Professional Documents
Culture Documents
Energetska Elektronika Osnove PDF
Energetska Elektronika Osnove PDF
ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1. pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezi 1. UVOD
Definicija Energetska elektronike glasi: Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara elektrine energije i za upravljanje tokom elektrine energije. U gornjoj definiciji se javljaju dva kljuna pojma: elektronika i parametri elektrine energije. Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaa izuavanje i primjenu onih pojava povezanih s gibanjem slobodnih elektrona i elektriki nabijenih estica u vakuumu, plinovima, tekuinama i poluvodiima. Gibanja estica se ostvaruje u komponentama elektronikih ureaja. Dakle, ako neki sklop sadri elektroniku komponentu, onda je to elektroniki sklop i pripada grani znanosti koja se naziva elektronika. Parametri elektrike energije su: valni oblik napona, valni oblik struje, frekvencija i broj faza.
Sl. 1. Proizvodnja, prijenos, distribucija, razdioba i potronja elektrine energije Na slici 1 prikazana je blokovska shema na kojoj se vidi proces proizvodnje, prijenosa, distribucije i potronje elektrine energije na kopnu.
Energetska elektronika
Proizvodnja elektrine energije poinje u indirektnom ili direktnom pretvarau energije. Primarna energija uskladitena u ugljenu, nafti, vodi, izotopima ili suncu se u ovim pretvaraima pretvara u elektrinu energiju. Indirektni pretvarai generiraju elektriku energiju na nain da se primarni oblik energije pretvori u mehaniku energiju, a potom se ta mehanika energija u generatoru pretvara u elektrinu. Primjer moe biti potencijalna energija vode ili kemijska energija nafte, koja se prvo pretvara u mehaniku energiju u turbini ili dizel motoru, da bi se tek tada mehanika energija u generatoru pretvorila u elektrinu energiju. S druge pak strane direktni pretvarai izravno pretvaraju primarni oblik energije u elektrinu energiju. Primjer su solarni, paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u elektrinu energiju u poluvodikim solarnim elijama. Napon generatora elektrine struje (indirektnog pretvaraa energije) je nedovoljan za prijenos energije na velike udaljenosti. Stoga je potrebno napon generatora transformirati na vei napon (sa 10 kV na 400 kV izmjenine struje), i s tako visokim naponima dalekovodima prenositi elektrinu energiju na velike udaljenost. Na mjestu gdje se namjerava potroiti elektrina energija, izmjenini napon se ponovo transformira na nie napone te distributivna mrea takovu energiju distribuira troilima. To je normalni tijek elektrine energije. Ureaji energetske elektronike su sadrani u izmjeninom generatoru (tiristorski ispravljai struju uzbude generatora), takoer u pretvaraima za pogon pojedinih troila (regulatori brzine elektromotora, regulatori rasvjete i slino), te u dinamikim kompenzatorima jalove snage koji se mogu javiti na strani potronje. U sluaju da na izmjeninu mreu elimo prikljuiti direktni pretvara energije koji u pravilu generira istosmjernu elektrinu energiju, potrebno je koristiti jo jedan ureaj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeninu energiju, a koji se zove izmjenjiva ili invertor. Pored toga, u zadnje vrijeme se ureaji energetske elektronike koriste u prijenosu energije na velike udaljenosti ( vidi sliku 1 ). Pri tome se koriste veoma visoki istosmjerni naponi ( reda veliine 400 kV) radi manjih gubitaka. Izmjenina energija se pretvara u istosmjernu prije prijenosa na veliku udaljenost pomou ispravljaa, da bi se potom invertorima istosmjerna energija pretvorila u izmjeninu. Ova konverzija se vri pomou poluvodikih elemenata, dioda i tiristora. Do prije desetak godina je bilo nezamislivo da poluvodiki elementi mogu podnositi tako velike napone i snage, no danas smo svjedoci proizvodnje novih, vrlo monih poluvodikih elemenata. Ureaji energetske elektronike se na strani potronje elektrine energije koriste u regulaciji istosmjernih i izmjeninih elektromotornih pogona, elektrotermiji (zagrijavanje visokofrekventnom elektrinom strujom ), elektokemiji ( galvanizacija ). Takoer se koriste za neprekinuto napajanje izmjeninim i istosmjernim naponom. Uklapanju troila ( softstart ), u sustavima klimatizacije, rasvjete, raunalne opreme, dizalima i slino. Brojne su primjene na brodu i iz dana u dan su sve brojnije i brojnije. Primjer su
Energetska elektronika
regulacija brzine vrtnje crpki, ureaj za stabilizaciju frekvencije izmjenine energije osovinskog generatora, pogon brodskih dizalica, punjai baterija i slino.
~
IZMJENINA PRETVORBA
=
~
ISTOSMJERNA PRETVORBA
=
~
IZMJENJIVANJE
tok energije
IZRAVNA
IZMJENINA PRETVORBA
NEIZRAVNA
ISTOSMJERNA PRETVORBA
IZRAVNA NEIZRAVNA
Sl. 2. Funkcije pretvaraa Izmjenina i istosmjerna pretvorba moe biti izravna ili neizravna. Ulazna istosmjerna ili izmjenina energija se u izravnim pretvaraima odmah pretvara u odgovarajui oblik energije na izlazu pretvaraa. Kod neizravnog pretvaranja se vri dvostruka pretvorba ulazne energije da bi se na kraju dobio eljeni oblik energije. Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu u istosmjernu energiju nazivaju se ispravljai (AC/DC pretvarai). Izravni pretvarai koji pretvaraju istosmjernu energiju ponovo u istosmjernu energiju ( ali promijenjenih elektrinih parametara, npr. napona ) nazivaju se istosmjerno- istosmjerni pretvarai ili DC /DC pretvarai. Izravni pretvarai koji pretvaraju istosmjernu energiju u izmjeninu energiju nazivaju se izmjenjivai ili
Energetska elektronika
invertori ) (DC /AC pretvarai). Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu energiju u izmjeninu energiju nazivaju se izmjenini pretvarai (AC /AC pretvarai). Izmjenino-izmjenina pretvorba se u neizravnom pretvarau vri tako da se prvo ispravljaem izmjenina struja pretvori u istosmjernu, a zatim istosmjerna struja u izmjeninu. Takoer je mogue obaviti i istosmjerno-istosmjernu pretvorbu u neizravnom pretvarau na nain da se odgovarajui istosmjerni napon izmjenjivaem prvo pretvori u izmjenini, a zatim ispravljaem vrati u odgovarajui istosmjerni). Energetska elektronika ne izuava neizravne pretvarae koji se sastoje od motora i generatora, nego iskljuivo od poluvodikih elemenata. Na slici 3 prikazan je cilj koji se eli postii elektrikim pretvaraem i nain na koji je to mogue postii.
Sl. 3. Cilj i nain ostvarivanja pretvorbe Osnovni cilj je promijeniti odreene parametre elektrinu energije. Na sl. 3a je prikazan primjer izmjeninog ili istosmjernog napona na ulazu koji se pretvara u manji ili vei napon koji na izlazu iz pretvaraa. Nain ostvarenja cilja uporaba pretvaraa koji je prikazan na sl. 3b, a koji se sastoji iskljuivo od kapacitivnih, magnetskih i sklopnih elemenata. Pored toga, pretvara koristi senzore koji mu omoguavaju da nadgleda
Energetska elektronika
parametre elektrine energije na ulazu i izlazu, te u sluaju bilo kakovih iznenadnih promjena, korigira svoj rad. Elektroniki energetski pretvara moe se definirati kao operativna jedinica za elektroniku energetsku pretvorbu koja sadri jedan ili vie elektronikih ventila, te transformatore, kondenzatore, filtere i upravljake sklopove, te ako je potrebno i ostale pomone sklopove ako ih ima. Struktura elektronikog energetskog pretvaraa prikazana je na slici 3a.
Tok energije Pretvara
Informacijski dio
Sl 3a. Struktura pretvaraa Pretvara na slici 3a mijenja elektrine parametre sustava A u odgovarajue parametre sustava B. Informacijski dio se sastoji od sklopova analogne i digitalne elektronike. Zadatak informacijskog dijela je da pomou senzora skuplja odgovarajue informacije iz sustava A i sustava B, te na temelju tih podataka i informacije o eljenim izlaznim veliinama pretvaraa, upravlja energetskim dijelom pretvaraa. Kao primjer prikaimo strukturu elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje istosmjernog motora (vidi sliku 3b).
Energetska elektronika
ENERGETSKI DIO
Izmjenina mrea 3 x 380 V, 50 Hz
Pretvaraki sklop
Sinkronizacija
Okidni ureaj
INFORMACIJSKI DIO
Referentni signal
Sl 3b. Struktura elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje motora. Na slici 3b prikazana je struktura pretvaraa koji regulira brzinu vrtnje istosmjernog motora. Kao izvor napajanja koristi se izmjenina mrea 3x380 V, 50 Hz. Pretvaraki sklop se sastoji od upravljivog ispravljaa kojim se moe mijenjati izlazni istosmjerni napon. Istosmjerni napon se dovodi na istosmjerni motor. Brzinu vrtnje motora odreuje istosmjerni napon iz pretvaraa. Zadatak informacijskog dijela ureaja je da na temelju informacije o eljenoj brzini motor (referentni signal) i stvarnoj brzini motora dobivene preko povratne veze, upravlja okidnim ureajem. Okidni ureaj e u sinkronizaciji sa naponom napajanja upravljati poluvodikim ventilima unutar pretvarakog sklopa i na taj nain upravljati izlaznim naponom. Na taj e se nain brzina istosmjernog motora odravati konstantnom neovisno o promjenama momenta optereenja istosmjernog motora. Na slici 3c prikazana je razlika informacijske elektronike i energetske elektronike (pretvaraki sklop).
Energetska elektronika
Sl 3c. Usporedba informacijske i energetske elektronike Ureaji informacijske elektronika procesiraju informaciju. Oni dakle obrauju ulaznu informaciju da bi na izlazu dobili obraenu izlaznu informaciju. U svome radu naravno troe elektrinu energiju. Primjer je informacijski dio pretvaraa, ali i ostali slabostrujni elektroniki ureaji ( mobiteli, TV, kompjuteri ). Ureaji energetske elektronike procesiraju energiju, a da bi to procesiranje uspjeno izveli moraju primati informacije koje daje informacijska elektronika. Na gornjim slikama je prikazano da informacijska elektronika koristi komponente kao to su otpori, kondenzatori i poluvodii koje rade u linearnom i prekidakom nainu rada. Informacijska elektronika ne koristi magnetske elemente radi njihovih velikih dimenzija. S druge pak strane, energetska elektronika u pretvarakim sklopovima ne koriste otpornike i poluvodie u linearnom modu rada radi disipacije snage na tim elementima (pretvaraki sklopovi moraju raditi sa malim gubitcima energije). Predmet prouavanja energetske elektronike su: komponente sklopova energetske elektronike (elektroniki uinski ventili, poluvodiki uinski ventili, magnetske komponente transformatori i prigunice, kondenzatori, ostale komponente osigurai, priguni lanovi i slino), sklopovi (za ispravljanje, za izmjenjivanje, za istosmjernu pretvorbu, za izmjeninu pretvorbu), komponente ureaja i ureaji energetske elektronike ( regulacijski krugovi, krugovi upravljanja, signalizacije i zatite, filtri, titrajni krugovi )
Energetska elektronika -
upotreba ureaja u postrojenjima ( djelovanje na izvore elektrine energije, djelovanje na troila, ostali problemi elektromagnetske kompatibilnosti ).
U daljnjim razmatranjima izuavat e se komponente sklopova te pretvaraki sklopovi raznih vrsta pretvaraa. 2.1 Ispravljai Primjer ispravljaa (AC/DC pretvorbe) prikazan je na slici 4.
Sl. 4. Trofazni ispravlja Na slici 4 prikazan je trofazni ispravlja. Ispravlja se sastoji od trofaznog transformatora trokut-zvijezda i tri prekidaa V1, V2 i V3. Napon svake od faza je sinusoidalan i pomaknut 120 stupnjeva. U ispravljau u jednom trenutku moe biti ukljuena samo jedan sklopka. Pravilo ukljuivanja sklopki je da se ukljuuje samo ona sklopka ija faza je na najveem naponu. Tako sklopka V1 ukljuuje prvih 120 stupnjeva, jer je faza R na veem potencijalu od faze S i T. Sklopka V2 e ukljuiti, a sklopka V1 iskljuiti u trenutku kada faza S bude na veem potencijalu od faze R i T. Analogno tome e se sklopka V3 ukljuiti kada napon faze T bude najvei. Svaka sklopka vod 120 stupnjeva. Izlazni napon je tropulsni istosmjerni napon.
Energetska elektronika 2.2 Izmjenjivai Primjer izmjenjivaa (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5.
Sl. 5. Rezonantni istosmjerno-izmjenini pretvara Slika 5 prikazuje tkz. rezonantni pretvara. Pretvara pretvara istosmjernu energiju dvaju istosmjernih izvora napona Vdc u izmjenini sinusni napon koji je stvara na potroau (otpornik R ). Pretvara osim izvora istosmjerne struje i potroaa ima induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potroaem vezani u serijski titrajni krug, te prekidae P i N koji naizmjenino ukapaju periodom. Kad je P ukopan, tada je N nuno iskopan i obratno. Napon v0 je pravokutan, dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog titrajnog kruga. Frekvencija preklapanja sklopki jednaka je rezonantnoj frekvenciji titrajnog kruga. Jedino u tom sluaju se dobije najvei iznos izmjeninog napona na potroau. Ukoliko se frekvencija prekapanja sklopki razlikuje od rezonantne frekvencije, napon na potroau je manji, a time je manja i snaga troila. Dakle mijenjanje frekvencije ukapanja prekidaa mogue je mijenjati izlaznu snagu na troilu. Pretvara na slici 5 se koristi kod visokofrekventnog zagrijavanja.
Energetska elektronika
2.3. Izmjenino izmjenini pretvarai Primjer izravne izmjenino-izmjenine pretvorbe (AC/AC) prikazana je na slici 6:
10
Sl. 6. Izmjenino izmjenina pretvorba Na slici 6 prikazan je pretvara frekvencije koji viu ulaznu frekvenciju izmjenine energije pretvara u niu izlaznu frekvenciju. Pretvara se sastoji od etiri sklopke koji se naizmjenino preklapaju (dvije sklopke P i dvije sklopke). U vremenu kada su ukljuene sklopke P , sklope N su iskljuene i obratno. Na slici 5 se vidi kako se odgovarajuim preklapanjem sklopki moe sintetizirati valni oblik izlaznog napona iz sinusoidalnog oblika ulaznog napona. Srednja vrijednost valnog oblika izlaznog napona ( na slici prikazano crtkano) je sinusoida manje frekvencije nego to je frekvencija ulaznog napona ( jedna perioda sinusoide izlaznog napona je vea od jedne periode sinusoide ulaznog napona).
Energetska elektronika
11
Na slici 7 prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvaraa. Gornja slika prikazuje sinusoidalan ulazni napon u pretvara. Srednja i donja slika prikazuju izlazni napon iz pretvaraa u sluaju kada se prikapanje sklopki odvija nastupanjem svake nove poluperiode ulaznog napona. Redoslijed ukljuivanja pojedinih sklopki prikazan je na slici 7. Kao rezultat dobije se izlazni napon frekvencije tri puta manje od ulazne frekvencije (srednja slika). Pored mijenjanja frekvencije pomou ovog pretvaraa mogue je i mijenjati srednju vrijednost izlaznog napona ukoliko prekidae uklapamo s izvjesnim zakanjenjem u odnosu na poetak poluvala sinusoidalnog napona (donja slika). Pretvara na slici 6 koristi se za regulaciju brzine vrtnje asinkronog i sinkronog motora. Jo jedan primjer izmjenino-izmjenine pretvorbe prikazan je na slici 8.
Sl 8. Izmjenino-izmjenini pretvara napona Pretvara na slici 8 vri pretvorbu izmjeninog napona odreene frekvencije u nii napon iste frekvencije. Sklopka S ukljuuje svaku poluperiodu izmjeninog napona, no sa odreenim kanjenjem u odnosu na poetak sinusoide ulaznog napona. Na taj se nain odsijecaju dijelovi poluvala sinusoidalnog napona. Kao rezultat dobije se izlazni napon smanjene vrijednosti. Ovakvi pretvarai koriste se kod regulacije rasvjete. 2.4. Istosmjerno-istosmjerni pretvarai Naelo rada istosmjerno istosmjernih pretvaraa zasniva se na brzom prekapanju sklopki koje velikom brzinom prekidaju istosmjernu energiju izvora. Ovi pretvarai slue da smanje ili poveaju istosmjerni napon na ulazu. Da bi se objasnilo naelo rada istosmjerno istosmjernog pretvaraa, potrebno je prethodno objasniti najjednostavniji nain izvedbe takovog pretvaraa. Pretpostavimo da elimo realizirati istosmjerno-istosmjerni pretvara koji pretvara 100 V DC napona (istosmjernog napona) na 50 V DC napona. Neka je izlazna snaga troila 500 W. Otpor troila je 5 , a izlazna struja je 10 A (vidi sliku 9 ).
Energetska elektronika
12
Sl. 9. Primjer DC-DC pretvaraa Pretvara na slici 9 moe se ostvariti pomou jednog otpornika iznosa 5 koji je u seriju vezan sa troilom. Slika 10 prikazuje takav pretvara sa disipativnom komponentom otpornikom.
Energetska elektronika
13
Za pretvara na slici 10 je lako izraunati snagu koja se razvija (disipira) na otporniku unutar pretvaraa Ploss . Ukoliko se pomnoi napon i struja kroz otpornik dobije se da je snaga disipirana na otporniku 500 W , dakle jednaka snaga koja se troi u troilu disipira se na otporniku unutar pretvaraa. Izvor prema tome mora davati snagu od Pin = 1000 W , jer je Pin = Pout + Ploss . Ovih 500 W gubitaka snage unutar pretvaraa u vidu topline predstavlja isti gubitak, stoga je ovakav pretvara neprihvatljiv za iole vee snage troila. Potrebno je realizirati pretvara u kojem nee biti gubitaka snage, dakle u kojem je Ploss = 0 , Pin = Pout .
Takav pretvara moe se realizirati uporabom brzog prekidaa prikazanog na slici 11.
Sl. 11. Pretvara sa brzim prekidaem Pretvara napona na slici 11 koristi prekida koji prekida frekvencijom od nekoliko tisua puta u sekundi (nekoliko kHz). Pretpostavimo da je frekvencija prekidanja prekidaa f s =10 kHz. Tada se lako moe izraunati period prekidanja:
Ts =
1 =0,1 ms fs
Prekida ima dva poloaja, poloaj 1 (izvor prikljuen na troilo) i poloaj 2 (izvor nije prikljuen na troilo) vidi sliku 11. U periodu Ts prekida je jedno vrijeme u poloaju 1 (vrijeme DTs ) a ostatak vremena u poloaju 2 (vrijeme (1 D)Ts ). Parametar
Energetska elektronika
14
D je izmeu 0 i 1. Kada je D=0 prekida se stalno nalazi u poloaju 2 i izlazni napon jednak je 0. Kada je D=1 prekida se stalno nalazi u poloaju 1 i izlazni napon jednak je naponu izvora.
Na slici 11 prikazana je situacija kada je D=0,6. To znai da je sklopka u poloaju 1 tono 0,06 ms, a u poloaju 2 tono 0,04 ms. Srednja vrijednost izlaznog napona moe se dobiti iz formule:
Vs = vs (t )dt = DVg
0
Ts
Dakle, ukoliko je ulazni napon 100 V, izlazni napon e uz D=0,6 biti 60 V. Pri tome nema gubitaka snage na prekidau pa moemo smatrati da je Ploss = 0 .
Energetska elektronika
15
Na slici 12 se takoer vidi krivulja koja pokazuje kako se mijenja stupanj P djelovanja u funkciji omjera loss . Idealni pretvara ima faktor jednak jedinici, to Pout znai da mu je snaga gubitaka Ploss =0, a Pout = Pin . Pored stupnja djelovanja postoji i faktor snage koji se definira kao:
=
gdje je:
Pin - djelatna snaga pojne mree Sin - prividna snaga pojne mree
Pin . Sin
Faktor snage pretvaraa govori koliko se prividne snage pojne mree angaira u djelatnoj snazi koja se predaje troilu u pretvarau. Faktor snage je uvijek negdje izmeu 0 i 1. Ako je =1, tada je Sin = Pin , nema jalove snage u mrei, sva prividna snaga generatora izraena u VA pretvara se u djelatnu snagu troila izraenu u W. S druge pak strane, ako je npr. =0,8 tada je za dobivanje npr. Pin =1000 kW djelatne snage na troilu potrebno Sin =1250 kW prividne snage generatora. Razlika od 750 kW predstavlja jalovu snagu koja titra izmeu troila i izvora (vidi osnove elektrotehnike trokut snaga).
Otpornik je osnovna pasivna komponenta. Otpornik ima dva elektrina izvoda koja su povezana materijalom koji predstavlja otpor protjecanju struje (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Parametri koji karakteriziraju otpornik su : nominalni otpor otpornika (izraen u ohmima ), maksimalna snaga otpornika (izraena u W umnoak napona na otporu i struje koja kroz njega prolazi), maksimalni napon (izraen u V najvei doputeni napon bez obzira na struju otpornika),
Energetska elektronika
16
temperaturni koeficijent (izraen u postotcima promjene otpora sa temperaturom otpor otpornika se poveava sa temperaturom) tolerancija otpornika (postotno dozvoljeno odstupanje od nominalne vrijednosti otpora npr. 20% ).
Postoje vie vrsta otpornika ianih, metal film, ugljenih Na slici 13 prikazane su razliite vrste otpornika:
Sl.13. Otpornici Kondenzator je pasivna komponenta koja se sastoji od dva izvoda. Izvodi su povezani sa metalnim ploama izmeu kojih se nalazi dielektrik (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Kondenzator karakteriziraju slijedei parametri: nominalni kapacitet kondenzatora (izraena u dijelovima Farada npr. F ) radni i maksimalni napon (izraen u V) kut gubitaka tg (izraava kvalitetu kondenzatora to manji to bolji)
Postoje vie vrsta kondenzatora elektrolitski, papirni, strirofleksni, keramiki Na slici 14 prikazane su razliite vrste kondenzatora:
Energetska elektronika
17
Sl. 14 Kondenzatori Prigunica je komponenta koja se sastoji od vodia namotanog oko magnetskog materijala (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Prigunicu karakteriziraju slijedei parametri: induktivitet prigunice ( izraen u dijelovima Henrija npr. mH) maksimalna struja i napon prigunice.
Sl. 15. Prigunica Jednofazni transformator sainjavaju dvije zavojnice (primar i sekundar) povezane magnetskim materijalom. Transformator pretvara jednu vrijednost izmjeninog napona i struje primarne zavojnice u neku drugu vrijednost napona i struje sekundarne zavojnice. Frekvencija struje ostaje nepromijenjena. Prilikom transformacije snaga na
Energetska elektronika
18
primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru. Trofazni transformatori se sastoje od tri para primarnih i sekundarnih zavojnica, svaki za svoju fazu (vie o transformatorima u osnovama elektrotehnike). Slika 16 prikazuje transformator.
Sl 16. Model otpornika Na slici 16 se vidi simbol otpornika te relacija koja povezuje struju i napon kroz otpornik (ohmov zakon). Za otpornik je karakteristino da se na njemu troi eklektina energija W = PR t (u vidu topline) koja je proporcionalna snazi PR (umnoku napona
Energetska elektronika
19
vR (t ) na otporu i struji iR (t ) koja prolazi kroz njega) te vremenu t . Otpornik ne moe uskladititi energiju, moe je samo potroiti.
Sl 17. Model prigunice Na slici 17 se vidi simbol prigunice te relacija koja povezuje struju iL (t ) i napon vL (t ) kroz prigunicu. Idealnu prigunicu definira induktivitet prigunice L . Za idealnu prigunicu je karakteristino da ne troi energiju, nego je pohranjuje u vidu magnetske L iL (t ) energije (energija induktiviteta odreena je relacijom W = - vidi osnove 2 elektrotehnike). Induktivitet ( esto tako nazivamo idealnu prigunicu ) dakle u odreenim periodima uskladitava elektrinu energiju kaemo da se puni energijom, a u narednim periodima prazni energiju magnetskog polja i pretvara je u odgovarajuu elektrinu energiju. Uvjet periodinog naina rada sklopa sa induktivitetom odreen je relacijom na slici 17. za vrijeme ustaljenog rada elektrinog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost napona na induktivitetu vL (t ) mora biti jednaka 0.
Sl 18. Model kondenzator Na slici 18 se vidi simbol kondenzatora te relacija koja povezuje struju iC (t ) i napon vC (t ) kroz kondenzator. Idealan kondenzator definira kapacitet kondenzatora C . Za idealan kondenzator je karakteristino da ne troi energiju, nego je pohranjuje u vidu C uC (t ) - vidi osnove elektrine energije (energija kapaciteta odreena je relacijom W = 2 elektrotehnike). Kapacitet ( esto tako nazivamo idealan kondenzator ) dakle u odreenim
Energetska elektronika
20
periodima uskladitava elektrinu energiju kaemo da se puni energijom, a u narednim periodima prazni energiju elektrinog polja i pretvara je u odgovarajuu elektrinu energiju. Uvjet periodinog naina rada sklopa sa kapacitetom odreen je relacijom na slici 18. za vrijeme ustaljenog rada elektrinog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost struje kroz kapacitet vC (t ) mora biti jednaka 0. Model jednofaznog transformatora i pripadajue relacije koje povezuju struje i napone primarne i sekundarne strane prikazane su na slici 19 (detalji su objanjeni u osnovama elektrotehnike).
Sl. 19. Model trafa i pripadne relacije Iz relacija na slici 19. mogu se dobiti transformatorske jednadbe koje glase:
v1 = N v2
i1 =
gdje je:
N - omjer broja zavoja izmeu primara i sekundara (
1 i2 N
n1 ) n2
Energetska elektronika
21
Sl. 20. Idealna sklopka Idealna sklopka je dvopolni element koji slui prekidanju i uspostavljanju strujnog kruga. Sklopka se moe nalaziti u dva stanja: sklopka ukljuena i sklopka iskljuena. Kada je sklopka iskljuena (kao na slici 21) struja kroz sklopku i (t ) jednaka je nuli, a napon izmeu kontakata u (t ) jednak je naponu izvora U . Kada je sklopka U ukljuena struja kroz sklopku i (t ) = , a napon na kontaktima sklopke u (t ) = 0 . U oba R sluaja snaga koja se disipira (razvija) na sklopki je p(t ) = u (t ) i (t ) = 0 , dakle nema gubitaka u vidu zagrijavanja sklopke kada dolazi do prekapanja. Realna elektronika sklopka (poluvodiki ventil) naravno nema karakteristike idealne sklopke. Kod realne sklopke u stanju ukljuenosti nije napon u (t ) jednak nuli, ve tipino iznosi 1 2 V, pa je prema tome i snaga gubitaka p(t ) = u (t ) i (t ) 0 . Za realne elektronike sklopke posebno je izraena snaga gubitaka prilikom faze ukljuenja i iskljuenja sklopke, tako da se sklopke vie zagrijavaju kod veih frekvencija prekapanja sklopke. Dok je za idealnu sklopku svejedno kojim smjerom kroz nju prolazi struja i kakav je polaritet napona na kontaktima sklopke, realne elektronike sklopke u pravilu mogu voditi struju samo u jednom smjeru i podnositi napone samo jednog polariteta.
Energetska elektronika
22
Sl. 21. Podjela elektronikih ventila Elektriki ventili se dijele na neupravljive i upravljive, a upravljivi se dijele na one koji se samo mogu uklopiti i one koji se mogu uklopiti i isklopiti. Neupravljive ventile moe uklapati i isklapati samo glavni tok napona i struje koji kroz njih prolazi. Upravljive ventile mogue je uklapati pomou kontrolnog sklopa slabim naponskim ili strujnim signalom. Neke od upravljivih ventila mogue je samo uklopiti, ali ne i isklopiti (primjer je tiristor). Zbog toga je za isklapanje tiristora potrebno iskljuiti glavni strujni krug. Druge upravljive ventile mogue je i uklopiti i isklopiti pomou kontrolnog sklopa. Na slici 22 prikazane su vrste dananjih poluvodikih ventila i njihova usporedba sa idealnom sklopkom prikazanom na slici 20.
Energetska elektronika
23
Sl. 22. Vrste poluvodikih ventila Slika 22 prikazuje usporedni prikaz svih moguih stanja idealne sklopke i stanja u kojima se mogu nai pojedine realne elektrike sklopke (poluvodiki ventili). Postoje stanja blokiranja, voenja, uklapanja, isklapanja i zapiranja sklopke. Struja tee kroz sklopku u direktnom smjeru , a ponekad i u obratnom, inverznom smjeru. Sklopka je u stanju blokiranja kada se na nju postavi napon koji eli protjerati struju kroz sklopku u direktnom smjeru. Kada na takovu elektriku sklopku poaljemo elektrini signal za uklapanje, sklopka uklapa i prelazi u stanje voenja (sklopka se zatvara). Neke sklopke se mogu isklopiti takoer pomou kontrolnog signala, te nakon isklapanja sklopka prestaje voditi struju. Sklopka se nalazi u zapiranju kad se na nju postavi napon koji ne dozvoljava ukljuenje sklopke (sklopka je otvorena bez mogunosti uklapanja). Na dnu slike 22 se vidi da idealna sklopka moe biti u svim moguim stanjima, te da podnosi tijek struje u oba smjera (direktnom i inverznom). S druge pak strane dioda moe biti u stanju voenja kada provodi struju u direktnom smjeru i u stanju zapiranja kad je na nj narinut inverzni napon. Na slici 22 mogue je vidjeti koji se poluvodiki elektriki ventili mogu nai u kojim stanjima. Vidljivo je da ne postoji niti jedan elektriki ventil koji pokriva sva stanja idealne sklopke.
Energetska elektronika
Dioda i tiristor
24
Na slici 23 prikazani su modeli polivodike diode i tiristora, te njihove pripadjue naponsko-strujne karakteristike. Naponsko-strujne karakteristike prikazuju napone na komponentama i struje kroz njih za razliita stanja u kojima se elementi mogu nai.
Sl. 22. Modeli diode i tiristora Dioda (na gornjem dijelu slike 22) ima dva izvoda gornja anoda i donja katoda. Struja kroz diodu prolazi iskljuivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). Kada je dioda propusno polarizirana (na anodi je + potencijal, a na katodi - potencijal ), dioda se nalazi u stanju voenja, napon na diodi vD 0 ( kod realnih dioda 0,7 1,2 V), a struju kroz diodu iD ograniava samo vanjski strujni krug (teoretski moe narasti do ). Kada je dioda reverzno (inverzno) polarizirana (na anodi je potencijal, a na katodi + potencijal), dioda se nalazi u stanju zapiranja, napon na diodi vD je jednak naponu izvora, a struja iD 0 (realne diode imaju vrlo malu reverznu struju). Diodu je mogue ispitati pomou ohmmetra mjerei otpor izmeu anode i katode. Ako ohmmetar prikljuimo na diodu tako da + pol prikljuka ohmmetra prikljuimo na anodu, a pol prikljuka ohmmetra na katodu, moramo izmjeriti mali otpor ( u uputstvu instrumenta naznaeno je koji pol ohmmetra je +, a koji -). Ako prikljuke ohmmetra obratno spojimo na diodu, ohmmetar mora prikazivati veliki otpor. Ako su oba testa
Energetska elektronika
25
ispravna najvjerojatnije je da je dioda ispravna (postoji mala vjerojatnost da dioda probija na visokom naponu i da ipak nije ispravna). Tiristor (na donjem dijelu slike 22) ima tri izvoda gornja anoda, donja katoda i sa strane kontrolna elektroda gate (gejt). Razlikujemo glavni i upravljaki krug tiristora. Kroz glavni krug tiristora (anoda katoda) prolazi velika struja koja se upravlja. Upravljaki krug tiristora sainjava krug gejt katoda, i kroz taj krug se dovodi kratkotrajni strujni impuls upravljakog sklopa koji dovodi tiristor u stanje voenja. Upravljana velika struja prolazi kroz glavni krug tiristora iskljuivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). Kada je tiristor propusno polariziran (na anodi je + potencijal, a na katodi potencijal ), tiristor se nalazi u stanju blokiranja, napon na tiristoru vT jednak je naponu izvora , a struju kroz diodu iD jednaka je 0. Otpor izmeu anode i katode je , sklopka je otvorena. Tiristor moe prei u stanje voenja (otpor izmeu anode i katode pada na vrlo malu vrijednost sklopka je zatvorena) samo ako su u odreenom trenutku zadovoljena oba osnovna uvjeta: a) da se tiristor nalazi u stanju blokiranja (na anodi je + potencijal, a na katodi potencijal), b) da se u krugu gejt - katoda tiristora dovede kratkotrajni strujni impuls impulse generira kontrolni sklop koji upravlja tiristorom. Kada tiristor jednom zapone voenje, nastavlja voditi sve dok struja kroz glavni krug (krug anoda katoda) ne padne na nulu. Nakon toga se tiristor mora jedno kratko vrijeme odmoriti prije nego to bude sposoban ponovo prei u stanje blokiranja. Tiristor se nalazi u reverznom stanju kada je na katodi + potencijal, a na anodi potencijal. Tada tiristor nikako ne moe doi u stanje voenja bez obzira na kontrolni strujni signal na gejtu. Na sl. 22 sva tri stanja vidljiva su iz strujno naponske karakteristike tiristora. Na slici 23 prikazan je napon na tiristoru i struja kroz tiristor u fazi njegovog iskapanja.
Energetska elektronika
26
Sl. 23. Iskapanje tiristora i vrijeme odmaranja. Na slici 23 se vidi da je u nultom trenutku napon vT 0, a struja iT > 0 , to znai da se tiristor nalazi u stanju voenja. U trenutku t1 narine se reverzni napon na tiristor i struja iT poinje padati, te padne na nulu u trenutku t2 . Tek tada tiristor prestaje voditi i prelazi u stanje zapiranja, napon vT < 0 (vidi sliku). Stanje zapiranja tiristora mora trajati jedno odreeno vrijeme dok tiristor ponovno ne poprimi svojstva potrebna da bi mogao doi u stanje blokiranja ( podnjeti propusni napon a da ne pree u stanje voenja sam od sebe). To vrijeme se naziva vrijeme oporavka i jedan je od parametara koji se daje u katalogu za odreeni tiristor (to je manje vrijeme oporavka to je bolje). Bitno je da tiristor u sklopu odmara ( nalazi se u stanju zapiranje ) barem onoliko vremena koliko iznosi vrijeme oporavka. Ako se na tiristor dovede blokirni napon prije nego to istekne vrijeme oporavka, tiristor prelazi u stanje voenja bez kontrolnog signala na gejtu ( neregularno i moe biti opasno ). Tiristor je mogue ispitati koristei shemu na slici 24.
Energetska elektronika
27
Ako spojimo bateriju i aruljicu (od recimo 4,5 V) u krug na slici, te pri tom ne spojimo vodi koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodi), tiristor se nalazi u stanju blokiranja, aruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi. Ako sada spojimo crtkanu icu (+ pol baterije sa gejtom), tiristor prelazi u stanje voenja, arulja se mora upaliti. Ako sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodi), arulja i dalje mora svijetliti jer se tiristor nalazi i dalje u stanju voenja. Ako sada odspojimo bateriju, prekinemo glavni strujni krug, arulja se naravno mora ugasiti, Ako okrenemo bateriju ( + dole a gore ), aruljica niti u kojem sluaju se ne smije upaliti. Ako su svi ovi testovi zadovoljili kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan. Hidraulika analogija diodne i tiristorske strukture prikazana je na slici 25. Ovdje je tok struje zamijenjen sa tokom vode u cijevi, a napon struje sa pritiskom koji tjera struju kroz cijev.
Sl 25. Hidraulika analogija diode i tiristora Na gornjoj slici je hidraulika analogija diode. Vidljivo je da voda kroz cijev moe proi samo ako se giba sa desna na lijevu stranu u propusnom smjeru (tok vode die zaporku). Ako se napon promjeni, pa pritisak vode pokua protjerati struju vode u
Energetska elektronika
28
suprotnom smjeru zaporni smjer (od lijeva ka desno), zaporka pada i nema toka vode kroz cijev. Na donjoj slici je prikazana hidraulika analogija tiristora. Voda ima anse proi kroz cijev jedino ako pritisak vode pokuava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna ka lijevo). Meutim, voda nee moi proi kroz cijev jer nije izvuen izvlaivi zapor pa je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu. Govorimo da je tiristor u blokirnom stanju. Tek ako sada izvuemo zaporku (impuls struje na gejtu), klapna se die i struja vode prolazi kroz cijev. Tiristor se nalazi u stanju voenja struje. Kada klapna ponovo moe zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u propusnom smjeru i kada se prieka vrijeme oporavka dok klapna ne padne i ponovo ne zakvai za zapor. Tek tada moemo ponovo doi u blokirno stanje. Ako ne priekamo vrijeme odmaranja (ne priekamo da se klapna zakvai za zapor), dovoenje propusnog napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u voenje (cijev proputa vodu bez obzira na stanje zaporke.
Gejtom isklopivi tiristor (GTO gate turn off)
Sl. 26. Gejtom isklopivi tiristor Gejtom isklopivi tiristor je posebna vrsta tiristora koja se moe isklopiti dovoenjem negativnog impulsa na gejt tiristora negativni strujnio impuls u upravljakom krugu gejt katoda. Ukapanje GTO tiristora se obavlja na isti nain kao i kod obinog tiristora dovoenjem pozitivnog naponskog impulsa na gejt tiristora koji protjera strujni impuls u upravljakom krugu gejt-katoda. GTO je prema tome potpuno upravljiva sklopka koja moe isklopiti ili isklopiti pomou signala upravljakog kruga.
Tranzistori
Tranzistori su potpuno upravljive elektrine sklopke . Osnovna razlika izmeu tranzistora i tiristora je to se kod tranzistora kontrolni signal na upravljaku elektrodu mora dovoditi cijelo vrijeme dok traje voenje tranzistora, dok se kod tiristora kontrolni
Energetska elektronika
29
signal za ukljuenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa, nakon ega tiristor trajno ostaje u stanju voenja. Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno naponske karakteristike.
Sl. 27. Vrste tranzistora Na gornjem dijelu slike 27 prikazan je bipolarni (BJT) tranzistor NPN tipa, i njegova strujno naponska karakteristika. Tranzistor ima tri elektrode (gornja - kolektor, srednja baza, i donja emiter). Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug katoda-emiter. Krug baza-emiter ini upravljaki krug kroz kojeg prolazi upravljaka struja. Dok prolazi upravljaka struja kroz bazu tranzistora, otpor izmeu kolektora i emitera tranzistora je mali tranzistor se ponaa kao zatvorena sklopka propusno stanje, vCE 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 0,3 V), a kolektorsku struju iC >0 odreuje vanjski izvor napona u glavnom krugu kolektor emiter. Ukoliko se prekine dovod upravljake struje, otpor izmeu kolektora i emitera postaje - tranzistor se ponaa kao otvorena sklopka, nalazi se u stanju blokiranja, vCE je jednak naponu izvora koji je prikljuen u glavnom krugu, a kolektorska struja iC =0. Ako izmeu kolektora i
Energetska elektronika
30
emitera prikljuimo negativan napon, tranzistor je zaporno polariziran i ne moe provoditi struju. Nisu preporuljivi vei zaporni naponi mogunost unitenja tranzistora. Na srednjem dijelu slike 27 prikazan je MOSFET (metal oxid semiconductor field efect transistor - N kanalni obogaenog tipa), i njegova strujno naponska karakteristika. Tranzistor ima tri elektrode (gornja - drain, srednja geit, i donja source). Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug drain-source. Krug gejt-source ini upravljaki krug kroz kojeg prolazi upravljaka struja. Dok prolazi upravljaka struja kroz gejt tranzistora, otpor izmeu kolektora i emitera tranzistora je mali tranzistor se ponaa kao zatvorena sklopka propusno stanje, vDS 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 1 2 V), a kolektorsku struju iC >0 odreuje vanjski izvor napona u glavnom krugu drain s source. Ukoliko se prekine dovod upravljake struje, otpor izmeu draina i sourca postaje - tranzistor se ponaa kao otvorena sklopka, nalazi se u stanju blokiranja, vDS je jednak naponu izvora koji je prikljuen u glavnom krugu, a struja draina iC =0. Ako izmeu draina i sourca prikljuimo negativan napon, tranzistor je zaporno polariziran i ne moe provoditi struju. Nisu preporuljivi vei zaporni naponi mogunost unitenja tranzistora. Glavna razlika izmeu BJT i MOSFET tranzistora je u upravljanju. BJT tranzistor je strujno upravljan potrebna je odreena jakost struje baze za ukljuenje tranzistora to zahtjeva jake upravljake strujne izvore i komplicira upravljanje, dok se MOSFET upravlja naponskim signalom upravljaki sklopovi jednostavniji ne zahtijevaju strujne signale. BJT ima prednosti pred MOSFETOM to moe izdrati vea strujna i naponska optereenja. Prednosti i jednog i drugog tranzistora iskoriteni su u IGBT ( insulated gate bipolar tranzistoru ), svojevrsnom kriancu BJT i MOSFET tranzistora. IGBT se upravlja kao MOSFET, a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. Izvodi IGBT tranzistora su kolektor, gejt i source. Princip rada je slian kao u gornja dva tranzistora. Hidraulika analogija tranzistora prikazana je na slici 28.
Energetska elektronika
31
Sl. 28. Hidraulika analogija tranzistora Rad tranzistora se moe shvatiti ako se naini hidraulika analogija. Tok vode kroz cijev se moe regulirati pomou zaklopke koja se moe otvoriti ili zatvoriti. Zaklopka ima oprugu koja je stalno vraa u zatvoreno stanje. Dovoenjem upravljake struje baze ( napona na gejtu) , zaklopka otvara, protjee struja vode ( struja od kolektora draina ka emiteru sourcu ). Prekidanjem upravljake struje, zaklopka se zatvara, i prestaje tei struja u propusnom smjeru. Ispitivanje BJT NPN tranzistora moe se obaviti uz pomo ohmmetra. NPN tranzistor se ispituje na slijedei nain: 1. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti mali otpor), 2. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti mali otpor), 3. Stavi - ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), 4. Stavi - ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), 5. Stavi + ohmetra na emiter tranzistora a ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), 6. Stavi - ohmetra na emiter tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), Za PNP tranzistor vrijede slini testovi (samo treba u testovima od 1 do 4 zamijeniti + sa ohmmetra i obratno).
Energetska elektronika
5. ISPRAVLJAI 5.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljakih spojeva
32
U ovom poglavlju e se razmatrati razvoj topologije jednofaznih diodnih ispravljaa os najjednostavnijih poluvalnih sa jednom diodom, do sloenijih punovalnih sa dvije i etiri diode. Razmatrat e se valni oblik izlaznog napona, i srednja vrijednost izlaznog napona (parametri vani za kvalitetu ispravljaa). Najjednostavniji poluvalni ispravlja (tkz. polumosni spoj) optereen induktivnim troilom je prikazan na slici 29.
Sl 29. Jednofazni polumosni spoj Sa slike 29 vidljivo je da se ispravlja dade realizirati pomou jedne dvopoloajne preklopke. Kada je na sekundaru transformatora pozitivan poluval izmjeninog napona, preklopka je u gornjem poloaju, napon sekundara se prenosi na troilo. Kada je na sekundaru transformatora negativan poluval izmjeninog napona, preklopka prebacuje u donji poloaj i kratko spaja teret (serijski spoj induktiviteta i otpora). Sama izvedba ovog ispravljaa, kao i valni oblici napona i struje su prikazani na slici 30.
Sl. 30. Poluvalni ispravlja sa porednom diodom. Na slici 30 je vidljivo da u ispravljau ulogu dvopoloajne sklopke imaju diode. Kada je vS (t ) pozitivan, vodi dioda D1 , a dioda D2 je u zapiranju. Kada je vS (t ) negativan, vodi dioda D2 , a dioda D1 je u zapiranju. Valni oblik izlaznog napona vD , te struja potroaa iD je prikazana na slici 30. Treba uoiti da je struja
Energetska elektronika
33
potroaa iD kontinuirana i malo valovita (struja kroz potroa se ne moe od kuta do 2 brzo promijeniti). Srednja vrijednost izlaznog poluvalnog napona ispravljaa se dobije iz izraza:
Sl. 31. Jednofazni ispravlja sa srednjom tokom. Na slici 31 se vidi da se sekundar transformatora mora rasdjeliti na dva dijela. Dvopoloajna preklopka prebacuje iz gornjeg u donji poloaj. Kada je preklopka u gornjem poloaju. pozitivni poluval izmjeninog napona se generira na gornjem dijelu sekundara i protjee struju kroz troilo. Za vrijeme negativnog poluvala izmjeninog napona sekundara, preklopka prebacuje u donji poloaj i struja protjee iz donjeg dijela sekundara kroz troilo. Bitno je uoiti da je smjer struje kroz troilo uvjek isti, neovisno o tome radi li se o pozitivnoj ili negativnoj poluperiodi izmjeninog napona. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljaa sa slike 31 i pripadajui naponi i struje u sklopu.
Energetska elektronika
34
Sl. 32. Izvedba punovalnog ispravljaa sa srednjom tokom Srednja vrijednost izlaznog napona moe se dobiti iz relacije:
Vd =
V
0
sin(t ) d (t ) =
2VS
= 0, 64 VS
Vidljivo je da je srednja vrijednost napona punovalnog ispravljaa dvostruko vea od srednje vrijednosti napona poluvalnog ispravljaa. Ispravlja na slici 31 koristi transformator sa srednjim izvodom na sekundaru. Za ispravljanje pozitivne poluperiode izmjeninog napona koristi se samo gornji dio sekundara, a za ispravljanje donjeg poluvala izmjeninog napona koristi se samo donji dio sekundara. Vidljivo je da sekundar transformatora nije odgovarajue iskoriten (potrebno je dvostruko vie namota i eljeza nego je uistinu potrebno). Zbog toga se je prilo izradi ispravljaa kod kojeg e cijeli sekundar biti iskoriten za ispravljanje i pozitivne i negativne poluperiode izmjeninog napona i kod kojega nee biti srednjeg izvoda. Cijena toga je jo jedna dodatna dvopoloajna preklopka. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljaa sa preklopkama i diodama jednofazni ispravlja u mosnom spoju. Jednofazni mosni spoj je sastavljen od dva jednofazna spoja sa srednjom tokom (paralelni spoj na strani mree, a serijski spoj na strani troila).
Energetska elektronika
35
Sl 32. Jednofazni ispravlja u mosnom spoju Danas se u energetskoj elektronici iskljuivo ovaj spoj u sluaju kada nam je dostupna jednofazna struja. U narednom poglavlju bit e izvrena komparativna usporedba ovog ispravljaa i prethodno opisanih ispravljaa, iz koje e se vidjeti njegova komparativna prednost u odnosu na punovalni ispravlja sa srednjom tokom manja tipna snaga transformatora, manje naponsko naprezanje sklopki, bolji faktor snage.
5.2 Razvoj topologija trofaznih diodnih ispravljakih spojeva
Trofazne ispravljae moemo slino kao i jednofazne podijeliti na trofazni spoj sa srednjom tokom (3 diode) i trofazni mosni spoj (6 dioda). Trofazni mosni spoj je kombinacija dvaju trofaznih spojeva sa srednjom tokom (paralelni spoj na strani mree i serijski spoj na strani troila. Trofazni spoj sa srednjom tokom prikazan je na slici 33.
Energetska elektronika
36
Sl. 33. Trofazni spoj sa srednjom tokom Srednja vrijednost napona vd za trofazni spoj sa srednjom tokom je:
vd =
3 3 VS = 0,83 VS 2
37
vd =
6 3 VS = 1, 66 VS 2
Kao i kod jednofaznih ispravljaa, komparativne prednosti su na strani trofaznog spoj u mosnom spoju u odnosu na trofazni spoj sa srednjom tokom.
5.3 Usporedbe ispravljakih sklopova
U gornjem poglavlje usporedili smo ispravljae na nain da smo izraunali srednju vrijednost dobivenog napona na izlazu iz ispravljaa (to je vei napon to bolje). Lako je uoljivo da trofazni ispravljai imaju veu srednju vrijednost napona na izlazu od jednofaznih. No postoje i drugi kriteriji usporedbe ispravljaa kao to su: a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljaa b) Faktor snage c) Tipna snaga transformatora STR a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljaa se definira kao broj pulseva osnovnog harmonika izlaznog napona ispravljaa u jednoj periodi izmjeninog napona na ulazu u ispravlja. Kao primjer, na slici 35 je prikazan izlazni napon jednofaznog ispravljaa u mosnom spoju (gornji dio slike) i ispravljaa u trofaznom spoju sa srednjom tokom (donji dio slike). Izlazni napon jednofaznog ispravljaa u mosnom spoju je dvopulsan (p=2) jer postoje dva pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeninog napona na ulazu u ispravlja. Izlazni napon ispravljaa u trofaznom spoju sa srednjom tokom je tropulsan (p=3), jer postoje tri pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeninog napona na ulazu u ispravlja.
38
Sl. 36. Faktor snage ispravljaa Na slici 36 se vidi da je faktor snage odnos radne snage PS i prividne snage S S izvora. Takoer je iz slike vidljivo da ukoliko je napon mree sinusoidalan, a potroa radno-induktivni, te postoji kut izmeu napona i struje , faktor snage je proporcionalan cos . d) Tipna snaga transformatora je koja izraava potrebnu snagu transformatora, i obino se normira na snagu troila. Normirana tipna snaga transformatora je broj koji govori za koliko puta mora biti vea snaga transformatora u odnosu na snagu potroaa. Normirana tipna snaga je vea od 1, no bolje je ako je to blie jedinici. Na slici 37 se vidi kako je definirana tipna snaga i normirana tipna snaga transformatora.
Energetska elektronika
39
5.3.1 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora jednofaznog poluvalnog ispravljaa
Na slici 38 prikazani su jednofazni poluvalni ispravljai i pripadajui valni oblici napona i struje na izlazu iz ispravljaa. Proraun faktora snage i tipne snage transformatora je sloen za ispravlja sa jednom diodom (bez poredne diode), pa se nije ni vrijedno pomuiti za analizirati ovaj ispravlja. jer je njegova osnovna mana regulacija napona troilom tj. izlazni napon ovisi o vrijednosti induktiviteta i otpora troila negativna pojava.
Sl. 38. Jednofazni poluvalni spojevi Valni oblici izlaznog napona vD , struja dioda iD i iV , te struje primara transformatora iS , te proraun faktora snage i normirane tipne snage transformatora je prikazana na slici 39.
Energetska elektronika
40
Sl. 39. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja s porednom diodom Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =1, faktor snage =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,34 (loe!!).
5.3.2 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljaa u jednofaznom spoju sa srednjom tokom
Na slici 40. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni spoj sa srednjom tokom, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =2, faktor snage =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,34 (i dalje loe!!).
Energetska elektronika
41
Sl. 40. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja sa srednjom tokom
Energetska elektronika
5.3.3 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljaa u mosnom spoju
42
Na slici 41. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =2, faktor snage nepromijenjen =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,11 (bolje od spoja sa srednjom tokom).
Sl. 41. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog mosnog spoja
Energetska elektronika
43
5.3.4 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom tokom
Na slici 42. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom tokom, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =3, faktor snage loiji =0,83, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,35.
Sl. 42. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom tokom
Energetska elektronika
5.3.5 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja
44
Na slici 43. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =6, faktor snage loiji =0,955 (odlino), a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,05 (odlino).
Sl. 43. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja
Energetska elektronika
5.4. Fazno upravljivi ispravljaki spojevi
45
Najvanija mana diodnih ispravljaa je njihova neupravljivost, odnosno nemogunost regulacije izlaznog napona. Meutim, ukoliko koristimo fazno upravljanje te tiristore (poluupravljive ventile) umjesto dioda (neupravljivih ventila), mogue je smanjivati izlazni napon ispravljaa do 0 V. Kao primjer moemo navesti najjednostavniji jednofazni tiristorski ispravlja te na slici 45 prikazati valne oblike napona na ispravljau za sluaj kada je kut okidanja tiristora = 45 .
Sl. 45. Poluvalni fazno upravljivi ispravlja optereen otpornim troilom i pripadajui valni oblici Da bi smo do kraja razumjeli ovaj primjer, potrebno je definirati kut upravljanja (engl. fire angle). Kut upravljanja je kut pri kojem se na tiristor dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje voenja. Na slici 45 se vidi da je do kuta tiristor u blokirnom stanju (tiristor je spreman za voenje, ali jo uvijek ne vodi eka impuls okidanja na gejtu). Tiristor je do kuta otvoren prekida i prekida strujni krug od izvora vS (t ) ka troilu. Napon na troilu vD (t ) i naravno struja troila iD (t ) jednaka je nuli. Kada se dostigne kut , izmeu gejta i katode tiristora se narine okidni naponski impuls, koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljaki krug tiristora gejt-katoda
Energetska elektronika
46
(vidi srednji diagram na sl 45). Posljedica toga je trenutno prebacivanje tiristora iz stanja blokiranja u stanje voenja tiristor se ponaa kao zatvorena preklopka i zatvara se strujni krug od izvora ka troilu. Od kuta do kuta na troilu imamo puni napon izvora na troilu imamo dio sinusoide izvora od kuta do kraja pozitivne poluperiode (kuta ). to se dogaa od kuta do kuta 2 ? Pa vidljivo je da je u kutu napon i struja kroz tiristor pala na 0, te da od se kuta do kuta 2 tiristor nalazi u stanju zapiranja (tiristor je inverzno polariziran), nema uvjeta za voenje tiristora i tiristor se ponaa kao otvoren prekida, nema napona na troilu jer je prekinut strujni krug od izvora ka troilu. Cijela se pria ponavlja nastupom nove periode izmjeninog napona ( od kuta 2 na dalje ). Sada se moe izvesti relacija koja povezuje kut upravljanja i srednja vrijednost izlaznog napona ispravljaa U d (koji je funkcija kuta upravljanja ):
Vd
VdO =
tada se moe napisati:
Vs
Vd = Vd 0
1 + cos 2
Ako se gornja relacija grafiki prikae dobije se upravljaka karakteristika ispravljaa za otporno troilo koja je prikazana na slici 46 ( na osi ordinati se nalazi omjer srednje vrijednosti napona na izlazu ispravljaa Vd (moe i oznaka < vd > ) i srednje vrijednosti izlaznog napona ispravljaa Vd 0 za =0. Ovaj omjer jednak je 1 za =0, a daljnjim poveanjem kuta pada na 0.
Energetska elektronika
47
Sl. 46. Upravljaka karakteristika ispravljaa za otporno troilo. Postavlja se pitanje kako izgledaju upravljake karakteristike ostalih ispravljaa za sluaj radnog optereenja. Odgovor je slino kao karakteristika na slici 46, samo to napon trofaznih ispravljaa pada na nulu na 120 150 a ne na 180 ( rardijana ) kao na slici 46. U svakom sluaju, poveanjem kuta upravljanja rui se izlazni napon ispravljaa. Pored upravljake karakteristike ispravljaa, postoji i izlazna karakteristika ispravljaa koja prikazuje odnos srednje vrijednost izlaznog napona ispravljaa Vd kao funkcija srednje vrijednosti struje troila I d . Kod idealnog ispravljaa srednja vrijednost napona na izlazu ispravljaa ostaje konstantna neovisno o srednjoj vrijednosti struje kroz troilo. Kod realnog ispravljaa nije tako. Srednja vrijednost napona na izlazu pada s poveanjem izlazne struje (crtkane linije) radi gubitaka naponu unutar ispravljaa (uzrokuju ga pad napona na radnim i induktivnim otporima, pad napona na poluvodikim ventilima i pad napona uslijed komutacije).
Energetska elektronika
48
Sl. 47. Izlazna karakteristika ispravljaa sa slike 46 za otporno troilo. U nastavku naih razmatranja prouit e se jednofazni mosni spoj koji se sastoji od dva tiristora i dvije diode. Takav se ispravlja esto naziva poluupravljivi jer se reguliranjem kuta upravljanja tiristora omoguuje se reguliranje srednje vrijednosti izlaznog napona Vd ( moe i oznaka < vd > ) od 0 do punog napona troila koji bi bio na izlazu iz ispravljaa kod kuta = 0 ( kao da su umjesto tiristora diode). Na slici 48 prikazan je mosni spoj sa dva tiristora u katodnoj grupi i dvije diode u anodnoj grupi. ( Napomena: katodnoj grupi pripadaju svi poluvodiki ventili kojima su katode zajedniki spojene, a anodnoj grupi pripadaju ventili kojima su anode zajedniki spojene). Slini rezultati se dobiju kada su tiristori u anodnoj grupi, a diode u katodnoj grupi. Isto se dobije kada je po jedan tiristor i jedna dioda u anodnoj i u katodnoj grupi (mogu biti kombinacije Q1 i Q4 tiristori a Q2 i Q3 diode ili Q1 i Q4 diode a Q2 i Q3 tiristori). Iz slike 48 se vidi razlika u valnim oblicima izlaznog napona kada je optereenje radno i kada je optereenje ispravljaa preteno induktivno. Radno optereenje predstavljaju radna troila (rasvjeta, grijaa tjela i slino), dok induktivna optereenja predstavljaju elektromotori i slina troila koja u sebi posjeduju induktivne komponente.
Energetska elektronika
49
Sl. 48. Induktivno i radno optereenje poluupravljivog ispravljaa u mosnom spoju. Kad je ispravlja optereen radnim troilom, trenutna vrijednost izlaznog napona ispravljaa vd (t ) moe biti samo pozitivna, tako da je izlazni napon jednak 0 od kuta 0 do kuta (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Nakon okidanja tiristora Q1 , izlazni napon ispravljaa vd (t ) slijedi vS (t ) od kuta do kuta (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Za vrijeme negativne poluperiode napona vS (t ) , od kuta do kuta + ne vodi niti jedan poluvodiki ventil, napon na troilu vd (t ) jednak je 0. U trenutku + okida
Vd =
VS sin(t ) d (t ) =
VS
[ cos(t )] =
VS
[ cos(t )] = Vd 0
(1 + cos ) 2
gdje je:
VdO =
2 Vs
Energetska elektronika
50
Za sluaj induktivnog optereenja vidljivo je da trenutna vrijednost izlaznog napon ispravljaa vd (t ) postaje negativna. Kako je to mogue? Razlog je induktivitet koji se za vrijeme pozitivnog napona na troilu (od kuta do kuta ) puni energijom. U tom periodu vode tiristor Q1 i dioda Q2 . No to e se desiti od kuta do kuta + ?? Odgovor je slijedei: nagomilana energija u induktivitetu se prazni od kuta do kuta + - tada induktivitet nastavlja i dalje tjerati struju kroz tiristor Q1 i diodu Q2 makar je ulazni napon vS (t ) promijenio smjer. Induktivitet tjera struju u + pol napona vS (t ) - dakle induktivitet vraa energiju izvoru. Radi toga to tiristor Q1 i dioda Q2 vode od kuta do kuta + napon na troilu vd (t ) je negativan. Naravno da to smanjuje srednju vrijednost napona na izlazu ispravljaa Vd . Iz ovog izlaganja je vidljivo da je najvei mogui kut upravljanja za induktivno troilo = 90 jer je tada povrina pozitivnog dijela napona na troilu jednaka povrini negativnog dijela napona na troilu pa je srednja vrijednos napona na troilu Vd = 0 V. Treba napomenuti da se struja troila vrlo se malo mijenja radi velikog induktiviteta troilo je mogue promatrati i kao strujni izvor konstantne struje. Za sluaj induktivnog optereenja vrijedi slijedea relacija za srednju vrijednost izlaznog napona:
Vd =
sin(t ) d (t ) = Vd 0 cos
Na slici 49 se vidi upravljaka karakteristika sa sluaj radnog tereta (puna crta) i za sluaj induktivnog tereta (crtkano)
Energetska elektronika
51
Na kraju treba napomenuti da su ispravljake karakteristike i trofaznih ispravljaa jednake onima za jednofazne ispravljae za sluaj induktivnog troila, dok se za sluaj radnog troila malo razlikuju ( kut kod kojeg je Vd = 0 je manji od (120130 . Na slici 50 prikazan je valni oblik izlaznog napona i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom tokom (isti kao na slici 42, samo su diode zamijenjene tiristorima ) za kut = 30 . Treba primijetiti da se kut kod trofaznih sustava mjeri od sjecita faznih napona vidi sliku ).
Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom tokom uz = 30 .
7. MREOM VOENI IZMJENJIVAI I USMJERIVAI
Prije nego objasnimo pojam usmjeriva potrebno je objasniti pojam izmjenjiva ili invertor. Izmjenjiva ili invertor je energetski pretvara koji pretvara istosmjernu energiju u izmjeninu energiju, dakle izmjenjiva ima obratnu funkciju od ispravljaa (pretvara izmjeninu energiju u istosmjernu energiju). Ureaje koji u jednom reimu rada mogu raditi kao ispravljai, a u drugom kao izmjenjivai nazivamo jednom rijeju usmjerivaima. Topologija usmjerivaa se moe openito prikazati shemom na slici 51.
Energetska elektronika
52
Sl. 51. Toplologija usmjerivaa Usmjeriva na slici 51 moe u jednom reimu rada ispravljati izmjeninu energiju izvora va (t ) u istosmjerni napon Vd kojeg predaje troilu (ovdje prikazanog kao strujni izvor konstantne struje I dc ) tok energije sa lijeve na desnu stranu. Taj nain rada usmjerivaa detaljno je obraen u poglavlju ispravljai. Meutim, ukoliko na istosmjernoj strani postavimo aktivni strujni izvor ( ne potroa), postavlja se pitanje: Kako treba upravljati preklopkama da ureaj na slici 51 pretvara istosmjernu energiju aktivnog strujnog izvora u izmjeninu i preda je izmjeninoj strani tok energije sa desne na lijevu stranu. Pogledajmo prvo ispravljaki reim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenino ukapamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja izmeu 0 i 90 govorimo o ispravljakom reimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) , izmjeninog napona izvora va (t ) i struje ia (t ) za = 0 i = 30 prikazani su na slici 52.
Energetska elektronika
53
Ako se pogledaju valni oblici izmjeninog napona na izvoru va (t ) i struje izvora ia (t ) uoava se da veinu vremena pozitivan poluval napona izvora va (t ) generira pozitivnu struja izvora ia (t ) , a negativan poluval napona va (t ) negativnu struju ia (t ) , to znai da izmjenini izvor veinu vremena predaje energiju troilu. Uoimo da je srednja vrijednost napona vd (t ) ( oznaava se kao Vd ) pozitivna (vei je dio pozitivne povrine ispod krivulje vd (t ) od dijela negativne povrine). Promotrimo sada izmjenjivaki reim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenino ukapamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja izmeu 90 i 180 govorimo o izmjenjivakom reimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) , izmjeninog napona va (t ) i struje ia (t ) za = 130 i = 180 prikazani su na slici 53.
Sl. 53. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za = 130 i = 180 Ako se pogledaju valni oblici izmjeninog napona va (t ) i izmjenine struje ia (t ) uoava se da je za veinu veinu vremena vrijedi da za vrijeme pozitivanog poluvala izmjeninog napona va (t ) tee pozitivnu struju na izmjeninoj strani ia (t ) , a za vrijeme negativnog poluvala napona va (t ) tee negativna struja ia (t ) na izmjeninoj strani, to znai da izmjenini izvor veinu vremena prima energiju od nekog vanjskog aktivnog izvora. Uoimo da je srednja vrijednost napona na istosmjernoj strani Vd negativna (vei je dio negativne povrine ispod krivulje vd (t ) od dijela pozitivne povrine). (Objanjenje: Izmjenini izvor moemo shvatiti kao istosmjerni izvor koji periodiki mijenja polaritet napona. Struja izvora moe tei iz izvora ili u izvor. Struja tee iz izvora kada iz + stezaljke izvora izlazi struja u vanjski strujni krug (izvor tjera struju u vanjski strujni krug) tada kaemo da je izvor struje uistinu izvor, odnosno generator elektrine energije. S druge pak strane, struja tee u izvor, ako u + stezaljku izvora ulazi struja iz vanjskog kruga. To znai da u vanjskom krugu postoji izvor veeg
Energetska elektronika
54
napona. U tom sluaju na izvor u stvari postaje troilo i energija se prenosi u sam izvor. Ukratko: Ako struja tee iz izmjeninog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom vanjskom krugu ispravljaki reim rada. Ako struja tee u izvor, tada istosmjerni vanjski krug predaje energiju izmjeninom izvoru izmjenjivaki reim rada). Na slici 54 prikazani su jednofazni ispravljai u mosnom spoju koji izmjeninu energiju pretvaraju u istosmjernu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila ( serijski spoj induktiviteta i otpora), a lijeva slika napajanje troila koje u sebi ima istosmjerni izvor napona recimo akumulatorska baterija ili istosmjerni motor u pogonu. Ovdje je bitno uoiti da struja na istosmjernoj strani ulazi u + pol baterije na istosmjernoj strani, to znai da se baterija puni, odnosno da se energija daje istosmjernoj strani.
Sl. 54. Ispravljaki reim rada na istosmjernoj strani moe biti aktivno ili pasivno troilo Na slici 55 prikazani su jednofazni izmjenjivai realizirani tranzistorskim preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani pretvaraju u izmjeninu tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila izmjeninom strujom. Takav se izmjenjiva naziva i autonomni izmjenjiva. Autonomnim izmjenjivaem moemo generirati bilo koji izlazni napon izmjenine struje bilo koje frekvencije on je potpuno autonoman. Primjena Elektrotermija. Lijeva slika prikazuje prikljuenje izmjenjivaa na aktivnu izmjeninu mreu kojoj se predaje elektrina energija (aktivna mrea u sebi ima jedan ili vie generatora izmjenine struje, takva mrea ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjiva naziva mreom voeni izmjenjiva jer mu je izlazni izmjenini napon i frekvencija strogo diktirana naponom i frekvencijom izmjenine mree. Frekvencijom i fazom ukljuivanja tranzistora iskljuivo diktira izmjenina mrea (inae bi dolo do pregaranja sklopa). U oba sluaja na slici 54 istosmjerna baterija se prazni i njena se energija predaje izmjeninoj strani.
Energetska elektronika
55
Sl. 55. Izmjenjivaki reim rada na izmjeninoj strani moe biti aktivna mrea (mreom voeni izmjenjiva) ili pasivno troilo (autonomni izmjenjiva)
7.1 Jednofazni mreom voeni usmjeriva u mosnom spoju
U podpoglavlju 5.4 detaljno je opisan jednofazni poluupravljivi ispravlja u mosnom spoju, te je izvedena relacija koja povezuje kut upravljanja tiristora sa srednjom vrijednosti izlaznog napona Vd (upravljaka karakteristika ispravljaa). Za taj ispravlja smo nacrtali upravljaku karakteristiku (vidi sliku 49). Iz karakteristike je vidljivo da je maksimalni kut upravljanja = 90 za induktivni potroa. Postavlja se pitanje, to bi se dogodilo ako bi kontrolna elektronika generirala impulse okidanja tiristora za kutove upravljanja 90 < < 180 ?? Nita naroito! Napon na izlazu ispravljaa bi i dalje bio Vd = 0 . Meutim to bi se desilo ako bi na ispravlja imao sva 4 tiristora, te ako bi na istosmjernoj strani ispravljaa dodali istosmjerni izvor napona i podesili kutove upravljanja 90 < < 180 ?? Tada bi na ispravlja preao u izmjenjivaki reim rada. Budui da isti sklop moe uz promjenu kuta upravljanja i dodavanje aktivnog izvora moe biti i ispravlja i izmjenjiva, sklop se jednom rijeju naziva usmjeriva. Ovakvi ureaji se koriste u istosmjernim elektromotornim pogonima promjenjive brzine. Istosmjerni motori se jo uvijek koriste zbog odlinog poteznog momenta koji je nuan u elektromotornoj vui. Napajanje motora osigurava usmjeriva koji pretvara izmjeninu energiju brodske mree u istosmjernu energiju za napajanje motora (ispravljaki reim rada usmjerivaa). Meutim, usmjeriva ne samo da omoguava napajanje motora, ve takoer omoguava i elektrino koenje motora. Kod elektrikog koenja motor prelazi u generatorski nain rada, istosmjerni napon generatora se u usmjerivau pretvara u izmjenini i vraa se u brodsku mreu (izmjenjivaki reim rada). Kako je to mogue? Pa razlike u konstrukciji izmeu istosmjernog elektromotora i generatora u biti i nema. Samo je stvar u tome da se kod motora dovodi elektrina energija na prikljuke motora, a kao rezultat se dobije rotirajua mehanika energija, a kod generatora obratno mehanika energija se pretvara u elektrinu. Stoga prijelaz izmeu motorskog i generatorskog reima rada istosmjernog stroja ovisi samo o tome da
Energetska elektronika
56
li je motor optereen momentom tereta (recimo dizalica die teret ispravlja napaja motor) ili moment tereta okree rotor (dizalica sputa teret izmjenjiva pretvara istosmjerni napon generatora u izmjenini napon i vraa u mreu). Kao to u ispravljakom reimu rada dovoenjem vee elektrine snage na prikljuke motora dobivamo sve veu mehaniku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske dizalice), tako u izmjenjivakom reimu rada odvoenjem vee elektrine snage sa stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaniku energiju sa rotora koimo generator i time usporavamo sputanje tereta brodske dizalice (mehanika snaga sputanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeninu energiju koja se vraa u brodsku mreu). Na ovaj nain su mogue utede elektrine energije i na taj nain potrebnog goriva za pogon izmjeninih generatora. Princip rada jednofaznog mreom voenog usmjerivaa u mosnom spoju prikazan je na slici 56.
Energetska elektronika
57
Na slici 53 prikazani su valni oblici izmjeninog napona vS (t ) i izmjenine struje iS (t ) - (na slici 52 i 53 ulazni napon i struja se oznaavaju kao va (t ) i ia (t ) ), te valni oblici napona na istosmjernoj strani vd (t ) . Vidljivo je da je u izmjenjivakom reimu rada srednja vrijednost istosmjernog napona Vd negativna i njezina veliina ovisna o kutu . Ako negativan napon kojeg generira izmjenjiva Vd prikaemo na shemi kao istosmjerni izvor dobije se nadomjesna shema izmjenjivaa (slika 57).
Sl. 57. Nadomjesna shema izmjenjivaa Na slici 57. pored napona izmjenjivaa Vd (koji je funkcija kuta ) postoji i napon istosmjernog izvora Ed . Ako je napon Ed > Vd , tada struja I d tee kao na slici 57 i iznosi (induktivitet Ld je nevidljiv za istosmjernu struju):
Id =
Ed Vd R
Vidi se da je iznos struje I d , a time i snage koja se iz istosmjernog izvora Ed predaje istosmjernom izvoru Vd (izmjenjivau) ovisna o kutu naponu Vd koji je opet funkcija kuta . Na taj nain se moe regulirati snaga koenja istosmjernog generatora.
Upravljaka karakteristika mreom voenog usmjerivaa
Ako se sada nacrta zajednika upravljaka karakteristika ispravljaa optereenog induktivnim teretom i izmjenjivaa, dobije se upravljaka karakteristika usmjerivaa (sl. 58).
Energetska elektronika
58
Sl. 58. Upravljaka karakteristika i kvadranti rada jednofaznog usmjerivaa u mosnom spoju Upravljaka karakteristika usmjerivaa (sl. 58 a) je za kutove upravljanja 0 < < 90 ista kao ispravljaka karakteristika za induktivni teret koja je nacrtana na slici 49. Usmjeriva radi kao ispravlja, elektrina energija tee od izmjenine ka istosmjernoj strani, srednja vrijednost izlaznog napona < vd > ( ili Vd ) je pozitivna, struja troila I d je takoer pozitivna i kaemo da usmjeriva radi u prvom kvadrantu