Oblikovanje dijalektikog eseja u pet koraka

Koraci u izradi eseja

Prvi korak: Osvrt na Va esej: Uvodni dio Drugi korak: Razrada Interpretacija ciljane (glavne) tvrdnje Tre i korak: Prvi udarac: !ogu e kritiziranje eseja "etvrti korak: Uzvra anje udarca: Reakcija na kritiziranje Peti korak: Dotjerivanje: Va zaklju#ak

Prvi korak: Osvrt na Va esej: Uvodni dio

Svako dobro akademsko pisanje ini odreene pretpostavke o itatelju. Pretpostavimo da itatelj moe itati prozni tekst i slijediti razmiljanja koja su jasno prikazana, ali mu fali informacija. Uvodni dio predstavlja kljune osnovne informacije, itatelj treba slijediti argumente vaeg eseja. unkcija uvodnog dijela je utvrditi predmet vae rasprave i pisanja. !ema ima nekoliko komponenata. U tematskoj reenici treba navesti naslov teksta i autora svakog eseja koji raspravljate. "aslov eseja pie se u navodnicima. "aslovi knjiga nakoeno #italic$. %ko ne diskutirate esej nego politiki lanak, filozofsku radnju, pravni akt treba navesti koriteni spis i njegov izvor. Svako pisanje poiva ne nekom pitanju odnosno konfliktu. Pitanje #problem$ je stvar kontroverze, za koju uvijek postoje najmanje dvije strane argumenta. &odatno u predstavljanu lanka, treba razjasniti predmet rasprave koji 'ete obraivati i pokuati ga rijeiti. U nastavku to slijedi, opisan je svaki kljuni element zasebno. Tematska reenica (Topic sentence): "ajbolji uvodni dijelovi u ovakvom tipu akademskog #znanstvenog$ rada zapoinje s jasnom i saetom reenicom o temi #tematskog reenicom$ koja poblie opisuje #identificira$ tekst i autora rasprave ako postoji. (vo je primjer jedne vrlo dobre reenice) *U svojem dijalogu, Republika, Platon uspjeno brani superiornost samo ivota svojom doktrinom idealni+ oblika #formi$. (vo je primjer loe reenice koja pie o istome ali ne tako dobro) ,U Platonovoj knjizi Republika on se bavi naukom oblika.- .zraz ,bavi seje nejasan, a pravi subjekt, Platon, nema mjesto subjekta u reenici. Sporno pitanje; Predmet rasprave: &obri uvodni ulomci identificiraju neke probleme ili konflikte koji 'e kasnije biti razraivani u eseju. %ko piete esej na

temu vjerski+ uvjerenja, morate navesti dvije sukobljene strane ns koje 'e te se kasnije pozivati. /edna strana moe biti da su istinite samo znanstveno dokazane injenice. &ruga strana moe biti da svi mi imamo irok raspon uvjerenja koja nisu znanstveno dokazana. Disertacija; Radnja: "ajbolji uvodni dijelovi indiciraju a$va stav o problemu koji se spominje i b$za due eseje pogotovo, va plan argumenata u eseju. 0itni dio pisanja predstavlja bitne sporne tvrdnje. .pak neki dijalektiki eseji 'e za+tijevati istraivanje interpretativnog znaenja, recimo o znaenju odlomka rasprave u S+akespeare1u. U takvim esejima mora se pisati uglavnom u sutini. "a primjer, ,Pobaaj je u svakom sluaju moralno pogrean- je bitna sporna tvrdnja. ,"%!(1 ove akcije, bez obzira koliko god su dobronamjerne, nisu opravdane.- je jo jedna sporna tvrdnja. ,"%!( napada /ugoslaviju.- nije sporna tvrdnja. Potrebno je drat se glavne teme, inae bi moglo biti nejasno o emu se pie u eseju ili za to se pisac zalae. &obar oblik pisanja u esejima je ,/a 'u tvrditi da je- i u nastavku vaa radnja. Slijedi primjer koji sadri sva tri elementa. 2ad ga proitate probajte identificirati temu, predmet rasprave i radnju. U sijenju 1999. !"#O$ove sna%e zapoele su kontinuirani bo&baki napad na 'u%oslaviju. Opravdanje napada je bilo krenje pre%ovora o rjeavanju kon(likta iz&e)u *rbije i Kosovski+ "lbanaca i stra+ da ,e *rbija poslati oru-ane sna%e na Kosovo s na&jero& etniko% i,enja. .ako je !"#O$ova akcija bila uvelike podr-ana od strane &e)unarodne zajednice jer postavlja jasan standard protivljenja etniko& i,enju i %enocidu kritiari su tvrdili da je akcija proizvoljna i neute&eljena na naeli&a &e)unarodne pravde. !ema je opravdanost "%!(1ovog napada na /ugoslaviju. Pitanje je dali je in agresije protiv naroda koji samo prijeti agresijom pravedan. 3adnja je da "%!(1 ova akcija, koliko god bila dobronamjerna, nije opravdana. 3edovito je bolje pisati uvodni dio na kraju, kako je esto nejasna radnja sve dok ne proete korake 415. %lternativno, provjerite uvodni odlomak nakon zavretka pisanja eseja kako bi bili sigurni da se zakljuak i prije spomenuta radnja slau.

orak !"sa#etak
U prvoj reenici identificirajte temu vaeg lanka, pravilno navedite autora, ime teksta, i glavni subjekt. &efinirajte problem #konflikt$ sukob, i sukobljene strane Pokaite nain kojim planirate braniti svoj stav .zradite svoju radnju jasno, i drite se teme. %ko raspravljate o tvrdnju nekog mislioca, budite sigurni da na dobar nain prezentirate tu tvrdnju. "ajlaki nain da dobro postupite je citiranje takvog teksta. .zgraditi strukturu za 6au disertaciju) ,/a 'u tvrditi da je p-, gdje je p varijabla koja predstavlja vau radnju.

Korak dva: Razrada: .nterpretacija %lavne tvrdnje

Svaki argument ima svoj izvor, esto u argumentu tvrdnje nekog eseja koji se analizira, ili u kategoriji etike o iznesenom problematinom sluaju, ili u prosudbi o promatranom problemu. Prvi korak u gradnji eseja je iznoenje svi+ injenica, tvrdnji, argumenta i ostali+ stvari koje su relevantne za spor koji se raspravlja. (vdje je pravilo generalno isto kao i za druga pisanja. Pretpostavite da je itatelj neupu'en u tematiku ali prosjene inteligencije. 7orate iznijeti sve vane injenice, ali i biti sigurni da iznesene injenice budu relevantne za raspravu ili budu vezane za argumente koji 'e se razvijati. U kratkom eseju, trebate uzeti injenice ili argumente koji se mogu ukratko pojasniti. U duim esejima iznoenje tvrdnje ili argumenta se moe protezati kroz nekoliko odlomaka. U duim esejima standardna struktura bi trebala sadravati od osnovni+ informacija o predmetu rasprave ili argumenata pa do detalja koji 'e biti arite pisanog eseja. %ko komentirate iskaz argumenta, postupak neke osobe, raspravu o filozofskom tekstu i slino, treba naznaiti tvrdnju, akt, ili metodu koju ciljate istraivati u eseju. #,8ilj- je naa rije, a ne ona op'e s+va'ena. 9ato nemojte samo napisati ciljani iskaz rasprave bez dodatni+ argumenta i miljenja$. 6a inteligentni itatelj ne'e nuno s+vatiti. U nastavku izdvajamo dvije verzije ovog koraka) 7odel porote sagledava dijalektike eseje kao sud koji nepristrano ocjenjuje prednosti i slabosti pozicije. 7odel debate vidi dijalektiki esej kao izlaganje gdje autor iznese svoj stav i onda ga brani. Slijedi primjer 7odela porote za drugi korak. "akon to ga proitate, pokuajte odrediti glavnu tvrdnju. *ituacija koja je dovela do !"#O$ove zrane akcije opravdana je s dva kljuna do%a)aja. Prvi je odbijanje 'u%oslavije da potpie /Rujanski &irovni sporazu&0. 'u%oslavenska vlada odbacila je predlo-eno rjeenje od strane &e)unarodne zajednice sukoba s Kosovski& "lbanci&a. #ijeko& pre%ovora i nakon slo&a 'u%oslavija se bavila pripre&a&a za napad veliki+ raz&jera na Kosovu. Ranije u desetlje,u 'u%oslavija je bila ukljuena u razliite prakse etniko% i,enja na podruju 1osne i 2erce%ovine. Kao %lavno opravdanje !"#O$ove akcije pristae zrano% napada na 'u%oslaviju su obrazlo-ile injenico& da je 'u%oslavija na&jeravala pokrenuti etniko i,enje. (vaj odlomak pojanjava cilj istraivanja) Kao %lavno opravdanje !"#O$ove akcije pristae zrano% napada na 'u%oslaviju su obrazlo-ile injenico& da je 'u%oslavija na&jeravala pokrenuti etniko i,enje. &odatno, on predstavlja relevantne injenice koje objanjavaju kontekst tvrdnje i vrste injenica koje su vane za odreivanje istine. /e li uvijek potrebno imati cilj o kojem se pie: 2ratak odgovor je) -&a.; &ulji bi odgovor bio da autor ponekad implicitno pie o nekim stvarima. 8ilj moe biti i implikacija, ne nuno tvrdnja. U tom sluaju potrebno je paljivo nastaviti uvjerljivo argumentirati da ono to pisac implicira to 6i kaete to on ili ona radi. /e li potrebno uvijek odrediti kontekst

cilja: -&a.; 2ontekst odreuje znaenje i moe takoer podastrijeti kljuan dokaz u korist ili protiv cilja. Uoite, meutim, kako glavna tvrdnja #engl. tar%et clai&$ mora biti dobro odabrana. "a primjer, u eseju koji evaluira dokaz, cilj moe biti premisa, a ne zakljuak dokaza. #6ie o kljunoj razlici izmeu premise i zakljuka proitajte u Poglavlju <.$ %ko elite odbaciti neki zakljuak, morate pokazati gdje je greka u dokazu koji dovodi do toga zakljuka. &akle, najbolji cilj je lana #kriva$ premisa ili pogreno zakljuivanje koje dovodi do pogrenog zakljuka ili to ak moe biti i cijeli dokaz. &ulji esej moe najprije napasti sam zakljuak i onda tek dokaz koji rezultira tim zakljukom. 2ratki esej #=1> stranica$ treba biti vrlo precizan . fokusiran. "ajbolji cilj eseja o dokazu je lana #pogrena$ premisa koja dovodi do krivog zakljuka. 7oete spomenuti da je zakljuak pogrean i da je problem zapravo u krivoj premisi koja dovodi do tog zakljuka, ali kako ne bi izgubili fokus, odaberite premisu kao glavnu tvrdnju. Pokaimo to na jednostavnom primjeru) *okrat kritizira atenske obiaje. 3judi koji kritiziraju obiaje vlastite dr-ave trebaju biti ubijeni. *okrat treba biti ubijen. .spravno je pomisliti da je zakljuak pogrean, ali s obzirom da je zakljuak posljedica dvije premise, potrebno je odabrati jednu od ti+ premisa kao glavnu tvrdnju. (vdje bi mogli napasti sljede'u tvrdnju, premise) ?judi koji kritiziraju obiaje vlastite drave trebaju biti ubijeni. Prilikom analize teksta, neki ciljevi su indirektne tvrdnje ili implicitni naini razmiljanja. Pri+vatljivo je ciljati na istraivake implikacije, ali krucijalno je, prilikom navoenja indirektne tvrdnje, pokazati da se tvrdnja zaista podrazumijeva s obzirom na ostale eksplicitne tvrdnje u tekstu. "a kraju, potrebno je objasniti sve krucijalne citate koji su navedeni. 6ano je da razumijete tvrdnju koju kritizirate, a takoer je vano da i potencijalni itatelj takoer razumije navedene tvrdnju. Promotrite tvrdnju iz pret+odnog odlomka. 3eenica, -@raani koju kritiziraju obiaje vlastite drave trebaju biti ubijeni;, se ini jednostavnom, no to ona tono znai i zato bi je netko izrekao. %lternativa ovom formatu koraka 4, koji nazivamo 7odel debate, u biti je ista, ali dodatno ukljuuje vie promiljanja pisca, istiu'i razloge za slaganje s tvrdnjom ili protivljenje. "a ovaj nain pisac ve' u ranoj fazi eseja brani vlastitu tezu. (statak eseja se u tom sluaju moe baviti iznalaenjem potencijalni+ kritika autorovi+ tvrdnji iz koraka 4. (vime se pospjeuje osobni element na samom poetku eseja. "a bilo koji drugi nain, ostali koraci ostaju isti. Asej koji je ovdje uzet kao primjer ne koristi ovaj pristup, ali esej iz tre'eg primjera koristi upravo opisani pristup.

orak $"sa#etak
.dentificirajte cilj vaeg istraivanja

(bjasnite njegov kontekst, s fokusom na relevantne detalje koji objanjavaju znaanje, pozadinu ili krucijalni dokaz %ko je tvrdnja #cilj$ indirektna, budite sigurni da je takva tvrdnja opravdana dokazima u samom tekstu Struktura za glavnu tvrdnju) reenica u kojoj se koristi fraza -glavni razlog; treba takoer sadravati frazu -bio je; ili -je; gdje je objanjen glavni razlog za pisanje eseja

Korak 4: Poetni udarac: 5o%u,e kritike

/ednom kad se odredi cilj #tvrdnja$ i kada se uvede kontekst koji objanjava i daje smisao tvrdnji, potrebno je prikazati kako bi netko mogao kritizirati sve napisano. U ovakvoj vrsti eseja ovo je obavezno bez obzira planirate li braniti ili napadati neku tvrdnju. U uvodnom odlomku opiete problem #predmet rasprave$ ili kontroverzu koju 'e rad pokuati razrijeiti. U ovom dijelu potrebno je u detalje predstaviti argumente koji se tiu jedne strane kontroverze, suprotnost glavne tvrdnje. %ko strana oprena glavnoj tvrdnji ima dobre argumente koje je teko ili gotovo nemogu'e opovrgnuti, tada prikazivanje toga automatski znai prikazati glavnu tvrdnju kao slabu. %ko su argumenti suprotstavljeni glavnoj tezi slabi tada se nji+ovim prikazivanjem zapravo pokazuje kako je glavnu tvrdnju mogu'e braniti, tj. mogu'e ju je obraniti od kritika. (brana glavne tvrdnje ili njezino kritiziranje za+tijeva pravilno predstavljanje #prezentaciju$ mogu'e kritike jednog ili drugog postupka. 6aa odluka o obrani glavne tvrdnje ili kritici treba ovisiti o prosudbi jesu li potencijalne kritike dovoljno jake ili ne. 2ako bi ovakva vrsta analize glavne tvrdnje bila vjerodostojna, potencijalne kritike moraju biti dovoljno jake. Prilikom ovakve vrste analize autor ima iroki opseg mogu'nosti prilikom postavljanja i opisivanja kontroverze, ali nisu sve vrste kriticizma jednako dobre. ?oe kritike lako je opovrgnuti. !akvo opovrgavanje pokazat 'e da je glavnu tvrdnju mogu'e braniti od bilo kojeg napada loom kritikom, ali to ne'e pokazati je li glavnu tvrdnju uistinu mogu'e uspjeno obraniti. ?ogiari ovaj nain obrane nazivaju -udaranje slamnatog ovjeka; #knockin% do6n a stra6 &an$. 0ilo tko moe nokautirati ovjeka od slame, ali to zapravo nita posebno ne pokazuje i nije nikakvo mjerilo. Potencijalno dobre kritike su one koje imaju velike anse da budu uspjene. Bto ima ve'e anse, bolja je kao mogu'a kritika. 7ogu'a kritika treba biti usmjerena na glavnu tvrdnju. .zgradite najsnaniji mogu'i dokaz #argument$ za neistinitost tvrdnje. U kratkom eseju, takav dokaz treba zauzeti otprilike jedan odlomak. U duljem eseju #51> stranica$ potrebno je detaljnije razraditi mogu'e kritike. 2ritike su dokazi, a dokazi se temelje na premisama i zakljucima. U pret+odnom primjeru, prve dvije izjave su premise, ili razlozi zbog koji+ se zakljuak ini ispravnim. "azivaju se jo i deduktivni razlozi jer ako su premise tone onda je i zakljuak koji slijedi iz nji+ toan. 0ez obzira na to, nije svaki dobar dokaz deduktivan, kritika metoda formuliranja razloga za ili protiv tvrdnje u obliku deduktivnog dokaza moe pomo'i u pojanjavanju problema koji se istrauje. "a primjer, netko se moe usprotiviti glavnoj tvrdnji) -@raani koji kritiziraju obiaje vlastite drave trebaju biti ubijeni;, ukazivanjem da bi slijede'i ovo pravilo morali ubiti 7artina ?ut+era 2inga. !akoer bi se moglo . dodati) -7artin ?ut+er 2ing bio je vaan za promjenu moralni+ vrijednosti. &akle, ovaj princip nije ispravan.; 9a uobiajene namjene, ovakav nain razmiljanja je u redu, ali nije deduktivan. U filozofskom dokazu, pomae predstavljanje neutvreni+ principa, kako bi nji+ovim dodavanjem dokaz postao deduktivan. 7oe biti da -"evine ljude ne ubijaju, a 7artin ?ut+er 2ing je

bio nevin.; !akoer se moe iskoristiti sljede'e) -7oralne reformatore ne ubijaju, a 7artin ?ut+er 2ing je bio moralni reformator.; (zbiljna zamka u ovom dijelu moe biti da mogu'e kritike nemaju jasan zakljuak, ili nemaju odgovaraju'i zakljuak. 2ako bi ovaj korak odgovarao pret+odim dvama koracima, njegov zakljuak mora zapravo biti negacija glavne tvrdnje. %ko glavna tvrdnja glasi) -%lcibiad je bio bolji ljubavnik nego Sokrat;, onda je mogu'a kritika mora prezentirati razloge zato je ta tvrdnja pogrena. "ijedan drugi zakljuak ovdje ne bi bio dobar. %ko va rad nije logiki povezan s glavnom tvrdnjom #podudara se s njom ili ju negira$ drugi je korak na pogrenom tragu s obzirom na poetak eseja. %ko zakljuak mogu'i+ kritika nije negacija glavne tvrdnje tada tre'i dio eseja nije dobar nastavak drugog dijela. Slijedi primjer kako bi tre'i korak mogao izgledati. Citaju'i sljede'i primjer provjerite moete li odgovoriti na sljede'a pitanja) 2ako prepoznajete da je navedeni odlomak uvodi mogu'e kritike: 2ako je cilj kritike jasno naznaen: "a temelju ega je donesen zakljuak da je cilj #glavna tvrdnja$ pogrean: Kritika bi &o%la postaviti pitanje je li !"#O opravdano napao 'u%oslaviju s obziro& da je 'u%oslavija planirala provesti etniko i,enje7 Pretpostavi&o analo%iju s osobo& koja je u prolosti bila osu&njiena ili ak optu-ena za pljaku banaka. Pretpostavi&o da policija pri&ijeti kako se ta osoba esto nalazi u blizini banke u posljednje vrije&e. Oni vjeruju na te&elju prolosti osu&njienika kako se spre&a opljakati banku. Pretpostavi&o i da su %a ispitali i pronali kod nje%a re%istrirano oru-je. .&aju li oni opravdanje za nje%ovo u+i,enje ili ak pucanje na nje%a sa&o na te&elju svoji+ su&nji7 Od%ovor je oito: 0!e.8 On jo nije prekrio nikakav zakon. Policija &o-da -eli provesti dodatno ispitivanje i raz%ovor kako bi %a razuvjerili u eventualni& na&jera&a o pljaki banke. "li bez povrede zakona nje%ovo u+i,enje ili bilo to vezano uz to nije opravdano. .sti &oralni principi vrijede i u &e)unarodno& zakonu: prije ne%o to je 'u%oslavija pokrenula bilo kakvu invaziju upotreba sile protiv 'u%oslavije nije opravdana. 9namo da ovaj odlomak predstavlja mogu'e kritike zato jer jasno pokazuje kako bi neka kritika -mogla napasti; glavnu tvrdnju. 8ilj mogu'e kritike jasno je naznaen injenicom da je glavna tvrdnja ponovljena odma+ u prvoj reenici odlomka. %rgument koji se koristi protiv glavne tvrdnje istie da princip koji "%!( koristi kako bi opravdao svoju agresiju ne bi bio pri+vatljiv kada je u pitanju pojedinac. U sljede'em dijelu, a i u dva koja slijede nakon toga, treba izbjegavati retorika pitanja poput) -"ije li oito da iskreni ljubavnici moraju cijeniti duu osobe koju vole:; Umjesto toga potrebno je predoiti razloge za ovakvu tvrdnju s obzirom na to to to znaiti biti iskren ljubavnik. Pitanja nisu argumenti, iako, mogu vrlo esto sugerirati argument. U argumentativnom eseju potrebno je razviti argumente nakon retoriki+ pitanja. Uostalom, tko eli itati tekst prepun besmisleni+ retoriki+ pitanja.

&vije stvari koje vas trebaju brinuti prilikom ovakvog naina pisanja jesu nekonzistentnost i traenje pitanja #engl. be% (or 9uestion$. "ekonzistentnost znai kontradikciju sa samim sobom. !reba biti siguran da reenice koje su napisane u eseju nisu u kontradikciji. #Postoje i eseji gdje postoji kontradikcija unutar istog odlomka$. 2ontradikcije se mogu izraziti kao p i negacija od p, gdje se jedna izjava moe protumaiti kao vrijednost od p. Promotrite sljede'i argument o "%!(1ovoj politici. !"#O je &oralno u krivu kada napada naciju koja sa&a nije poinila a%resiju pre&a nekoj dru%oj naciji. :tovie svi takvi politiki proble&i su zapravo pitanje osobno% &iljenja. * ti& po%ledo& !"#O ne &o-e i&ati nikakvo sna-no &oralno uporite za provo)enje svoje politike. "e moete imati i jedno i drugo. .li postoji tona i pogrena politika ili ne postoji. %utor u ovome odlomku tvrdi i kako je "%!( u krivu i kako zapravo nije jasno postoji li tono ili krivo u tom sluaju. Prilino je loa injenica da se ovakve greke esto ponavljaju. @reke ovakvog tipa treba izbjegavati pod svaku cijenu. !akoer, jednom kad netko istakne argument odreenog stajalita, kao to je "%!( uinio, nije preporuljivo iznositi stajalite koje odbacuje pret+odno istaknuti argument sve dok premisa argumenta nije opovrgnuta, ne samo odbaena. "aglaavanjem problema u vlastitoj argumentaciji je zapravo potraga za pitanje. Promotrite sljede'i odlomak koji bi netko mogao napisati kao komentar je li "%!( u krivu. Potencijalno etniko i,enje nikada ne &o-e opravdavati in a%resije protiv neko% naroda. Pa tako ni ute&eljitelje !"#O$ove politike. Prva reenica samo po sebi nije argument protiv tvrdnje da je opravdana "%!(1 ova politika zato jer postoji prijetnja od etnikog i'enja. 0oriti se protiv neke tvrdnje isticanjem njezine negacije je traenje pitanja, ili, to je istovjetno, pretpostavljanje vlastite pozicije ispravnom umjesto argumentiranjem to pokuati pokazati.

orak % & sa#etak

U reenici koja adresira temu, potrebno je jasno naglasiti da se tu predstavlja potencijalni kriticizam i potrebno je jasno naznaiti na koju se to reenicu iz koraka 4 odnosi Prikaite jak i uvjerljivi argument za mogu'i kriticizam 2ako bi u potpunosti eksplicitno prikazali argument, mogu'e je uobliiti ga u deduktivnu formu tako da se jasno prikau eventualne neizreene pretpostavke ili premise .zbjegavajte kontradikciju sa samim sobom, be%%in t+e 9uestion i retorika pitanja

Struktura indikatora potencijalnog kriticizma) prva reenica odlomka trebala bi sadravati neto poput sljede'e fraze) ,2ritike bi mogle dovesti u pitanje tvrdnju da- i nakon toga navesti glavnu tvrdnju

;etvrti korak: Vratite udarac: Od%ovor odre)enoj pretpostavci u obliku &o%u,e kritike
(vi eseji su napravljeni kako bi istraili jainu razloga koji su za ili protiv nekog stajalita #pretpostavljene injenice ili teme$. Sljede'i korak u eseju je posti'i cilj, odrediti jainu mogu'e kritike #koliko ta kritika dri vodu$. Prona'i njegovu najslabiju pretpostavku #u ovom kontekstu najslabiju toku$ i probati ju pobiti. 9a ovaj korak u raspravi, izjava na koju ciljate #glavna meta$ biti 'e slaba pretpostavka iz mogu'e kritike #to je izjava koju 'e kritizirat kako bi ju pobio$. 7orate navesti #uoiti procijeniti$ metu, najslabiju pretpostavku ili metu, i raspraviti o njoj da je kriva #pobiti je u raspravi$. %ko uspijete u tome, tada je mogu'a kritika slaba i glavna tvrdnja iz prvog i drugog koraka u ovom kontekstu debate je opravdana. %ko ne moete pobiti pretpostavku u mogu'oj kritici tada je mogu'a kritika jaka #ima jake argumente$, i glavna tvrdnja iz prvog i drugog koraka je odreena kao ne podrana od razloga koje nijedan od ovi+ koraka ne treba sa apsolutnom sigurno'u proizvesti #u stilu nema dovoljno jake argumente za koje nikad ne moe biti siguran$. "aglaava se da su ovdje dvije drugaije glavne tvrdnje pod ovom raspravom) jedna koja govori o emu je 6a esej i jedna koju 6i izazivate #naknadno stvara$ u ovom koraku. !o nisu iste tvrdnje. 2ako odrediti koju izjavu iz tre'eg koraka izazvati #oko koje se pozabaviti, tj koju pokuati pobiti$: Prvo odredite koje izjave tamo slue kao podrka mogu'oj kritici. 9atim odredite koja je od ti+ podravaju'i+ izjava najvie za raspravu #koja je sporna$. 9atim odredite argument protiv najkontroverznije podravaju'e izjave. !re'i korak je prikazan ispod sa podravaju'im izjavama ili pretpostavkama koje su podcrtane. Kritika &o-e izazvati tvrdnju da je !"#O opravdan u napadanju 'u%oslavije s obziro& na to da se 'u%oslavija an%a-irala u planiranju etniko% i,enja. Uz&i&o u obzir slian sluaj osobe koja je u prolosti bila osu&njiena ili znana kao pljaka banki. Pretpostavi&o da je policija u *e6aneeju uoila osu&njieno% kako se kre,e u blizini banke tijeko& nekoliko dana zaredo&. Oni vjeruju bazirano na nje%ovo& prolo& osu&njieno& ponaanju da ,e on opljakati banku. Pretpostavi&o da su %a ispitali i otkrili da nosi re%istrirano oru-je. 2o,e li biti opravdani od nje%ovo% u+i,enja ili ,ak da otvore vatru na nje%a zbo% svoje su&nje7 ": Od%ovor je oito /ne0. 1: On do sada nije prekrio nikakve zakone. 5o-da su %a +tjeli navesti<obvezati= na taj raz%ovor kako bi %a na%ovorili <naveli= da ne opljaka banku. >:"li prije krenja zakona nje%ovo u+i,enje ili koritenje ikakve sile protiv nje%a nije opravdano. ?: .sto &oralno naelo stoji u &e)unarodno& pravu. @: Aato prije invazije 'u%oslavije koritenje sile protiv nje nije opravdano.

0 i 8 podravaju %. % i & skupa podravaju A. 9ato da bi se izazvalo ovo navoenje razloga, predstavlja se kritika 0, 8 ili &. "adalje, jedno moe izazvati zakljuke iz pretpostavki da bi se dolo do rjeenja. %ko se 0 i 8 i dalje stavljaju kao podrka %, tada odgovor moe izazvati tvrdnje da 0 i 8 zaista podravaju %. U ovom to slijedi predstavljamo odgovor koji izaziva izjavu &. Pogledajte moete li odrediti kako bi ita trebao znati to i koji su razlozi protiv tvrdnje &. Pojedinac &o-e u od%ovoru raspravljati protiv tvrdnje da je isto &oralno naelo i u &e)unarodno& pravu: prije invazije 'u%oslavije uporaba sile protiv 'u%oslavije nije opravdana. Povezanost &orala u vladi iz&e)u nacija znaajno se razlikuje od &orala &e)u pojedinci&a. Pojedinci za razliku od nacija su osobito ranjivi. 5i titi&o pojedince od nepravedne sile koja se koristi protiv nji+ odr-avanje& visoko% standarda dokaza o loe& injenju. #a zatita je va-na za nas sa&o zato to s&o svjesni prole zloupotrebe policijske &o,i. Aato o%raniava&o policijsku akciju kako bi zatitili potencijalne nevine pojedince od nepravedno% koritenja sile. Pisac jasno iznosi u prvoj reenici odlomka da on ili ona predstavlja kao mogu'i izazov izjavu &. !o znamo zbog fraze ) ,Pojedinac moe odgovoriti raspravom- i zato to se izjava & ponavlja. "avoenje razloga protiv izjave & je da je tu bitna razlika izmeu pojedinca i nacije. Pojedinci su na poseban nain ranjivi od iskoritavanja mo'i #kada ju netko iskoritava$. U .zradi argumenata za etvrti korak, slijedite smjernice kako bi izbjegli slabe argumente ve' najavljene u tre'em koraku.

orak '"sa#etak
U svojoj tematskoj reenici, jasno recite da prezentirate odgovor tre'em koraku i jasno recite na koje izjave iz tre'eg koraka ciljate. Prezentirajte jak i uvjerljiv argument kao svoj odgovor. 2ako biste razjasnili svoj argument u potpunosti, trebali biste razmisliti o stavljanju njega u deduktivni oblik zakljuivanja tako da onda u potpunosti izbacite bilo koju nedoreenu pretpostavku .zbjegnite pitanjem. samo1kontradiktornost, poinju'i s pitanjem ili retorikim

Struktura za odgovora na kritiku) Prva izjava paragrafa, treba sadravati frazu) ,Pojedinac moe u odgovoru raspravljati protiv tvrdnje da- pra'enu pretpostavkom iz tre'eg koraka na koju odgovarate.

Peti korak: ?otjerivanje: Va zakljuak

U posljednjem odlomku morate ,umotati- svoj rad. "ema laganog puta do kraja. Bto trebate re'i, ovisit 'e o detaljima rasprave i vae teze. U biti u ovoj toci, moda 'ete +tjeti odrediti jeste li jo uvijek odani svojoj tezi. 7oda je druga strana rasprave jaa. 3elativno je lagano, posebno u vjebi eseja, promijeniti svoju tezu na ovom mjestu. 2ako bilo, dovodite esej do kraja, pregledajte svoje bitne #neizbjene$ razloge za svoj zakljuak i pobrinite se da zakljuak koji napravite je teza koju ste najavili u prvom paragrafu. .zjasnite se zato ste se odluili za tu stranu, a ne drugu. "a ovom biste mjestu trebali imati zaokruenu podlogu svojoj tezi. 2raj je poetak. "aglaavamo da je najbolje dodati dodatni dokaz ako moete. Podravanje jedne strane bez razloga ispoljavat 'e pitanja. U raspravi ispod odbijamo odziv etvrtog koraka na mogu'u kritiku. "akon to prezentiramo strategiju, dat 'emo vam primjer kako potvrditi odgovor. U ovome to slijedi, kako pisac navodi da on ili ona raspravlja protiv odgovora mogu'oj kritici. 2ako mi znamo koja je tvrdnja etvrtog koraka izazvana: 2oji su njegovi ili njezini razlozi: "li tvrdnja da su pojedinci za razliku od nacije osobito ranjivi nije uvjerljiva. !acije su u prolosti bile pred&et nepravedne upotrebe sile od strane dru%i+ nacija ba kao i pojedinci. Povijest je oznaena takvi& pri&jeri&a. . u biti &i vjeruje&o da sila koritena protiv a%resivne nacije kao .rak protiv Kuvajta i&a jako opravdanje dok sila koritena protiv nea%resivne nacije nije opravdana. U oba pri&jera &i tra-i&o ti,enje bilo nacije ili pojedinca protiv koritenja sile. <tra-i&o pravdu nad nepravedni& koritenje& sile=. :to vie ispituje&o paralele iz&e)u koritenja sile od strane &oralne vladavine protiv pojedinaca i ina to se &anje uvjerljivo& ini pozicija !"#O$a. *to%a in !"#O$a koliko %od dobre na&jere bio nije opravdan.

9namo da ovaj odlomak prezentira piev argument protiv odgovora zato to reenica glasi) ,%li tvrdnja da...nije uvjerljiva-. 9namo da je izazvana reenica) ,pojedinci za razliku od nacije jesu osobito ranjivi,- S obzirom da je to spomenuto u glavnoj reenici. "avoenje razloga protiv ove izjave je da su nacije kao povijesne injenice jednako ranjive kao i pojedinci. "aglaavamo isto da paragraf zavrava s izriitim ponavljanjem teze, to je jedino sada mogu'e dokazati sa sigurno'u kao rezultat dijalektinog navoenja razloga.

"lternativni peti korak

Pretpostavimo da uzmete drugu stranu problema. Pretpostavimo da branite suprotne teze) /a 'u raspravljati da je "%!(1ov in ne samo dobronamjeran nego i opravdan. S ovom tezom va esej bi mogao nastaviti ispitivati obje strane problema, na potpuno jednak nain koji imamo u svom primjeru. /edina razlika jest da biste u petom koraku trebali stati uz odgovor etvrtog koraka, a ne raspravljati protiv njega. Primjer ovog drugog pristupa slijedi. U sljede'em primjeru, kako znate da se pisac slae s etvrtim korakom: 2ako ona ili on podrava sluaj za tu stranu rasprave: #vrdnja da su pojedinci za razliku od nacije posebno ranjivi je potpuno uvjerljiva. U stvari naa intervencija u 'u%oslaviji i&a svoj vii s&isao ti,enje pojedinaca. Aato to je to ono to cijeni&o &i s&o spre&ni tretirati naciju dru%aije ne%o pojedince osobito u oni& sluajevi&a %dje su pojedinci ozlije)eni. !aa bri%a o ranjivosti nacija nai&e poiva na naoj brizi o ranjivosti nji+ovi+ %ra)ana. Kao rezultat kada nacija prijeti svoji& %ra)ani&a ista zatita protiv iskoritavanja koju dr-i&o za pojedince nije vie opravdana. #ako da je !"#O$ov in ne sa&o dobrona&jeran ne%o i dobro opravdan. 7i znamo da se pisac slae s odgovorima zbog primjera glavne reenice) #vrdnja da su pojedinci...je u potpunosti uvjerljiva. (n ili ona podrava argument u navoenju odgovora, navoenjem jednog od svoji+ kontroverzni+ tvrdnji, za razliku od nacije, su osobito ranjivi, i davanjem ve'e podrke tome. !o proizvodi dodatnu podrku raspravljanjem da je razlog zato titimo naciju, da bi zatitili pojedince. Stoga kada nacija teti pojedincu mi izbacujemo zabrane protiv ote'ivanja nacije.

orak ("sa#etak
Pokai zato je jedna strana rasprave jaa od druge. .li izazovi ili dalje brani kontroverznu tvrdnju iz etvrtog koraka. Pobrini se da se tvoja glavna teza iz prvog koraka ponavlja u tvom posljednjem odlomku. !o uini koritenjem pokazatelja zakljuka ,dakle- i same teze.

)lternativni )) Struktura tvog zakljuivanja eseja odbijanjem odgovora u five1step1Deb provjerenoj vjebi eseja) Prva izjava paragrafa bi trebala sadravati primjer reenice) ,ali tvrdnja da- i ,nije uvjerljiva- i reenicu iz pret+odnog koraka. )lternativni *) Struktura vaeg zakljuivanja eseja potvrivanjem odgovora u ive1Step1Deb provjerenoj vjebi eseja) ,!vrdnja da- i ,je u potpunosti uvjerljiva- i reenica iz pret+odnog koraka. Struktura posljednje izjave u vaem zakljuku) 3eenica koja poinje sa ,dakle- pra'ena samom tezom.

ontrolna lista svi+ koraka

2od pisanja i provjeravanja svog probnog oblika, preporuamo 6am da koristite ovu kontrolnu listu kako biste bili sigurni da svaki korak sadrava sve vane elemente i ima pravilnu formu.

orak !"sa#etak
U prvoj reenici identificirajte temu vaeg lanka, pravilno navedite autora, ime teksta, i glavni subjekt. &efinirajte problem #konflikt$ sukob, i sukobljene strane Pokaite nain kojim planirate braniti svoj stav .zradite svoju radnju jasno, i drite se teme. %ko raspravljate o tvrdnju nekog mislioca, budite sigurni da na dobar nain prezentirate tu tvrdnju. "ajlaki nain da dobro postupite je citiranje takvog teksta. .zgraditi strukturu za 6au disertaciju) ,/a 'u tvrditi da je p-, gdje je p varijabla koja predstavlja vau radnju.

orak $"sa#etak
.dentificirajte cilj vaeg istraivanja (bjasnite njegov kontekst, s fokusom na relevantne detalje koji objanjavaju znaanje, pozadinu ili krucijalni dokaz %ko je tvrdnja #cilj$ indirektna, budite sigurni da je takva tvrdnja opravdana dokazima u samom tekstu Struktura za glavnu tvrdnju) reenica u kojoj se koristi fraza -glavni razlog; treba takoer sadravati frazu -bio je; ili -je; gdje je objanjen glavni razlog za pisanje eseja

orak % & sa#etak

U reenici koja adresira temu, potrebno je jasno naglasiti da se tu predstavlja potencijalni kriticizam i potrebno je jasno naznaiti na koju se to reenicu iz koraka 4 odnosi Prikaite jak i uvjerljivi argument za mogu'i kriticizam 2ako bi u potpunosti eksplicitno prikazali argument, mogu'e je uobliiti ga u deduktivnu formu tako da se jasno prikau eventualne neizreene pretpostavke ili premise .zbjegavajte kontradikciju sa samim sobom, be%%in t+e 9uestion i retorika pitanja Struktura indikatora potencijalnog kriticizma) prva reenica odlomka trebala bi sadravati neto poput sljede'e fraze) ,2ritike bi mogle dovesti u pitanje tvrdnju da- i nakon toga navesti glavnu tvrdnju

orak '"sa#etak
U svojoj tematskoj reenici, jasno recite da prezentirate odgovor tre'em koraku i jasno recite na koje izjave iz tre'eg koraka ciljate. Prezentirajte jak i uvjerljiv argument kao svoj odgovor. 2ako biste razjasnili svoj argument u potpunosti, trebali biste razmisliti o stavljanju njega u deduktivni oblik zakljuivanja tako da onda u potpunosti izbacite bilo koju nedoreenu pretpostavku .zbjegnite pitanjem. samo1kontradiktornost, poinju'i s pitanjem ili retorikim

Struktura za odgovora na kritiku) Prva izjava paragrafa, treba sadravati frazu) ,Pojedinac moe u odgovoru raspravljati protiv tvrdnje da- pra'enu pretpostavkom iz tre'eg koraka na koju odgovarate.

orak ("sa#etak
Pokai zato je jedna strana rasprave jaa od druge. .li izazovi ili dalje brani kontroverznu tvrdnju iz etvrtog koraka. Pobrini se da se tvoja glavna teza iz prvog koraka ponavlja u tvom posljednjem odlomku. !o uini koritenjem pokazatelja zakljuka ,dakle- i same teze. )lternativni )) Struktura tvog zakljuivanja eseja odbijanjem odgovora u five1step1Deb provjerenoj vjebi eseja) Prva izjava paragrafa bi trebala sadravati primjer reenice) ,ali tvrdnja da- i ,nije uvjerljiva- i reenicu iz pret+odnog koraka.

)lternativni *) Struktura vaeg zakljuivanja eseja potvrivanjem odgovora u ive1Step1Deb provjerenoj vjebi eseja) ,!vrdnja da- i ,je u potpunosti uvjerljiva- i reenica iz pret+odnog koraka. Struktura posljednje izjave u vaem zakljuku) 3eenica koja poinje sa ,dakle- pra'ena samom tezom.

Stranice 45 i 4E iz prevoenog pdf dokumenta tre'i puta ponavljaju saetak saetka i stvarno nema smisla to ponovo pisati jer sam ve' i sebi dosadio, a kamoli onima koji 'e to itat.