaajno promijeniti stavove graana Crne Gore o preduzetnitvu i privatnom biznisu uopte. ta bi ste poruili mladim ljudima da li u Crnoj Gori vladaju specifini uslovi za preduzetnitvo ili dijelimo sudbinu ostatka svijeta? Svaka drava, region, grad ima svoje komparativne prednosti i nedostatke kada su u pitanju uslovi za obavljanje biznisa, ali se ne moe izbjei uticaj globalnih promjena, poput aktuelne ekonomsko-finansijske krize. Ukoliko uzmete u obzir da je Crna Gora proklamovala otvorenu trinu ekonomiju u kojoj je zvanina valuta EUR-o, onda je jasno da e uticaji spolja imati itekako veliki znaaj u buduem periodu. Sa druge strane, sprovedene su znaajne mjere sa dravnog i lokalnog nivoa kako bi se pospjeila privatna inicijativa i smatram da e biti jo puno aktivnosti u tom pravcu. Jo uvijek postoje odreene barijere koje treba otkloniti da bi se uslovi za bavljanjem preduzetnitvom uinili to boljim. Koje su to biznis barijere? Svaki preduzetnik ima svoju priu i oni su ti koji mogu dati inpute za sprovoenje konkretnih mjera. Mladima u Crnoj Gori bih poruio da vjeruju u sebe i da je uvijek prilika da se oprobaju kao preduzetnici, bez obzira na klimu koja trenutno vlada u Crnoj Gori i svijetu uopte.

Elink Group d.o.o. Kotor Proizvodnja vrata i premanje enterijera

SNAGA UDRUENE ENERGIJE JE SLOGAN POD KOJIM UDRUENJE POSLODAVACA - MONTENEGRO BIZNIS ALIJANSA (MBA) OKUPLJA VIE OD 500 LANOVA IZ ZEMLJE I INOSTRANSTVA.

Susreti u kancelariji MBA u Starom gradu u Kotoru, ve godinama plijene nau panju ova NVO, od svog nastanka insistira na profesionalnom i poslovnom odnosu sa svima, ne pravei razliku izmeu svojih lanova, saradnika ili novinara (govorimo iz sopstvenog iskustva). U vrijeme nastanka projekta Mladi Boke Kotorske i preduzetnitvo, odmah nakon obraanja MBA, dobijamo pozitivan odgovor za dobijanje preporuke za njegovu realizaciju, kao i potvrdu o partnerstvu u projektu. Vjerujemo da ne male zasluge za sve ovo, pripadaju Aneli Miloevi koja vodi kancelariju MBA u Kotoru, i to zbog toga to je uvijek dostupna, ljubazna i, zato ne rei nasmijana. Iako ispred MBA, Anela govori za publikaciju, svoj doprinos daju i njena koleginica iz podgorike kancelarije Bojana abarkapa proslijeujui nam potrebne informacije i kontakte, kao i izvrni direktor Darko Konjevi, koji i pored toga to je na viednevnom slubenom putu, rado odgovara na nae pitanje o znaaju razvoja preduzetnitva mladih.

MBA je pravo mjesto gdje moemo saznati o osnovama preduzetnitva. Recite nam zato na poetku, ta je to preduzetnitvo? Preduzetnitvo sutinski podrazumjeva realizaciju neke komercijalne ideje u oblasti organizacije proizvodnje, trgovine ili pruanja usluga, a u cilju osvarivanja dobiti (profita). U literaturi se preduzetnitvo najee razmatra kao metod privreivanja koji podrazumjeva samostalnost u radu, nezavisnost u odluivanju, slobodu izbora, sposobnost preuzimanja rizika, zavisnost od trita, odgovornost za odluke, ispoljavanje inicijative, inovativnost, traenje ne-tradicionalnih rjeenja. Preduzetnitvo je takoe poseban tip ekonomskog miljenja koje se zasniva na originalnosti ideja, pristupa i odluka, visokom nivou znanja, iskustva, sposobnosti predvianja i kreativnosti. Dalje, preduzetnitvo se tretira kao ekonomska kategorija, faktor proizvodnje, inicijativna samostalna ekonomska djelatnost privrednih subjekata usmjerena na ostvarivanje dobiti u konkurentnim trinim uslovima, itd. ta je najvanije za ulazak u biznis? Treba rei da svi oni koji se odlue da zaponu biznis, ine to sa istim ciljem - da ostvare dobit. U vrijeme kada ljudi to osvijeste, javlja se i biznis ideja. Meutim, nisu sve poslovne ideje dobre niti se mogu uspjeno realizovati, pa je potrebno da se bolje sagledaju i analiziraju, kako radi sebe tako i zbog drugih (potencijalni investitori). Zbog toga moramo napraviti biznis plan iji je cilj da dokae zasnovanost, realnost i ostvarljivosti idejnog projekta, da otkrije dobre i loe strane firme, pomogne da se rano uoe problemi, pronau njihovi uzroci i rjeenja. Biznis plan ne smije biti samo sredstvo za dobijanje kredita, ve treba da se preplie kroz poslovanje preduzea, da ivi, i ne bude samo mrtvo slovo na papiru. 38

Anela Miloevi

 Sobzirom na to da MBA ima 500 lanova njih 70 su iz Boke, mjerodavna je i da istakne najvee probleme sa kojima se preduzetnici susrijeu u radu? O kojim problemima je rije? Potrebno je da se ti problemi sagledaju sa tri nivoa. Prvo, veliki problem za poslovne ljude predstavlja glomazan birokratski aparat (skoro 33% ukupnog broja zaposlenih radi u administraciji) Za ono to je u trino orijentisanim zemljama potrebno par sati i nekoliko formulara, kod nas su potrebni mjesec dana ili vie, hrpe papira i brojne posjete javnim slubenicima. Ovakav sistem je potrebno zamjeniti pragmatinim i jednostavnim rjeenjima koja u svojoj biti imaju preduzetniki pristup. Na drugom mjestu su visoka poreska optereenja, jer postojei poreski zakoni jo uvijek ne odraavaju potrebe rasta i razvoja privrede Crne Gore. Jo uvijek se deava da se oni koji preuzimaju rizik, kanjavaju visokim porezima. Tree, problematina stavka jeste i dostupnost kredita. Zbog globalne ekonomske krize, dolo je do smanjenog kreditiranja privrede, pootrenih uslova za dobijanje kredita, te visokih kamatnih stopa na kredite. Preduzetnitvo mladih u Crnoj Gori nije dovoljno razvijeno. ta je potrebno uraditi kako bi se na pravi nain ono podstaklo? Drava treba da obezbijedi vladavinu prava, odnosno, primjenu zakonskih propisa za sve pod istim uslovima. Od drave se oekuje da kreira sistem i stalno ga poboljava tako da uslovi za preuzimanje rizika i bavljenje biznisom budu unaprijed poznati, a pravila stabilna, pouzdana i lako primjenljiva. Lokalne samouprave pak, bi trebalo da analiziraju situaciju a zatim sprovedu neophodne mjere. Lokalni plan akcije za mlade (Gradska politika za mlade) optine Kotor u ijoj izradi je uestvovala i Montenegro Biznis Alijansa, upravo u jednom svom dijelu navodi da Mladima nedostaje kadrovska i finansijska podrka optine u realizaciji njihovih preduzetnikih ideja, kao i pojednostavljenje procedura prilikom dobijanja optinskih odobrenja za rad i smanjenje poreza, ime bi se izbjegao rad na crno. Od lokalnih samouprava se, dakle, oekuje da prue podrku projektima i inicijativama mladih, da podstaknu mlade na otpoinjanje sopstvenog biznisa i da sarauju sa njima. Nakon to je donesen Lokalni plan akcije za mlade za optinu Kotor, oekuje se da isti bude donesen i za optine Herceg Novi i Tivat, a takodje se od svih gradskih vlasti oekuje i da sprovode i primjenjuju ovaj akcioni plan. Kada je u pitanju lokalna zajednica, treba naglasiti da je zadatak svih lokalnih institucija i organizacija (Zavoda za zapoljavanje, Montenegro Biznis Alijanse, nevladinih organizacija zainteresovanih za ovu oblast itd.) da edukuju mlade ljude putem obuka, seminara i radionica namjenjenih mladima. Teme koje bi trebale da se obuhvate jesu: preduzetnitvo, biznis ideja i biznis plan, otpoinjanje sopstvenog posla, procedura registracije, licenciranje, dostupnost kredita i uslovi kreditiranja od strane banaka i kreditnih organizacija (npr. Alter Modus), kreditnim linijima Zavoda za zapoljavanje, te uslugama koje nude konsultantske kue (npr. Centar za preduzetnitvo i ekonomski razvoj, Pro Consult Rev i dr). Kakvo je iskustvo MBA u radu sa mladima? Sa ciljem da mlade ljude podstakne da razmiljaju o biznis idejama i o tome kako da zarade novac i osnuju porodine firme, MBA je za osnovnokolski uzrast izdala publikaciju 39

Moj Biznis koja na jednostavan nain prikazuje prerastanje jedne ideje u porodini biznis uz objanjenje osnovnih ekonomskih pojmova kao to su kapital, zaposlenost, prihodi, trokovi, bogatstvo, profit, investicije, dividende... To je ilustrovana publikacija iji glavni likovi - Nikola i Milena, stanovnici malog crnogorskog sela, kreu sa sopstvenim biznisom pravljenja dempera, osnivajui svoje preduzee i odlazei da ive i rade u veliki grad. Na primjer, jedna od poruka iz publikacije jeste da je sistem privatnog preduzetnistva dinamino i uzbudljivo mjesto za rad i vodjenje biznisa.

MBA je prepoznala znaaj edukacije mladih jer je odrivost svih naih ostvarenja, mogua samo ako imamo podrku onih koji tek dolaze. Oni su slijedee generacije poslovnih ljudi koji e imati vanu ulogu u razvoju privatnog sektora u Crnoj Gori. U saradnji sa Centrom za preduzetnitvo i ekonomski razvoj iz Podgorice, organizovali smo niz seminara na temu Kako zapoeti vlastiti biznis. Jedan od tih seminara posebno je bio namjenjen za mlade iz Centra za rehabilitaciju lica sa poremeajem sluha i govora iz Kotora. Izvrni direktor MBA, Darko Konjevi: - Preduzetnitvo kao nain razmiljanja i kao filozofija treba da se razvija u svim porama drutva. S obzirom na to da je Crna Gora u procesu tranzicije, potrebno je prije svega fokusirati se na mlae generacije, odnosno, generacije koje dolaze. Preduzetnitvo kod mladih potrebno je razvijati kroz praktine primjere onih koji su uspjeli u svom poslu a to se moe uraditi kroz razliite oblike praktine i neposredne komunikacije izmeu uspjenih preduzetnika i mladih ljudi koji izraavaju interes da uu u taj svijet. Takoe, potrebno je uvesti predmet Preduzetnitvo u sistem redovnog obrazovanja. Moram rei I da to nije dovoljno ali jeste prvi korak ka irenju ideje preduzetnitva I privatnog biznisa jo u najranijem uzrastu kod djece. 40

O Montenegro Biznis Alijansi

MBA je poslovna asocijacija koja okuplja preduzetnike, domae i strane investitore. Od svog osnivanja MBA radi na promociji razvoja privatnog sektora i ukazuje na probleme u postojeoj zakonskoj regulativi, sa namjerom da kroz ponuene predloge doprinese otklanjanju postojeih barijera i unapredjenju ukupnog ambijenta za biznis u Crnoj Gori. Montenegro Biznis Alijansa okuplja vie od 500 najuspjenijih preduzea u Crnoj Gori. lanovi MBA kreiraju vie od 40% BDP-a Crne Gore i zapoljavaju vie od 20.000 radnika. Misija MBA je da kroz konkretne predloge pobolja uslove za bavljenje biznisom u Crnoj Gori, saradjuje sa javnim i privatnim sektorom, medjunarodnim organizacijama i individualnim ekspertima kako bi doprinijela razvoju, rastu investicija i prosperitetu ekonomije Crne Gore.

Dugoroni ciljevi MBA:

da pomogne stvaranju zdravog poslovnog okruenja za vlasnike privatnih biznisa, koji predstavljaju osnovni stub razvoja crnogorske ekonomije; da pobolja ambijent za investicije; da obezbijedi vee uee privatnog sektora u donoenju nove zakonske regulative; da uestvuje u implementaciji reformskih zakona; da bude lider u postizanju nacionalnog konsenzusa oko prioriteta budueg ekonomskog razvoja Crne Gore; da stalno iri spektar usluga koje prua svojim lanovima; da gradi privatno-javno partnerstvo; da radi na stalnom uveanju svog lanstva. 41

Montenegro Biznis Alijansa je lan ICC-a (International Chamber of Commerce) i WCF-a (World Chambers Federation) kao i YES-a (European Confederation of Young Entrepreneurs). MBA je dobitnik meunarodnih priznanja: American Society of Association Executives (ASAE) je u okviru svog programa Asocijacije ine svijet boljim proglasila Montenegro Biznis Alijansu pobjednikom za 2004. godinu; MBA je dobitnik prestine nagrade ATLAS Fondacije u Filadelfiji 2006. godine;

Inicijativa: Smanjiti cijenu elektrine energije za biznis Cijena koju plaaju domainstva U Crnoj Gori je tri puta nia od cijene koju plaaju potroai prve kategorije, odnosno 3,7 puta nia od cijene koju plaaju potroai druge kategorije. Ovakva cjenovna politika je posljedica nastojanja ouvanja socijalnog mira, a s druge strane, postie se negativan efekat jer se u znaajnoj mjeri optereuju preduzea, odnosno biznis. MBA je zato pokrenula inicijativu za izmjenu cjenovne politike i smanjenje cijene elektrine energije koju plaaju preduzea. U prilog ovome ide i injenica da su u zemljama OECD-a cijene struje koje plaaju preduzea ubjedljivo nie od cijena koje plaaju domainstva. Tako npr. u Poljskoj je 3,7 centi za industriju, a 5,1 za domainstva, u Albaniji 4 - 4,5 za industriju, a 5,4 za domainstva, u Bugarskoj 2,4 za industriju, a 7,5 za domainstva, u Rusiji 2,7 za industriju, a 6 centi za domainstva, u Ukrajini 1,4 za industriju, a 3,4 za domainstva. Najava Elektroprivrede Crne Gore da e doi do korekcija cijena elektrine energije za biznis govori u prilog da su nastojanja MBA opravdana. O aktivnostima MBA... Izmjene zakona i propisa: MBA je u skladu sa svojom misijom unapredjenja ambijenta za razvoj biznisa aktivno uestvovala u izradi i izmjenama vie zakona i drugih propisa i pokrenula vie inicijativa; Specijalne Interesne Grupe: Da bi to vie ukazala na barijere sa kojima se suoava privatni biznis, odnosno njeni lanovi, te da bi se konkretnije angaovala na njihovom otklanjanju, MBA je formirala vie specijalnih interesnih grupa u sektorima koji e ubrzati razvoj privatnog biznisa. Kampanja 10% za Crnu Goru: Cilj kampanje je da svi porezi budu na nivou 10% i nie. Nagrade najboljima: Prepoznajui potencijal koji lei u malom i srednjem biznisu MBA je pokrenula akciju izbora najboljih u dvije kategorije: Preduzetnik godine i Preduzee godine. Meunarodni kontakti: MBA svojim lanovima obezbjedjuje kontakte sa stranim kompanijama i asocijacijama tako stvarajui mogunosti za saradnju; Skuptina MBA: MBA organizuje godinju skuptinu svojih lanova; B2B Forum: MBA stvara pogodno tlo za saradnju u regionu kroz kontakte i veze koje dovode do redovnih odravanja ovih skupova; Biznis Forumi: MBA obezbjedjuje mogunost da se govori o aktuelnim temama kao to su Korporativno upravljanje ili znaaj zalaganja za poslovnu zajednicu; MBA Poslovni ruak: Cilj ove aktivnosti je da se susretnu ljudi iz biznisa i da kroz neformalne razgovore razmijene iskustva u poslovanju i sklope nove poslove. Svaki poslovni ruak ima posebnog gosta (osobu iz politike ili biznisa) sa kojim lanovi imaju priliku da govore; Edukativne aktivnosti: MBA organizuje okrugle stolove, seminare, radionice i prezentacije, kako bi informisala i edukovala svoje lanove; Izdavatvo: S ciljem da na transparentan nain promovie svoje aktivnosti i da predstavi svoje lanove, MBA publikuje sledee publikacije: Godinji Izvjetaj, Biznis Agenda, Kontakt Info, Biznis Insider i Biznis Direktorijum. 42

Primjer uspjeno sprovedene inicijative 10% za Crnu Goru MBA je poetkom 2004. zapoela kampanju 10% za Crnu Goru. Cilj kampanje je bio da do kraja 2008 godine svi porezi budu na nivou 10% i nie. Upornim angaovanjem MBA je uspjela da se izbori za smanjenje poreza i doprinosa na zarade zaposlenih za 10%. Ovo je bilo prvo smanjenje poreza u posljednjih 20 godina. Sa prosjeno 100% optereenja na neto zarade Crna Gora je u proteklih par godina kroz sprovedene reforme dola do nivoa od 65%, to znaajno olakava poslovanje. Takodje, u saradnji sa Ministarstvom finansija, uspjela je da smanji porez na dobit pravnih lica sa progresivne stope od 15% do 20% na proporcionalnu stopu od 9%, kao i da smanji stopu poreza na dohodak fizikih lica na 9%. MBA insistira na daljem smanjenju svih vrsta poreza to je preduslov za bri ekonomski razvoj.

O prednostima lanstva u MBA MBA uvijek ide promjenama u susret i ne eka da se stvari deavaju same po sebi. Zato lanstvo u MBA omoguava bolju zatitu interesa lanova, predstavljanje biznisa u zemlji i inostranstvu, povezivanje sa privrednicima iz regiona, korienje brojnih popusta i kompletnog poslovnog servisa. Svaki lan postaje aktivni uesnik u kreiranju boljeg poslovnog okruenja i smanjenju barijera za bavljenje biznisom u Crnoj Gori. lanstvo u Montenegro Biznis Alijansi je otvoreno za sve pojedince i kompanije koje podravaju misiju organizacije i koji su spremni da promoviu ideje trine ekonomije. Sadanji lanovi su domae i strane kompanije, preduzetnici, asocijacije, nevladine organizacije, a svi ostali su dobrodoli da postanu dio MBA.

Montenegro Biznis Alijansa Kontakti Podgorica: 020/ 622 728, 020/ 622 738, E-mail: mbapg@t-com.me Kotor: 032/ 304 208, 032/ 323 823, E-mail: mbako@t-com.me Veb sajt Montenegro Biznis Alijanse: www.visit-mba.org

43

JEDAN OD POKROVITELJA PROJEKTA: DOO KRUO

MEU PRVIMA U CRNOJ GORI Pria o preduzetnitvu mladih u Boki ne bi bila potpuna bez Slobodana Radovia Krua. Vlasnik i direktor preduzea DOO KRUO iz Herceg Novog, i predsjednik Udruenja poslodavaca MONTENEGRO BIZNIS ALIJANSA, odavno je postao institucija za sebe.

Nakon dvije ipo decenije uloenog rada, preduzee DOO KRUO posluje u dva ogranka jedan se bavi turizmom i ugostiteljstvom a drugi gradjevinarstvom. Pored upornosti i rada, kau oni koji ga poznaju, za poslovni uspjeh je podjednako zasluna i njegova linost, a svi se slau u ocjeni da je roeni lider. Za nau publikaciju, jedan od prvih crnogorskih preduzetnika, govori o svojim poecima, mladima danas, kao i njihovim roditeljima. Slobodan Radovi Kruo Kada ste i kako poeli? Privatnik sam od davne 1985 godine. U to vrijeme sam bio sasvim mlad, i kao i svi drugi mladi ljudi, razmiljao sam ime da se bavim i kako da stvorim dovoljno da bi mi bilo to udobniije u ivotu. Kada sam zavio srednju mainsku kolu i automehaniarski zanat, zaposlio sam se u dravnom preduzeu Prvoborac kao mainski tehniar. Svi ti poslovi koje sam radio, bili su interesantni i lagani ali sam ipak shvatio da e mi posao jednog dana biti fiziki tei i da nee biti lako zaraditi penziju. Takoe sam shvatio da ako se zadrim u drutvenom preduzeu i oslonim na tu platu, inae sasvim pristojnu u to vrijeme, sebi neu moi da priutim sve one udobnosti za koje smatram da svako treba da ima - kupi svoj stan, organizuje svoj porodini ivot i izdrava svoju familiju. I vrlo rano, sa svojih 19 godina, poeo sam da razmiljam kako da uz pomo svojih sposobnosti a uvijek sam se osjeao sposobnim za vie te svoje mogunosti i unovim. Naravno da sam zakljuio da bih trebao da zaponem privatni posao ali u to vrijeme, 1983 i 1984 godine, nije bilo lako otvoriti privatnu radnju. Tada su se drutveni interesi titili i vladao je dravni monopol. U Herceg Novom su poslovale trgovine Mjeovito i PKB, i kada bi neko zatraio dozvolu da otvori prodavnicu, prvo je zasijedao komitet, vano tijelo biveg socijalistikog ureenja, i to razmatrao provjeravajui da nisu ugroeni interesi drave. Prilikom otvaranja objekata, vodilo se rauna da se ne nalaze u blizini kapitalnih objekata Mjeovitog ili PKB-a, i iako se moja trgovinska radnja nije nalazila u njihovoj blizini, ja sam je uz teku muku otvorio. U to vrijeme sam imao jednu od najveih radnji, ne samo u Herceg Novom, ve i u Crnoj Gori i bio jedan od prvih crnogorskih preduzetnika. Dakle, ve 1985. ja sam postao privatnik koji je u tom poslu pristojno zaradjivao a takoe, ostvario sam bio ono to sam kao dijete planirao. Moja vizija je me je meutim tjerala dalje i ja sam iao za njom. 44

 ta je bilo presudno za Va uspjeh? ta bi ste savjetovali mladim ljudima koji ele da postanu preduzetnici? Da bi bio preduzetnik, ovjek mora da ima viziju onog to eli da ostvari, talenat za bavljenje privatnim biznisom, i mora da bude jako uporan, jer se pri ostvarenju bilo kog cilja, neminovno javljaju prepreke. ovjek ne smije da odustane ili pomisli da je trud bio uzaludan, jer ma koliko prepreke bile teke, mogue ih je prevazii, odnosno, potrebno je nai nain kako da se problem rijei i doe do planiranog cilja. Kada ulaze u neki privatni posao, mladi treba da vode rauna da li je to to planiraju da rade, konkurentno na tritu. esto se deava da ljudi neplanirano dobiju neki novac ili naslijedstvo, pa ne razmiljajui mnogo, otvore bilo koji privatni posao. Tako se deavaju potpuno nelogine situacije a to je da npr. otvore objekat koji ima konkurenciju u blizini i zbog toga propadne. Smatram i da je veliki problem to to se novac za pokretanje privatnog posla ne zaradi lino, nego se dobije ili pozajmi. Mladi ljudi se onda odluuju za to udobniji i atraktivniji biznis, zapostavljaju ekonominost, komercijalu, prihode...Tako je popularnije drati DVD klub nego biti automehaniar. Bolje je drati butik nego biti kuvar, ili drati suvenirnicu nego biti konobar...Medjutim, ti atraktivni poslovi su osudjeni na mali profit u sredinama kakva je naa. Sa druge strane, zanati, kao to su automehaniarski i kuvarski, su potrebniji drutvu i imaju veu perspektivu. Bie to sluaj i sa mnogim drugim poslovima koji danas nedostaju a potrebni su drutvu iji standard ubrzano raste ili ima luksuzne potrebe.

Konoba KRUO Veliki broj mladih je danas prezatien od strane svojih porodica pa se esto deava da mladi uopte i ne rade do svojih kasnih 20-ih. U takvoj situaciji im manjka i samopouzdanja, i ambicije i volje da se pokrenu svega onoga to Vama nije nedostajalo da krenete u samostalan posao. ta bi trebalo da se uradi da se takvo stanje promijeni? Familija je ta koja treba da utie i usmjerava svoju djecu i to u najranijem uzrastu. Uvijek postoje prigodni poslovi koje djeca mogu da rade a koristi od toga su viestruke jer dijete samostalno razmilja, analizira, mata o boljem. Ako dijetetu od 10 godina omoguite da prodaje sladoled, vrlo brzo e shvatiti da je na suncu vrue, pa e poeti da razmilja o nekom poslu u hladovini. Onda nema bojazni i dileme hoe li se u budunosti prihvatiti pravog posla i pravog izazova. Poenta je da se stvori elja za radom, za dokazivanjem, i normalno, za uspjehom. 45

Najlake je rei ne elim da se kao roditelj mijeam, neka dijete samo izabere ono to hoe. Ja se sa tim ne slaem ve sam od onih koji smatra da i sam naziv dijete (do 18 godina) ili mladi (do 29 godina) ukazuje na to da treba da im pomognemo da odrastu i postanu ljudi. Zato je familija u obavezi da svoje dijete kanalie. Ne treba biti iskljuiv i gurati dijete u onu kolu ili zanat za koje nema predispozicija ali im u otvorenom razgovoru treba pojasniti u kom smjeru bi trebali da idu kako bi se osposobili za traena zanimanja a time dobili ansu da rade i zarade. Takoe, treba im rei i da onda kada steknu dovoljno iskustva i na odreen nain prevaziu posao koji su do tada radili oni mogu da zaponu samostalan biznis. Ali najvanije je kod njih stvoriti svijest o tome da koliko urade i koliko se potrude, toliko e i imati. Koju vrstu zadovoljstva ste Vi osjeali radei i dokazujui se a poeli ste kao vrlo mladi? Dobro se sjeam da sam iao u osnovnu kolu i bio sedmi ili osmi razred, kada sam u vrijeme ljetnjeg raspusta, u Sutorini brao groe. Tamo danas nema vinograda ali je nekada na tom PKB-ovom gazdinstvu bilo na hiljade i hiljade loza, pa je mnogo djece iz moje generacije tamo sebi nalo radno mjesto. Brali smo groe ali i jagode ili breskve i mogli smo da zaradimo toliko da sebi priutimo nove farmerice i cipele. Veliko zadovoljstvo, koje nikad neu zaboraviti, i za mene i za moje drugove, je bilo upravo to - da zaradimo za jedne farmerice i jedne cipele, a onda, sa tim novcem u depu, obilazimo prodavnice i po mjesec dana dok se ne odluimo kako da potroimo novac. Ve prve godine smo planirali kako emo idue sezone raditi due i vie kako bi kupili jaknu, a naredne godine bicikl, pa motor... Mlade u Boki je izgleda sramota da rade mnoge poslove, a roditelji, ma koliko bili siromani, uvijek pronau nain da mladom ovjeku plate raun za telefon i internet i obezbijede kakav-takav deparac. Zato roditelji ne pomognu mladima da sami zarade novac za svoje potrebe? Ne bih elio nikoga da povrijedim, niti da moj komentar neko pogreno shvati ali ja odgovor na ovo pitanje - jednostavno ne znam. Ipak mislim da roditelji snose veliku, veliku odgovornost za ovoliki nerad itavih generacija mladih danas u Crnoj Gori. To je moje miljenje i neka mi niko ne zamjeri. Ja imam troje djece uzrasta 17,18 i 19 godina koji rade od svoje desete godine, svakog ljeta. Poeli su sa prodajom sladoleda, novina, zatim pomagali u raznim poslovima, dok danas rade kao ekeri na kasama gdje kucaju raune. Za taj posao primaju platu istog dana kada i svi ostali zaposleni u firmi. Ljeti rade vie jer su na raspustu a zimi kada imaju slobodnog vremena ili vikendom. Zato mladi nee da budu kuvari? Kako je mogue da to spada u neatraktivna zanimanja, kada je britanski kuvar Jamie Oliver postao svjetska zvijezda, bogat je, ima svoj restoran u Londonu, kao i prestinu TV emisiju koja se emituje irom svijeta? Kako to da neko ko ima talenat za ovu profesiju, nema i ambiciju da to to bolje izui, ve ga je sramota da bude kuvar? Potrebno je da mlada osoba bude informisana o tome od strane svojih najbliih, medija, ili u koli. Kako moete oekivati da mlad ovjek od 16 ili 17 godina, koji je na nekoj vrsti ivotnog raskra, ima ovu informaciju koju mi imamo, a to je da je Oliver svjetska kuvarska zvijezda? Oni to ne znaju pa im treba kazati. U informisanje mladih treba da se ukljue i mediji kroz radio i TV emisije, lokalne zajednice kroz organizovanje okruglih stolova i informativnih radionica za mlade, a potrebno je da se ukljue i osnovne kole kako bi se mladi ljudi na vrijeme usmjerili na sticanje preduzetnikog duha. 46

 Uslovi privredjivanja u ovom dijelu svijeta su ipak malo oteani pa se esto moe uti da se zbog toga ljudi boje da zaponu samostalni posao. Uslovi ivljenja na naim prostorima su takvi kakvi jesu, a poboljanje tih uslova se moe ostvariti iskljuivo kroz rad! Samo rad moe da promijeni nae sadanje stanje nemogue je da se ono samo od sebe promijeni. A strah od rada koji pominjete nije strah ve samo esto upotrebljavana rije kojom ljudi opravdavaju svoj nerad. Strah je samo izgovor za bjeanje od posla. Zato svako treba da preispita i sebe i svoj odnos prema djeci kako bi vidio da li ih je dovoljno i na pravi nain uputio. Ili moe da ih uputi na nekoga kao to ste Vi, ko moe da im prui koristan savjet? Mogu li mladi doi kod vas? Pa naravno! Sve to sam stvorio je bilo zato to sam se uvijek na vie strana raspitivao i interesovao o tome kako da ostvarim vie i budem bolji. Zato sam spreman da ponudim mladim ljudima savjete i pomognem im koliko god ih bude. ak bih bio srean ako bih bio zatrpan brojem mladih koji ele da dodju i saznaju neto o poslu. Znai ne bojite se da ete biti zatrpani? Ne, nikako! (smijeh) ta bi ste na kraju poruili mladima na pragu Nove 2011 godine? Isto ono to i poznata narodna poslovica: Ko radi ne boji se gladi!

47

JEDAN OD POKROVITELJA PROJEKTA: ALTER MODUS

Asistentkinja za marketing i obuku, Jelena Damjanovi Vidakovi: MI SMO ALTER MODUS ILI DRUGI NAIN

Alter Modus je mikrokreditna finansijska institucija koja se bavi odobravanjem mikrokredita preduzetnicima za sve vrste djelatnosti: trgovina, usluge, zanati, turizam, ugostiteljstvo, ribarstvo, proizvodnja, poljoprivreda i stoarstvo. Osnovan je jo 1997. kao nevladina organizacija, a sa ciljem da prua podrku pripadnicima zapostavljenih kategorija stanovnitva kako bi poveali svoju ekonomsku samostalnost i samopouzdanje, i aktivno uestvovali u drutvu. O preduzetnitvu i mladima u Boki Kotorskoj, kao i nainima na koji mladi mogu dobiti kredite za svoje biznis ideje, razgovarali smo sa asistentkinjom za marketing i obuku u Alter Modusu, Jelenom Damjanovi Vidakovi. Kakvo je iskustvo Alter Modusa u radu sa mladim preduzetnicima iz Boke Kotorske koliko su bili zainteresovani za vae kredite i o kojim poslovima se uglavnom radi? Od samog poetka naeg poslovanja, prisutni smo u svim gradovima Boke Tivtu, Kotoru i Herceg Novom. U prethodnih 13 godina, na tom podruju smo odobrili oko 6.400 kredita, od kojih je ak 1.200 otilo u ruke preduzetnika mlaih od 30 godina. Djelatnosti za koje su mladi uglavnom traili kredite, su bile iz domena trgovine i usluga trgovina garderobom, tezge na pijaci, frizerske, kozmetiarske, ugostiteljske, turistike, automehaniarske ili usluge prevoza putnika, autoperionice, proizvodnja suvenira, proizvodnja kolaa itd. Uglavnom su to poslovi za koje nije potrebna velika suma novca da bi zapoeli, ali su od kljunog znaaja znanje i vjetina mlade osobe za obavljanje tog posla. Prosjena vrijednost kredita koji je odobravan u prethodnom periodu je od 1.300 do 1.500 eura, to je znaajno nii iznos od tradicionalnog bankarskog kredita. Jelena Damjanovi Vidakovi Alter Modus je latinski izraz i znai drugi nacin. Ime je vezano za poetak rada nae organizacije kada smo radili na kreditima I bespovratnoj pomoi za izbjeglice i raseljena lica u Crnoj Gori, dakle, onima koji su I danas na margini drutvenih zbivanja a za koje nije postojao drugi nain da dobiju kredite za svoje sitne biznise. Od 2001. smo zapoeli sa kreditiranjem lokalnog stanovnitva - odredjeni procenat izbjeglike populacije I dalje koristi nae kredite a program bespovratne pomoci ne postoji od 2003. U svom odnosu sa klijentima Alter Modus inae nudi drugaiji pristup kreditiranju u smislu dostupnosti informacija, ljubaznosti osoblja, brzine usluge i sl. Po tome smo prepoznatljivi u drutvu, pa je na slogan Poslovno - efikasno - ljubazno. 48

Alter Modus u akciji

Koja je razlika izmedju vaeg I rada komercijalnih banaka ini se da je kod vas mnogo lake dobiti kredit? Osnovna razlika izmeu pristupa koji Alter Modus ima prema preduzetnikim inicijativama i kreditnim zahtjevima u odnosu na komercijalne banke, jeste u tome to se mikrokrediti odobravaju i onima koji nisu stalno zaposleni i iji biznisi nisu nuno registrovani. Uvijek uzimamo u obzir kredibilitet potencijalnog klijenta, u smislu njegove dobre kreditne prolosti, upoznajemo se sa njegovom biznis idejom, kroz razgovor vrimo provjeru isplativosti i opravdanosti ulaganja novca, kao i kapaciteta klijenta za vraanje rata. Na ovaj nain, Alter Modus je podrao mnoge biznis poetke, pa sa ponosom moemo rei da je veliki broj uspjenih preduzetnika danas, svoje prve korake u sopstvenom poslu, zapoeo upravo uz kreditnu podrku Alter Modusa.

Mikrokrediti predstavljaju kredite malih iznosa novca, koji obezbjeuju start-up kapital, profesionalne i finansijske usluge finansijski slabijim preduzetnicima, koji nemaju mogunost kreditiranja od strane komercijalnih banaka. Najee, njihov biznis nije registrovan, ne ostvaruju dovoljne mjesene prihode i nisu u mogunosti da obezbijede potrebne garancije. Tipini klijenti mikrokreditiranja su osobe samozaposlene u porodinom ili kunom biznisu, poljoprivrednici i stoari, ribari, sitni trgovci, zanatlije, autoprevoznici, serviseri, ugostitelji itd.

49

 Koji su sve uslovi potrebni da bi ste odobrili kredite? Proces odobravanja kredita u Alter Modusu je relativno jednostavan. Potrebno je da se mladi preduzetnik javi u nau najbliu kancelariju, uspostavi kontakt sa kreditnim asistentom I upozna ga sa svojom biznis idejom - njen razvoj ili unapreenje ve postojeeg posla. Tom prilikom treba da prui dovoljno informacija o tom poslu kako bi kreditni asistent vidio sa kolikom ozbiljnou se klijent uputa u budue kreditne obaveze: kolika je visina eljenog kredita, iznos mjesene rate koju bi klijent mogao podnijeti bez optereenja, kolika su mjesena primanja ostalih lanova domainstva, koja je namjena ulaganja, koji su planirani i oekivani efekti ulaganja i sl. Sljedei korak je provjera kreditne zaduenosti potencijalnog klijenta u Centralnom registru kreditnog biroa to je naa obaveza koju moramo ispotovati kako bi se izbjegla prezaduenost klijenata. Ukoliko se sve prethodno ocijeni pozitivnim, sa potencijalnim klijentom se zatim odluuje o vrsti garancija za kredit koje je ovaj u mogunosti da obezbijedi. S obzirom da su u pitanju manje sume novca, garancije koje se najee koriste su administrativne zabrane iranata zaposlenih u dravnim ili privatnim firmama, jemstvo automobilom, i mjenica i mjenino ovlaenje pravnog lica, a mogue su I razliite kombinacije navedenih garancija. Ovo prilino olakava situaciju klijentima, jer bi u bankama, za podizanje kredita morali da primaju platu preko te banke i pronau dva i vie kreditno sposobnih iranata koji svojim platama mogu da garantuju za otplatu kredita. Kreditni asistent takoe posjeuje potencijalnog klijenta na terenu, gdje se upoznaje sa planiranim ulaganjima, detaljima i specifinostima planiranog posla i preuzima ovjerene papire garancija. Nakon toga, on prezentuje zahtjev klijenta kreditnoj komisiji koja u svakom od gradova zasijeda jednom nedjeljno, a odobreni kreditni zahtjevi mogu da isplauju ve sjutra nakon potpisivanja ugovora. Uglavnom, cijeli proces dobijanja kredita moe da se zavri za par radnih dana. Visina kredita koje Alter Modus odobrava Ukoliko se prvi put podie kredit, mogue je dobiti kredit u iznosu 500 do 3.000 eura za fiziko, ili do 5.000 eura za pravno lice Za ponovljene kredite, mogue je dobiti do 8.000 eura za fiziko, i do 10.000 eura za pravno lice Ukoliko klijent uzima kredit kao fiziko lice, odobreni novac, u gotovini, podie sa rauna koji mu Alter Modus otvara u Crnogorskoj komercijalnoj banci. Ukoliko kredit podie kao pravno lice, uplata kredita se vri na R preduzea u njegovoj poslovnoj banci.

Alter Modus promoteri

50

Kreditni asistent Ilija Mikuli: KADA NAUE DA SKLANJAJU TANJIR SA STOLA, NAI E POSAO
Ve godinu ipo dana, u hercegnovskoj ekspozituri Alter Modusa, radi kreditni asistent Ilija Mikuli. Reklo bi se da je pravi ovjek na pravom mjestu jer je ovaj mladi ovjek, koji radi na odobravanju kredita preduzetnicima, i sam bio korisnik ovih kredita, i to ne jednom. Otvoreno govori o lijenosti koja vlada meu njegovim vrnjacima koji su nezaposleni, i za njih kae, da e pronai posao tek kada shvate, da nakon ruka, moraju sami da sklone svoj tanjir sa stola.

Iako ste mladi, moete da se pohvalite solidnom karijerom, kako privatnog preduzetnika, tako i kreditnog asistenta koji dobro razumije one koji trae kredit? Imao sam 25 godina kada sam prvi put uzeo kredit u Alter Modusu i uloio novac u porodini biznis koji je ve postojao. Bio sam zadovoljan kreditom koji sam uzeo a naroito uslovima i kamatom jer sam to sve vratio tokom turistike sezone, pa sam i sljedee godine ponovo uzeo kredit, samo vei. Tada sam uzeo tzv. turistiki kredit koji i danas mnogima preporuujem jer se sredstva dobijaju poetkom godine a vraaju obino tokom same turistike sezone. Ja sam npr. prodavao suvenire i plani mobilijar i bio ba zadovoljan rezultatima. Naravno da razumijem potrebu da se uzme kredit, posebno u sezoni to je vrijeme koje svima donese zaradu pa niko ne bi trebao da se plai rada tokom turistike sezone. Pomenuli ste porodini biznis to bi moglo da znai i da Vam je ideja voenja sopstvenog posla potpuno prirodna? Pa istina je, moji roditelji su privatnici skoro 20 godina a ja sam jo kao dijete pomagao i po malo radio. Meutim, kasnije, kada sam poelio da sebi kupim auto, poeo sam da planiram samostalni posao. U to vrijeme sam zapoeo studije u Beogradu pa sam novac skupljao i za studiranje. Iskustvo mojih roditelja pokazuje da od privatnog posla moe da se zaradi moji roditelji su od privatnog posla sagradili porodinu kuu pa ja mogu da kaem da se zaista isplati raditi privatno. Kako objanjavate to da mnogi Vai vrnjaci nee da rade u sezoni iako im je potreban novac i da se stide mnogih poslova? Ne znam ni sam razlog. U sezoni se ovjek malo pomui, pa i meni nije bilo lako, ali kada dodje jesen, moete sebi da priutite mnoge stvari. Kada sam jednog ljeta, pomaui roditeljima, za kiosk brze hrane trebao da pronadjem asistenta kuvara, nikoga nisam mogao da pronaem iako sam pitao sve svoje drugove za koje sam znao da su kolovani za to zanimanje. Nudili smo platu od 400 eura, smjetaj i ishranu, ili 500 eura bez smjetaja, ali niko nije htio da radi. Vidjao sam ih svakodnevno kako etaju kroz Meljine i bezbrino piju osveavajua pia. Bilo je i onih koji su radili - za mnogo manji novac, birali su, po njima, mnogo atraktivniji posao kao to je iznajmljivanje lealjki na plai. Mislite li da im moda nedostaju informacije o tome kako da zaponu posao i uzmu svoju sudbinu u svoje ruke? 51 Ilija Mikuli

Pa mislim da su ljudi samo lijeni da preduzmu neto, a da znaju sve to treba da znaju. Po meni je Herceg Novi perspektivan grad i smatram da nema mjesta strahu od poslovnog rizika. Evo upravo pored nas, u komiluku, poeli su sa radom i pekara, i frizerski salon, i mala pijaca. Poznajem, na alost, mnoge mlade ljude koji uopte i ne trae posao jer smatraju da ga ne mogu pronai poto nemaju vezu. Oni ak i ne prate oglase za posao, a ja sam, recimo, posao koji sada radim pronaao upravo putem oglasa. Jednom sam tako javio prijatelju da sam u oglasima pronaao interesantnu ponudu za njega, i rekao mu da pouri i poe da se prijavi. On mi je prvo odgovorio da hoe ako ja poem sa njim, zatim me je molio da ja zovem i raspitam se o uslovima, a na kraju se nita od svega planiranog nije desilo. Ja za takve uvijek kaem: kada naui da sklanja tanjir sa stola, nai e posao Jer sve dok mu mama sklanja tanjir, za njega nema mnogo ansi. Imao sam ba takvog cimera dok sam studirao, pa sam se stalno udio kako nakon jela ustane od stola i nikad ne skloni tanjir iza sebe. Zato sam ja, iako nisam morao, radio razliite poslove preko Studentske zadruge i zaraivao dodatni novac, a on recimo uopte nije imao interesovanja da radi.

ALTER MODUS INFO TELEFONI Herceg Novi 031/ 326 840 Kotor 032/ 335 350 Tivat 032/ 675 456

52

PREDUZETNITVO U KULTURI: KREATIVNE INDUSTRIJE

Savremeni razvoj umjetnike i kulturne produkcije, nuno je donio i nove termine - jedan od njih je svakako kreativna industrija, termin ponikao u Velikoj Britaniji. U ostalim zemljama, prije svega u SAD-u, osim izraza kulturna industrija, koriste se i pojmovi kao to su industrije budunosti ili industrija sadraja. Kreativnost sama po sebi, naravno, nije nita novo, ali svijest o njenoj ekonomskoj moi svakako jeste. Razgovaramo zato sa producentom, profesorom univerziteta i predavaem Kreativnih industrija na FDU Cetinje, docentom mr Jankom Ljumoviem.

Docent mr Janko Ljumovi ta su to kreativne industrije? Ne postoji jedinstvena definicija kreativnih industrija ali je zajednika odrednica tog novog sektora - preduzetnika logika i ekonomska valorizacija kreativnosti, koja poiva na individualnim ili timskim znanjima i vjetinama koje predstavljaju pravo intelektualne svojine. Njih definie savremena teorija menadmenta u kulturi, studije kulture i druge teorijske discipline, ali i razne meunarodne organizacije poput UNESCO-a ili Savjeta Evrope i Britanskog savjeta. Interes za politike razvoja kreativnih industrija, pokazale su, prije svega, javne politike na razliitim nivoima, koje su u snazi tog sektora kulture prepoznale njegov potencijal i znaaj, kako u oblasti ekonomije, tako i u razliitim sociolokim aspektima. Koji sve poslovi I djelatnosti, zanimanja, oblasti, jesu kreativne industrije? Svako drutvo ili, tanije reeno, javna politika, na nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou, uspostavlja svoju, ne samo definiciju, vec i oblasti koje se ukljuuju kao sektor kreativnih industrija. To su prije svega oblasti dizajna, filma, mode, softvera, umjetnikih zanata, muzike, izdavatva, fotografije, multimedije. To moe biti i obrazovanje za umjetnost i kulturni turizam. irom Evrope razvijeni su projekti kreativnih industrija, a kao dobri primjeri javnih politika koje su dale konkrektne rezultate, vidljive i prepoznatljive, istiu se primjeri Velike Britanije i Njemake. Moramo istai da ne postoji regija ili grad u Evropi a da nema neku svoju karakteristicnu priu koja oko kreativnih industrija ne gradi svoj savremeni imid I kulturnu produkciju, i kroz razvoj trita emanira potencijal sopstvenih kreativnih industrija. 53

 Da li ovakav vid preduzetnitva moe donijeti finansijsko blagostanje onom ko ga pokree? Koje oblasti ili konkretni poslovi donose najvise profita danas? Bez ekonomskog efekta koji se, prije svega, ogleda u zapoljavanju ali I stvaranju profita, ne bismo ni mogli govoriti o kreativnim industrijama. Neki sektori su izuzetno vidljivi na globalnom planu, kao industrija softvera, multimedije i filma, druge oblasti su znaajne na nacionalnom planu poput mode ili izdavatva, a neki sektori su sasvim dovoljni za razvoj lokalne ekonomije, kao to su dizajn i umjetniki zanati. Da li ovakav vid preduzetnitva u kulturi egzistira samostalno ili moze biti uspjean I ako se kreira u sklopu nekih drugih poslova? Kakva preporuka se u tom smislu moe dati za nevladine organizacije, koje zapravo predstavljaju privatni sektor u kulturi? Intersektorksa saradnja, posebno na malim tritima, je preduslov njihovog razvoja. Sutina jeste da taj sektor predstavlja privatnu inicijativu tj. on bi trebao biti profitni sektor kulture, dakle, ne ni nevladin ni javni sektor. Ukoliko je naglaena trino potentna orijentacija, organizacija kreativnih industrija morala bi biti, I jeste, zapravo kreativna firma, preduzee koje posluje po trinim principima rada. To to kod nas javni i nevladin sektor ne pokusavaju da razvijaju ovaj koncept, govori o specificnosti uspostavljanja politike i prakse kreativnih industrija u Crnoj Gori. Na emu bi se mogla graditi kreativna industrija Boke? To prije svega zavisi od lokalnih aktera i vizije projekta koji moete nazvati Creative Boka u okviru koga se moe napraviti dobra platforma za uspostavljanje sektora, njegovu samoorganizaciju, i najvanije, produkciju roba i usluga koje su namijenjene tritu i turistima, prije svega. U raznim oblastima kreativnih industrija nedostaju autentini proizvodi koji bi prezentovali kulturu i specifinost Boke kroz dizajn, umjetnike zanate, multimediju, film i dr. Primjer susjedne Hrvatske sa paletom kreativnih prozvoda kojima su brendirali razne lokalne specifinosti, uspjean je primjer za pokretanje lanca proizvodnje i u Crnoj Gori. Dobra vijest za mlade koji su kreativni i sa menaderskim ambicijama, a ele stvarati u kulturi I umjetnosti, jeste da na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) - Cetinje, mogu stei akademsko zvanje producenta. Prvi korak za preduzetnitvo u kulturi, dakle, moe biti obrazovanje? U okviru poslijediplomskih specijalistikih i magistarskih studija Produkcije na FDU, izuavaju se i Kreativne industrije. To je svakako doprinos trendovima savremene umjetnike i kulturne produkcije i potrebama buducih profesionalaca da jaaju svoje obrazovne kapacitete, a dobro ste primjetili da takav interes mogu imati i ekonomisti, ali i drugi obrazovni profili koji upravo u realnosti I izazovu kreativnih industrija mogu jaati ne samo ovaj sektor, ve i sopstvene pozicije na tritu biznis ideja.

54

ARTefakt MADE IN CETINJE

Na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore za stvaralatvo, ove je je godine po prvi put bila zastupljena i oblast Kreativnih industrija. Aktuelan projekat, podran na ovom konkursu, jeste projekat ARTefakt MADE IN CETINJE, koji navodimo kao studiju sluaja. Projekat ARTefakt MADE IN CETINJE pozicionira kulturno naslijee i kulturni identitet Cetinja i njegovu manifestaciju u oblasti savremenog dizajna i vizuelne reprezentacije. Projekat problematizuje postojeu praksu i trite koje nudi tradicionalne oblike reprezentacije u kojoj nema organizovanog i inovativnog pristupa u produkciji znaenja i brendiranju grada. Kulturni identitet i nasljee se u sferi produkcije suvenira organizuje ad hoc, uz izuzetak produkcije Narodnog muzeja i Turistike organizacije Cetinja. Projekat ukazuje da su potencijali i resursi za inovativnu produkciju puno vei i da postoji kreativni potencijal i trina valorizacija novih suvenira i predmeta koji mogu predstaviti razliite artefakte (npr. Njegoa, pjesmu No skuplja vijeka, arhitekturu, umjetnike radove, fotografije, industrijsko naslijee i dr.) Producenti projekta su Fakultet dramskih umjetnosti i Fakultet likovnih umjetnosti, i to studijski programi Produkcije i Grafikog dizajna. Ciljevi projekta (trini potencijali, doprinos ekonomskom razvoju zajednice itd) Osnovni cilj projekta jeste da ukae na neophodnost primjene savremenog dizajna u produkciji suvenira i prezentacije Cetinja. Taj osnovni cilj sadri niz operativnih ciljeva a oni su: - Trino pozicioniranje kreativnog potencijala i vidljivosti rada umjetnikih fakulteta u zajednici - Prezentacija umjetnikih radova i aplikacija u razliitim formama i nalaenje stratekih partnera koji e pokrenuti reprodukciju i organizovati distribuciju i prodaju predmeta koji e biti zatieni autorskim pravom. Na osnovu navedenih ciljeva moe se ostvariti i dugoroni cilj projekta, a on inicira strategije razvoja kreativnih industrija na lokalnom nivou i u drugim gradovima Crne Gore (model projekat ili uzorni projekat), kao i strategiju komercijalizacije institucija kulture koje svoje resurse mogu da komercijalizuju u sadejstvu sa umjetnicima i proizvodnim kapacitetima privatnih firmi. Na taj nain moe doi do niza novih proizvoda koji su u funkciji promocije kultrnog nasljea i kulturnog identiteta. Oekivani ekonomski i socijalni efekti i odrivost projekta Projekat predstavlja model ili uzorak, kojim se moe definisati permanentna aktivnost i razvoj koji inicira stalnu produkciju i proizvodnju sadraja za razliite institucije i razliite oblike privatno-javnog partnerstva. Ekonomski efekti: - Razvoj trita - Dodatni prihodi i pokretanje lanca proizvodnje - Razvoj strategija komercijalizacije i kreativnog biznisa u javnom sektoru - Stimulisanje pokretanja kreativnih biznisa na lokalnom nivou Socijalni efekti: - Razvijanje pozitivnog odnosa prema identitetu zajednice - Obogaivanje drutvenog okruenja stimulisanjem kreativnosti i njene prezentacije u javnosti - Poboljanje kvaliteta ivota kroz uee u projektu 55

Kreativne industrije Podgorice, British Council, Podgorica, 2005.

Start up creative Podgorica Kreativne industrije Podgorice

Britanski savjet (British Council) je dosta uticao na razvoj kreativnih industrija U Crnoj Gori a jedan od prvih koraka na njihovoj promociji 2005 godine, bio je izdavanje publikacije pod nazivom Start-up creative Podgorica Kreativne industrije Podgorice, za koju su prireiva I urednik bili Vanja Madgalj I Janko Ljumovi. Publikacija se u elektronskoj varijanti moe pronai na linku: http://www.britishcouncil.org/montenegro-projects-creative_industries-creative_podgorica-start_up-mne.pdf

Publikacija izmeu ostalog, sadri i zanimljivu priu o britanskoj oblasti Kornvol, autora Sehada ekia, koja se odnosi na vrijeme procvata kreativnijh industirija u Velikoj Britaniji, u 1990-im. Za razvoj koncepta i uspjeh kreativnih industrija, inae, bio je zasluan tadanji britanski premijer, Toni Bler. Niko nije pretpostavljao da e jedan od najreprezentativnijih i najuspjenijih primjera, postati jugo-zapadna britanska oblast Kornvol, region koji je po mnogo emu slian Crnoj Gori. Kornvol je smjeten na poluostrvu, ima 500.000 stanovnika, a meu tradicionalnim djelatnostima ovog kraja su bili rudnici lima, poljoprivreda i ribarstvo. Globalne ekonomske okolnosti, meutim, dovele su ove djelatnosti do skoro potpune marginalizacije, a jedino je slikovita priroda ukazivala na mogunost razvoj turizma. Moe se rei da je Kornvol tada predstavljao jednu od najsiromanijih oblasti u Britaniji ali i Evropskoj uniji, sa prilino zanemarujuim politikim uticajem. Osjetno ponosan na keltsku tradiciju, Kornvol je izgraivao i sopstvenu neprilagodljivost, i to religijsku, etniku i jeziku. Uslijedio je kreativni bum, koji je doveo do pregrupisavanja kreativnih snaga i potencijala ovog regiona, i njegov planski razvoj. Ve 2003 godine, prema studiji Creative Value , oko 9.000 ljudi je bilo zaposleno u kreativnim industrijama u Kornvolu 4 procenta cjelokupne radne snage okruga I imali su godinji obrt od 250 miliona funti. Dvije godine kasnije, 2005, godinji obrt je dostigao 348 miliona funti, broj zaposlenih, koji je radio u 4 hiljade preduzea, porastao je na 10 hiljada. Uee u bruto domaem proizvodu je bilo 5%, a godinji rast se kretao izmeu 12 i 15%. 56

HERCEGNOVSKI ENTUZIJASTI

Zato to rade sa osmjehom uprkos svemu, sebe nazivaju entuzijastima. U Boki ih prepoznaju po kratkim reklamnim filmovima i efektnim audio i video porukama, kae za nau publikaciju izvrna direktorka firme Seavision creative team, ina Vujovi. Nita udno sobzirom na to da je vizija ovog kreativnog tima morska. Da je vizija iskrena i istinita, meutim, prepoznaju i na kontinentu, odnosno, svuda gdje putuju epizode dokumentarnih ili igranih serija koje producira ovaj krativni tim iz Zelenike.

Kada je i kako poeo sa radom Seavision creative team? Grupa hercegnovskih entuzijasta, veoma razliitih po umjetnikom I kreativnom senzibilitetu, ali u isto vrijeme, veoma srodnih u pogledu poslovne vizije Seavision-a, prije dvije godine je dola na ideju da svoje znanje i neiscrpnu kreativnu energiju investira u sferu advertajzinga i marketinga, i to u formi male produkcijske kue. Limitiran budet, kao i nepovoljni uslovi kreditiranja koji podrazumijevaju visoke kamatne stope, hipoteke, te krajnje nepopularno fiducijarno pravo prenosa svojine, uskratile su nam mogunost da svoje ideje i ambicije predstavimo u veem obimu, pa je sve poelo skromno i nenametljivo u home made varijanti. Imali smo tek toliko da moemo registrovati djelatnost, ali i jasnu viziju, koju smo simbolino nazvali morskom. Tako je sve poelo. Koje su kljune odrednice vaeg posla? Nasi kljuni argumenti i reference jesu nae znanje i iskustvo dokumentovano retrospektivom odradjenih i nagradjenih produkcijskih poduhvata. Spoj novinarskog i dugogodinjeg televizijskog produkcijskog iskustva, te poznavanja informatikih sfera, otvorili su nam brojne mogunosti. Naime, tokom protekle dvije godine Seavision creative team je realizovao veliki broj promotivnih multilingvalnih filmova, audio i video spotova, televizijskih serija, dokumentarnih filmova, te sve popularnijih kratkih igranih audio i video formi. U odredjivanju vizuelnog identiteta oslanjamo smo se na utemeljene zakonitosti, a kljune rijei nae produkcije jesu estetska definicija, funkcionalnost rjeenja, originalnost pristupa, dosljednost sprovoenja, potovanje specifinosti predmeta vizuelizacije, prepoznatljivost itd. Koji su bili motivi za pokretanje posla? Pored novca - profita, kao sasvim logine i oekivane satisfakcije, jedan od kljunih motiva za ulazak u ovu kreativnu avanturu jeste injenica da je marketing, kao veoma skupa igraka, postao privilegija monih i velikih, a ostao vjeita tenja malih, a nita manje znaajnih. U tom smislu je na cilj bio da cijene usluga prilagodimo aktuelnom standardu i niveliemo razlike, kako bi izrada razliitih reklamnih materijala postala svima dostupna. Magina formula nas je dovela do realizacije brojnih, produkcijski zahtjevnih I ozbiljnih projekata. 57

 Na kakve probleme nailazite u radu? Nia cijena usluge nekada zbunjuje klijente pa se deava da bude okvalifikovana kao poetna pozicija za realizaciju ne tako kvalitetne usluge. Meutim, uspjevamo brzo da ih razuvjerimo jednostavnim uvidom u ono to smo postigli do sada. Problem nam predstavlja i nepostojanje sinergije izmedju lokalnih institucija i nas kao njihovih potencijalnih servisa. To je ozbiljan ali i rjeiv problem. Za lojalnu konkurenciju mislimo da je poeljna i motivirajua, ali monopolistiki odnos snaga na tritu, koji je i dalje prisutan u naoj poslovnoj praksi, je nepoeljan i nedopustiv. Smatramo da treba stvoriti uslove za ravnopravnu borbu nas koji lokalnim institucijama moemo pruiti ove usluge, inae se stvara negativan utisak o tritu ono je samo naizgled otvoreno i prua brojne mogunosti, a esto je upravo obrnuto: zatvoreno je i bez mogunosti da ponudimo svoje ideje i rjeenja.

Postali ste prepoznatljivi po kratkim reklamnim filmovima? Veoma smo ponosni na multilingvalne reklamne filmove raene za potrebe heregnovskih javnih preduzea Vodovod I Gradska istoa, kao i filma za preduzee Panto group, koje je dalo znaajan doprinos vizuelnom identitetu cjelokupne prezentacije ove kompanije, i osvajanju laskave titule najboljeg na Sajmu prehrane u Budvi. Na veliki produkcijski izazov jeste i rad na humoristikoj seriji Nijesmo mi od juce, za koju smo radili snimanje, montau i reiju. Iz biografije Seavision creative team-a: - Humoristika serija Nijesmo mi od jue, 45 epizoda - snimanje, montaa i reija - TV reportae Prie iz Crne Gore, 6 reportaa - snimanje, montaa - TV reportae Prie iz Herceg Novog, 21 reportaa snimanje i montaa - Reklamni filmovi Panto group, JP Vodovod i kanalizacija, JP Gradska istoa, Hotel Xanadu... - Reklamni spotovi - Pekara Aleksandrija... - Video prezentacije - JP Vodovod i kanalizacija, JP Gradska istoa, Omnibus predstava Na ovjek, Mjuzikl Pepi i Roki... - Bilbordi Vodacom... - Novinarske reportae -Izbor sportiste godine Crne Gore... 58

BOKOKOTORSKA NVO MREA

Socijalno preduzetnitvo Govorei u kontekstu preduzetnitva, rad mnogih bokokotorskin nevladinih organizacija bi mogao da se okarakterie kao socijalno preduzetnitvo. Ovaj termin neki koriste samo samo za prakse u kojima neprofitna organizacija obavljaju profitne djelatnosti. Drugi koriste taj termin kako bi opisali djelovanje bilo kakve neprofitne organizacije, a trei o njemu govore u kontekstu poslovnog sektora koji integrie prakse drutveno odgovornog poslovanja. (Sam svoj majstor Poetnica iz socijalnog preduzetnitva za organizacije mladih i za mlade, Anamarija Soo, akovec, 2009)

Socijalni preduzetnici su vrsta preduzetnika sa drutvenom misijom za njih je misija kljuna. Upravo takva misija ih ini drugaijima jer uticaj koji preduzetnika aktivnost ima na misiju, postaje najvaniji kriterijum, a ne stvaranje bogatstva - novana dobit je samo sredstvo za postizanje cilja. Nasuprot tome, za klasine preduzetnike, samo stvaranje bogatstva znai stvaranje nove vrijednosti. U klasinom preduzetnitvu se dobit raspodjeljuje pojedincima. U kontekstu socijalnog preduzetnitva, sva dobit se usmjerava za realizaciju programskih aktivnosti (koje doprinose ostvarenju misije) i/ili pokrivanje operativnih trokova organizacije. Dakle, socijalni preduzetnik je osoba iz bilo kojeg sektora koja koristi preduzetnike aktivnosti (one koje donose novanu dobit) za ostvarenje drutvene misije. Postoje dvije vrste socijalnog preduzetnitva: 1. samofinansirajue djelatnosti lanarina, naplaivanje usluga, prodaja proizvoda, korienje materijalne i nematerijalne imovine, investicije 2. socijalno zapoljavanje osnivanje preduzea u kome su zaposlena socijalno ugroena lica ili tee zapoljive osobe. Mnogo je zahtjevnije i iziskuje vee kapacitete i resurse, i vrstu podrku svih relevantnih aktera u lokalnoj zajednici. Predstavljamo vam NVO Nova ansa u Novom koja je pravi primjer socijalnog preduzetnitva kroz socijalno zapoljavanje.

Posao koji mijenja ivot

Aleksandar Aleksi IVOT

Zahvaljujui nevladinoj organizaciji NOVA ANSA U NOVOM, i to prije svega, koordinatorki projekta, Vesni Odalovi, nekoliko mladih sa invaliditetom, dobilo je priliku da zapone svoju preduzetniku avanturu i pokrene sopstveni posao. I ne samo to - digitalna tamparija NAA ID KARTICA je prerasla u Centar za radno osposobljavanje i zapoljavanje lica sa invaliditetom, jedini te vrste u Crnoj Gori.

Nakon dvije godine mukotrpnog rada profesionalaca, roditelja i donatora okupljenih oko NVO Nova ansa, u Herceg Novom je otvorena digitalna tamparija Naa ID kartica, u kojoj su zaposlene etiri osobe sa invaliditetom i jedan volonter. Programi za zapoljavanje osoba sa tekoama u razvoju, u Crnoj Gori skoro i ne postoje, a situaciju oteava i injenica da mali broj njih zavri srednju kolu. Na hercegnovskom Birou rada je 13 nezaposlenih sa invaliditetom, a zahvaljujui projektu digitalne tamparije simbolinog naziva Naa ID kartica, njih etvoro je dobilo posao koji im je, kako sami istiu, potpuno promijenio ivot. S obzirom na to da svi imaju razliite dijagnoze, u skladu sa njima su i rasporeeni na radna mjesta. eljko akovi je prezadovoljan ansom koja mu je pruena jer mu je omogueno da maksimalno iskoristi sebe, da ima finansijsku sigurnost kroz platu, da omogui sebi bolji nain lijeenja i ostalih ivotnih potreba, a ujedno i da se vie socijalizuje. Njegovo oduevljenje, kao i ostalih zaposlenih, dijeli i Emina Dobra, koja je u Podgorici zavrila osnovnu i srednju kolu, nakon ega se prijavila na Biro rada. Pomo u realizaciji projekta pruila je Optina Herceg Novi koja uestvuje u dijelu zakupa prostorija sa 500 eura, a pomogli su i Zavod za zapoljavanje. koji obezbjeuje plate od 250 eura i putne trokove, kao i hercegnovski Centar za socijalni rad. Fond za otvoreno drutvo donirao je maine u vrijednosti od 13.000 eura. Zaposleni su obueni da sami kreiraju, tampaju i dorauju vizit karte, zidne kalendare. flajere, plakate, menije... (Izvor: Vijesti, mart 2010, S.Kosi)

NAA ID KARTICA DIGITALNA TAMPARIJA Adresa: Trni centar NOVLJANKA, Herceg Novi Kontakt telefon: + 382 67 261 703

EXPEDITIO Jo 1997 godine, u Kotoru je osnovan EXPEDITIO, nevladina organizacija ija je misija podsticanje odrivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu, kroz djelovanje u oblasti odrive arhitekture, kulturnog nasljea, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog drutva. U svijetlu prie o socijalnom preduzetnitvu, treba istai da u cilju postizanja samoodrivosti, EXPEDITIO prua usluge grafikog dizajna, izrade kompjuterskih 3D modela i animacija, idejnih arhitektonskih projekata, studija, baza podataka, kompjuterskih animacija, web dizajna. A u kontekstu mladih Boke Kotorske i preduzetnitva, evo prie o volonterizmu. U ovoj NVO smatraju da su zapravo i nastali i opstali zahvaljujui dobrovoljnom radu, jer veliki broj njihovih aktivnosti je i danas zasnovan na volonterizmu prvo u sopstvenim redovima, a zatim, od strane prijatelja, lanova i saradnika koji pomau rad organizacije. Volonterizam razvija preduzetniki duh u nama kao i svaki drugi rad, ali i stvara osjeaj da uspjeno stvaramo neto novo i korisno za sve nas. Na pitanje koje bi volonterske aktivnosti preporuila mladima u Boki, Tanja Raji iz EXPEDITIO tima, odgovara da briga o kulturnom naslijeu Boke prua veliku ansu za ukljuivanje mladih. 60

- Posljednjih godina se na meunarodnom nivou mnogo govori o neophodnosti ukljuivanja nevladinih organizacija u oblast zatite kulturnog naslijea. Volonterski radni kampovi su jedan od moguih, konkretnih, vidova djelovanja NVO na tom polju. O ovom modelu djelovanja lanovi EXPEDITIO su imali prilike da saznaju preko vedske asocijacije za brigu o nasljeu - Svenska freningen fr byggnadsvrd. Tokom Youth Heritage Forum-a, u Piranu, u Sloveniji, koji je organizovala Europa Nostra, lanovi NVO EXPEDITIO imali su prilike da upoznaju predstavnike ovevedske organizacije, a ve septembra iste godine, dvije nae predstavnice su uzela uee na radnom kampu za rekonstrukciju na ostrvu land u vedskoj. Time je uspostavljena bliska saradnja i zapoela je razmjena volontera izmeu ove organizacije i nas. U vedskoj se posljednjih godina, u prosjeku, organizuje 10 kampova svakog ljeta, kroz koje proe oko 120 uesnika. Osnovna ideja i cilj ovih kampova je da se, prije svega, zaustavi propadanje kulturnih dobara, ali i da se uesnici kampa obue kako da obnove graevinu koristei tradicionalne materijale i tehnike. Radionice vode zanatlije sa iskustvom a uesnici (volonteri) su najee razliitih profesija i godina starosti. Objekti na kojima se radi su raznovrsni, a najee su zatieni spomenici kulture. Dobri rezultati prvih kampova bili su podsticaj lokalnim i dravnim kulturnim institucijama u vedskoj da podre ovakve projekte, i da se i sami ukljue predlaui lokacije na kojima bi se moglo raditi, ime se pozitivan efekat kampova jo vie poveao. Ovo je bila i preporuka za nas da pokuamo da ostvarimo neto slino ovdje. Kao lokacije za volonterski radni kamp odabrane su tvrava Sv. Kria u Perastu, a potom i palata Viskovi u Perastu. Ovaj vid angaovanja volontera razliitih godita, jedna je od najzanimljivijih aktivnosti koje je naa organizacija zapoela. Za razliku od veana, u naem regionu posebno su mladi iskazali interesovanje ze uee. Boravak na terenu, druenje i uenje zanata izuzetno im je bilo zanimljivo. Istraivanje Kulturne potrebe mladih u Boki koje smo radili ove godine, pokazalo je da mlade zanima kulturno naslijee, ali da ga doivljavaju kao neto ime se bave odrasli. Sigurno je da to ne bi trebalo da bude tako. Kroz iskustvo organizovanja volonterskiih kampova naa organizacija je shvatila koliko je vano stvoriti prilike za volontiranje mladih i njihovo ukljuivanje u najrazliitije aktivnosti u zajednici poruuje Tanja Raji.

61

IZ DNEVNIKA KOMPASA

Mladi preduzetnik/ca je osoba koja stalno ui, istrauje, inovira, sklapa partnerstva i kontakte, dosta radi, ali ono to je najvanije jeste da uiva u radu i voli ono to radi, kae Venera Ljuti, NVO preduzetnica iz Centra za informisanje I savjetovanje mladih - KOMPAS, iz Kotora. Preduzetnitvo je veoma vana i jako interesantna tema koja bi trebala puno vie zanimati mlade ljude, kao i one koji se bave mladima, ali i cjelokupno drutvo. Smatram da je problem slabog preduzetnitva mnogo iri i ima dublje korjene. A koliko je neko preduzimljiv i ima preduzetnikog duha zavisi od same individue, zatim od porodice, kao I formalnog obrazovanja koje je prilino ograniavajue i rijetko daje zavrenom studentu ili aku praktine vjetine koje su potrebne jednoj mladoj osobi. Takoe, ono to mislim da je direktno povezano sa slabom preduzimljivou mladih jeste njihova neinformisanost, kao I nepostojanje klubova i info centara za mlade u naim gradovima. Sa druge strane preduzetnitvo sa sobom povlai rizik i odgovornost, a mladi su prepoznati kao osjetljiva grupa u drutvu, stoga im je podrka u tom smislu prijeko potrebna. Sama biznis ideja donosi mladoj osobi i puno pitanja. Da li ja to zaista mogu? Da li mogu sam/a? Koje su pravne regulative? Kako da osmislim biznis plan i razvoj svog preduzea?... Sve su to pitanja na koja treba da sa pronae odgovor. Ipak, ono to bi trebalo da motivie mlade da se odlue i zaponu svoj biznis jeste samo saznanje o mogunostima i prednostima malih preduzea na tritu. Ono to je realno jeste da velike kompanije teko opstaju jer ih je puno tee voditi, a prednost se daje upravo malim preduzeima kojima je lake, bre i efikasnije rukovoditi. Kako sam i sama socijalna preduzetnica, ohrabrila bih mlade generacije da sve vie razmiljaju u smjeru kreiranja svoje budunosti, radu na linom i profesionalnom razvoju, stalnom usavravanju i cjeloivotnom uenju. Mladi preduzetnik-ca je osoba koja stalno ui, istrauje, inovira, sklapa partnerstva i kontakte, dosta radi, ali i ono to je najvanije uiva u radu i voli ono to radi. Takoe, postoji dosta strunih slubi, koje se nalaze u samoj brouri a koje vam mogu dati puno korisnih odgovora na vaa pitanja, samo budite uporni sa idejom u koju vjerujete, i vjerujte u sebe prije svega! KOMPAS Centar za informisanje I savjetovanje mladih E-mail: nvokompas@gmail.com Kontakt telefoni: 032/ 330 053, 068 429 251 62

Venera Ljuti

ISKUSTVA PREDUZETNIKA BOKE

GRBALJ I VENECUELA ZAJEDNO

U firmi TexMontOil, odavno je pronaena uspjena poslovna formula Venecuela + Grbalj = svjetska pozornica. Ve deset godina, naime, na poslovima nabavke i prodaje u ovoj firmi u Grblju, radi Shira Gomez Pilastro, porijeklom iz Venecuele, inae, odavno nastanjena u Kotoru, gdje ivi sa svojom porodicom.

Shira Gomez Pilastro

Kako je dolo do saradnje izmeu Vas i firme TexMontOil? Vlasnika firme, Radovana Marinovia sam upoznala prije 10 godina, u vrijeme kada je bio vlasnik benzinske pumpe WR Dinamic Company u Radanoviima - bila sam prijatno iznenaena koliko energije i znanja ima. Odmah smo se dogovorili da radimo a poeli smo tako to smo potpisali ugovor sa belgijskom firmom Texaco i postali njihovi distributeri za Crnu Goru. Nakon 4 godine je pumpa prodata, a ime firme smo promijenili u TexMontOil. Inae, pored prodaje ulja i maziva, firma se bavi i uvozom automobila iz Kine kao i poslovima iz oblasti graevinarstva. Nije bilo lako u poetku nepoznavanje jezika mi je bila velika barijera u komunikaciji, a poslije sam se suoila i sa velikim administrativnim barijerama u poslu. Jo uvijek je lake potpisati ugovor o saradnji sa svjetski poznatom firmom, nego ovdje kod nas zavriti mnogo manji posao u administrativnom smislu. Ja razumijem i da se po prvi put desilo kod nas da neko dobije pravo distribucije direktno iz fabrike, kao to je to bilo u naem sluaju (a ne preko Slovenije i Hrvatske), ali svejedno mislim da je moglo bre i bolje. 63

 Da li ste se neeg plaili kada ste poinjali sa radom? Ne. U Venecueli sam poela da radim sa 18 godina, i ve sam bila stekla razliito iskustvo u razliitim poslovima. Bila sam zaposlena i u sektoru nabavke u Kombinatu aluminijuma - u dravnom sektoru je medjutim drugaije jer uvijek iznad vas postoji neko ko je odgovoran i ko moe da pokrije vae eventualne greke ali u privatnom sektoru je drugaije i mora se biti oprezan. Ponosna sam to smo zapoeli posao koji niko nije radio u Crnoj Gori a mogle su da rade neke dravne firme. Ovako, posao je poela jedna mala firma iz Radanovia iz Grblja. Kada su doli veliki distributeri u posjetu, bilo je malo tee za objasniti gdje se nalazimo ali sve ostalo je bilo lako.

Saraujete sa Texaco-om i Shevronom, kineskim firmama Great wall i Synotire. Poznavanje engleskog Vam je dodatno otvorilo vrata svjetskog biznisa? Strani jezik je jako vaan za posao i to sam prenijela na svoju erku ona je studentkinja, koja pored maternjeg crnogorskog, isto tako perfektno govori engleski i panski a voli i njemaki jezik. Mladi U Kotoru se inae dosta slue engleskim i italijanskim ali vidim da nema ozbiljne kole sa licencom koja bi ih uila strane jezike zato podravam najavu francuske ambasade da e organizovati uenje francuskog. Kako je to biti ena u naem poslovnom okruenju? Dosta teko, jer poslove uglavnom vode mukarci, a posebno u svijetu automobila. Ovdje mi ak i serviser kae da ne moe da mi objasni ta je sa automobilom - jer sam ena. Vi se bavite potpuno netipinim poslom za Boku gdje se svi uglavnom oslanjaju na turizam pa su kafi ili apartman i dalje na listi prioriteta za pokretanje sopstvenog posla? 64

Na alost, ovdje je prisutno veliko neznanje o potrebama trita. More nije sve to Crna Gora moe da ponudi turistima. vajcarska npr. nema more ali ima razvijen turizam. Iako se kod nas forsira turizam, turizam ne moe biti sve - ljudi zaboravljaju koliko su bitne druge grane privrede. Generalno nedostaje kretivnost ali i inicijativa da se posao zapone ljudi se takodje boje odgovornosti i preuzimanja rizika. Ali ako ljudi imaju inicijativu, upornost i hrabrost, ne treba da sjede kod kue, ve treba da zaponu preduzetniki posao. Pogotovo ne treba gubiti vrijeme ako se ne prima plata. Stvarno se udim ljudima koji godinama rade a ne dobijaju platu. Ja ovdje radim 10 godina i nikada plata nije kasnila jer vlada pravilo naeg vlasnika da nije radnik kriv ako direktor i vlasnik nisu u stanju da naplate dug za firmu. Radniku mora da se da plata jer je on radio svoj posao. Mnoge firme se ale da nemaju za plate ali mislim da to nije korektno i da svakog dana u mjesecu zaposleni treba da imaju hranu na svom stolu, a firme su dune da se snadju, uzmu kredit i uvijek imaju za platu. Svako drugaije ponaanje je sramotno. Takodje mi smeta kada prodavaica u butiku, osim svog posla treba da radi i posao istaice, ime pokriva dva radna mjesta za jednu platu, a ni nju ne dobija redovno. To su sve razlozi za pokretanje biznisa. Kako podstaci mlade na biznis, kakvo okruenje stvoriti? Svia mi se to se situacija mijenja u odnosu na mlade i to im se konano otvaraju oi, jer mladi treba da se mjenjaju u odnosu na trite rada i realnije sagledavaju svoje mjesto na tom tritu. Samo edukacijom je mlade mogue osposobiti i u njima razviti preduzetniki duh, i to poevi od osnovne kole. Projekat koji ste vi pokrenuli sa ovom publikacijom, takoe je je dobar nain za to. Uloga porodica je takoe znaajna i ja vjerujem u generaciju mladih majki koje e sigurno pravilno vaspitavati svoju djecu, pruiti im potrebno znanje, i natjerati ih da rade. Ovi stariji, na alost, i dalje vre negativan uticaj pa esto moete uti - nemoj da se mui, mi smo tu da ti pomognemo. Zato u jednoj kui imate vie generacija koje samo sjede - od penzionera do djece. Zbog toga ne treba sluati bapske prie koje poruuju nemoj, kako e, ili nee ti to znati. Uvijek treba ii naprijed i pokuavati novo.

65

FAKULTETSKA DIPLOMA JE SAMO ULAZNICA

Tek kada ovjek pone da radi, on naui mnoge druge stvari koje su mu neophodne za posao a njih je zaista puno i sve su vane. Na primjer, da jedan susret ili posao mogu biti ulaznica za drugi, bolji. Ili da ovjek nikada ne smije zaboraviti onoga koji mu je barem malo u ivotu pomogao kae za nau publikaciju direktor UNEL-a, Milo Deverdanovi

Kada je firma UNEL osnovana i ime se bavi? Preduzee UNEL DOO Iz Kotora se prevashodno bavi prodajom dizel i elektro agregata i UPS-eva za rezervno napajanje struje, zatim prodajom ugostiteljske opreme, profesionalnih maina za pranje rublja i maina za pranje posua. Mi smo porodina kompanija koja ve sedmu godinu zastupa etiri evropska brenda na tritu Crne Gore, kroz prodaju renomirane opreme i ovlaeni servis. Osniva kompanije je moj stric Milutin Deverdanovi, koji je radno i profesionalno iskustvo stekao u radu u industrijskim pogonima, kao rukovodilac i pogonski ininjer. Posao u lokalnoj samoupravi mnogi vide kao privilegiju a Vi ste ga napustili? Nakon 8 godina rada u Optini Kotor, na mnogim vanim i odgovornim poslovima, rijeio sam da napustim posao i ponem da radim u UNEL-u kao direktor. Da budem iskren, bio sam se zasitio rada u administraciji i koloteine u koju je posao uao. Znam puno ljudi kojima takav nain rada odgovara ali ja nisam mogao vie da mirujem.Inae, imao sam sreu da sam radio u nekoliko optinskih slubi gdje sam stekao razliita iskustva - ak sam imao mogunost da radim i sa strancima na meunarodnim donatorskim programima. Rad u ovakvoj ustanovi je jako ozbiljan posao i takve institucije poivaju na radu i strunosti onih koji se ne vide i koji se ne eksponiraju u javnosti. Graani esto ne prave razliku izmedju optinskih inovnika i politiara, a ona je sutinska i ogromna. Politiar moe biti svako i, kao to esto vidimo, ne mora da odgovara za svoje postupke. Sa druge strane, slubenik mora odgovorno da vri svoj posao, svakodnevno da bude u susretu sa strankama ili predmetima, i uvijek pokae linu odgovoronost jer je njegovo znanje pod lupom zakona i nadlenih organa. Ljudi jako dobro pamte sve to sam radio pa mi je drago to u susretu sa njima imam samo benefite od toga. 66

Milo Deverdanovi

 Kako gledate na znaaj obrazovanja danas? Ja sam zavrio ekonomski fakultet u Podgorici i ponosan sam na svoje profesore i smjernice koje sam dobio iz te obrazovne kue. Ovaj poziv sam iz ljubavi zavrio. Ljubav je strano bitna jer onda lake savladavate prepreke kojih neminovno ima u poslu ili u ivotu ljubav uvijek pobjeuje, zar ne? Danas u obrazovanju, ali i ivotu generalno, mladi imaju vie izbora, puno je informacija, tehnologija je sve jevtinija, granice su otvorene. Kada sam ja zavrio studije i trebao da naem posao, nae drutvo nije izgledalo ovako perspektivno kao sada. Sve se promijenilo, pa je bitno da mladi ljudi u promjenama vide ansu a ne da osjeaju strah zbog toga! Fakultetska diploma je samo ulaznica za veliku ivotnu utakmicu ili ulazak na eljeno trite. Tek poslije, ovjek naui mnoge druge stvari koje su mu neophodne za posao a njih je zaista puno i sve su vane. Koje su to stvari? Na primjer, da jedan susret ili posao mogu biti ulaznica za drugi, bolji. Ili da ovjek nikada ne smije zaboraviti onoga koji mu je barem malo u ivotu pomogao. Takoe, da je za uspjeh neophodno imati tim - esto sujeta, tako dominatna u ponaanju na ovim naim prostorima, spreava ljude da sagledaju istinu da samo jaka ekipa pobjeuje. ovjek ui i kako sebe da predstavi kao linost, kako da gradi optimizam, kako da istrpi nepravdu. Kako da iri krug svojih poznanika i partnera, ili kako da se relaksira i odmara. Ali prije svega toga, mlad ovjek mora da pone da radi jer to je najvanije.

NAI SVOJE MJESTO POD SUNCEM

Smatram da obian, prosjean ovjek, u svakom sistemu moe da pronae svoje mjesto pod suncem i tu organizuje svoj ivot onako kako dolikuje normalnom ovjeku, i da je to uvijek samo do njega samog, a da sa tim nemaju veze ni kriza, ni sistem, ni bilo ta drugo kae mlada vlasnica tivatske firme Orange line DOO i kozmetikog salona BORKA u Seljanovu, Borka Roen.

Borka Roen u salonu koji od juna ove godine nudi tretman lica, minkanje, manikir, pedikir, depilaciju i masae: sportsku, relax i fizioterapiju.

67

 Kada je salon poeo sa radom i da li ste dugo planirali njegovo otvaranje? Od kako sam zavrila kolu, nikada nisam potraila posao kozmetiara na drugom mjestu jer sam uvijek imala viziju privatnog biznisa i svog salona. Tako da mogu da kaem da sam planirala salon od dana kada sam se upisala u srednju strunu kolu za zanimanje kozmetiar. Po zavretku kole sam se udala i rodila troje djece. Ipak, uz pomo porodice i mua ja sam evo poela da radim jer smatram da zbog djece ne treba ostajati kod kue, kao to se to esto uje, ve naprotiv, zbog djece se treba radno angaovati kako bi im se obezbijedila bolja budunost. Od kako sam ja otvorila salon, otvorila su se jo 2 ili 3 u gradu ali se ne bojim konkurencije ve ak i saradjujem sa koleginicama. Svako ima svoje muterije a jedini nain da se izborite jeste kvalitetan i poten rad. Vrlo ste mladi ali Vam ne manjka samopouzdanja? Samopouzdanje je kljuna stvar u ivotu: da vjerujete da moete da zavrite kolu koju elite, da se udate za koga elite, da odgojite djecu kako elite, da se bavite poslom koji elite. to se posla tie, nema tu nikakve tajne: radi se o velikim obavezama, potrebni su veliki napor i energija da bi ste uspjeli sve da uradite. Potrebno je vrijeme, istrajnost da ostanete u onome to ste zapoeli. Ali psihika stabilnost i snaga su najvaniji. Voditi ovakav posao, tj. biti svoj gazda, podrazumijeva veliku odgovornost prema brojnim obavezama, kao i da budete radni i vrijedni. Nije svako sposoban za ovo. Uspjeh je samo za odabrane? Ne, naravno. Svako moe da uspije ali nee svako da se potrudi. Smatram da obian, prosjean ovjek u svakom sistemu moe da nadje svoje mjesto pod suncem i tu organizuje svoj ivot onako kako dolikuje normalnom ovjeku i da je to uvijek samo do njega samog, a da sa tim nemaju veze ni kriza ni sistem, ni bilo ta drugo. Kada sam odluila da radim i stvaram, i pomognem muu kako bi za djecu stvorili mogunosti za kvalitetan ivot, ja sam odluila da to bude salon ali sam odmah shvatila i da za to nemam novca. Meutim, stvorila sam nain, uzela sam kredit za samozapoljavanje preko Zavoda za zapoljavanje Crne Gore. Suma je dosta mala i sa pet hiljada eura (za otvoreno jedno radno mjesto) je zaista teko poeti bilo ta u mom poslu. Zato sam privatnim kanalima dola do novca za dodatno ulaganje u opremu i aparate. Sve to moram da vraam a to nije lako uzevi u obzir trokove zakupa poslovnog prostora, razne komunalne obaveze, poreze, trokove knjigovoe, svoju platu...

 Ipak ste optimista koje su po Vama dobre strane posla kada radite za sebe? Imate mogucnost da se kreativno izraavate i da po sopstvenoj volji kreirate posao, imate podsticaj da napredujete jer kad radite kod nekog, godinama radite iste stvari bez mogunosti da napredujete, zatim, moete da ulaete u sebe, da samostalno raspoloete novcem, ne moe niko da vas omalovaava, i lijepo je kada pogledate iza sebe, a iza vas stoji vae djelo, koje jos uvijek raste i napreduje. Veina mladih u Boki danas razmilja o poslovima opremanja i izdavanja apartmana ili zakupa nekog kafia. Vi svojim primjerom pokazujete da ima i drugih mogunosti za pokretanje posla? U velikim naseljima ima puno mogunosti za rad jer u njima ivi mnogo ljudi sa razliitim potrebama. Da li nema ekonomske raunice za neke poslove ili nema svijesti o tome da neto treba, ja ne znam. Po meni nedostaju privatni vrtici, kvalitetne pekare sa raznovrsnom ponudom, fitnes centar za ene... Znam da je u malom mjestu teko obezbijediti odrivost jer je preko zime malo posla a obaveze prema drutvu ostaju iste. Ipak, treba istraiti potrebe tj. triste.

SAM SVOJ GAZDA

Alo kurir je sluba dostave iz Herceg Novog koja zbog specifinog radnog vremena od 7 do 24h, u potpunosti okupira svog vlasnika Ivana Peulia. U isto vrijeme mu prua potpunu slobodu u radu, to je bio i osnovni preduslov naem sagovorniku za poetak ovog preduzetnikog posla.

Radno vrijeme Vam je ba zahtjevno? Sluba dostave Alo kurir je zapravo rad na terenu koji ne zahtijeva postojanje kancelarije i klasino radno vrijeme, pa mogu rei da mi je posao vrlo dinamian i ponekad naporan. Ali, privuklo me je to to mogu da budem slobodan u poslu i - sam svoj gazda. Cijelu organizaciju posla, naime, mogu da napravim po sopstvenom nahoenju, poevi od radnog vremena, do biranja saradnika. Kako ste doli na ideju da ovaj posao radite u Herceg Novom? U velikim gradovima svijeta su ovakve slube veoma razvijene a kod nas ih gotovo i nema? Postoje i kod nas, samo to su organizovane od strane gigantskih firmi kao to je DHL npr. za koji su svi uli. Ovaj moj posao je u nadlenosti Pote Crne Gore iako sam ja svoj rad bazirao na dostavi namirnica to pote ne rade iako bi mogle, jer imaju odgovarujue slube. Dakle, registrovao sam se i kao preduzetnik i kao Sluba dostave, ime sam uao u sistem potanske djelatnosti. 69

Ideja se rodila tako to sam jednom, uz kafu, sa prijateljem doao do zakljuka da bi bilo dobro kada bi smo ba u tom momentu mogli da pozovemo nekog kurira na motoru da nam donese pizzu bili smo gladni a odlazak u pizzeriju nam se inio jako komplikovan. Tako je poelo, a danas se moj posao sastoji u primanju telefonskih poziva i narudbina koje tim putem dobijam. Stariji sugraani trae dostavu namirnica, ljekova ili plaanje kunih rauna, a mlai uglavnom trae dostavu brze hrane, bilo da se radi o sokovima i grickalicama, ili hrani iz restorana ili pizzerije. Stare muterije od mene trae i druge usluge kao to je na primjer odnoenje tepiha u servis na pranje, i slino. Vjerovatno imate anegdota sa terena? Pa esto me pitaju da im odnesem stare stvari iz kue, na primjer stare porete ili TA pei. Kau ispred vrata su im, samo treba da dodjem i ponesem poret, ili rasklopim pe, i prodam je nekom. Pamtim, inae, jednu od svojih prvih narudbina ovjek, koji me je prethodnog dana zvao i interesovao se oko naina rada i dostave robe, pozvao me je sutradan rano ujutro i izdiktirao mi detaljan spisak namirnica koje je trebalo da se kupe. Bilo je oko 40 stavki na spisku a diktiranje svih detalja, putem mobilnog, je potrajalo12 minuta! Moram rei i da je ovaj gospodin postao stalna muterija i da smo se sprijateljili u meuvremenu. U ovom poslu je najvaniji dobar kontakt sa ljudima mora se biti profesionalan i kada vam ba i nije do toga. Ljudi, naroito stariji, vole da razgovaraju na razne teme i generalno im nedostaje druenje sa ljudima, a ja sam esto u urbi i ne mogu da ispotujem sve njihove elje. Ima i tekih ljudi ali ne moete rei nekome da ne elite da radite sa njim jer vam se ne svia. To je stvar etike, ba kao i pitanje ta raditi sa onima koji su siromani i kojima je 3 eura puno za ovu uslugu koja im je potrebna. Kolike su inae cijene usluga? U gradskoj zoni, od Igala do Meljina, usluga Alo kurir-a kota 2,5 eura. Kasnije se cijena poveava, u zavisnosti od toga o kom dijelu rivijere se radi.Moj plan je da sluba zaposli kurire u vie mjesta u optini ime bi trokovi dostave bili minimalni. Ovi kuriri bi imali stalnu platu a bili bi im placeni i troskovi amortizacije vozila koje koriste. Takoe, imam u planu i da se posao proiri na sve gradove Crne Gore. Korisnik ste kredita Zavoda za zapoljavanje Crne Gore? Da, a sredstva sam uloio u kupovinu auta koji mi predstavlja osnovno sredstvo za rad, kao i u razne vidove reklame, kako bih oglasio ono to radim i kako bi ljudi znali da sluba postoji. Postoji mogunost dobijanja jo jednog kredita u sluaju otvaranja novog radnog mjesta ali meni je oteavajua okolnost to to imam obavezu da tog novog radnika zapoljavam u periodu od dvije godine. Ovo mi je poprilino sporno jer ne znam kako mogu biti siguran da e taj drugi radnik, takoe preuzet sa evidencije nazaposlenih, moi da odgovori na zahtjeve posla i da li e izdrati toliko vremena? Ja sam ve imao prilike da razgovaram sa mladim ljudima za koje sam pomislio da bi mogli da rade ovaj posao, medjutim, nisam naiao na razumijevanje. Iako zadovoljan platom i radnim vremenom koje sam mu predlagao, jedan mladi nije prihvatio posao jer je smatrao da nee izdrati boravak u autu od 4,5 sati tokom radnog vremena. I Vi ste mladi a imate dosta iskustva u poslu? Moj prvi posao je bio posao konobara, a poeo sam da radim ve u svojoj15-oj godini. Imao sam zatim svoj prodajni tand, jedno vrijeme sam vodio kafi, a radio sam i na organizaciji koncerata i drugih dogadjaja. Mada sam uivao u svim tim poslovima, shvatio 70

sam da je ovaj posao koji sada radim, zaista neto ozbiljno jer se moe razvijati i graditi. Zadovoljan sam kako se stvari u poslu odvijaju ali znam i da moe biti bolje. Potrebno je strpljenje i vrijeme od bar 2 do 3 godine da posao i stvarno uspije. Ali se ne bojim neuspjeha - nekad je upravo potrebno da neto radi, kako bi shvatio da to nije za tebe i da treba da radi drugi posao. To mi se desilo u poslu sa butikom koji sam svojevremeno bio pokrenuo ali sam ga zatvorio nakon 7 mjeseci jer sam zakljuio da to meni uopte ne lei. - Poruka mladima koji razmiljaju o pokretanju sopstvenog posla? Prije no ponu, mladi moraju jako dobro da se informiu o detaljima posla kojim ele da se bave, kako se ne bi desilo da odmah na poetku shvate da su pogrijeili ili da nemaju sve potrebne dozvole npr. Tek kada naprave ozbiljan i realan biznis plan i analiziraju i predvide sve pojedinosti, i planirane i neplanirane, mogu da ponu sa poslom.

71

NIKAD SE NE PREDAJ

Biti ili ne biti? - pitanje je koje je jo u 16. vijeku izrekao ekspirov junak Hamlet. Zbog toga to je Vilijam ekspir genije bez ostatka, a ekspirova poetika dio svih sfera ivota, naeg i bilo ijeg drutva, sada i uvijek, ovo je pitanje za mene osnovno i sutinsko. Istu jainu ima i pitanje Mirka Boia u Nesplakanima: Gnjiti ili biti?

Pria o preduzetnitvu samo naizgled nije poetina. Jer ove krizne 2010, kada smo i crnogorsko drutvo i ja u velikim tranzicijskim vihorima, ja iskreno razumijem Viktora Igoa koji kae da nita na svijetu nije tako snano kao ideja ije je vrijeme stiglo... Dakle, stigla je. Ideja o preduzetnitvu, u ovom trenutku, je velika kao Boka. Lii na Boku, crtakom preciznou prati njene granice, i moe se rei da je ideja Boka sama. A zato da ne? Ova publikacija je za to pruila dosta argumenata i ne bi trebalo da bude onih koji jo sumnjaju. Moda samo onih sa manjkom samopouzdanja i vjere da to prihvate i u to povjeruju. Valja nam preduzetnicima postajati! Nama, sa nesigurnim izvorima prihoda, ili nama nezaposlenima, ili nama koji nismo zadovoljni poslom koji radimo i prihodima koje ostvarujemo. A postajanje preduzetnikom e nam uliti dodatnu snagu i vjeru u sebe, jer na taj nain, i sebi i drugima konano priznajemo da posjedujemo eksplicitna znanja, vjetine, iskustvo, poznajemo vrijednosti, i da emo znati graditi kvalitetne drutvene odnose. Jer nije svejedno kako i koliko intezivno ivimo ovaj ivot u kojem svoje ravnopravno mjesto trae i posao, i naa porodica, i ljubav, i prijatelji, i zdravlje, i sloboda, i mir, i srea... Uvaavajui svaku od ovih ivotnih vrijednosti, ovjeku ne preostaje nita drugo nego da se pokae dobrim preduzetnikom! Pa zato onda ekati? Za one koji posustanu u uvjerenju, poruka: Nikad se ne predaj. Nikad se ne predaj. Nikad se ne predaj. Nikad. Nikad. Nikad. (Winston Churchill) 72

BIBLIOGRAFIJA

Evropska povelja o ueu mladih na lokalnom i regionalnom nivou, 1992. Kako zapoeti sopstveni biznis Prirunik za nezaposlene, Grupa autora, Zavod za zapoljavanje Crne Gore - Biro rada Herceg Novi, Herceg Novi, 2001. Moj biznis, Centar za preduzetnitvo i ekonomski razvoj u saradnji sa privrednom komorom Sad, Centrom za medjunarodni privatni biznis, MBA i Ambasadom SAD u CG, Podgorica, 2004. Kako zapoceti i voditi sopstveni biznis, Grupa autora, Ekonomski fakultet Istono Sarajevo, Ekonomski fakultet Banja Luka, Istono Sarajevo, 2005. Kreativne industrije Podgorice, urednik Janko Ljumovi, British Council, Podgorica, 2005. Evropski propisi, Graanski informativno-edukativni centar Cetinje, Podgorica, 2006. Preduzetnitvo i marketing Praktini savjeti za preduzetnike, Dario Tui, Goran Jankovi, Milo ipragi, Banja Luka 2007. Nacionalni plan akcije za mlade Crne Gore, Podgorica, 2007. (Samo)zapoljavanje mladih izmeu deklarativne i stvarne podrke, Aleksandar Dragani, Banja Luka, 2008. Preduzetniki putokazi, Grupa autora, Zavod za zapoljavanje Crne Gore, Fond za razvoj Crne Gore, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzea, Preduzetniki inkubator BIOS, Podgorica, 2008. Strategija za mlade Evropske unije ulaganje i osnaivanje, Komisija evropskih zajednica, Brisel, 2009. Prirunik za razvoj i primjenu omladinske politike u optinama u Crnoj Gori, Aleksandra Mari, Forum mladi i neformalna edukacija, Podgorica, 2009. Sam svoj majstor Poetnica iz socijalnog preduzetnitva za organizacije mladih i za mlade Anamarija Soo, Mrea mladih Hrvatske, akovec, 2009. Lokalni plan akcije za mlade, Kotor, 2010. Lokalni akcioni plan za mlade optine Palilula, Beograd, 2010.

NETOGRAFIJA
www.infomladi.me www.zzzcg.org www.palilula.org www.edabl.org www.euroinfo.me www.nbruudruzenje.org www. kombeg.org.rs www.smsigkovacic.me www.britishcouncil.org www.expeditio.org 73

CIP - , ISBN 978-9940-9327-0-1 COBISS.CG-ID 17085456