Leon Bilinski

Lcon 8iliski
8osna i Hcrccgovina
u Uspomenama Lcona 8iliskog
<
EDICIJA MEMOARI
Knjiga 1.
!zdava:
!nstitut za istoriju, Sarajcvo
Za izdavaa:
Husnija Kambcrovi
Glavni i odgovorni urcdnik:
Husnija Kambcrovi
Rcccnzcnti:
!ljas Hadibcgovi
Husnija Kambcrovi
Naslov originala:
VSPMN!N!A ! KUMNTY
Tom ! 18461914, Varszawa, 1924.
Prijcvod s poljskog:
Zdravka Zlodi
C!P Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univcrzitctska bibliotcka
8osnc i Hcrccgovinc, Sarajcvo
342.512(497.6) 1846/1914 (092)
929 8ilinski L.
8SNA i Hcrccgovina u Uspomcnama Lcona
8ilinskog / |prijcvod s poljskog Zdravaka Zlodi|.
Sarajcvo : !nstitut za istoriju, 2004. 112 str.
, 25 cm. |dicija Mcmoari , knj. 1|.
Sadri i: Uspomcnc i dokumcnti 18461914 / Lcon
8ilinski
!S8N 9958964244
C8!SS.8H! 13298182
tampanjc prijcvoda nnansijski su pomogli: Ministarstvo vanjskih poslova Kraljcvinc
Norvckc i St. Lawrcncc Univcrsity, Canton, Ncw York
8SNA ! HRCG\!NA
U USPOMENAMA LNA 8!L!SKG
!nstitut za istoriju u Sarajcvu
Sarajcvo, 2004.
5
5
SARAJ
Prcdgovor
/Husnija Kambcrovi/ ......................................................7
Historiogralski portrct cmincntnog upravitclja
/Stjcpan Matkovi/...........................................................9
USPMN ! KUMNT! 18461914...........37
19121914 Rcsor zajcdnikog ministarstva nnancija.
!zbijanjc svjctskog rata.................................................38
Prcd rat .......................................................................45
Atcntat u Sarajcvu.......................................................85
!ndcks imcna ...............................................................109
7
Lcon Rittcr von 8iliski
7
PRG\R
U
godini u kojoj sc navrava 90. godina od dogaaja
u Sarajcvu, u kojcm jc ubijcn austrougarski prijc
stolonasljcdnik Franz Fcrdinand, !nstitut za isto
riju u Sarajcvu odluio jc objaviti dio Uspomena tadanjcg
zajcdnikog ministra nnansija Lcona 8iliskog. Cjclokupnc
uspomcnc, pod naslovom Wspomnienia i dokumenty TOM
I 1846-1914 objavljcnc su u Varszawi 1924., i odnosc sc na
znatno iri vrcmcnski i prostorni okvir ncgo to jc 8osna
i Hcrccgovina. U Uspomenama 8iliski sc osvrc na brojnc
aspcktc svoga djclovanja iz nadlcnosti zajcdnikog mini
strannansija. n nijc toliko poznat u 8osni, budui da sc
sama dunost zajcdnikog ministarstva nnansija kod nas
najcc vcc uz imc 8cnjamina Kllaya, koji jc tu dunost
obnaao najduc, i ijc jc djclovanjc najboljc poznato kako u
historiogranji tako i u iroj javnosti. Mcutim, ncpravcdno
jc zancmarivati i djclovanjc ostalih znamcnitih linosti. Zato
sc u !nstitutu za istoriju u Sarajcvu javila idcja o pokrctanju
poscbnc cdicijc u kojoj cmo objavljivati mcmoarc, dncvnikc,
uspomcnc, putopisc pojcdinih linosti (ncovisno o vrcmcnu
njihova djclovanja), budui da su to historijski izvori koji
najboljc otkrivaju skrivcnc pojavc u povijcsti. U tom smislu,
ova prva knjiga u toj scriji samo jc poctak jcdnc, nadajmo sc
dugc, pric o skrivcnim ili ncdovoljno poznatim dagaanji
ma u burnoj bosanskohcrccgovakoj povijcsti.
Husnija Kambcrovi
9
9
H!STR!GRAFSK! PRTRT M!NNTNG
UPRA\!TLJA
L
co (Lcon, Lcw, Lav) vitcz 8iliski (Zalcszczyki/
Galicija 1846. 8c, 1923.) pripada galcriji austro
ugarskih dravnika koji su imali nimalo jcdnostavnu
zadau da organiziraju ivot u 8osni i Hcrccgovini, nakon
njczinog ukljucnja u sklop Habsburkc Monarhijc. S obzi
rom na njcgovc strunc kvalinkacijc, 8iliskom jc bila na
mijcnjcna uloga umjcrcnog rclormatora, od kojcga sc ocki
valo da ubrza proccsc osuvrcmcnjivanja tamonjcga drutva.
Praktina iskustva u vocnju javnih nnancija omoguili su
tom galicijskom plcmiu da na uinkovitiji i svcstraniji nain
pristupi problcmima izgradnjc nctom pripojcnc zcmljc, koja
sc u mnogomc razlikovala od drugih dijclova Monarhijc.
Mcutim, mnogobrojnc unutarnjc proturjcnosti i vanjski
imbcnici omcli su sprovcdbu njcgovih idcja.
Kao i vcina ostalih austrougarskih dravnika, 8iliski jc
pripadao drutvcnoj cliti koju su krasilc visoka obrazovanost
i rcnomiranc pozicijc. Njcgov ivotopis pratili su slijcdci
podaci: rcdoviti prolcsor politikc ckonomijc na svcuilitu
u Lavovu/Lcmbcrgu (1874.), rcktor istog Svcuilita (1879./
80.), dravni ministar za Galiciju (1895. 1896.), austrijski
ministar nnancija u dva mandata (1895. 1897. pod vladom
8adcnija i 1909. 1911. pod vladom 8icncrtha) austrougar

8osx~ i Hvvcvcovix~ i USPOMENAMA Lvox~ 8iiixsxoc
x
10 11

x
ski ministar nnancija (20. !!. 1912. 7. !!. 1915.), proclnik
kaisertreu Poljskog kluba (1911.) i poljski ministar nnancija
(2. \!!!. 5. X!!. 1919.). Prcma odrcdbama izbornog zakona
8iliski jc kao rcktor Svcuilita bio biran za virilnog lana
galicijskog Sabora. S ulaskom u austrijski Parlamcnt pota
knutc su njcgov strunc kvalitctc u javnim borbama tako da
sc isticao u raspravama o cljcznikom promctu, socijalnom
osiguranju i proraunskim pitanjima. sim toga, on jc u ra
zdoblju izbivanja iz austrijskc vladc bio i gcncralni ravnatclj
Austrijskih dravnih cljcznica i guvcrncr AustroUgarskc
bankc.
Mcmoarski zapisi 8iliskoga pod naslovom Vspomni
cnia i dokumcnty (\arava 1924.) pokrivaju u jcdnomc di
jclu i razdobljc od njcgova postavljanja za zajcdnikog mini
stra nnancija do sarajcvskog atcntata. Kao i svaki drugi zapisi
takvc vrstc, nuno ilustriraju bosanskohcrccgovaki ivot iz
subjcktivnog kuta glcdanja. Ali to su zapaanja dravnika
tako da ovi zapisi imaju vrijcdnost za svakog povjcsniara ili
itatclja cljnog upoznavanja prolosti uoi izbijanja Prvoga
svjctskog rata. Upravo osobna svjcdoanstva mogu zado
voljiti nau znaticlju za pojcdinostima kojc su utjccalc na
smjcr krctanja u odrccnim poslovima ili na odnosc izmcu
vanijih pojcdinaca. Kako jc rijc o napctom vrcmcnu, onda
ba u mcmoarima osjcamo dramatinost tadanjih idcja,
svojcvrsnu maginost podncblja, ali i spccinnu ukorijcnjc
nost tradicijc ispunjcnc cmocijama i strastima. U njima sc
izraava sprcmnost pisca da opic svoj prvi dolazak u 8osnu
i Hcrccgovinu u lipnju 1912. i vrijcmc kojc jc tamo provco.
Mcmoari donosc opisc obitcljskog ivota branog para, nji
hovc dojmovc o prirodi i ljudima s istaknutim clcmcntima
putopisa, koji uglcdnim zapadnjacima otkriva novi kul
turnopovijcsni, gcogralski i ctnogralski prostor. Razumijc
sc da jc 8iliski pruio podatkc i o aktuclnim problcmima u

x
10 11

x
8osni i Hcrccgovini poput njcgovih natcgnutih odnosa s zc
maljskim poglavarom gcncralom Potiorckom (1853.1933.),
promctnoj i jczinoj politici, otkupu kmctova, saboru i nara
vno sarajcvskom atcntatu kao iskri potonua Monarhijc.
Zapisi 8iliskoga, u onomc dijclu koji sc odnosi na 8o
snu i Hcrccgovinu, donosc podatkc o brojnim osobama. To
sc naroito odnosi na krug upravitclja koji nisu bili iz samc
zcmljc, ncgo su bili vani uslijcd poloaja u dualistikom
sustavu. 8iliski jc imao svojc sjcditc u 8cu i od tuda jc
vukao koncc upravljanja, strogo pazci da nc povrijcdi vc
ustaljcnc normc politikog ponaanja. U tom smislu ovi
zapisi ukazuju na njcgovc komplcksnc odnosc s maarskim
politiarima, zastupnicima iz austrijskog Carcvinskog vijc
a, dvorom i diplomatima. Kroz prizmu osobnih doivljaja
8iliski jc opisao nnc nijansc iz politikih odnosa u visokim
krugovima u kojima sc raspravljalo o tomc to jc zapravo 8o
sna i Hcrccgovina i na koji jc nain uklopiti u sustav vclikc
AustroUgarskc Monarhijc.
U dosadanjoj historiogralskoj litcraturi i povijcsnoj
publicistici na ponckim su sc mjcstima koristili navodi iz
mcmoara 8iliskoga. Najvaniji prilog njcgovoj anrmaciji
su lragmcntarni prijcvodi s poljskog jczika, kojc jc dao obja
viti \lado Gluck. Sarajcvski asopis Pregled tiskao jc 1936.
u tri dijcla pojcdinc dijclovc iz mcmoara. Prcvcdcni su samo
oni dijclovi kojc jc prcvoditclj smatrao vanima, prijc svcga
odlomci koji sc odnosc na sarajcvski atcntat. Gluck jc na
pojcdinim mjcstima izostavio rccnicc, kojc jc drao ncbi
tnima.

Prcma onodobnim novinama 8iliski nijc bio jcdini
kandidat za 8urinovog nasljcdnika na mjcstu zajcdnikog

x
12 13

x
ministra nnancija. Njcgovi protukandidati bili su rcdom
uglcdna imcna koja su do ncdavno obavljala visokc dravnc
lunkcijc: bivi austrijski ministri prcdsjcdnici Paul barun Ga
utsch i rnst von Krbcr tc bivi austrijski ministar trgovinc
Joscl 8acrnrcithcr. !mc potonjcg jc zanimljivo jcr jc u kasni
jcm razdoblju nckoliko puta kritiki nastupio u austrijskim
dclcgacijama u pitanjima upravc u 8osni i Hcrccgovini, ci
ljajui upravo na 8iliskoga. Krbcr c pak poctkom 1915.
zamijcniti 8iliskoga na njcgovomc mjcstu, na kojcmu c
ostati do kraja 1916. godinc.
Suvrcmcna historiogranja iznosi ocjcnu da jc 8iliski do
ao na mjcsto zajcdnikog ministra nnancija (vcljaa 1912.)
u razdoblju kada su dubok umor i apatija zavladali 8osnom
i Hcrccgovinom.
1
Politika zbivanja u 8osanskohcrccgova
kom saboru bila su protkana krizom. Uslijcd takvog ozraja
vcina jc smatrala da novi upravitclj ncc uiniti vcc iskora
kc u odnosu na svojc prcdastnikc, unato njcgovom boga
tom iskustvu i uglcdu.
olazak 8iliskog na mjcsto upravitclja ncdavno anc
ktiranih zcmalja bio jc ipak ispunjcn prcdosjcajcm da c
pripadnik (austro)slavcnskc skupinc pokazati razumijcvanjc
za scbi srodnc narodc. Prvi Slavcn na clu politikc upravc
8osnc i Hcrccgovinc trcbao jc biti nositclj promjcna kojc c
zadovoljiti svcopc intcrcsc domacg stanovnitva. sobito
sc ockivalo da c zauzcti otriji stav prcma maarskoj strani,
koja jc csto puta izazivala sporovc na najvioj dravnoj razi
ni branci svoj poloaj u dualistikoj zajcdnici, a bilo jc po
znato da su njcgovi prcthodnici bili od rcda upravo maarski
politiari, pocvi od 8cnjamina Kllaya do !stvna 8urina.
Zagovornici idcjc narodnog |srbohrvatskog| jcdinstva prc
1
cvad Juzbai, Nacionalno-politiki odnosi u Bosanskohercegovakom sabo-
ru i jezino pitanje (1910-1914), Sarajcvo 1999., str. 120.

x
12 13

x
tpostavljali su da c novi upravitclj voditi drugaiju politiku
od maarskih prcdstavnika. Naposc su sc nadali da c imati
vic razumijcvanja za potrcbc hrvatskog i srpskog naroda u
8osni i Hcrccgovini. !pak su upozoravali da jc 8iliski bio
lan trccg 8icncrthovog kabincta, koji jc utanaio s 8uri
nom pakt po kojcmu sc dodijclio lakultativni otkup kmctova
u rukc prvc pctanskc komcrcijalnc bankc, zbog cga nijc
mogao raunati na popularnost.
2
sim toga, isticalc su sc i cljc dijcla hrvatskc politikc
clitc koja jc pogrcno vidjcla u 8iliskomc potcncijalnog za
govornika trijalistikc idcjc. ni su, naimc, drali da bi kao
austrijski politiar slavcnskoga roda mogao poduprijcti idcju
o trijalistikom urccnju dravc po kojoj bi sc ujcdinio jug
Monarhijc s politikim srcditcm u Zagrcbu i timc stvorio
trcu dravnu jcdinicu uz Austriju i Ugarsku. U svakom slu
aju, u njcgovoj politici ockivala sc sklonost junoslavcnskoj
idcji. Stjcpan Radi, prvak Hrvatskc pukc scljakc strankc
i uvjcrcni austroslavcnonl, pisao jc britanskom publicisti R.
V. SctonVatsonu, tadanjcm svjctskom promotoru juno
slavcnskc idcjc: \ous avcz, sans doutc, bicn suivi lc dbat
sur la qucstion croatc ct sudslavc dans la dlgation autric
hicnnc, o M. 8iliski avait donn dcs dclarations ct dcs
cxplications tout lait rcmarquablcs. (!l rcconnait lunit
nationalc du pcuplc cn 8H., il ticnt pour nccssairc un
ccrtain dvloppmcnt dc lidc sudslavc, il proclamc pour
son dcvoir principal daidcr au progrs matricl ct au dv
lopp. politiquc du pays dc 8H., car la 8H. ccst un trsor
inaprciablc pour la monarchic tourc cntirc).
3
Rijctki su
bili komcntatori koji nisu zancmarivali politikc odnosc u
2
Hrvatski Pokret, 8iliskizajcdniki ministar nnancija, br. 42/1912.
3
R. W. Seton-Watson i Jugoslaveni. Korespondencija 1906-1941., knj. 1, str.
110.

x
14 15

x
austrijskom dijclu Monarhijc, gdjc su pripadnici Poljskoga
kluba poput Julijana unajcwskog, Agcnora Gouchow
skog ili avida Abramowicza bili primjcr lojalnosti vladaru
i stup konzcrvativnc misli. Na tom tragu nijc bilo mjcsta za
slavcnonlskc scntimcntc. !pak, sva lrustriranost dualistikim
ustrojcm dravc tc prcvlau austronjcmakih i maarskih
intcrcsa uobiajno su tjcrala stanovnikc juga Monarhijc na
razmiljanja o slavcnskoj solidarnosti. Stoga su njihovi poli
tiki prcdstavnici nclagodno doivljavali, ncki i skandalozno,
vcinu potcza 8iliskoga koji su bili u lunkciji odravanja
dualistikog sustava. tomc dobro svjcdoi Josip Smodlaka,
znamcniti jugoslavcnski nacionalist iz Splita, u pismu spo
mcnutom R. V. SctonVatsonu: !l 8iliski (un Polacco!)
si dichiara contrario alla riunionc dci pacsi scrbocroati
dclla monarchia cd inncggia al dualismo! Para incrcdibilc.
4

Unaprijcd izracnu sumnju prcma 8iliskom pokazivali su
bosanskohcrccgovaki Srbi. n jc za njih bio povjcrljiva
linost bckc kamarilc i dobar katolik, prijatclj hrianskih
socijala.
5
Tc odrcdnicc imalc su ncprijatcljski tcnor za pri
padnikc srpskc zajcdnicc.
U vczi trijalistikc idcjc zanimljivo jc povui jcdnu uspo
rcdbu. Kasniji tijck dogaaja za vrijcmc Prvog svjctskog rata
pokazao jc da 8iliski pro domo suo podrao idcju trijalizma
ali u sklopu tzv. austropoljskog rjccnja, kojc jc trcbalo po
godovati stvaranju povoljnijcg poloaja za onc Poljakc pod
habsburkom dinastijom.
6
Uz to, ratni tijck zbivanja otvarao
jc mogunost da sc i dio bivc Poljskc pod carskom Rusijom
4
!sto, str. 109.
5
Navod iz lista Otabina, br. 53/1912., ovdjc prcuzct iz Todor Krucvac,
Sarajevo pod austro-ugarskom upravom 1878-1918, Sarajcvo 1960., str. 368.
6
Hcnryk 8atowski, ic drci Trialismcn, sterreichische Osthefte, 8c
1965., 265274.

x
14 15

x
spoji s Galicijom i dodatno potaknc trijalistiku opciju. To
jc bio pokazatclj da sc u pitanju vlastitc nacijc 8iliski zala
gao za davanjc vcih prava Poljaka. Uostalom, kad jc postalo
jasno da vic ncma nikakvih mogunosti da bi sc zadrala
Habsburka Monarhija, on sc prvo povukao u privatnost da
bi sc uskoro okrcnuo podupiranju poljskc nczavisnc rcpubli
kc. Na poziv Pilsudskoga prcuzco jc ministarstvo nnancija u
vladi Padarcwskog, ali jc vc krajcm 1919. napustio Poljsku i
otiao u 8c, gdjc jc osnovao Austrijskopoljsku banku.
\c od poctka upravc nad 8osnom i Hcrccgovinom
dolazilo jc do sporova izmcu 8iliskog i politikih prcdsta
vnika triju glavnih naroda. Poctnc nadc u dogovorc brzo su
sc prctvorilc u mcusobnu borbu ispunjcnu pokuajima obo
stranog nadmudrivanja. Novi upravitclj dosljcdno sc drao
ustavnog zakona. U stvarnosti, to jc znailo potivanjc nago
dbcnog dogovora o zajcdnikim poslovima. Savczni zakoni
normirali su odnosc izmcu zcmalja ugarskc krunc tc ostalih
zcmalja i pokrajina Njcgova \clianstva. U svojcm inaugu
ralnom nastupu i kasnijc 8iliski jc osobito podvlaio da jc
njcgova zadaa upravljati u skladu s nagodbcnim zakonom.
Mcutim, upravo jc tu lcao problcm jcr su intcrcsi izmcu
Austrijc i Ugarskc bili u mnogomc mcusobno protivni, to
jc csto tctilo trcoj strani kako na politikom tako osobito i
na gospodarskom podruju.
Uz lozinku zagovaranja nunog potivanja paritcta Au
strijc i Ugarskc, 8iliski jc najavljivao da c voditi rauna
o ravnopravnosti svih triju naroda i vjcroispovijcsti 8osnc
i Hcrccgovinc. S timc nijc bila naznacna i ravnopravnost
tih naroda prcma austrijskoj i ugarskoj strani. tpoctka
su vodci politiari novopripojcnih zcmalja smatrali da c
8iliski pokazati vci osjcaj za zatitu zcmaljskih intcrcsa,
prijc svcga na podruju puno vccg invcstiranja u podizanjc
gospodarskc razinc jcr su vjcrovali da bi odstranjcnjcm niskc

x
16 17

x
razvijcnosti mogli lakc provcsti proccsc politikc cmancipa
cijc.
Prigodom prvc posjctc izaslanstva prcdsjcdnitva 8o
sanskohcrccgovakog Sabora u sastavu \ojislav ola, Salvct
bcg 8aagi i Nikola Mandi u 8cu, nakon ponucnih po
bosanskom obiaju crnc kavc i cigarcta, 8iliski jc odrao
zdravicu u kojoj jc istaknuo da jc njcmu kao Slavcnu, pozna
to i da oni imadu jcdno svojstvo, kojc sc osobito istic, a to jc
ncpovjcrcnjc i da sc nada, da c njcgovom djclovanju uspjcti
odstraniti to ncpovjcrcnjc i da c mu zajcdno sa zcmaljskim
bosanskohcrccgovakim Saborom biti moguc uspjcno
poraditi za razvitak i blagostanjc zcmljc. Program 8iliskog
sastojao sc u slijcdcim tokama:
1. !ma sc stvoriti radna vcina, kojoj c pripadati zastupni
ci svih triju konlcsija,
2. Sabor ima svoju djclatnost zapocti najduljc poctkom
svibnja, da raspravlja o utanacnim zak.|onskim| osno
vama.
3. \lada c svc vc pripravljcnc zakonskc prcdlogc o ra
zliitim invcsticijama za kolstvo, zdravstvo, izgradnju
ccsta, obskrbc vodom bczvodnih krajcva, mclioriranjc
ncplodnih i zaputcnih krajcva itd. u najkracm vrcmc
nu podastricti saboru i pobrinuti sc za to, da to prijc
budu izradjcni i ostali zakonski pricdlozi.
4. Saboru ostajc pravo nc samo da spomcnutc zakonskc
pricdlogc razpravlja po rcdu po kojcm hoc, ncgo i pra
vo da odlui o rcdu njihovc provcdbc, iza podicljcnc im
prcvinjc sankcijc. \lada sc odric prava, da daljc utjcc
na ovc saboru prcdlocnc zakonskc osnovc, koji proi
ztiu iz invcsticionog zajma, samo sc sabor obvczujc, da
c sc pobrinuti, da vc u budgct od 1913. budc stavljcna

x
16 17

x
odgovarajua svota za pokric kamata i amortizacijc
invcsticionog zajma. Ta obtcrctba nc smijc vic iznaati
od 1 milijun kruna.
5. Nc budc li sabor radi ricavanja drugih vanih zakonar
skih prcdloga u stanju, da do konca kolovoza proraun
za g. 1912. i 1913. absolvira, to ima sabor vladu opu
novlastiti za razpolobu novca u okviru prorauna od
godinc 1911., a smijc ga tck toliko prckoraiti, koliko jc
vclika dilcrcncija izmcdju prorauna za 1911. i prora
unskog prcdloga za 1912. godinu.
6. \lada sc obvczujc budgctni prcdlog za godinu 1913.
najkasnijc do listopada prcdloiti saboru, a sabor sc
obvczujc opct, da c taj proraun svakako do konca
godinc i razpraviti.
7. Ministar zajamujc, da c za izdatkc uvjctovanc spomc
nutim invcsticijama, nai pokric bcz utrba za normal
ni razvitak narodnog gospodarstva zcmljc.
Novih sc porcza ncc uvoditi barcm cst godina, jcr sc
ministar nada, da c uslicd naravnog razvitka zcmljc
porasti i porczna snaga, a uz to c poscbnim mjcrama
u raznim granama narodnc privrcdc nastojati povisiti
prihod, da nc dodjc do dcncita u proraunu.
8. !ma sc uvcsti ustanova raunarskc kontrolc.
9. \lada ima kod svakog vanijcg prcdmcta traiti mnic
njc ili izjavu zcm. vica.
10. !madu sc ustanoviti poscbni cljczniki, kolski i go
spodarstvcni vicnici, kao savjctnici vladc.
11. Za cljczniki program, koji jc ministar utanaio sa
obim vladama nc mora vcina u toliko glasovati, u ko
liko jc osvjcdocna, da c normaliziranjc bosnodolskc
cljcznicc prcd izgradnjom normalnotranc cljcznica

x
18 19

x
TuzlaSarajcvo koditi intcrcsima zcmljc.
\cina jc uvjcrcna, da c normalna cljcznica TuzlaSa
rajcvo biti s jcdnc stranc isto tako sposobna za promct
i nita skuplja od normalnc bosnodolskc cljcznicc, a s
drugc stranc jc uvjcrcna da bi normaliziranjc bosno
dolskc cljcznicc nc samo prckinulo mrcu postojcih
uskotranih cljcznica, ncgo bi za vricmc gradnjc cljc
zniki promct izmcdju Savc i Sarajcva bio vrlo otcan,
a moda i posvc prckinut. Samo u sluaju kad bi vcina
po ncpristanim tchniarima bila uvjcrcna, da njczinc
prcdpostavc u oba pravca nc stojc i da osobito norma
liziranjc bosnodolskc cljcznicc nc bi naruavalo mrcu
uskotranih cljcznica i da bi za vricmc gradnjc bio
uzdran ncsmctani saobraaj, samo onda bi sc vcina
obvczala, da c primiti ncpromicnjcno cljczniki pro
gram, to ga jc ministar utanaio sa obim vladama. \la
da c svakako zakonsku osnovu o gradnji cljcznica to
skorijc saboru prcdloiti. Ako bi sc za vricmc raspravc
o ovoj zakonskoj osnovi vcina odluila za normalizira
njc bosnodolskc cljcznicc, tad c sc ministar cncrgino
zato zauzcti, da sc takodjcr i cljcznica obojTuzla na
zajcdnikc trokovc prctvori u normalnotranu.
12. U zakon o cljcznikim gradnjama, kojc sc imaju
izvcsti na zajcdnikc trokovc imadc sc unicti tcmcljna
ustanova da sc sa domaom robom pod istim transpor
tnim odnoajima nikako nc smijc gorc postupati, ncgo
sa onom robom istc vrstc, koja sc u 8osnu i Hcrccgovi
nu uvaa, i da sc istodobno uvrsti, da sc vojnika pruga
obcrlin8anjaluka bcz ikakovc odtctc 8osni odstu
pi, tc c sc promct ovc prugc na raun bosanskohcrcc
govakih zcmaljskih nnancija i daljc upravljati pod voj
nikom upravom, ali c zcmaljska uprava na ovoj pruzi

x
18 19

x
imati isti onaj upliv, kao i na svojim prugama, naroito u
tarilalnom poglcdu.
Ujcdno sc imadu poduzctnici izgradnjc cljcznica obvc
zati da c zaposliti kod gradnjc samo domac radnikc.
13. Lokalna cljcznica 8ihaNovi gradit c sc na zcmalj
skc trokovc.
14. \lada ima saboru tcajcm 1913. prcdloiti zakonski
prcdlog o izgradnji ostalih lokalnih cljcznica.
15. U svrhu odgoja domacg cljczniarskog osoblja
imadc sc stvoriti struna kola.
7
Ubrzo sc pokazalo da nijc dolo do usuglaavanja izmcu
8iliskog i bosanskohcrccgovakih politikih prcdstavnika.
Jcdan od prvih pokazatclja bio jc izbor visokog administra
tivnog osoblja, prigodom kojcga jc 8iliski izjavio da mcu
domaim inovnicima nijc mogao pronai dovoljno kvalitc
tnc pojcdincc kojima bi popunio novootvorcna mjcsta u rc
konstruiranoj javnoj upravi. Timc jc otvorcno ukazao na pr
voj stcpcnici da jc domai izobracni kadar ncdorasao zadai
zcmaljskog upravljanja, to nijc moglo naii na odobravanjc.
8

No, vc slijcdci njcgovi koraci ukazivali su na dobru vjcru u
promicanju podizanja strunog osoblja. 8iliski jc razmiljao
o osnivanju svcuilita u Sarajcvu, kojc jc bilo ncizbjcno,
ako sc htjclo ubrzati proccs stvaranja domac intclcktualnc
clitc i modcrnc upravc.
9
Ta misao nijc bila u potpunosti od
svih popracna sa zadovoljstvom jcr jc u njoj oitovana i po
7
Obzor, Akcija za radnu sposobnost bh sabora., br. 175, Zagrcb 1912.
8
pitanju sastava inovnitva usp. . Juzbai, Nacionalno-politiki odno-
si, str. 3338.
9
Hamdija Kapidi, Austrougarski politiari i pitanjc osnivanja univcr
zitcta u Sarajcvu 1913. godinc, Glasnik Arhiva i drutva arhivista Bosne i
Hercegovine, god. !, knj. !., Sarajcvo 1961., 293295

x
20 21

x
litika dimcnzija koja bi mogla omctati zamiljcnc proccsc
nacionalnc uninkacijc. io nositclja hrvatskc nacionalnc
idcjc vidio jc u podizanju novog svcuilita bosanskoauto
nomako nastojanjc, kojc sc kosilo s pravakim programom
o ujcdinjcnim hrvatskim zcmljama, ukljuujui i 8osnu i
Hcrccgovinu.
10

Javno izracno ncpovjcrcnjc pratili su novi problcmi.
Uslijcdila jc kriza koja jc bila obiljccna sukobom u prcgovo
rima oko zcmaljskoga prorauna. 8iliski jc nastojao autori
tctom rijciti taj problcm. Polovicom lipnja 1912. doao jc u
Sarajcvo na mcustranaku konlcrcnciju s ciljcm dobivanja
potporc za svoj radni program. Zatraivi potpunu podr
ku svomc programu, uputio jc slijcdcu poruku saborskim
zastupnicima: Ako ctc traiti vic, ncgo li to sam donio,
rcu u nc, jcr nijc u mojoj vlasti, da vic konccdiram. \i nc
znatc, kroz kakovu sam sc ikaru potckoa i ncugodnosti
imao probiti. Kroz 21 godinu bio sam na viim mjcstima,
ali nikad u ivotu nisam sc borio s vcim potckoama, ncgo
sada. to sc postiglo vrhunac jc, ini li vam sc to prcmalo,
moratc otvorcno odbiti, a ini li vam sc prihvatljivim, to
molim za dccidirani da. Kao rcakcija na vrsti stav ministra u
8osanskohcrccgovakom saboru stvorcna jc radna vcina iz
rcdova svih triju narodnih skupina. Srpski zastupnici su prvo
odluili da ncc poduprijcti novoga ministra, no u srpskom
taboru okupljcnom oko lista Srpska rijc iskazan jc ipak
pristanak na sporazum, uz samoobjanjcnjc da su sc jcdino
na taj nain mogli dobiti ustupci za srpstvo. Radnu vcinu
povczalo jc prcno pitanjc zajcdnikih kulturnockonom
skih potrcba, odnosno pokuaj jcdinstvcnog nastupa radi
10
Prcma pisanju sarajcvskog Hrvatskog Dnevnika od 30. \!. 1913. kojc
prcnosi Risto 8csarovi, Iz kulturne i politike istorije Bosne i Hercegovine,
Sarajcvo 1966., str. 5556.

x
20 21

x
pariranja ncpovoljnim prijcdlozima. Rijc jc o cljcznikom
pitanju, o kojcmu 8iliski nijc htio raspravljati izvan cjclinc
svoga programa, to jc uskoro dovclo i do zakljucnja dru
gog zasjcdanja Sabora. U mcuvrcmcnu jc lormirana radna
vcina pristala podrati program 8iliskoga, imc jc uspio
zapocti provaati dijclovc svojih zamisli. Mcutim, i daljc
jc morao raunati na ilav otpor opozicijc zbog cga jc bio
prisiljcn na prilagoavanjc svojih postupaka. Kad jc rijc
o radnoj vcini, onda jc nuno podvui trajnu orijcntaciju
zajcdnikog ministra nnancija koji sc drao nacla da u toj
vcini moraju biti prcdstavnici svih triju glavnih narodnih
skupina 8osnc i Hcrccgovinc: Pitanjc jc, kako c izglcdati ta
radna vcina. Gospoda znaju, ja sam to vc rckao u 8cu, a
moram to i ovdjc da ponovim da bih ja mogao raditi samo
sa radnom vcinom, koja bi bila sastavljcna iz svc triju konlc
sija, nc sa onakvom, koja bi iskljuivala jcdnu konlcsiju, poto
to odgagja izglcdc na trajan rad.
11
Radi postizanja modcla radnc vcinc u Saboru, 8ili
skomc jc bilo nuno da pronac suradnika i mcu srpskim
politiarima. Njcmu jc uspjclo privui na svoju stranu anila
imovia. Za uzvrat, 8iliski jc imao dovoljno izbora za
zadovoljavanjc suprotnc stranc. Ponudio jc rjcavanjc agrar
nog pitanja u prilog srpskog dijcla stanovnitva. Usvojio jc
imovicvc prijcdlogc tako da jc u 8cu, 8. 11. 1913., po
stignut sporazum uz smanjcnjc kamata za zajmovc za otkup
kmctova i to nakon usvajanja zakona o povcanju toarinc
i uvocnju zakona na voznc kartc.
12
sim toga, izravno jc
11
Odgovor Njegove Preuzvienosti zajednikog ministra fnancija gosp. dr. vi-
teza Biliskoga na pitanja pojedine gospode saborskih lanova., Sarajcvo 1912.,
str. 5.
12
Husnija Kambcrovi, Begovski zemljini posjedi u Bosni i Hercegovini od
1878. do 1918., ZagrcbSarajcvo 2003., str. 150.

x
22 23

x
podupro organizaciju imovic skupinc i to tako da jc nnan
cirao pokrctanjc lista Istina.
13

\jctina galicijskog dravnika oitovala sc najvic u vo
cnju nnancijskih poslova. Na tom podruju pokazivao jc
kvalitctc savjcsnog poslovanja. Primjcricc, u izboru zajma za
bosanskohcrccgovakc cljcznicc sklopio jc ugovor o zajmu
s vodstvom rcsdncr bankc, to jc izazvalo konstcrnaciju
vclikih austrougarskih bankara koji su ockivali da c do
biti taj posao bcz uplitanja inozcmnc konkurcncijc. Unato
bijcsu novarskih krugova i dravnih nnancijcra, mogao jc sa
zadovoljstvom zapisati u mcmoarima to jc svc uinio za do
bivanjc srcdstava za bosanskc cljcznicc, a to nisu bilc malc
svotc.
8iliski jc bio csti prcdmct kritikc pojcdinih zastupnika
u zajcdnikim tijclima Monarhijc. Zasjcdanja zajcdnikih
dclcgacija pozala su da jc bio na mcti kritiara iz raznih sku
pina. Najcc su ga optuivali pojcdini zastupnici iz austrij
skog dijcla da jc najvanijc poloajc u 8osni i Hcrccgovini
prcpustio Maarima, koji su to iskoritavali za podizanjc
maarskih kola i zadovoljavanjc vlastitih privrcdnih intc
rcsa.
14
oista, 8iliski jc pravio ustupkc maarskoj strani,
ali uvijck u skladu s odrcdbama nagodbcnog sustava u iju
arhitckturu nijc clio dirati, prcmda jc izraavao u pojcdinim
situacijama ozbiljnc primjcdbc. Zbog takvog jc stava uivao
stalnu i vrstu potporu vrha ugarskc politikc.
!z mcmoara jc vidljivo da jc 8iliski podravao projc
ktc kojc jc procijcnio korisnima za 8osnu i Hcrccgovinu,
13
Nikola Stojanovi, Napor Bosne i Hercegovine za osloboenje i ujedinjenje,
!zdanjc oblasnog odbora Narodnc odbranc u Sarajcvu 1929., str. 175.
14
\idjcti pismo \atroslava Jagia upucno iz 8ca 1. 1. 1913. R.V. Scton
Vatsonu 8iliski hat dic wichtigstcn Postcn im Landc dcr Magyarcn
ubcrlasscn, dicsc grundcn jctzt schon magyarischc Schulcn in 8osnicn
//. R.W. Seton Watson i Jugoslaveni, n. dj., str. 131

x
22 23

x
ali i itavu Monarhiju. Primjcricc, sudjclovao jc u priprcmi
otkupa dionica od tta Stcinbcisa, vlasnika Forstindustric
AG, kojc jc imalo u posjcdu ogromnc komplcksnc um
skoga bogatstva.
15
U tom jc sluaju bjclodano pokazao kako
sc jc jcdan njcmaki poduzctnik mogao obogatiti u 8osni i
Hcrccgovini tc kako jc nakon njcgovc odlukc da sc povuc
iz posla zbog starosti drava odluila iskoristiti svojc instru
mcntc da ponovo ovlada vclikom umskom industrijom koja
jc donosila prontc. !sti jc sluaj iznio na vidjclo i pukotinc u
odnosima izmcu Austrijc i Ugarskc jcr jc ugarsko ministar
stvo nnancija imalo vclikc primjcdbc na cijcli posao u kojc
mu jc oitovalo prctjcrano ojaanjc austrijskc stranc.
16

drccnc zaslugc 8iliski jc stckao i za invcstiranja
u Sarajcvo. Njcgovim uplivom gradska jc uprava uspjcla
uoi Prvog svjctskog rata dobiti od Austrobosanskc bankc
kontokorcntni krcdit, kad ostalc bankc Monarhijc iz svojih
raunica nisu htjclc izai u susrct komunalnim potrcbama
Sarajcva.
17
!z svih planova o izgradnji vclikih institucija, uz
vc spomcnuto Svcuilitc potaknuto jc i osnivanjc narodnog
kazalita, moc sc zakljuiti da jc ministar razvijao idcju o
podizanju znaajnog urbanog srcdita kojc bi sc uklopilo u
smjcrnicc austrougarskc politikc.
Razdobljc drugc polovicc 1913. godinc pratili su izazovi
kojc jc namctao nastavak 8alkanskog rata. Srbijanski ratni
uspjcsi ncminovno su sc odrazili i na zbivanja u susjcdstvu.
8iliski jc bio prinucn na vocnjc politikc u mobilizacij
15
Usp. Pctcr F. Sugar, Industrialization of Bosnia-Hercegovina, 1878-1918,
Univcrsity ol Vashington Prcss, Scattlc 1963., str. 138.
16
Hamdija Kapidi, Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave,
Sarajcvo 1968., str. 140.
17
Todor Krucvac, Sarajevo pod austro-ugarskom upravom 1878-1918, Sara
jcvo 1960., str. 73.

x
24 25

x
skom ozraju. Ncki od njcgovih potcza odnosili su sc i na
sprcavanjc srpskih intcrcsa u izgradnji cljcznikih pruga
u 8osni.
18
U skladu s politikom Monarhijc diplomatskim jc
rjcnikom osudio i izjavu srpskih zastupnika iz Sabora kojom
jc otvorcno podrano srpsko ratovanjc na 8alkanu. Za 8ili
skog jc to bio pogrcan korak.
19
Stajalitc ministra jc bilo
vic ncgo razumljivo, ako sc uzmc u obzir da su srbijanskc
tcndcncijc, naroito prigodom prodora prcma Jadranskom
moru, ugroavalc austrougarskc intcrcsc. Ali mcmoari 8ili
skoga upuuju i na njcgovu spccinnu ulogu u vczi odnosa
sa Srbijom. Kao poznanik Jovanovia, srpskog vclcposlanika
u 8cu, sudjclovao jc u pokuajima uspostavc povoljnijih
odnosa izmcu AustroUgarskc i Srbijc, kojc jc vodio uz
suglasnost ministra vanjskih poslova 8crchtolda (ministar
od 17. 2. 1912. do 13. 1. 1915.). 8iliski jc bio pristaa opcijc
da sc Srbima omogui posjcd dijcla Albanijc, a da sc zauzvrat
dobijc balkanskog savcznika koji ncc podupirati ircdcntisti
kc tcnjc. To bi ujcdno znailo i davanjc prcdnosti Srbijc nad
8ugarskom u balkanskoj politici Monarhijc. sim toga, tu sc
radilo i o nizu mjcra kojima bi sc srpska strana usko gospo
darski privczala uz AustroUgarsku. Sactak opisa dolaska
prcmijcra Nikolc Paia u 8c, koji iznosi i 8iliski u svojim
mcmoarima, u sutini jc kritika rctrospckcija po kojoj bi sc
18
Stanojc Mihajlovi, srbijanski gcncralni konzul u 8crlinu, alio sc 13.
\!!. 1914. SctonVatsonu: Scrvian socictics, dissolvcd during thc mo
bilisation ol 1913, havc bccn only partly rccstablishcd somc wccks ago
8ilisky has omcially dcclarcd that thc scrvian 8ancs shall havc no sharc
in thc constructions ol thc ncw raylways in 8osnia ctc. and thcn camc thc
manocuvrcs against thc Scrvias and Montcncgros cvcntually attack and
Glorrcichcr inzug in Sarajcvo on thc day ol \idovdan!. R.W. Seton
Watson i Jugoslaveni, str. 169.
19
T. Krucvac, n. dj., str. 373.

x
24 25

x
moglo zakljuiti da jc austrougarska diplomacija propustila
posljcdnju prigodu da pridobijc Srbiju uz Monarhiju.
20

Tijckom skadarskc krizc 8iliski jc dijclio miljcnjc sa
clom Zcmaljskc vladc gcncralom Piotorckom da napctosti
sa Srbijom vodc prcma ratnom rjccnju, ali nijc podupro
mobilizaciju ncrcdovitih bonjakih postrojbi, prcmda jc
odobrio uvocnjc pojaanih iznimnih mjcra.
21
Razdobljc
krizc iznijclo jc u prvi plan ncsuglasjc izmcu dvaju opcija
umjcrcnc i radikalnijc. 8iliski jc cijclo vrijcmc bio u vczi
s ministarstvom vanjskih poslova i pokuavao jc diplomat
skim mjcrama pritisaka i poputanja nadzirati krizna arita,
dok jc Potiorck u skladu sa svojim vojnikim razmiljanjcm
nastojao dcmonstrirati nadmo i strogost. Razlika u miljc
nju s Potiorckom bila jc prcvladana uvocnjcm izvanrcdnog
stanja. Nakon okonanja krizc 8iliski jc i daljc jc zadrao
glcditc da Monarhija mora biti sprcmna na ratnu opciju.
22

Za razliku od mnogih drugih austrougarskih dravnika i
20
Jovanovi jc nakon Prvog svjctskog rata uao u polcmiku s britanskim
pratitcljima zbivanja u jugoslavcnskoj kraljcvini. 8ritanci su smatrali da jc u
Jovanovicvom lanku napisanom za zbornik ruskom cmigrantu Ksjunjinu
(Krv slovenstva. Spomenica desetogodinjice svetskog rata, 8cograd 1924.)
pokazano da jc srbijanska vlada znala za priprcmc sarajcvskog atcntata. Jo
vanovi jc zatim objavio 1925. u bcogradskoj rcviji Novi ivot niz lanaka,
u kojima sc obilato pozivao i na mcmoarc 8iliskog aktivnog inicijatora
srpskopoljskih razgovora. Naroito sc oslonio na onaj dio gdjc jc 8ili
ski isticao proputcnu prigodu da Monarhija pronac zajcdniki jczik sa
Srbijom.
21
H. Kapidi, Bosna i Hercegovina pod austrougarskom upravom, str. 155
197.
22
Die Grosse Politik der Europischen Kabinette 1871-1914. Sammlung der
Diplomatischen Akten des Auswrtiges Amtes, ur. J. Lcpsius, A. M. 8artholdy i
F. Timmc, 8crlin 1927., knj. :, \clcposlanik u 8cu von Tschirschky kancc
laru 8cthmannu Hollwcgu, 8cl, 4. !\. 1913., str. 619. U ovomc izvjcu 8i
liski jc izjavio vclcposlaniku da su svi njcgovi napori uzaludni, to jc bila
posljcdica ncodgovarajucg dranja srbijanskc vladc. Knj. 34, sv. 2, str. 620

x
26 27

x
politiara drao jc nunim voditi pomirljiviju politiku prc
ma Kraljcvini Srbiji, naposc na podruju gospodarstva, a u
smislu otupljivanja srbijanskih aspiracija izaao jc s nckom
vrstom vlastitog vicnja rjcavanja junoslavcnskog pitanja.
8iliski jc prctpostavljao da bi uspjcan razvoj 8osnc i Hcr
ccgovinc pokazao svc prcdnosti rjcavanja junoslavcnskog
pitanja u sklopu Habsburkc Monarhijc. Stoga jc razraivao
idcjc o brcm promicanju zcmljc kojom jc upravljao, a za to
jc traio i podrku gcncrala Potiorcka.
23
U to sc vrijcmc poja
vila i idcja, koju jc iskovao gcncral Conrad von Htzcndorl,
da sc idc na mirno ili prisilno pripajanjc Srbijc u sklop Mo
narhijc. Na najviim monarhijskim tijclima 8iliski jc zajc
dno s ugarskim ministrom prcdsjcdnikom grolom Tiszom i
njcgovim austrijskim kolcgom grolom Sturgkhom odbacio
takvc idcjc kao praktini ncmoguc.
24
8alkanski ratovi su
stavili mnoga pitanja u pozadinu tako da jc uprava bila usrc
dotocna na vojnc mjcrc i priprcmc za rat. Stoga jc 8iliski
nakon okonanja skadarskc krizc nastojao im prijc ukloniti
iznimnc mjcrc. Poticanjc gospodarskih mjcra i otvaranjc
Sabora ili su za primirivanjcm unutarnjih odnosa u 8osni
i Hcrccgovini, to jc ujcdno bilo potrcbno i za konsolidaciju
itavc Monarhijc na njczinom jugoistonom podruju.
Poctak sudbonosnc 1914. proao jc u znaku nastavka
starih borbi, kojima sc trcbao ojaati ustavni poloaj i kom
pctcncijc zcmaljskog Sabora, uz libcralizaciju drutvcnih
krctanja i privlacnjc dravnih invcsticija. S drugc sc stranc
osjcala grozniavost u istupima visokc politikc Monarhijc. U
23
M. Gross, Hrvatska politika u BiH 1878-1914., str. 63 i . Juzbai,
Nacionalno-politiki odnosi, str. 162
24
Die Grosse Politik der Europischen Kabinette 1871-1914. Sammlung der
Diplomatischen Akten des Auswrtiges Amtes, ur. J. Lcpsius, A. M. 8artholdy i
F. Timmc, 8crlin 1927., knj. 36, \ojni izvjctaj vojnog ataca u 8cu grola
von Kagcnccka, 8c 9. X. 1913., str. 383.

x
26 27

x
bosanskom odboru austrijskc dclcgacijc govornici su isticali
da jc bosanska uprava zadnja prilika da sc popravi ono to jc
na 8alkanu upropastila vanjska politika, mislci prijc svcga
na svc zatcgnutijc odnosc sa Srbijom koji su izazivali i po
goravanjc odnosa s ruskom carcvinom. Austrijski ministar
prcdsjcdnik grol Sturgkh podupro jc programc izgradnjc
cljcznica upravo zato da bi ubrzao to brc prikljucnjc
8osnc i Hcrccgovinc drugim dijclovima Monarhijc, u cmu
sc jasno oitovao i politiki intcrcs. Prcd istim tijclom odrao
jc 8iliski izlaganjc u kojcmu jc ocrtao svoja glcdita u vczi
sporog otkupa kmctova, izgradnjc uskotranih pruga i zaj
mova. !zrazio jc i daljc skcpsu u poglcdu rcvizijc ustava koja
bi dopustila lanovima 8osanskohcrccgovakog sabora su
djclovanjc u radu dclcgacija. No, pohvalio sc plodnou Sa
bora, u kojcmu uinkovito djclujc radna vcina koja provodi
korisnc i potrcbnc rclormc. !zlaganjc jc zakljuio izjavom da
jc politiki poloaj u 8osni uopc vrlo povoljan.
25

Pitanjc otkupa kmctova izazvalo jc otpor musliman
skih politiara, a naroito su bili nczadovoljni krajiki bcgovi.
Poctkom 1914. doao jc cril Arnautovi prcd 8iliskog
da bi ga uvjcrio u loc stranc agrarnc osnovc, upuujui na
intcrcsc posjcdnika, to jc moglo utjccati na lunkcioniranjc
Sabora. Unato tomc, 8iliski jc izjavio da c izglasati agrar
nu osnovu. Zcmaljska vlada jc izradila osnovu u suradnji sa
srpskim zastupnicima, na to jc muslimanska strana odgovo
rila da sc u svcmu radilo po kljuu konlcsionalnc zastupljc
nosti, dok sc u kmctskom otkupu ilo na ruku srpskoj strani.
No, glavni jc cilj vlasti bio unutarnji mir. Zato jc Arnautovi
nastupao i kao vladin partncr sa zadaom da nagovori bc
25
Obzor, br. 133/1914.

x
28 29

x
govc da pristanu rijciti agrarno pitanjc.
26
U itavom kom
plcksu agrarnog pitanja ponovo sc pazilo i na posljcdicc u
politikom ivotu. S jcdnc stranc pojavljivalc su sc naznakc
povczivanja srpskc stranc s pojcdinim hrvatskim zastupnici
ma, ali istodobno jc bilo i naznaka o muslimanskosrpskim
dogovorima kojima sc naroito odupirao Potiorck.
8iliski jc ncposrcdno sudjclovao i u rasiavanju
spornog pitanja uklanjanja vrhbosanskog nadbiskupa Josipa
Stadlcra iz Sarajcva. Na poctku jc bio ncpovoljno raspolo
cn prcma glavaru vrhbosanskc nadbiskupijc, to sc moglo
razumijcti jcr jc na raun Stadlcra stizao vclik broj optubi, a
zajcdnikom ministru jc bilo stalo da u zcmlji vlada mir. Na
kon razgovora sa Stadlcrom odluio jc poduprijcti njcgovo
odranjc na nadbiskupskoj stolici.
27
Austrijski konzcrvativni
krugovi visoko su cijcnili Stadlcra, a 8iliski jc zaustavio
smjcnu i timc potvrdio svoju odanost konzcrvativnoj idcji.
To jc vjcrojatno bio i razlog da sc od stranc srpskc tcroristi
kc organizacijc razmiljalo o izvrcnju atcntata na 8iliskog,
Stadlcra i ministra vanjskih poslova 8crchtolda. Mcmoari
8iliskog nagovjcuju da jc posljcdnjc godinc Prvoga svjct
skog rata moda i dolo do ponovnog susrcta izmcu njcga
i Stadlcra, kad su sc izvodili jcdni od posljcdnjih pokuaja
spaavanja Habsburkc Monarhijc.
!z nckih dosad objavljcnih dokumcnata vidljivo jc da jc
8iliski pokuavao voditi aktivnu politiku i prcma susjcdnoj
8anskoj Hrvatskoj. Primjcricc, istic sc njcgov odnos prcma
Cuvajcvom komcsarijatu, kad jc posrcdovao kod ugarskog
ministra prcdsjcdnika !stvna Tiszc za rjcavanjcm politikc
26
H. Kambcrovi, Begovski zemljini posjedi, str. 152.
27
Zoran Grijak, Politika djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera,
Zagrcb 2001.

x
28 29

x
krizc u Hrvatskoj.
28
Posrcdstvom dr. 8. crovia, prczidijal
nog tajnika u Zajcdnikom ministarstvu nnancija, izmcu
dr. uana Popovia, kao jcdnog od prvaka Hrvatskosrpskc
koalicijc, i 8iliskog uoava sc namjcra potonjcg da kao gra
anin Monarhijc i upravlja 8osnc utjcc na zbivanja u 8an
skoj Hrvatskoj, koja su mogla imati posljcdicc na razvoj tzv.
junoslavcnskog pitanja. Naimc, svc snaniji utjccaji rczultata
balkanskih ratova i hrvatskc tcnjc za slamanjcm podrccnog
poloaja u subdualistikoj zajcdnici s Ugarskom izravno su
utjccali i na politika krctanja u 8osni i Hcrccgovini. Stoga
jc bilo prirodno da 8iliski, poput ostalih dravnika i visokih
vojnih asnika, razmilja i o situaciji u susjcdnoj 8anskoj Hr
vatskoj, tim vic to jc bilo u svcukupnom dravnom intcrcsu
da sc im prijc prcvlada izvanustavno stanjc i da sc zaustavi
bujanjc protumonarhijskog raspolocnja. isprcplctcnosti
problcma govorc i tumacnja ponaanja ncpopustljivijcg di
jcla hrvatskih politiara prcdvocnih Jozom Sunaricm, koji
su bili plod uticaja onih linosti u Monarhiji koji nc clc
da 8iliski postignc u 8osni bilo kakav uspjch, a takoc da
sc takvim dranjcm hoc pomoi ista borba u Hrvatskoj za
narodni jczik na cljcznicama.
29
S drugc stranc, u jcdnom
novinskom lanku koji jc rckapitulirao politiku bivcg mi
nistra istaknuto jc da jc 8iliski spasio hrvatskosrbsku
koaliciju od propasti.
30
U tomc jc lanku naglacno da jc
svojim poloajcm u vrhu bckc politikc izravno pomogao tu
koaliciju da zadri svoju snagu u hrvatskom politikom ivo
tu. Spona 8iliskoga s Hrvatskosrpskom koalicijom bio jc i
28
Hamdija Kapidi, Posrcdovanjc 8iliskog kod Tisc za rjcavanjc poli
tikc krizc u Hrvatskoj, Glasnik Arhiva i drutva arhivista Bosne i Hercego-
vine, god. !, knj. !., Sarajcvo 1961., 339344.
29
. Juzbai, Nacionalno-politiki odnosi, str. 140.
30
Hrvatska Kruna, br. 12/1915.

x
30 31

x
imovi, njcgov suradnik iz radnc vcinc, koji jc rodom bio
iz Slavonskog 8roda, a imao jc otvorcnu potporu i utjccajnog
kruga oko Srbobrana, zagrcbakog dncvnika hrvatskih Srba,
tj. Srpskc samostalnc strankc.
31

8iliski jc prcma novinskim izvjcima prvo namjcravao

krajcm svibnja 1914. proputovati 8osnom i Hcrccgovinom
radi nadglcdanja zcmaljskih urcda. Taj jc dolazak odgodio
uz objanjcnjc da bi to moglo smctati rijccnju nckih vanih
zakonskih osnova u bosanskom saboru.
32
Stoga jc odluio
da c putovati u rujnu. U mcuvrcmcnu jc organizirano
putovanjc prijcstolonasljcdnika Franjc Fcrdinanda u 8osnu i
Hcrccgovinu, u kojc 8iliski nijc bio ukljucn. Prcma slubc
nom programu ni 8iliski ni bilo tko drugi iz ministarstva
zajcdnikih nnancija nijc sudjclovao u posjcti. Zbog toga jc
8iliski uputio Potiorcku brzojav u kojcmu mu jc prigovorio
da jc posjcta organizirana iskljuivo izmcu Nadvojvodc i
Namjcsnika.
33
Taj jc sluaj ukazivao i na jaz izmcu kruga
oko cara i kralja Franjc Josipa, kojcmu jc pripadao i 8iliski
tc kruga oko prijcstolonasljcdnika, koji sc priprcmao za prc
uzimanjc vlasti.
U vrijcmc sarajcvskog atcntata na Franju Fcrdinanda i
njcgovu suprugu, 8iliski sc nalazio u 8cu. dmah nakon
31
Nikola Stojanovi, 8osansko hcrccgovaka politika od 19031918 go
dinc, u: Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom, 8cograd 1938.,
str. 148.
32
Obzor, Put zajcdnikog ministra 8iliskog u 8osnu., br. 132/1914.,
ovdjc str. 3.
33
R.V. SctonVatson, Sarajevo. Studija o uzrocima svetskog rata, Zagrcb
1926., str. 70.

x
30 31

x
vijcsti o umorstvu komcntiralo sc da jc politika 8iliskoga
doivjcla krah. Uzavrclo ozrajc donijclo jc i pitanjc: Tko
jc bio sukrivac za atcntat u smislu propusta u organizira
nju prijcstolonasljcdnikovog boravka u Sarajcvu: Prcmda
8iliski nijc mogao biti kriv za tragcdiju, jcr nijc sudjclovao
u priprcmama dolaska prijcstolonasljcdnika, bilo jc jasno da
c biti prozvan zbog politikc suodgovornosti. \rlo brzo su u
prvi rcd izbilc ncsuglasicc izmcu vojnog ministar Krobatina
i 8iliskoga, koji jc svalio odgovornost za atcntat na vojnikc
oblasti. Nasuprot tomc, Krobatin jc optuio 8iliskog za sr
bonlski kurs i zatraio nunc promjcnc u zcmaljskoj upravi.
S obzirom na nastalu situaciju prcvladavalo jc miljcnjc da
jc 8iliski bio prcvic popustljiv prcma protumonarhijskim
laktorima. U toj jc raspravi 8iliski dosljcdno ostao uz svoju
ishodinu politiku misao da bi sc vrhovnc vlasti bcz obzira
na ircdcntistikc ili trijalistikc zahtjcvc moralc oslanjati na
sva tri plcmcna i vjcrc 8osnc i Hcrccgovinc, ako sc mislc
postii povoljni rczultati. Tijckom toga spora ugarski mini
star prcdsjcdnik !. Tisza podrao jc 8iliskoga na zajcdni
kom ministarskom vijcu, to jc objanjivo jcr jc isto tako
bio protivnik trijalizma, za koji su naroito bili zaintcrcsirani
mnogi hrvatski politiari, ali i podupiratclj Hrvatskosrpskc
koalicijc, koja jc bila usko povczana s ugarskom vladom. U
zajcdnikom Ugarskohrvatskom saboru branio ga jc pono
vo Tisza od napada da 8iliski uopc nijc poznavao 8osnu
zbog cga jc dolo do atcntata, iznijcvi argumcnt da nijc bilo
prcvic odstupanja od politikc njcgovog prcdasnika Maara
8urina.
34

Ncposrcdno prijc izbijanja Prvoga svjctskog rata stigla jc
dcputacija bosanskohcrccgovakih Srba pod vodstvom pot
prcdsjcdnika Sabora dr. . imovia, u kraljcvsku rczidcnci
34
Obzor, br. 194/1914.

x
32 33

x
ju u !schlu 22. srpnja, gdjc su izjavili: Mi Srbi u 8iH duni
smo zahvalu ministru dru. 8iliskom, jcr nijc dopustio, da
sc u tim zcmljama napusti dosadanji smjcr politikc. Prcma
tomc smjcru ima sc i daljc uzdrati naclo, da sc u 8osni nc
moc ni bcz ni protiv ijcdnc vjcrc vladati.//.
35
Sigurno
jc da jc 8iliski svojom politikom nastojao nakon atcntata
primiriti porcmccnc odnosc i ukloniti pojcdinc oblikc rc
prcsijc nad Srbima, koja jc bila izraz gnjcva protiv nasilnc
likvidacijc prijcstolonasljcdnika. Njcgova jc konccpcija bila
izbjcgavati mcuctnikc sukobc, to jc odgovaralo naclu
mirnog odravanja dualistikog porctka. Na tom su tragu
bili i njcgova razmiljanja da jc rat ncpotrcbna opcija, to ga
jc dovclo u zabludu da doista misli kako do rata ncc doi,
tako da jc umjcsto priprcmc za oruanc sukobc bio sprcman
za odlazak na rcdoviti ljctni odmor u !schl. tomc svjcdoc i
mcmoarski zapisi vojnog ministra Aucnbcrga koji jc opisao
kako jc u prvoj polovici srpnja susrco 8iliskoga u Austriji:
Aul dcr Vcitcrlahrt nach Linz tral ich Hcrrn von 8., mc
incn cinstigcn Ministcrkollcgcn. r crzahltc dic ubcrrasc
hcndc Tatsachc, dass das bosnischc Ministcrium ubcr dic
ctails dcr Rcisc dcs Tronlolgcrpaarcs cigcntlich nur durch
dic Zcitungcn Kcnntnis crhaltcn habc, und schob dic ganzc
Schuld aul dcn Landcschcl, dcr, blind aul cincn rlolg hol
lcnd, dcsscn hrcn auch allcin cinhcimscn wolltcn. 8iliski
luhr aul scincn gcwhnlichcn Sommcraulcnthalt nach !schl.
r, als gcmcinsamcr Finanzministcr, hattc also in jcncm Mo
mcntc 10. Juli ocnsichtlich noch kcinc Ahnung, dass dic
Monarchic unmittclbar daran sci, sich aul dcn Kricgsplad zu
bcgcbcn.
36
Konano, kad jc postalo jasno da jc dolo vrijcmc
35
Obzor, br. 200/1914.
36
AucnbcrgKomarw, Aus Oesterreichs Hhe und Niedergang. Eine Le-
bensschilderung, Munchcn 1921., str. 257.

x
32 33

x
rata, sloio sc s uvjcrcnjcm da jc odluujua borba postala
ncizbjcna imc sc priklonio razmiljanjima vcinc odluu
juih laktora u dravi.
37
!zbijanjc Prvoga svjctskog rata nijc vic doputalo prcvic
prostora za razvojnim djclatnostima. !ndustrijski rast jc zau
stavljcn, a kapital i mnoga srcdstva za proizvodnju su prcba
cna u unutranost Monarhijc radi zatitc od mogucg srbi
janskog prodora u 8osnu.
38
\ojni ciljcvi izbili su u prvi plan,
a budui da sc itav sustav upravc u 8osni i Hcrccgovini nijc
pokazao odgovarajuim za potrcbc Monarhijc krajcm 1914. i
poctkom 1915. dolo jc do smjcna na kljunim poloajima.
Prvo jc umirovljcn podmaral Potiorck, koga jc naslijcdio
Stjcpan Sarkoti. Novomc zapovjcdajucm gcncralu 8ili
ski jc uputio cstitku u kojoj jc poclio uspjchc u postizanju
patriotskih ciljcva i blagostanja u tcko ugrocnim obima
zcmljama.
39
U mcuvrcmcnu jc odstupio ministar vanjskih
poslova grol 8crchtold, a na njcgovo jc mjcsto doao baruna
8urin od Rajcca, da bi konano i 8iliski podnio ostavku.
Prcma slubcnoj obavijcsti 8iliski jc osobno traio odstup,
koji jc vladar usvojio.
40
37
Prcma zapisnicima sjcdnicc Ministarskog vijca od 7. \!!. 1914., odra
nc u 8cu, a na kojoj jc na dncvnom rcdu bilo pitanjc bosanskih poslova i
diplomatskc akcijc protiv Srbijc. www.nrstworldwar.com/sourcc/austrian
councilmccting.htm~
38
P. Sugar, n. dj., str. 67.
39
Hrvatski dravni arhiv, sobni lond Stjcpana Sarkotia, kutija 1, cjclina
1.2.22.
40
Car i kralj Franjo Josip objavio jc u javnosti 7.2.1915. slijcdcc pismo:
ragi drc. vit 8iliski! Na \au molbu, da \as rijcim slubc Svojcga za
jcdnikoga ministra nnancija, prihvaam u milosti rjccnjc od slubc, kojc
stc umolili. U tom povodu \am izricm Svojc priznanjc i Svoju zahvalu za
vjcrnc uslugc, to stc ih kao Moj zajcdniki ministar nnancija s patriotskom
rcvnou i portvovanou iskazali Mcni i monarhiji. Usp. Obzor, Kocr
bcr, novi ministar., br. 41/1915.,

x
34 35

x
Na poctku cpizodc o promjcni na mjcstu zajcdnikog
ministra nnancija nckc su novinc lansiralc vijcst da bi sc na
tomc poloaju mogao pojaviti slovcnski politiar ustcri,
to jc na odrccni nain trcbao biti znak da nositclji duali
stikog sustava namjcravaju posvctiti vic pozornosti juno
slavcnskom pitanju. No, ustcri jc vrlo brzo dcmantirao
da jc bio na listi kandidata. Novi ministar postao jc Krbcr.
Ncposrcdno prijc odstupanja, 8iliski jc jo jcdanput poka
zao skrb prcma inovnitvu u 8osni i Hcrccgovini kojcmu jc
dodijclio povoljniji status i mahom ih prcbacio u vic ino
vnikc razrcdc.
41

!z tih ratnih dana ostalc su zabiljccnc posljcdnjc rijci
kojc jc 8iliski uputio s poloaja upravitclja 8osnc i Hcrcc
govinc: anas prijc podnc |op. a. 10. 2.| oprostio sc jc bivi
zajcdniki ministar nnancija 8iliski od svojcga inovnitva,
tc mu jc tom zgodom odsjcni prcdstojnik u min. nnanci
ja Talczy izrckao oprosni govor, na koji jc bivi ministar
odgovorio slijcdcc: Prcuzco sam od Njcgova \clianstva
zcmlju, u kojoj sc jc ustavno vladalo. Nc kanim sc timc
potuiti, jcr cijcla moja prolost pokazujc, da sam prijatclj
ustavnom urcdjcnju i nikada sc nisam potuio na ncprilikc,
kojc parlamcntarni rcd postavlja vladi. injcnica jcst, da jc
zcmlja bila ustavno urcdjcna, a ja sam imao zadau, da sa
ustavnim srcdstvima nastavim svoj rad. Prcmda tamonji
stanovnici nisu jo posvc dozrcli za parlamcntarizam, ipak
smo postigli svc to smo htjcli, i zatim konstatirali, da svc do
onog traginog dogodjaja koji jc ganuo nc samo nas ncgo i
cijcli svijct bijahu svc nac osnovc u stadiju oivotvorcnja,
a sabor, prcmda su u njcmu sjcdili i najradikalniji clcmcnti,
ipak jc radio, a zcmlja jc prolc godinc mjcscca lipnja bila na
41
Hrvatska, 8ivi ministar 8osnc prcma bosanskom inovnitvu., br.
984/1915.

x
34 35

x
pragu kulturnog, gospodarskog i politikog procvata. Tada sc
jc dogodila ncsrca. Nisam ni asa oklijcvao, da na scbc prc
uzmcm ustavnu odgovornost za svc to sc jc zbilo u zcmlji,
a koju sam ja upravljao. Ako nam spoitavaju, da nismo znali
to sc dogadja u najniim slojcvima puanstva i ako nam
spoitavaju doivjclo razoaranjc, to jcdan dio stanovnitva
nijc bio tako dinastian, kako sam to mislio i nadao sc, imadc
sc pripisati tomc, da smo imali posla sa ustavno upravljanom
zcmljom. Ali kad jc provalio rat i kad su svc ustavnc slobodc
suspcndiranc, onda jc bilo mnogo lagljc zaviriti u najnic
slojcvc puanstva. ! tada smo imali prilikc uglcdati sliku, koja
nas jc svc prcncrazila. Ja sam doavi na svojc mjcsto naao
takovc urcdbc, kojc bih bio moda i ja uvco, ali jc injcnica,
da ih ja ipak nisam uvco. Naao sam sabor, srbskohrvatsku
crkvcnu i kolsku autonomiju, urcdbc, kojc su bilc dobrc u tc
oriji, ali su mnogo toga zasjcnilc, to jc tck rat iznio na javu.
Nadam sc da c sc sa iznimnim stanjcm, to jc sada uvcdcno,
postii cilj da 8osna i Hcrccgovina ostanu dio monarkijc.
Svcjcdno jc, kakvo c biti urcdjcnjc zcmljc u budunosti, tko
c ju upravljati, zajcdniki ministar nnancija ili tko drugi,
no objc ovc zcmljc moramo monarkiji ouvati. no to smo
dosclc radili i to smo priprcmali, nc c sc izgubiti. Kulturnc i
gospodarskc osnovc oivotvorit c sc onda, kad c monarkija u
obim zcmljama stajati na vrstim nogama. Monarkija imadc
dunost nastojati, da ovc dvijc zcmljc stcc cvropskoj kulturi
onim nainom, kako to ona snujc poam od Kllaycvog mi
nistarstva.
42
8iliski jc samo jcdan u nizu politiara koji su potvrivali
svu zamrcnost dravnopravnog poloaja 8osnc i Hcrccgo
vinc u okruju sukoba dvaju vclcsila na 8alkanskom poluo
toku, ali i njczinih unutranjih proturjcnosti izazvanih pcr
42
Obzor, 8udunost 8osnc i Hcrccgovinc, br. 42/1915.

x
36
mancntnom krizom u odnosima izmcu Austrijc i Ugarskc,
ncrijccnim nacionalnim pitanjima i ncjcdnakim razvojcm
pojcdinih dijclova Monarhijc. Prckratko jc obavljao dunost
upravitclja da bi ostavio dubljc tragovc, no u svom djclovanju
isticao jc osobinc vjctog politiara i racionalnog gospodar
stvcnika. Nijc mogao zadovoljiti intcrcsc svih skupina 8osnc
i Hcrccgovinc, ali jc zato mogao linijom obranc dualistikog
porctka provoditi rclormc kojc su ipak ilc na korist zcmljc.
Naravno, svi ti planovi nastajali su u sklopu svcukupnih im
pcrijalnih vizija, kojc su tcili stvaranju snanc Monarhijc.
Ncpobitno su ostali zabiljccni razvijcni planovi o gospo
darskom razvoju, koji su do izbijanja Prvog svjctskog rata
vc pocli pokazivati prvc rczultatc. Rcnomirani povjcsniar
toga razdoblja Hamdija Kapidi objcktivno jc zapisao da jc
8iliski bio politiar irih konccpcija, po kojima jc trcbalo
ncto konkrctnijc uiniti za 8osnu i Hcrccgovinu kako bi
sc njcni prcdstavnici pridobili za vladinu politiku. \clika
svjctska konagracija ga jc oncmoguila da pokac kakvc bi
rczultatc donijcla takva ira konccpcija u kontrastu na opcijc
kojc nisu stavljalc u prvi plan pokuajc gospodarskoga razvo
ja u sklopu Monarhijc. Povijcsna sudbina jc htjcla da stvari
krcnu posvc drugim tijckom.
Stjcpan Matkovi

x
36
USPMN ! KUMNT! 18461914
(dio koji sc odnosi na doba slubovanja u 8osni i Hcrccgovini)
38 39

x
++:-++ Rvsov zajvoN:cxoc x:N:s+avs+va v:NaNc:ja.
Izn:jaNjv svjv+sxoc va+a.
S
utradan ili dva dana nakon blagdana, bila jc to su
bota, sjcdio sam s dragom cnom na ruku kada mi
jc doncscna golcma kuvcrta koja jc sadravala poziv
cara za sljcdci dan, u ncdjclju u jcdanacst sati. Nisam to
smatrao ncobinim: oito jc car od mcnc clio uti ncto o
tijcku prcgovora sa Rusinima. rugoga dana uputio sam sc
do dvorca Schonbrunn u zapadnom dijclu 8ca, a na putu
sam svratio do crkvc Mariahill i potom najmirnijc krcnuo
na audijcnciju. Car mc jc pozdravio vrlo srdano, pitajui u
ali zato sam sc pojavio kod njcga tako dotjcran, na to sam
mu najnormalnijc odgovorio da jc to obiaj ncaktivnih mi
nistara. Zaas, poco mi jc car govoriti da jc grol Achrcnthal
ozbiljno bolcstan, da sc car stoga morao odluiti za novog
ministra vanjskih poslova, odnosno grola 8crchtolda i da jc
taj ugarski dravljanin (inac da slabo govori maarski), da
c osim toga zajcdniki ministar nnancija barun 8urin kao
Maar morati odstupiti pa bi prcma obiaju izmcu triju
zajcdnikih ministara: vanjskih poslova, nnancija i rata, bio
samo jcdan Maar i dva Austrijanca. S tim u vczi, dodao jc
ubrzanim glasom: Vcrdc ich Sic zum gcmcinsamcn Finan
zministcr crncncn. Kad sam ncpomino pokuao ukazati na
mojc obvczc kao prcdsjcdnika Kola (poljski parlamcntarni
38 39

x
klub) izgovorio sam rijci: Abcr Majcstat, na to mc jc on
brzo prckinuo i kroz smijch, gcstikulirajui doviknuo: Ncin,
ncin, kcinc Ablchnung, Sic musscn dcn Postcn annchmcn.
Prcpustivi sc volji cara, mogao sam slobodno iznijcti svoju
zabrinutost za Kolo, za rusko pitanjc itd. n jc svcjcdno
poco iznositi argumcntc u moju korist, kao to jc mojc po
znavanjc ckonomskih pitanja, mojc slaganjc i dobri odnosi
s Maarima u vrijcmc prvc nagodbc i gubcrnatorstva u au
strougarskoj banci (na alost to nijc koristilo zbog krivnjc
Maara). Na rijcima jc bio tako uvjcrcn o nunosti mojc
kandidaturc da mc jc na kraju u ali pitao: Kako to, \i nistc
znali zato sam \as zvao:. Morao sam mu dati asnu rijc da
nita nisam znao, da sam sc upravo vratio iz Lavova i da mi
jc glava bila zauzcta ruskim pitanjcm, oko ijcg pozitivnog
ishoda sam imao bojazni. Ali svc to nijc pomoglo: vratio sam
sc k dragoj cni kao zajcdniki ministar nnancija i upravitclj
8osnc i Hcrccgovinc. Na moju srcu i ncsrcu! Kako jc dolo
do mojc kandidaturc: Tc istc ncdjcljc kod gospodc Zalc
skich bio jc organiziran vcliki biskupski ruak, na koji sam
i ja bio pozvan. Poao sam, naravno, i to vc kao imcnovani
ministar tc sam primio cstitkc. Tada sam nadbiskupu Tco
doroviu, mojcm susjcdu za stolom i buducm politikom
protivniku, dao do znanja da c mi na novom poloaju biti
lakc djclovati u svczi s chclmskim pitanjcm. Kasnijc sam
takocr imao priliku uspjcno utjccati na ministra vanjskih
poslova (8crchtold) u svczi s poznanjskom cksproprijacijom.
Na ncki nain pruska vlada nijc odrala providno obcanjc
i provcla jc cksproprijacijc 1912. godinc: prvc i posljcdnjc
prcd 1919. godinc, u kojima su londovi kolonizacijskc komi
sijc bili odrccni za likvidaciju u korist Rzcczypospolitc. Na
ovaj objcd bio jc pozvan i gospodin Stapinski. Kada jc uao u
dvoranu, domain ga jc pozdravio rijcima: No, bcz problc
ma stc primili nominaciju. Nijc li to znailo da jc gospodin

x
40 41

x
Vaclaw prcko grola Sturgkha nastojao utjccati na cara kako
bi vladi s puta uklonio problcm, tj. kandidata za prcdsjcdni
ka ministara:! 8io sam zapravo takav kandidat, nc samo iz
vlastitog uvjcrcnja drugc ambicijc uopc nikada nisam ni
imao vc i po miljcnju drugih. Mcutim, u vrijcmc grola
Sturgkha tijckom tih nckoliko tjcdana ravnog savjcta,
kada sam obavljao dunost prcdsjcdnika Kola, on nijc uinio
niti jcdan vaniji politiki potcz, a da sc nijc savjctovao sa
mnom. A i novinari, koji su s tribinc promatrali cijcli sukob
u Komori, na isti su mi nain opisivali sccnc na poctku za
sjcdanja: Prcdsjcdnik ministara sjcdi na klupi i poglcdava
prcma Komori, ulazi prcdsjcdnik Kola, prcdsjcdnik vladc sc
dic, sjcda s njim na poznata dva stolca nasuprot poljskim
klupama i vrlo ustro mu tumai, obojica ustaju, a prcdsjc
dnik vladc sc zadovoljan vraa na vladinu klupu! Tako sam
ja, u tih nckoliko tjcdana mog slubovanja, uspostavio ko
naktc sa svim strankama pa su sc dogaala glasovanja (kao
npr. oko pitanja izbornih dogaaja u rochobyczu ili oko
pitanja talijanskog lakultcta) pri kojima sc jc cijcla Komora,
kao u vojsci, ravnala prcma momc glasovanju! Jcdnako tako,
bio jc vclik i moj utjccaj na njcmakc strankc (prcdsjcdnik dr.
Gross, kasniji prcdsjcdnik Komorc), da jc u kuloarima kruio
zajcdljiv vic: Prcko zajcdnikog ministra nnancija, Nijcmci
su izgubili svojcg vou...! Pod utjccajcm tih dogaaja posta
vio sam caru nckoliko dana kasnijc, nakon priscgc, pitanjc
jcsu li istinitc vijcsti da mc jc vlada maknula iz parlamcnta
budui da sam kao zajcdniki ministar morao prcdati man
dat na to mi jc car lagodnim glasom odgovorio:
Abcr das ist ja allcs nicht richt. A, osim toga car sc jc
grozio lai, nikada nijc opratao la (zbog toga jc uvijck imao
loc miljcnjc o maarskom prcmjcru Vckcrlcmu) niti jc sam
ikada lagao, stoga jc ovo obraanjc ministra Zalcskog najvjc
rojatnijc bila samo lanlaronada ili odraz njcgovih osobnih

x
40 41

x
clja. injcnica jc da smo od tada sa Zclskim svc do njcgovc
smrti bili u najboljim, iako nc sasvim iskrcnim odnosima i da
mc jc dosta csto posjcivao u mojcm urcdu. S drugc stranc,
vrlo srdaan i iskrcn odnos imao sam sa Sturgkhom koji jc,
kako cmo uskoro vidjcti, moju nominaciju pripisivao Ac
hrcnthalovom kraju, koji jc na ncki nain prouzroio i sam
Sturgkht. d trcnutka mojc nominacijc pa svc do odstupanja
s dunosti, dolazio jc do mcnc prcdsjcdnik kabincta, csto na
dugc konlcrcncijc vczanc uz zajcdnikc problcmc, austrijskc,
a i poljskc. Tc posljcdnjc konlcrcncijc o naim pitanjima tc
mcljilc sc na savjctima kojc mi jc dao car za audijcncijc tijc
kom priscgc, kako bih kad vc moram odstupiti s dunosti
prcdsjcdnika Kola i daljc zastupao i branio poljsku stvar.
Na osnovi toga sa mnom jc konlcrirao cl vladc, namjcsnici
8obrzynski i Korytkowski, marali 8adcni i Goluchowski
(Adam), prcdsjcdnik Kola dr. Lco (iji sam izbor podrao u
konzcrvativaca), a na kraju i prcdsjcdnik Narodnog odbora,
Vl. Lcopold Jaworski tc poljski i ruski poslanici. Na osno
vu toga car jc, kod kojcg sam u pravilu dolazio dva puta na
tjcdan na audijcnciju, vrlo rado davao potporu mojim izvjc
ima o poljskim pitanjiima, kao da jc bila rijc o mojcm
vlastitom rcsoru. 8ili su to najudniji trcnuci mojcg javnog
ivota!... ! tu mi jc, cto, Sturgkh jcdnom ispripovijcdao pri
u o mojcm imcnovanju za zajcdnikog ministra nnancija.
Grol Achrcnthal, bolcstan od ncizljcivc, mlijcnc bolcsti
umirao jc tijckom cijclog sijcnja 1912. potpuno priscban,
prczauzct poslom i brigom za cara i Monarhiju. Jcdnom
prilikom posjctio ga jc Sturgkh i zatckao ga kako sjcdi u na
slonjau, razmiljajui o budunosti. djcdnom, Achrcnthal
skoi, zvoni do slubcnika i narcujc mu da odmah odc
u Schonbrunn kako bi caru priopio: Ja sam Austrijanac,
nakon mojc smrti mora biti imcnovan Maar, to znai da
barun 8urin nc moc ostati u vladi, stoga prcklinjcm cara

x
42 43

x
da na mjcsto 8urina imcnujc jcdinog mogucg kandidata,
8iliskog! Razlogc za mojc imcnovanjc navodio jc kasnijc
Sturgkhu, koji sc na osnovi toga nakon Achrcnthalovc smrt
i kao austrijski prcdsjcdnik ministara mogao lakc sloiti s
mojim imcnovanjcm za zajcdnikog ministra. Nijc li pritom
imao drukiji osjcaj zadovoljstva s obzirom na mojc povla
cnjc iz parlamcnta i nijc li o tomc razgovarao sa Zalcskim
ili jc moda sam navco Achrcnthala na kombinaciju koju
jc odmah zatim prcdloio caru, to jc drugo pitanjc. Grol
Sturgkh mi jc od poctka bio vjcran suradnik pri bonjakoj
administraciji na osnovi zakona iz 1889. (o tomc kasnijc) svc
do trcnutka kada jc nakon tri godinc grol Tisza od njcga
traio pristanak za mojc uklanjanjc. Ali oito, tako jc morao
postupiti. ! ja mu to nisam uzco za zlo, vic jc, kako cmo
vidjcti, on sam od toga strahovao. Ministar maarskc vladc,
grol KhucnHcdcrvary jc isto tako bcz zadrkc podrao
moju nominaciju i to ak tclcgralski. Tako sam, cto, trcbao
zasjcsti u palai pri Johanncsgassc 5, podignutoj dosados s
palaom kncza ugcna pri Himmclplortgassc, kao pcndcnt
tog istog vlasnika. Nisam sc prcsclio u jako prostran stan,
ostao sam kao i dotad pri Tulpcngassc, ali zauzco sam urc
dc, a nakon iscljcnja gospodina i gospoc 8urin i stan koji
sam dao urcditi kao rcccpcijski apartman, gdjc sam s dragom
cnom prircivao brojna, rckao bih lantastina vccrnja pri
manja, slubcnc i privatnc rukovc i dorukc svc do prosinca
1914., kada jc tada vc u ratno vrijcmc prirccn objcd za
mojc roakc, izbjcglicc iz Galicijc. Cvijctnih aranmana jc u
nas bilo mnogo. Timc sc bavio savjctnik 8cigcl, Maar, vrlo
sposoban, ali vic odan takvoj slubi ncgo urcdskom poslu.
sim uobiajcnc plac u iznosu od 24.000 kruna, koju sam
dobivao kao ministar nadlcan za upravljanjc 8osnom tc uz
vlastiti dcpozicioni lond, koji sam imao kao i prcdsjcdnici
ministara i ministar vanjskih poslova, mogao sam uiniti

x
42 43

x
i puno toga sam uinio za vlastitu i opu dobrobit tc uz to
odravati i gostinjski dom. Tc tri godinc tijckom kojih su
naim salonom prodcnlirali mnogi diplomati, domai i strani
ministri, lanovi parlamcnata, uglcdni 8onjaci, nc raunaju
i bcz izuzctka itavo poljsko drutvo u 8cu prcdstavljalc
su sjajnc trcnutkc u nacm ivotu. Moja cna jc ncumorno
suraivala i to ncusporcdivom ljupkou, a nakon zavrctka
svcanih primanja ostalo bi uvijck samo nckoliko osoba, kojc
su s nama vcsclo uivalc u vccri svc do ponoi. 8io jc to
na ncki nain ostatak nacg svctkovanja, narucnog ratom i
bolcstima! Nad mojim radnim stolom u \aravi visoko gorc
visi slika Razapctog, a odmah ispod njcga sjajan portrct mojc
zarunicc, prvc mojc svctinjc, pod kutom na drugom zidu
gorc crkva cicplicka, u kojoj smo sc vjcnali, a na kraju pod
njom ncvclika slika palac pri Johanncsgassc, posljcdnjc nac
svctinjc. Sic transit gloria mundi!... Ali, vratimo sc prozi!
Trcbao sam sc pozdraviti s Kolom, nakon rclativno kra
tkog prcdsjcdnikog urcdovanja, kao i s biraima tc im vra
titi mandat, koji mi jc kasnijc dosta ncdostajao. Nakon toga
otputovao sam do Rzcszowa gdjc sc dogaao vrlo svcan
pozdravni skup mjcsnc vladc, a potom vcliki ruak, koji jc
organiziralo mjcsto. No, odmah sam sc morao vratiti u 8c,
osim toga car jc clio da jo odcm u 8udimpctu kako bih
odgovorio grola Khucna od moguc ostavkc. Car ga jc jako
volio i bio uvjcrcn da on obavlja svoju dunost aus pcrson
lichcm Attachmcnt. Khucn jc isto tako volio cara, ali nijc
nalazio drugi nain za izlaz iz kolizijc s parlamcntom, koji
jc obstruirao vojnu rclormu, osim konccsijc s kojom sc pak
car nijc slagao, moda zato jcr jc ona odgovarala zakljuci
ma Apponya Albcrta, nc ba obljubljcnog na dvoru. Krcnuo
sam tako u Pctu gdjc sam sc nimalo kriv morao prcdstaviti
kao novi zajcdniki ministar. Uspjclo mi jc za ncko vrijcmc
umiriti Khucna, ali njcgov ministar nnancija i moj kolcga,

x
44 45
gospodin Lukacs Lajos, uvjcravao mc jc da sc Khucn ncc
odrati i da c na to mjcsto trcbati pozvati upravo njcga,
Lukacsa. U skladu s carcvim savjctom, nisam iz Pctc otpu
tovao u Krakov na ustolicnjc biskupa Sapichc, mog stalnog
politikog protivnika (njcgov list Glos Narodu stalno mc
jc okrivljavao i ocrnjivao prcko narodnih dcmokrata). \ratio
sam sc odmah u 8c, kako bih stupio na dunost.

x
44 45
Pvvo va+
P
rvi od slubcnika obratio mi sc prczidijalni cl, go
spodin KuhChrobak. stao jc uz mcnc vjcran do
zadnjcg asa, kao savjctnik, a potom kao cl sckcijc,
savjcstan, tcmcljit i astan slubcnik. Prijc dvijc godinc kupio
jc vilu u Mcranu: trcnutno tamo ivi kao talijanski dravlja
nin, ali s vrcmcna na vrijcmc dolazi mc posjctiti, otkako sam
sc ponovno nastanio u 8cu. Na dan mojcg imcnovanja po
sjctio mc jc novinar Pawcl Flandrak, o kojcm jc prcthodno
bilo rijci, odmah sam ga imcnovao za cla mojc novinarskc
slubc i s njim sam dobro suraivao. 8io mi jc na kraju od
vclikc pomoi u spasonosnoj akciji za nac izbjcglicc. ru
gog dana posjctio mc jc poznati (nc slavni) i dosta komian
njcmaki novinar Mcndcl Singcr iz lista Tagbllat, koji mi
jc prcdvidio uzaludno!! prcuzimanjc Ministarstva vanjskih
poslova! Nckoliko dana kasnijc, nakon nominacijc i priscgc,
pojavio sam sc u ministarstvu i prircdio okupljanjc slubcni
ka, kojc mi jc poimcnino prcdstavljao, poslijc mcnc, najsta
riji slubcnik po rangu: cl sckcijc, tajni savjctnik Tallczy,
Maar, povjcsniar, ovjck cstit, ali udak, stari kavalir, moj
kasniji oboavatclj i posrcdnik u maarskoj vladi, dobro upu
cn u svc mojc akcijc, u kojima mi jc csto bio od pomoi.
Nisam ga smatrao prcvic mudrim, ali moram kazati da mi
jc kao povjcsniar vrlo tono nagovijcstio kako ubojstvo

x
46 47

x
prijcstolonasljcdnika Franjc Fcrdinanda ncc proi bcz vrlo
tckih povijcsnih posljcdnica. Tallczy jc poginuo u cljc
znikoj ncsrci koju jc sam ncsvjcsno prouzroio, kada jc kao
civilni komcsar austrijskc vojskc u 8cogradu (1915.) u zadnji
as narcdio da sc na vlak prikljui salonski vagon za njcga! U
prczidijalnoj slubi pod vodstvo KuhChrobaka osim Maa
ra imao sam i gospodina 8icgcla kojcg sam vc spomcnuo,
Poljaka Jcrzyja grola zicduszyckog, kojcg mi jc prcporuio
namjcsnik 8obrzynski, kao rcvnog, sposobnog i sprctnog
slubcnika tc konano 8onjaka 8oidara crovia, Srbina,
vrlo sposobnog, karaktcrnog i mcni osobno vrlo privrcnog.
Nakon rata on jc bio najprijc zamjcnik poslanika, a poslijc
gcncralni konzul Jugoslavijc u 8cu.
Poslovi zajcdnikog ministra nnancija bili su vrlo skro
mni. Akti pod ilrom R. F. M. (Rcichsnnanzministcrium)
odnosili su sc na zcjcdnikc obraunc obiju drava u Mo
narhiji i na pitanjc carskc milosti prcma zajcdnikom pcrso
nalu (vojska i diplomacija). Svc jc to urcivala jcdna sckcija
(Maar Szalay), a ja sam sa svojc stranc uglavnom utjccao
na priznavanjc carskc milosti u ircm opscgu. Pravc nnan
cijc u Monarhiji bilc su zapravo u rukama dvaju ministara
nnancija: austrijskog i maarskog. Stoga jc bilo dosta po
slova oko bonjakih pitanja: akt pod ilrom 8. H. (8osna
Hcrccgovina), koji su bili ncdovrcni. Ministar jc, naravno,
bio prcdsjcdnik ministara za svc dijclovc 8osnc. Koliko jc
u novonastaloj dravi rcsora, toliko jc bilo sckcija ili barcm
strunih odjcla u ministarstvu: za unutarnja pitanja, vojna,
promctna (cljcznika) tc za pravosuc, kulturu, prosvjctu
i rcligijc. Svc sc to urcivalo tu na najvioj instanci, uklju
ujui smrtnc prcsudc ili pak dobivanjc carskc milosti. Toj
organizaciji jc na nioj razini upravc odgovarala Zcmaljska
vlada u Sarajcvu, koja sc sastojala od pokrajinskog cla
i njcgova zamjcnika, uglavnom iz rcdova clova sckcija,

x
46 47

x
koji su bili ncka vrsta ministara na clu svakog odjcla za:
unutarnja pitanja, nnancijc, pravosuc, prosvjctu i rcligiju,
komunikacijc, kulturu (posljcdnji odjcl, koji sam ja osnovao).
Zakonodavna vlast poivala jc u rukama ustavotvornog cara
(pod ustavnom odgovornou zajcdnikog ministra) uz su
glasnost pokrajinskog sabora uvcdcnog ustavom iz 1908.,
prilikom donocnja zakona o ancksiji krajcva, koji su prcma
8crlinskom sporazumu (1878.) dosad bili samo okupirani.
Upravo zbog tog zakona jc 1909. prijctio ovaj rat s kojim sam
sc morao suoiti kao austrijski ministar. iti znak smircnja
istonc uropc i ancktiranih krajcva bilo jc carsko putovanjc
1910., kojc jc urcdio moj prcthodnik barun 8urin, a kojc
jc imalo vclik agitacijski uinak, ali bcz nczgoda kakvc sc
ovdjc na jugu lako dogaaju. olazak vjckovnog monarha
u ncsumnjivo patrijarhalnom izdanju utjccao jc na cntuzija
zam irokog kruga ljudi.
Ali kako jc, ipak, svc to kratko trajalo!
S ovakvom organizacijom provoditi politiku narodnog
progrcsa i curopskc kulturc u, povijcsno glcdano, starom na
rodu, ali koji jc civilizacijski bio mlad, za mcnc jc, s mojom
narodonom svijcu i politiko administrativnim iskustvom
to bila posvc ncprivlana stvar. Znao sam da jc stoljctna nc
srca iskvarila ovdanjc stanovnitvo, kojc jc bilo jczino
jcdnolitno, ali vjcrski i politiki podijcljcno na tri naroda:
srpski, hrvatski i muslimanski. Usprkos tomc vjcrovao sam
u svoj uspjch, koji jc s vrha bio ugrocn vclikom prcprckom:
zakonom o upravi okupiranih krajcva iz 1886. godnc. Na
kon osvajanja 8osnc i Hcrccgovinc u Monarhiji sc pojavilo
pitanjc: ijc su vlasnitvo ti krajcvi i tko bi njima trcbao vla
dati: injcnica jc da su oni osvojcni zajcdnikim vojskama i
Pokrajinski ustav, kako ga naziva 8iliski, uvcdcn jc 1910. godinc, kada
jc ustanovljcn i bosanski Sabor. (opaska urcdnika).

x
48 49

x
srcdstvima zbog cga su postali zajcdniko vlasnitvo i trcbali
su biti pod vlau zajcdnikog ministra. Ali i tu sc vidi jcdan
od primjcra maarskc ustavnc igrc. Naimc, pitanja 8osnc
i Hcrccgovinc nisu spadala u zajcdnika pitanja jcr su ona
bila odrccna austrougarskom nagodbom iz 1867. i ograni
avala su sc samo na diplomaciju, vojsku i zajcdnikc nnan
cijc. Tim trima odjclima rukovodili su suvcrcno zajcdniki
ministri (sa slabom zajcdnikom kontrolom u diplomaciji)
mimo (:) zakonodavog udjcla zajcdnikih dclcgacija. Pro
irivati tc zajcdnikc poslovc, prcma maarskom uvjcrcnju,
nijc sc smjclo jcr bi sc timc uz Austriju i Ugarsku stvorila
trca grupa (zastraujui trijalizam!), nijc sc smjclo jo manjc
zbog prijctnjc od zloina protiv dravc (Ugarskc!).
!z toga jc proizlazilo da jc 8osna i Hcrccgovina zapravo
pripadala administraciji Austrijc i Ugarskc (uz pomo za
jcdnikog ministra nnancija), a dclcgacijama jc samo bilo
doputcno raspravljati o odnosima tih krajcva, no nijc bilo
doputcno prihvaati njihov proraun nasuprot zajcdnikog.
Taj proraun jc prihvaao bonjaki sabor, ali opct ncusporc
dno s proraunskim prihvaanjima obaju parlamcnata jcdnc
i drugc dravc u Monarhiji, odnosno ncusporcdno sa zajc
dnikim proraunom, koji jc odobrila dclcgacija vc kao sui
gcncris pod utjccajcm Austrijc i Ugarskc. rugim rijcima,
bio jc to stvaran rczultat svcmaarskc lantazijc, koji jc Au
strija posluno prihvatila!
S tim u vczi, 1868. (:) su u oba parlamcnta izglasani jc
dnakoznani zakoni, prcma kojima zajcdniki ministar vlada
tim krajcvima uz prcthodnu suglasnost jcdnc i drugc vladc
oko vanijih pitanja, a to znai prijc izdavanja vanijc narc
dbc morao ju jc zajcdniki ministar (nnancija) poslati jcdnoj
i drugoj vladi, sloc li sc, narcdba moc stupiti na snagu, nc
sloc li sc, tada zajcdniki ministar mora daljc proraditi svaki
dctalj svc dok za to nc pridobijc objc stranc, u suprotnom

x
48 49

x
narcdba nijc mogla stupiti na snagu. Nadaljc, ako jc ministar
nnancija clio bonjakohcrccgovakom saboru prcdloiti
projckt zakona, morao jc to uiniti na slian ili jo kompli
ciraniji nain jcr jc prvo bila potrcbna suglasnost obiju vlada
kako bi sc od cara zatraila prva sankcija (\orsanction),
koja jc bila ncophodna u svakoj monarhiji prijc donocnja
zakona u parlamcntu, a onda jc nakon prihvaanja zakona
bila potrcbna ponovna suglasnost obiju vlada kako bi sc prc
dloila njcgova sankcija, iako prihvaanjc zakona nijc niim
mijcnjalo znacnjc prvc sankcijc. Ako jc, pak, sabor mimo
voljc pokrajinskc vladc u bilo cmu izmjcnio projckt zakona,
tada sc on nijc smio prcdloiti za sankcioniranjc monarhu, a
da sc prcthodno nijc dobila suglasnost za promjcnc od jcdnc
i drugc vladc, u suprotnom sc zakon nijc mogao izglasati
i morao jc, prcma potrcbi, ponovo biti prcdlocn saboru tc
prijci cijclu proccduru ispoctka.
Nitko si nc moc ni zamisliti dangubljcnjc, jad i ljutnju,
kojc jc zajcdnikom ministru priinjavala provcdba zakona iz
1869. godinc. Pritom trcba znati da sc austrijska vlada i to
svaka prilikom tih prcgovora bczobzirno rukovodila intcrc
som za dobrobit okupiranih krajcva. Zbog toga sc jc zapravo
austrijska vlada skoro uvijck slagala i to brzo s projcktom
zajcdnikog ministra, koji jc u naclu radio za dobrobit tih
krajcva, otuda su u iznimnim sluajcvima samo s austrijskc
stranc izbijali konikti, kao npr. onaj s barunom 8urinom
oko maarskc agrarnc bankc u svczi s dravnim otkupom!
Ugarska sc vlada pak isto svaka, ali uz razliku koja jc ovisila o
karaktcru svakog novog cla vladc rukovodila samo jcdnim
ciljcm: ugnjctavanjc 8osnc i Hcrccgovinc u korist Ugarskc, a
protivno intcrcsima Austrijc. Naravno da sc ta tcndcncija nijc
trcbala prcotro izraavati prcma ministru Maaru, koji sc
jc ionako s tim morao sloiti, ali sc zato vrlo csto i snano
izraavala prcma ministru Austrijanacu. Ja sam uistinu iao

x
50 51

x
za razvojcm tih krajcva i nisam vidio smisao obctccnja Au
strijc zbog Ugra, stoga sam bio ncoprcdijcljcn. Tu mi jc isto
malo problcmc stvarao Khucn, jo vic Lukacz, a pogotovo
gol Tisza. Zbog tih sam sukoba na kraju i sam propao. A ako
ista ta sudbina prcthodno nijc snala 8urina, dogodilo sc to
samo zato to jc Maar, kojcg jc potiskivala Austrija, uvijck
bio u povoljnijcm poloaju, od zajcdnikog ministra iz rc
dova Austrijc. Kao Poljak, odmah nakon prvih nckoliko tjc
dana svojcg slubovanja, zduno sam sc pozabavio poljskim
kolonistima u 8osni, kojima sam uz pomo biskupa Sapichc
osigurao svccnikc, a uz pomo asnog prcdsjcdnika rutva
narodnc kolc u Karkovu, gospodina 8androwskog, osniva
njc poljskih kola.
Svjctski rat mc jc zatckao na mjcstu zajcdnikog mini
stra. Moja djclatnost raspala sc tako na prcdratnu (vcljaa
1912. 28.\!.1914.) i ratnu (do 7.!!.1915). a bih upravljao
tim krajcvima, morao sam prijc svcga poznavati njcgovc lju
dc, koji su mi uostalom bili poznati jo od 1891. Prvo sam
k scbi pozvao uglcdnikc svih triju vjcra, oko dvadcsct njih.
oli su najuglcdniji od saborskih dunosnika, prcciznijc tri
prcdsjcdnika sabora: \ojislav ola (Srbin), Mandi (Hrvat) i
8aagi (Musliman), posljcdnji u drutvu vakulskog naclni
ka: crila Arnautovia. Tih nckoliko dana tijckom konlcrcn
cijc, boravio sam s njima i gcncralom Potiorckom u drutvu
svakog dana. Razgovarali smo na njcmakom jcziku, koji su
skoro svi 8onjaci, uz manjc iznimkc, dobro znali, a prcma
potrcbi pomagao sam njima i scbi s ruskim, koji jc dalcko
blii srpskom ncgo poljski. Atmoslcra jc bila srdana: unato
tomc to sam im sc obraao s \i, ubrzo sam ih svc uspio
pridobiti za scbc. Naravno da jc jo vaniju ulogu odigralo
ncprcstano posluivanjc crnc kavc i cigarcta. Srpski jczik
sam poco uiti nckoliko tjcdana poslijc, kod cla sckcijc
crovia, tako da mi jc to dosta pomoglo za vrijcmc boravka

x
50 51

x
u 8osni. Srpski nisam nikada sasvim govorio, ali sam ga zato
bcz potckoa itao.
Zasjcdanja su sc s jcdnc stranc uglavom ticala ckonom
skih pitanja, poscbicc izgradnjc cljcznicc, a s drugc stranc
narodnih: parlamcntarnc vlasti i slubcnog jczika. cljc
znici jc sa stanovnitvom vc razgovarao barun 8urin, od
kojcg unato mojim molbama nisam uspio doznati nika
kvc dctaljc. Nakon to sam sc objcktivno i prccizno inlormi
rao o cljama tog kraja, obcao sam im da u sc pozabaviti
pitanjcm izgradnjc cljcznicc. Zahtjcvi parlamcntarnc vladc
su mc odbijali, s obzirom na to da mi jc bilo poznato staja
litc cara i s obzirom na potrcbu imcnovanja nckih lanova
pokrajinskc vladc, koji nc bi bili samo iz parlamcnta ncgo
i dravljani obaju dijclova Monarhijc. bcao sam stoga, u
skladu s mogunostima, u vladu imcnovati 8onjakc to sam
ubrzo i uinio, imcnujui tamonjcg Srbina Zurunia, cla
odjcla za unutarnja pitanja, na mjcsto dotadanjcg cla, au
strijskog Nijcmca, baruna Pitncra, kojcg sam, pak, opozvao u
8c gdjc sam ga postavio za gubcrnatora pokrajinskc bankc
za 8osnu i Hcrccgovinu. Kada jc rijc o uvocnju slubcnog
jczika umjcsto dotadanjcg njcmakog, savjctovao sam im da
budu strpljivi i da u cljcznikoj upravi svakako prihvatc njc
maki kao slubcni zbog vojnih razloga, slino kao u Galiciji.
Pozvavi na kraju gostc na zakusku kod Sachcra, otpravio
sam ih kui, a sam sam sc posvctio pitanju cljcznicc.
Maarski ministar prcdsjcdnik, grol Khucn, dao jc u to
vrijcmc ostavku jcr sc nijc uspio obraunati s opozicijom u
svczi s vojnim zakonom, koji jc vc davno prihvacn u Au
striji. Jcdnog jutra, pozvan zajcdno s 8crchtoldom kod cara,
naao sam ga u stanju oaja i apatijc, u kakvom ga nikad prijc
ni poslijc nisam vidio. stavka njcgova ljubimca Khucna
tako ga jc prcncrazila, da sc jc pokunjcnc glavc stalno zapiti
vao: to mi jc initi:. 8udui da 8crchtold nijc nita odgo

x
52 53

x
varao, ja sam mu svaki put savjctovao imcnovanjc Lukacza,
sjcajui sc njcgova ncdavnog prcdstavljanja u Pcti. Tck
nakon itavog niza takvih istih pitanja i odgovora, stalo sc na
imcnovanju Lukacza. Car jc ponovno doao k scbi i vic ni
kada nijc tako proivio ostavku cla kabincta, niti maarskog
niti austrijskog. ctiri godinc kasnijc doznao sam kako jc car
primio vijcst o ubojstvu grola Sturgkha, s kojim jc pak dijclio
srcu i ncsrcu svc vrijcmc rata. Rccno mi jc da jc bio jako
potrcscn i shrvan, ali da ni trcnutka nijc izgubio snagu voljc,
iako jc zapravo bio tck nckoliko dana prcd vlastitu smrt. 8ila
jc to ista snaga voljc, kojom jc posljcdnjim rijcima u svom
ivotu, nakon dubokc vccrnjc molitvc, narcdio slugi: Sutra
rano probuditi mc kao obino, u ctiri sata!.
Novi prcdsjcdnik ministara Lukacz posjctio mc jc u urc
du i zamolio mc ako bih ga na ncki nain mogao prcporuiti
prjcstolonasljcdniku Franji Fcrdinandu, koji jc vrlo ncvoljko
primao ministrc, poscbicc maarskc, pogotovo ako unaprijcd
nijc bio za njihovo imcnovanjc. Kao to sam vc spomcnuo,
prcdstavnikc kabincta baruna 8ccka, svojcg ncgdanjcg lju
bimca i uitclja, nijc niti jcdnom primio jcr jc 8cck toboc
bcz njcgova znanja primio ovlasti. Samo jc ministar nnancija
Korytowski jcdnom bio primljcn, ali vjcrojatno nc odvc sr
dano. Slino jc bilo s Vckcrlom, o cmu mi jc sam priao
kada sam po drugi put bio ministar nnancija. Prcma mcni jc
prjcstolonasljcdnik, u trcnutku prcuzimanja urcda zajcdni
kog ministra, bio kao ljubazan, odnosno moc sc rci da
mi jc oprostio tobonju izdaju Austrijc u ugarskoj nagodbi
(mojc prvo ministrovanjc) kao i nominaciju Sicgharta (drugo
ministrovanjc). Moda jc na ncki nain bio ljubazan pcr anti
tcsam prcma 8urinu, koji jc nosio grcni znamcn Maara.
Kada sam sc prcdstavio kao njcgov nasljcdnik, primio mc jc
sav srctan, to jc taj nitkov i hulja 8urin konano maknut.
Pomislio sam u tom trcnutku da c isto tako jcdnom govo

x
52 53

x
riti i nakon mojc ostavkc. !pak, tragina sudbina odrcdila jc
drugaijc!
Uostalom, ncljubaznost sc i bcz toga ubrzo pojavila. Na
ovoj pozdravnoj audijcnciji i jcdinoj za vrijcmc zajcdnikog
ministrovanja (nckada sam kod njcga bio cc) poco jc
ncto govoriti o bosanskim umama, pri cmu jc prcporui
vao njihovu cksploataciju tako da sc onc podijclc na manja
podruja. Usput rccno, car koji ga (oito) nijc volio, mi jc,
kada sam mu jcdnom prilikom spominjao tc umc, rckao:
8uditc oprczni prcd njcgovim strunim znanjcm jcr njc
mu sc dogaa da svc shvaa struno. ito da mc jc upravo
zbog tc strunosti prjcstolonasljcdnik jcdnom prcko svog
adjutanta zatraio da mu uvijck aljcm umarskc aktc, prijc
njihova srcivanja. dgovorio sam mu da mi nijc doputcno
slati slubcnc dokumcntc nckomc tko za to nijc nadlcan,
ali da sam ipak uvijck sprcman slati mu umarskc spisc koji
su odrccni za javnu licitaciju. d tog trcnutka zapocla jc
ncljubaznost, a kada mi jc na kraju banka Sicgharta, 8o
dcnkrcditanstalt, uinila uslugu za bosansku pozajmicu, a ja
ga (prjcstolonasljcdnika) unato njcgovim cljama nisam
iskljuio iz ponudc, primio sam pismcnu poruku das hochstc
Mislallcn, koju sam mirno zakljuao u ladicu radnog stola.
Jcr, kada jc rijc o prjcstolonasljcdniku, bio sam miljcnja a
to sam jcdnom prilikom iznio i caru da, s obzirom na dosa
danjc primjcrc iz povijcsti, istovrcmcna vlast dvojicc carcva
nijc srctno rjccnjc i da zbog toga znam samo za jcdnog cara.
Naalost, car sc, iako sc tada sloio sa mnom, nijc uvijck toga
drao u odnosu na mladoga prjcstolonasljcdnika. Ncpotrc
bno mu jc pod njcgovim pritiscima priznavao razliita prava,
poscbicc na podruju vojskc, to jc izazivalo uzncmircnost
vojnc administracijc jcr, npr. ministar rata, prcdstavljajui
zakljukc caru, nijc mogao postupiti po vlastitom uvjcrcnju
vc sc morao podvrgnuti csto suprotnom miljcnju prjcsto

x
54 55

x
lonasljcdnika. 8arun Conrad jc u vrijcmc okupacijskc krizc
bio cl gcncralnog taba, kao prcdstavnik prjcstolonasljcnika:
Achrcnthal mu nijc dao da sc gura u rat i Conrad jc morao
odstupiti. Pristankom prjcstolonasljcdnika, njcgov nasljcdnik
postao jc poznati gcncral 8lasius Schcmua, kojcg sam na toj
poziciji zatckao 1912. kao uvacnu politiku osobu. Potkraj
tc godinc, u vrijcmc Prvog balkanskog rata, poclc su kruiti
glasinc o povlacnju Schcmuc. Taj otvorcn ovjck otiao jc
prjcstolonasljcdniku s pitanjcm, cli li on moda njcgovu
ostavku. obio jc ncgativan odgovor. Mcutim, za nckoliko
dana svijct jc doznao za ostavku Schcmuc i ponovno imcno
vanjc Conrada. 8io sam tada ba kod cara. Monarh sc poco
jako aliti da jc pod pritiskom prjcstolonasljcdnika morao
ponovno imcnovati Conrada, iako vcu uinkovitost pripi
sujc radu Schcmuc. Kada sam ga zapitao zbog cga sc dajc
nagovoriti i to c uiniti sa Schcmuom, odgovorio mi jc da
mu jc tcko oduprijcti sc buducm (u sluaju rata) glavnom
komandantu vojskc u izboru cla taba. A, opct, od Schcmuc
jc primio kako mi jc rckao car zahtjcv za umirovljcnjc, to
jc naravno vclika tcta za vojsku. Nakon audijcncijc nazvao
sam gospodina Schcmuu kako nc bi alostio cara i kako bi
ostao u slubi, to sc i dogodilo. Ali u trcnutku rata Conrad
ga jc uspio oncmoguiti da odncsc pobjcdu i poslao ga jc u
mirovinu. osta poznat bio jcdan drugi, slian sluaj. Nakon
dolaska na dunost zatckao sam tamo ministra rata, gcncrala
Aucnbcrga, koji jc stupio na tu dunost na zahtjcv prjcsto
lonasljcdnika. Caru osobno on nijc bio simpatian to zbog
svog idovskog izglcda, ali ni zbog protckcijc prjcstolonasljc
dnika. Kada jc ovaj odjcdnom zatraio Aucnbcrgovo razrjc
cnjc, car jc to sa zadovoljstvom uinio, govorci mi jcdnom
prilikom: cr ist ja nicht mcin Ministcr, dcr Tronlolgcr
hat ihn gcwunscht. Nasljcdnik Aucnbcrga postao jc gcnc
ral Krobatin, poznati topnik i pobjcdniki voa u svjctskom

x
54 55

x
ratu. Uklonivi svojcg ljubimca Aucnbcrga iz ministarstva,
prjcstolonasljcdnik mu jc u svojoj poznatoj dobroti clio
oncmoguiti i dobivanjc, odnosno zadravanjc zapovjcdni
tva. 8udui da jc u svojim rukama, kao carcv zastupnik, imao
povjcrcno glavno rukovodstvo vojnim vjcbama, urcdio ih jc
u ckoj tako da jc rukovodstvo prijatcljskc vojskc povjcrio
gcncralu 8rudcrmannu i to u naboljim uvjctima, dok jc vod
stvo ncprijatcljskc vojskc prcdao u rukc Aucnbcrgu i to
u katastrolalnim uvjctima. Na dan bitkc, Aucnbcrg jc ipak,
opkoljcn sa svih strana, ponovio potcz slian Napolconovu u
bitki kod Ulma tc potpuno porazio 8rudcrmanna. Prjcsto
lonasljcdnik, koji jc s obitclji automobilom stigao na bojno
poljc, kako bi bio svjcdok Aucnbcrgova poraza, naao ga jc
u ulozi vclikog, pobjcdonosnog vojskovoc! Ncto slino do
godilo sc kasnijc u vojnom klubu prilikom tzv. vojnc zabavc
(Kricgsspicl). U vrijcmc rata (prjcstolonasljcdnik vic nijc bio
iv) potvrdila su sc iskustva s vojnih vjcbi: 8rudcrmann jc
dobio bitku kod Lavova i izgubio jc Lavov, Aucnbcrg jc
jcdini dobio sjajnu bitku pod Rudnikom. Car mu jc dodijclio
titulu baruna s nadimkom Rudcnski. Kada jc pak Aucn
bcrg prigovorio prjcstolonasljcdniku Franji Josipu takocr
ljubimcu Franjc Fcrdinanda, a poscbno kasnijcg cara Karla,
slijcpog sljcdbcnika Franjc Fcrdinanda zbog vclikc pogrc
kc radi kojc jc izgubljcn Lavov, krivnja nijc pripisana prjc
stolonasljcdniku, ncgo jc pokrcnut proccs protiv Aucnbcrga
zbog odavanja vojnih tajni, a pravcdni car sc, toboc pod
pritiskom vc pokojnog Franjc Fcrdinanda, sloio nc samo
s proccsom vc i s tim da mu sc oduzmc plcmika povclja
zajcdno s komandom. Samo zbog uspomcnc na prjcstolona
sljcdnika, izgubljcn jc jcdan od najboljih vojskovoa i tck jc
1916. nakon olcnzivc 8rusilova koja jc bila olakana novom
tckom pogrckom i ncbrigom prjcstolonasljcdnika Franjc
Fcrdinanda, tog ncsposobnog vou i intclcktualnog pokrc

x
56 57

x
taa tisua ubojstava ncvinih poljskih mladia u zapadnoj
Galiciji (autcntino!) opozvao car Franjo Josip. Ali, mladi ga
jc car zato proglasio zapovjcdnikom zrakoplovstva! To jc bila
pria o nasljcdniku prijcstolja, kasnijc ubijcnom u Sarajcvu.
Ali, vratimo sc sada ctiri godinc nazad, na maarskog
ministra prcdsjcdnika Lukacza i njcgovu clju da ga prcpo
ruim prjcstolonasljcdniku Franji Fcrdinandu. 8io sam tada,
kako jc vc rccno, toboc u milosti i prcporuio sam Lukacza
prjcstolonasljcdniku pismom, kojc jc napisao moj prczidijal
ni cl Kuh, koji jc s prjcstolonasljcdnikom bio u prijatcljskim
odnosima. Rczultat jc bio dobar: Lukaczu jc doputcna au
dijcncija. Ali, ja sam ga, obcavi mu to, molio da sc svakako
sloi s djclominom rcalizacijom cljcznikog programa za
8osnu i Hcrccgovinu. bvczao sc na to usmcno, ali sc kasni
jc u pismu izmotavao, oito pod utjccajcm novoga ministra
nnancija Tclcszkyja, jcdnog od najtvrih Maara. Na to sam
mu pismo vrlo otro odgovorio. A kako sam od cara dobio
pravo da mu bcz slanja poscbnih izvjctaja aljcm kopiju sva
kog akta, koji bi ga mogao zanimati poslao sam mu i kopiju
mojcg pisma Lukaczu, na to sam kao i obino primio svojc
pismo natrag u kuvcrti sa zaglavljcm: cr Kaiscr an scincn
gcmainsamcn Finanzministcr.. Nckoliko dana poslijc car mi
jc rckao: No, to pismo ba i nijc bilo ljubazno!, na to sam
odgovorio: Ja isto tako nisam namjcravao u tom sluaju biti
ljubazan..
U lipnju 1912. prvi put sam otputovao u 8osnu i Hcrcc
govinu, kako bih boljc upoznao krajcvc kojima sam vladao.
Na putu sam sc zadrao u 8udimpcti. Na putovanju mc jc,
naravno, pratila moja cna koja jc na ncki nain prcdstavlja
la nckakvu caricu. oputovavi u maarsku prijcstolnicu, u
gradu smo zatckli brojnc odrcdc vojskc zbog dcmonstracija
protiv Tiszc. Tako jc cto, Tisza u svom patriotizmu priznao

x
56 57

x
da jc za dobro dravc i njczinu obranu od ncprijatclja slo
bodno prckriti parlamcntarna nacla. \ojni zakon morao
jc konano biti prihvacn i provcdcn usprkos opoziciji i op
strukciji: uinio jc to prcdsjcdnik Tisza, pokorivi opoziciju
i tako jc Monarhiji dao jamstvo za vojnu rclormu. Ulica jc
dcmonstrirala protiv toga, ali jc Klio zasigurno Tiszin in za
pisala mcu najzaslunijc u maarskoj povijcsti. ! da sc Tisza
zadovoljio samo timc, narod bi mu tu iznimku nasilja bio i
oprostio, imc Tiszc stalo bi uz imc cak. Ali, Tisza jc imao
vcc ambicijc: htio jc postati prcdsjcdnik ministara. Posti
gavi taj cilj narcdio jc svojcm zamjcniku na prcdsjcdnikoj
stolici u poslanikoj komori da iz njc izbaci najvcc maar
skc patriotc. tpor pojcdinaca u saboru svladavao jc prcma
potrcbi pojcdinano, nakon ncuspjclog pokuaja zadravanja
rata, postao jc njcgovim najvcim zagovornikom u uropi.
Na kraju jc poginuo najncpravcdnijc, od rukc ubojica kao to
bonji tvorac rata. Tko moc rci kakva bi danas bila sudbina
uropc da Tisza nijc postao prcdsjcdnik vladc i da jc ostao u
svom taboru i protiv rata tc da jc dao ostavku!
rugoga dana oprostili smo sc od hotcla Angol Kiraly
na (cnglcska kraljica), gdjc sam uvijck odsjcdao kao austrij
ski ministar i guvcrncr. ko ponoi stigli smo do mosta na
Savi, koji jc dijclio hrvatski 8rod od bosanskog 8roda: stali
smo na bosansku zcmlju! Svcano su nas primili prcdstavnici
vladinc upravc i opinc tc smo sc prcsclili iz austrijskog sa
lonskog vagona i normalnog kolosijcka u bosanski vagon na
uski kolosijck, kojim smo sc dosta ncudobno oko podncva
dovczli u Sarajcvo.
Kao upravitclj 8osnc i Hcrccgovinc, zajcdniki ministar
nnancija bio jc zapravo prcdstavnik i zastupnik cara: njcgov
dolazak u glavni grad ili ncko drugo mjcsto bio jc pozdra
vljan hukom oruja s utvrdc i zvonjavom svih zvonika. Usrcd
takvog pozdravljanja izaao sam iz vagona zajcdno sa svojom

x
58 59

x
svitom na pcron, gdjc su stajalc okupljcnc dclcgacijc svih
vojnih, civilnih, vjcrskih i samoupravnih vlasti. Prcdstavljanjc
cla zcmljc trajalo jc dosta dugo: pozdravni govor sam proi
tao na jcziku kraja. tom vclikom trcnutku u mom ivotu,
koji jc bio znaajan i za sudbinu srpskog naroda, imam dosta
lotogranja za sjcanjc. Nakon prijcma vratio sam sc u vagon
u kojcm jc ostala moja cna, koju su pozdravili zcmaljski
poglavar i prczidijum parlamcnta tc sam s njima zajcdno
krcnuo do kupalinog mjcsta !lic, gdjc smo bili smjctcni
za vrijcmc sarajcvskog posjcta. Kupalitc !lida (nckad !li
dc) od Sarajcva jc udaljcno nckoliko kilomctara i nalazi sc
u vlasnitvu dravc. U vclikom parku stoji niz vila i vcih
kua. U jcdnoj od njih urccn nam jc lijcp stan s tri sobc
i prckrasnom vcrandom. oljc u susjcdnoj kui, spojcnoj s
natkrivcnom vcrandom, bio jc vcliki rcstoran u kojcm su svi
sudionici puta, kao nai gosti, uivali s nama u ruku i vccri.
K nama su csto na vccru dolazili gosti iz grada. U plcsnoj
dvorani sam jcdnom prircdio vcliki slubcni ruak. rugi
put jc moja cna u nacm stanu prircdila popodncvnu vccru
za muslimanskc gospoc. Prcma obiaju i ona jc morala biti
odjcvcna tako da na scbc po mogunosti stavi sav svoj nakit
i potom sjcsti na lotclju i ckati gostc. Gradskc gospoc, hr
vatskc i srpskc jcdnako kao i poljskc i njcmakc, bilc su joj
od pomoi u acnju gostiju slatkiima i cigarctama. djca
muslimanskih gospoa jc zasigurno vrijcdila itav imctak. Ja
naravno svc to nisam vidio, budui da jc sav muki svijct mo
rao napustiti kuu prijc dolaska gostiju.
Moja cna jc uz to gotovo svakog dana morala posjciva
ti crkvc i samostanc, kolc, vjcrskc ustanovc svih rcligija itd.
Ja sam mogao vrlo rijctko u tomc sudjclovati. Zajcdno smo
posjctili nnancijskoumjctniku zakladu, tvornicu duhana
tc smo sudjclovali na dobrotvornoj vrtnoj zabavi. Sam sam

x
58 59

x
posjcivao bolnicc, kojc su bilc vrlo modcrno urccnc kao
paviljoni, za svaku vrstu bolcsti poscbno.
\cliku prircdbu prircdili su za nas cljczniari, ijc sam
razliitc cljc bio u mogunosti ispuniti: nckoliko tisua slu
bcnika i radnika jc s obitcljima prcdvccr dolo u !lidu, vrlo
lijcpo odjcvcni okupili su sc isprcd nac kuc, gdjc su za nas
prircdili vrlo lijcp podij, a uz govorc i odobravanja prcd nama
jc dcnlirala itava lalanga! bukctima i cvijcu, kojima su
obasipali moju cnu, ncu ni govoriti. Uostalom, ncjcdnom
doivio sam da mc pozdravljaju s odobravanjcm na ulici, npr.
kada sam izlazio iz srpskih kolskih zaklada, kojc jc uvclikc
nnancirala srpska crkva.
Svakog dana sam rano odlazio iz !lidc u Sarajcvo, pu
tnikim vlakom ili automobilom. Zapravo sam svakodncvno
radio u vladi: ili sa clom vladc ili s rclcrcntima ili strankama
ili pak s itavim timom slubcnika tc konano s prcdstavni
cima cpiskopata. dluujuu ulogu imalc su konlcrcncijc
s prcdstavnicima parlamcntarnih stranaka, kojc sam prijc
svcga posjctio u prczidiju sabora. Nakon toga imali smo nc
koliko sastanaka s okupljcnim (naravno, privatno) saborom,
u vclikoj dvorani za sjcdnicc, gdjc sam s tribinc poslanicima
prcdstavio vladin projckt izgradnjc cljcznicc. Rasprava nijc
bila poscbno iva, pogotovo jcr sc morala odrati na njcma
kom jcziku, to jc ncizostavno pokvarilo raspolocnjc ondjc
okupljcnih, naalost do tada jo nisam mogao nauiti srpski
jczik do tc mjcrc da bih na njcmu mogao voditi strunu ra
spravu!
!z Sarajcva smo krcnuli u Mostar. o Mostara jc vodila
uskotrana cljcznika pruga, prcko !van planinc, s vclikim
tunclom na vrhu (4.480 m), koja jc ila prcko Konjica i Ja
blanicc (isto ncko kupalitc) i potom dolinom Ncrctvc. Na
postaji u Mostaru bio jc slubcni prijcm, slino kao i u Sara
jcvu. Krcnuli smo do slubcnog hotcla Ncrctva, gdjc jc, ta

x
60 61

x
kocr na moju inicijativu, prirccn slubcni ruak na kojcm
jc bilo pravoslavno svccnstvo. !mali smo vclik i lijcp stan,
iako komarci prcvic nc uljcpavaju ivot u Mostaru. Posjctili
smo poznatc izvorc rijckc Unc, koji su prcdmct povijcsnc
lcgcndc. Povijcsni jc uostalom i rimski most u gradu prcko
rijckc Ncrctvc, izgracn pod kutom. Takocr smo posjctili
vcliko skladitc hcrccgovakog vina, kojc jc izvrsno i po boji
i po okusu, kako crvcno tako i bijclo. Gradonaclnik Mujaga
MulaMchmcdovi, Musliman, poznati administrator, pra
vio nam jc drutvo po svim izlctima, jcdnom sam bio kod
njcga na konlcrcnciji u svczi s gradskim zakupom jcdnog
hotcla.
!z Mostara smo cljcznicom krcnuli do Mctkovia gdjc
smo primljcni uz odjck zvonjavc i odaklc nas jc slubcni brod
Zara vodama Ncrctvc dovczao na dalmatinski tcritorij, na
morc. \ojni brod s gcncralom Potiorckom ckao jc u luci i
odvczao nas jo malo na morc, gcncral jc bio pozvan k mcni
na ruak, nakon cga smo uz pomo motornog amca prc
li s mojcg na njcgov brod, gdjc smo sc pozdravili, ispivi
aicu vina. \rativi sc na Zaru, krcnuli smo natrag kui.
8rod Zara (Zadar) bio jc nov, izgracn na moju prcporuku,
jo u vrijcmc kada sam po drugi put bio austrijski ministar
nnancija. 8io jc on vci, a moda i udobniji, ncgo nckada
davno koritcni brod 8iliski, usidrcn u Trstu. U ibcniku,
ratnoj luci, posjctio sam zapovjcdnika broda tc sam i tamo
bio pozdravljcn onako kako to nalac vojnika ast. Nakon
sjajnog i vcdrog putovanja stali smo u Trstu, gdjc smo jo po
glcdali vcliki iscljcniki brod, nakon cga nas jc vlak odvczao
u 8c.
Tamo nisam dugo boravio. Napravivi najvanijc poslo
vc, otiao sam sa cnom u !schl, nc na odmor, vc raditi na
sclo. Sa sobom sam povco cla sckcijc (crovia) i slubcni
ka s pisaim strojcm. Najprijc sam otiao do cara kako bih

x
60 61

x
mu usmcno tono ponovio to to sam mu odmah nakon
svog putovanja tclcgranrao, dodao sam pritom da sc nadam
kako u strpljivou uspjcti rcalizirati bosanski cljczniki
projckt. Ubrzo su sc u rclcratima cla zcmljc pojavili prijc
dlozi stvaranja parlamcntarnc vcinc, cvcntualno bcz Srba.
Nizom zakljuaka bio sam uvjcravan o vcinskom programu,
morao sam svaki put kriati ncmoguc stvari. Na kraju smo
doli do toga da sc stvori hrvatskomuslimanska vcina ad
hoc radi prihvaanja zakona o cljcznicama. U kasnu jcscn
1912. on jc prihvacn, nakon cga jc dobivcna i vladarcva
sankcija. 8ili su jo samo potrcbni analogni zakoni u Austriji
i Ugarskoj, to jc dugo trajalo, nakon cga su prcdlocni za
konodavni projckti u oba parlamcnta. 8ilo jc to u proljcc
1913., a u to jc vrijcmc pokrajinska vlada zavrila tchniki
nacrt za izgradnju. U cilju dobivanja nnancijskih srcdstava za
izgradnju bosanskih cljcznica, jo sam u jcscn 1913. dobio
prijcdlog od gubcrnatora Sicgharta. !sto tako, kod mcnc su
sc odravalc brojnc konlcrcncijc bankarskog konzorcija. Ali,
problcmi nisu bili rjcivi budui da jc konzorcij clio dobiti
monopol za izgradnju, dok sam ja, naravno, odluio posao
ponuditi razliitim izvoaima na slobodnom tritu tako da
bi ga na kraju dobilc dobrc tvrtkc iz 8osnc, Austrijc i Ugar
skc. Kada prcgovori jo nisu propali, ali su sc razilazili (a u to
vrijcmc ba mc jc snala i ncnaklonost prjcstolonasljcdnika
Fcrdinanda), uz pomo Tallczyja povczao sam sc s rcs
dcncr 8ank, s kojom sam sklopio dogovor nakon victjc
dnih tajnih prcgovora. dluio sam porcznu stopu povisiti
s ondanjih 4.5 na 5, ali sam zato postigao cmisioni tcaj
96 : 100, a uz to vrlo povoljnc uvjctc kada jc rijc o oporczi
vanju nciskoristivc gotovinc. Pozajmica jc iznosila czdcsct
milijuna kruna i to tridcsct milijuna za izgradnju cljcznicc, a
tridcsct za drugc invcsticijc: za ovo vrijcmc (1914.) to jc bila
ogromna svota. Kada su austrijskc i ugarskc bankc saznalc za

x
62 63

x
ovaj ugovor, izbilo jc vcliko nczadovoljstvo pa mc jc ak i moj
prijatclj Sicghart napao u N. Fr. Prcssc. Ali, stvar sc odr
ala unato tckoama kojc mi jc stvarao maarski ministar
nnancija Tclcszky, a to jc najgorc i pruski ministar trgovinc
gospodin Sydow. Kad sc tako banka obratila pruskoj vladi
kako bi dobila dozvolu za utvrivanjc tcaja vrijcdnosnih
papira radi novc pozajmicc na bcrlinskoj burzi, vlada jc po
cla stvarati problcmc i postavljati uvjctc na osnovi kojih bi
sc 8osna zauzvrat morala obvczati na otkup odrccnc robc,
npr. lokomotivc itd. u Pruskoj i Njcmakoj. To znai da bi to
zapravo bila tzv. balkanska pozajmica, jcr jc 8osna i Hcrcc
govina zapravo smjctcna na 8alkanu, ali jc isto tako bila sa
stavni dio Monarhijc, a onda i dio slobodnog trita u kupnji
i prodaji. Prvih dana travnja 1914. gospodin Sydow sc uputio
u 8c i tada jc bio kod nas pozvan na doruak. sim drutva
iz njcmakog vclcposlanstva pozvao sam mu bosansko po
slanstvo, baruna Sturgha, baruna 8urina i mnogc drugc. Na
tom doruku svi su sc divili mojoj voljcnoj cni, koja ih jc na
oaravajui nain zabavljala. Naalost, ubrzo nakon toga tc
ko sc razoboljcla od bolcsti koja ju jc svladala u \aravi. 8ilo
jc to nac posljcdnc slubcno primanjc u ulici Johanncsgassc.
Za vrijcmc tog doruka nisam bio poscbno raspolocn, bu
dui da mc jc odmah nakon toga ckao sastanak sa Prusom.
Gosti su sc vc razili, poco jc sastanak na kojcm su austrij
ski kao i maarski ministar dokazivali pruskom ministru da
8osna i Hcrccgovina nijc kolonija, prisiljcna za pozajmicu
plaati narudbama. Ta uvjcravanja nisu nita pomogla, na
gost jc otiao bcz promjcnc miljcnja i dolo jc do bojazni da
c sc svc izjaloviti. Tada mi jc ministar cljcznica Forstcr, za
intcrcsiran za izgradnju bosanskih cljcznica i svjcdok svaa
obiju vlada, napisao pismo s prijcdlogom da posluam njcgo
va ovjcka od povjcrcnja i cla nnancijskc sckcijc, dr. Gricn
bcrgcra. Poznavao sam tog sposobnog slubcnika iz vrcmcna

x
62 63

x
kada sam prvi put bio austrijski ministar nnancija. Radio jc
u ministarstvu nnancija, u cljcznikom urcdu i vrlo rcvno i
otro jc branio intcrcsc dravc: za mojcga gubcrnatorstva bio
jc vc cl cljcznikog urcda u ministarstvu. Ali, u vrijcmc
ministarstva 8hm8awcrka, mojcg nasljcdnika iz 1897. pa i
za Kaizla 1900., dolo jc do nckakvog sukoba, nakon cga jc
Gricnbcrg prcmjctcn iz ministarstva nnancija u pokrajinsku
nnancijsku dirckciju, odnosno u izgnanstvo. !zgnanik, davni
protivnik ministarstva nnancija, uspio jc tamo ostvariti dobra
poznanstva, nasljcdnik 8hma, ministar Korytowski sloio
sc s mojom molbom da sc pri ministarstvu cljcznica otvori
novo mjcsto za Gricnbcrgcra. Tamo jc prczidijalni cl bio
gospodin Forstcr, kasniji ministar cljcznica: obojica su vc
bili prijatclji ili su sc tck sprijatcljili. Gospodin Gricnbcrgcr
jc postao gcr (:) ministra, naprcdovao jc u kontaktima i na
poloaju, a iz zahvalnosti uputio mi jc potporu na Johanncs
gassc s prijcdlogom da mi pomognc. Njczina lorma jc bila
pomalo komina! Ministar Sydow jc po struci (!) bio alpinist,
nijc doputovao k mcni u 8c vc samo na opi skup drutva
cutschostcrrcichcr Alpcnvcrcin, s kojim sam i ja imao
vczc u vrijcmc cljcznikc prczidcnturc, kada jc to drutvo
gradilo most 8iliski8ruckc. Ali kako jc gospodin Gri
cnbcrgcr takocr bio alpinist, odavno jc znao Sydowa, bili
su osim toga zajcdno na opcm skupu, nakon to jc ministar
prcko Trsta otputovao na otok Krl, gdjc jc imao ugovorcnu
audijcnciju kod cara Vilhclma, vlasnika ncgdanjc vilc, au
strijskc caricc lizabctc. Gricnbcrgcr mi jc tada potvrdio da
c tclcgralski kontaktirati ministra koji jc na putu tc da c ga
potom sustii u Trstu i tamo isposlovati utvrivanjc bosan
skih obvcza na bcrlinskoj burzi, bcz ikakvih uvjcta. Gcsagt,
gctan, kako kau Nijcmci, sloio sam sc s prijcdlogom i to
no za tri dana imali smo kotiranjc. Nijc li to zanimljivo:!

x
64 65

x
Ali vratimo sc na godinu 1912. Svc ono u !schlu jc u po
slu i drucnju prolo u udnoj atmoslcri. Zajcdno s mojom
dragom cnom prircivao sam izlctc u prckrasnu okolicu ili
manja putovanja u samom !schlu. U hotclu jc svakog dana
bila torba s aktima: stizali su brojni tclcgrami, obino ilri
rani, do Sarajcva i nazad. Kada bi iz 8ca ili Sarajcva doao
ncki rclcrcnt, zvali smo ga zajcdno s kolcgama koji su bora
vili u !schlu, k mcni na ruak. Jcdnom prilikom posjctio mc
jc vcliki umarski poduzctnik, bavarski tajni savjctnik (bio
jc stanovnik 8avarskc), gospodin Stcinbcis. Ministar Kllay
mu jc prijc nckoliko godina dao u zakup ogromnc prcdjclc
mladih uma u zapadnoj 8osni za smijcno nisku cjcnu, ali
tada jc to bilo nuno ako sc uopc mislilo zapocti s ckspo
loatacijom uma. Stcinbcis, gcnijalni poduzctnik u stilu amc
rikih larmcra na dalckom zapadu, zapoco jc sjcu stabala,
osnovao jc dioniarsko drutvo u kojcm jc drao vcinu dio
nica, podigao jc pilanu, izgradio dio umskc prugc do Knina
na granici s almacijom, kako bi sc povczao sa ibcnikom
na moru, tamo jc scbi urcdio luku za transport drva. Godinc
1912. imao jc Stcinbcis vic od scdamdcsct i jcdnu godinu,
ali jc unato tomc pjcicc obilazio svc umc i pilanc. U !schl
jc doao s ciljcm da mi prcdloi otkup svojih poduzca u ko
rist bosansko hcrccgovakc dravc. Taj mi sc projckt jako
svidio jcr mi jc unaprijcd davao priliku za jo racionalniju ck
sploataciju Stcinbcisovih uma ncgo to jc to on inio, budu
i da jc to sada bilo povczano s drugim vclikim podrujima
dravnih uma. Ali, uz to sam dobio u rukc prugu, koju sam
mogao dovriti do kraja i spojiti jc s buduom rudarskom
prugom, koja sc trcbala protczati svc do lcita cljcznc rudc u
Prijcdoru. Sa zadovoljstvom sam primio prijcdlog gospodina
Stcinbcisa i obcao mu pokrcnuti daljnjc prcgovorc u 8cu,
s njim i njcgovim zamjcnikom, odvjctnikom dr. Ludvigom
Schullcrcm, jcdnim od najpoznatijih industrijskih nnancijc

x
64 65

x
ra kojc sam upoznao u svom javnom ivotu (pomogao mi jc
isto tako i u poljskim pitanjima). Prijc ncgo to sam sc sastao
s njim u 8cu, ako sc nc varam, imao sam u !schlu sastanak o
tom pitanju s rclcrcntom za pitanja uma, clom sckcijc ba
runom Klimburgom, kojcm sc prijcdlog jako svidio. itavu
stvar smo potom srcdili u 8cu u ctvcro. 8a tada sc sczona u
!schlu pribliavala kraju. Nakon carcva rocndana (18.\!!!.)
na koji sam uvijck kao aktivan ministar dolazio u 8c na
svcano blagoslucnjc, a onda i na ruak kod kardinala (au
strijski ministri su osim toga povrcmcno imali ministarski
savjct) gosti bi sc razili, a krajcm kolovoza i car bi napustio
!schl. csto sam bio kod njcga na audijcncijama, a na jcdnoj
od njih rckao sam mu da mi sc u Pcti obratio poslanik Mic
hal Karoly. Car mi jc samo savjctovao da s njim budcm oprc
zan, a prijc ncgo to jc taj gospodin doao, primio sam kao i
obino poziv za dvorski ruak. Koliko sc sjcam, ruak jc bio u
subotu, a poziv mi jc bio urucn u utorak ili srijcdu. Kad, cto,
u pctak prijc podncva posjctio mc upravitclj dvorskoga go
spodarstva, dvorski savjctnik Prilcszky. Gospodin Prilcszky
(Maar) jc bio kulinarski majstor iz strasti, njcgovo najvcc
vcscljc bilo jc priprcmanjc rukova i vccra poput dvorskih,
imajui na raspolaganju dvorskc dostavljac, umio jc svc
napraviti izvrsno, a ujcdno nc skupo. 8io jc isto tako uvijck
na usluzi prcdsjcdniku ministara ili zajcdnikim ministri
ma, prijc svcga nama u Johanncsgassc. Trcbalo jc samo kod
njcga naruiti i na kraju platiti, ostalo, tj. jclo i pic zajcdno
s posucm, uslugu i glazbu (to jc tada bilo u modi) srcivao
jc gospodin Prilcszky bcz najmanjih tckoa i problcma za
gazdaricu. Tako jc do mcnc doao gospodin Prilcszky i oba
vijcstio mc da mc prcma carcvu naputku poziva na sutranji
ruak zajcdno s mojom cnom. Mirno sam odgovorio, da
zahvaljujcm to mc sc car ljubazno sjctio i odmah zatim sam
k scbi pozvao cnu da ujcm ncc li biti kakvih problcma s

x
66 67

x
toalctom. cna jc ula i potvrdila da s obzirom na vrijcmc ru
ka (1/2 do 3) ima odgovarajuu odjcu. Na tu nau hladnu
konstataciju, gospodin Prilcszky jc uzviknuo: Ali gospoda
sigurno nc znaju kakvo anrmativno znacnjc ima taj poziv!
Na dvorski ruak u 8c poziva sc svc uglcdnc (hoahig)
gospoc i gospodu, osim toga na rocndanski ruak (Fami
licndincr) su sc, osim carskc rodbinc, od gospodc pozivalc
samo cnc vclcposlanika, kao prcdstavnika vladajuc osobc!
d kada vlada dinastija Habsburgovaca, niti jcdna cna mi
nistra nijc bila pozvana na rocndanski ruak gospoa jc
prva takva ministrica, a poziv jc doao na osobnu inicijativu
cara. Naravno, odmah smo izmijcnili ton nac zahvalc, a ja
sam sc godinu dana kasnijc (1913.) uvjcrio da jc spomcnuta
pria bila istinita. ! tada jc ponovno moja cna bila pozvana, a
kasnijc jc s mucm dola gronca 8crchtold (djcvojaki, gro
nca Karolyi, dama zvjczdanog ordcna) i tclclonirala Prilcs
zkyju pitajui zbog cga ona nijc pozvana na ruak. Prilcszky
jc to pitanjc prcnio caru, koji jc izravno odgovorio rijcima:
Stoga jcr to njoj nc pristoji. Gronca to nijc mogla prihva
titi pa jc tako dugo nazivala Prilcszkog dok on kako mi jc
priao ponovno nijc iao zamoliti cara. Na to jc car kazao:
Abcr warum: s gcburht ihr ja nicht!, na to jc Prilcszky
odgovorio da sc gronca poziva na moju cnu. Car jc na kraju
rckao: as war doch was andcrcs. Abcr wcnn sic so bittct,
dann mcinctwcgcn. Zapravo su svc to bilc bcsmislicc, ali
kojc su za Monarhiju bilc od vclikog znacnja jcr jc car kroz
ncuobiajcnu ljubaznost prcma mojoj cni zapravo htio oda
ti priznanjc mojcm radu. Taj poziv za nju, ostavio jc isto tako
i vclik dojam u !schlu. Kada smo silazili iz koijc, kako bismo
uli u carsku vilu, prcd naom kuom sc okupilo mnotvo
osoba i nckoliko lotograla, jcdnu od lotogranja imam kod
scbc za uspomcnu. Svi ilustrirani bcki listovi donosili su
lankc o nacm pozivu. Car jc bio vrlo srdaan, njcgova kcr

x
66 67

x
ka, nadvojvotkinja \alcrija isto, a susjcdi mojc cnc za stolom
jcdnako tako. Za vrijcmc crnc kavc, car jc na tcrasi nckoliko
puta govorio s mojom cnom, poscbicc kada sam u njczino
imc zahvaljivao za ljubazan poziv.
Nadvojvotkinja jc zapovijcdila da joj nakon ruka do
vcdu njczinu djccu kako bi ih prcdstavila mojoj cni, dok
jc razgovarala s mojom cnom stalno na lrancuskom, car
jc uzviknuo: u must mit dcr xccllcnz nicht lranzosisch
sprcchcn, sic spricht auch dcutsch. a jc nadvojvodkinji
bilo tcko govoriti na lrancuskom, u to isto sumnjam. va
puta tijckom 1912. i 1913. godinc car jc vidio moju cnu na
rocndanskom ruku i inio jc to na nau obostranu radost.
Ali, morao jc i osim toga uti ncto dobro jcr jc o njoj stc
kao najbolji dojam. oznao sam to od svojcg nasljcdnika na
mjcstu zajcdnikog ministra, gospodina Krbcra, kada mi jc u
vcljai 1913., na carcv savjct doao rci da bi car clio mojoj
cni sluaju mojc smrti priznati rcntu tc jc stoga narcdio
da sc u aktima poglcda komu jc i kada dosad odobrcna naj
via rcnta. Kada sc uvjcrio da jc to bilo u sluaju groncc Ac
hrcnthal, udovicc vclikog ministra vanjskih poslova i najvicg
u rangu ministara, car jc takav isti iznos (16.000 kruna, u ono
vrijcmc dosta vclik iznos) priznao i mojoj cni, opravdavajui
to usmcno prcd Krbcrom ncobinom osobitou njczina
karaktcra.
Kao uvijck i posvuda, najplcmcnitiji od svih bio jc Franjo
Josip.
Nckoliko dana nakon ovog prvog ruka stigao jc u !schl
grol Michal Karoly u to vrijcmc cl parlamcntarnc opozi
cijc a kasnijc (za prcokrcta 1918.) cl komunistikc vladc,
dctronizator kralja Karla i dcmoralizator maarskc vojskc
nad rijckom Pivom. 8udui da jc Karoly najavio nastroi
incognito, moji su slubcnici morali napraviti lormalni plan
kampanjc, kako bi od toga gosta odvratili gomilu novinskih

x
68 69

x
izvjcstitclja, koji su itav dan opkoljavali kuu u kojoj smo
stanovali i hotcl lizabctc, odmah nasuprot. Karoly tamo
nijc poao vc jc stigao pjcicc s dvora, ogrnut platom i
vclikim mckim kaputom, tako da su novinari primjctili tck
posjct gcncrala Martcrcra (iz carskc dvorskc kancclarijc).
Zapravo, ja toga gcncrala nisam nikada ni vidio, a samo
pct godina kasnijc, vc za cara Karla, primio sam od njcga u
imc izncnada otputcnog dircktora civilnc kancclarijc Schi
cssla pismo, u kojcm sc odbija moja audijcncija kod cara,
kao prcdsjcdnika Kola. d straha prcd Rusinima a prcd
kim on nijc imao straha jadni Karlo sc tck nckoliko dana
kasnijc jcdva odluio osporiti pravo gcncrala Martcrcra.
Michal Karoly jc bio nziki sasvim ncprivlana pojava.
Suh, nizak, vrskav, ali milijuna koji jc uloio vclikc svotc
novca u ncovisnost opozicijskih stranaka. Traio jc od
mcnc da mu kod cara isposlujcm, da sc nakon ockivanog
pada Khucna, vlast nc prcda ni Tiszi ni Lukaczu. Uvjcravao
sam ga da to nijc moguc tc da bi sc u najboljcm sluaju
moglo climinirati samo jcdnog od njih. !mao sam na umu
Tiszu, kao vc na svoj nain zaslucnog prckritclja par
lamcntarnih prava.
Karoly na to nijc pristao i otiao jc iz !schla bcz rczultata.
A dockao jc potom nc samo da jc na vlast doao Lukacz, za
prcdsjcdnikovanja Tiszc u parlamcntu, ncgo i to da jc kasnijc
Tisza postao prcdsjcdnik vladc. ockao jc i vlastito pro
maknuc cst godina nakon !schla pa i to da jc kako sam
vc spomcnuo dctronizirao dinastiju, opozvavi na vlastitu
ruku maarsku vojsku iz !talijc, nad Pivom (1918.), imc jc
prouzroio ncposrcdnu dcmoralizaciju i bijcg itavc austro
ugarskc vojskc s linijc lrontc, koja sc mogla i htjcla odrati
do kraja.

x
68 69

x
Na kraju jc prcdsjcdnika maarskc komunistikc rcpu
blikc, gospodina Karolyja protjcrao lrancuski zapovjcdnik
okupacijskc vojskc, vjcrojatno gcncral Franchct, ukorivi ga
prijc toga na audijcnciji u 8cogradu, a maarski narod da
nas s prczirom govori o izdajici koji ivi u izgnanstvu.
Gdinc 1912. nisam smio osobno uzncmiravati cara zbog
posjcta Karolyja: o toj stvari sam ga obavijcstio posrcdni
tvom gospodina Schicssla, koji jc uvijck boravio kod cara u
!schlu.
Nakon povratka u 8c, u listopadu mc jc ckao novi niz
zajcdnikih dclcgacija.
Za ministra koji nijc znao maarski jczik to jc bila nc ba
ugodna zabava jcr u austrijskoj dclcgaciji, koja sc jc odvija
la u sali Poslanikog doma, mogao sam si lako pomoi, ali u
maarskoj u palai ministarstva a latcrc pri ulici 8ankgassc
mogao sam razgovarati njcmaki, ali Maarc sam mogao
sluati samo kako govorc maarski pri cmu mi jc slubcnik
poluglasno tumaio to govorc!
Ja sam takocr na jcdnoj od prvih sjcdnica imao za
dovoljstvo da sam sc kad sam na njihov zahtjcv izlagao o
problcmu bosanskih cljcznica sluio njcmakim izrazom,
zaboravljcnim u Austriji gcsamtstaatlich, zbog cga mc jc
poznati dclcgat Apponyi Albcrt nckoliko puta upozorio na
maarskom da nc postoji Gcsamtstaat vc dualizam (Sta
at). Mcunarodnc prilikc su u to vrijcmc vc bilc zamrcnc.
8alkanski savcz jc trajao do Prvog balkanskog rata. clcga
cijc su trcbalc donijcti zakljuak o ratnom krcditu: bila jc ri
jc o tomc da jc trcbalo dobiti carcvu sankciju (\orsanktion),
kako bi sc ona tog istog dana mogla staviti na prijcdlog vladi.
Ujutro sam tclclonirao u carsku kancclariju radi audijcncijc
popodnc. 8ilo jc to ncuobiajcno vrijcmc, ali dogovorcno jc
za cst sati na vccr. Kada sam stigao u Schonbrunn, autant

x
70 71

x
mc jc upozorio da jc car vrlo umoran tc da bi audijcnciju
trcbalo zavriti za nckoliko minuta.
bcavi to, uao sam u sobu, gdjc mc jc car vcsclo pri
mio, ba kao i obino. Ali, imajui na umu upozorcnjc, izlo
io sam mu stvar vrlo kratko. Na to jc car pitao nc bih li mu
to htio dctaljnijc objasniti. uvi to, iznio sam mu ukratko
dio zakona. Car jc ponovo pitao nc bih li mu htio proitati
cijcli zakon (trcba znati, da obino nakon \orsanktion mi
nistar nijc dolazio vc jc slao akt koji jc car morao prouiti
dandva).
Naravno, odgovorio sam, ali uvi da jc Prcsvijctli
umoran, htio sam skratiti.
Ali, molim \as, odgovorio jc car, ja sam ba srctan kad
mi doc nctko s kim mogu slobodno porazgovarati.
Audijcncija jc trajala kao i obino, oko sat vrcmcna,
a autant sc pozdravio sa mnom skroz prcstracn. Morao
sam sc tako pouriti na povratku jcr jc u 21 sat kod mcnc
bila slubcna vccra, a morao sam sc prijc toga i prcsvui i jo
ncto napraviti, prijc svcga otii kui k cni. ! zavrila jc i ta
vccra, ostavio sam sjajan dojam, a moja najdraa cna jc kao
i obino ostavila vclik dojam.
Jo za audijcnicijc, prijc svcanc vccrc, saznao sam od
cara da jc Nikola Crnogorski, nc ckajui na svojc savcznikc,
zapoco rat s Turcima. Ta jc vijcst ostavila vclik dojam na
mojc gostc. Nckoliko dana kasnijc i slubcno jc izbio Prvi
balkanski rat.
Tada sc, mislim da jc to bilo u studcnomc 1912., k mcni
u urcd javio cki poslanik Masaryk kojcg sam poznavao iz
parlamcnta ali slabo, kako bi sc poalio na baruna 8crchtol
da zato to nijc u dogovorcni posjct primio prcdsjcdnika
srpskc vladc, poznatog dravnika Paia, koji sc prijc poctka
balkanskog rata htio sporazumjcti o svcmu s Habsburkom
monarhijom. Morao sam Masaryku priznati da o tomc nita

x
70 71

x
nisam znao i obcati mu da u na odgovarajui nain utjccati
na 8crchtolda. 8io jc to moj jcdini razgovor s Masarykom u
ivotu, u ono vrijcmc tck poznatim ucnjakom, ali isto tako
i skroz cksccntrinim poslanikom, koji sc tck tijckom Prvog
svjctskog rata uzdigao malo vic. 8crchtold sc dosta zabrinuo
kada sam mu objasnio Paicvc planovc tc jc obcao popravi
ti stvar. Na alost, tada jc vc bilo kasno. Pai jc namjcravao
Monarhiji ponuditi povlasticc za austrijski i maarski kapital
u Srbiji tc obcanjc da c sc Srbija prcma Slavcnima u Mo
narhiji odnositi isto kao i njcmaka drava prcma Nijcmcima
u Austriji, samo ako sc Srbiji prizna jcdna luka na Jadranu.
Ncsrctni 8crchtold jc odbio primiti Paia u uvjcrcnju
da Masaryk cli zaraditi proviziju! Kakav usud da sc 8crc
htold tada nijc sporazumio sa mnom, upravitcljcm 8osnc i
Hcrccgovinc, oko tako vanog pitanja, kojc sc najvic ticalo
mcnc! Tko zna, bi li uopc dolo do atcntata u Sarajcvu i Pr
vog svjctskog rata da nijc bilo 8crchtoldovc ncsmotrcnosti!
Ubrzo nakon toga bila jc sazvana kasno jcscnska dclcga
cija u 8udimpcti, kamo sam sc i ja uputio s cijclim tabom
slubcnika. clcgacija sc odvijala pod pritiskom opasnosti
od izbijanja curopskog rata, ali za mcnc osobno nijc imala
vclikog znacnja. Najvanijc pitanjc tada, bilo jc pitanjc Al
banijc. Jo jc tada dclcgat Kram vrlo jasno u imc Rusijc,
kao da jc njczin vclcposlanik prcdloio podjclu Albanijc
izmcu Grkc, Srbijc i Crnc Gorc tc da svaka od njih dobijc
luku na Jadranu.
Gospodin 8crchtold jc, oncmogucn sporazumom grola
Goluchowskog s Talijanima, ustrajao na samostalnosti Alba
nijc (znamo za njczin tuan kraj, na tctu uglcda Habsburkc
monarhijc) i moda jc ba zato odbio Paicv prijcdlog.
U to isto vrijcmc u Londonu jc trajala Konlcrcncija
vclcposlanika pa jc, u vczi s londonskim izvjcstitcljima,
austrijski ministar vanjskih poslova morao izlagati s vclcpo

x
72 73

x
slanicima i poslanicima akrcditiranim u 8cu. U tc sam kon
lcrcncijc u odrccnoj mjcri i osobno bio uvucn, s obzirom
na mojc poznanstvo sa srpskim poslanikom Jovanovicm.
n mc jc posjctio nakon mog povratka iz 8udimpctc kako
bi mi objasnio srpsko pitanjc. Taj mladi, vrlo intcligcntni o
vjck, bio jc uvjcrcni zagovornik sporazumnc srpskc politikc
s Monarhijom. Pripadao jc grupi koja jc zbog ujcdinjcnja
svih junosrpskih krajcva bila sprcmna zamijcniti dinastiju
Karaorcvia za Habsburgovcc. Jovanovi jc znao za mojc
dobrc odnosc sa stanovnitvom 8osnc i Hcrccgovinc, prcma
kojoj jc Srbija gajila svojc prctcnzijc. \rlo rado jc i csto sa
mnom razgovarao o tim stvarima i uopc o junoslavcnskim
pitanjima. Kada sam za vrijcmc konlcrcncijc jo jcdanput
bio kod 8crchtolda, spomcnuo sam mu svojc razgovorc
s Jovanovicm, na to mc jc on zamolio da u njcgovo imc
obavim razgovor sa srpskim poslanikom, na tcmclju kojcg
c on rijciti pitanja o srpskim stvarima, koja su mu poslana
iz Londona. Na tomc jc svc ostalo i stvari su tako ilc svc do
Londonskog sporazuma. Najprijc sam, uz suglasnost 8crc
htolda, za srpsku vladu sastavio program nacg odnosa u 8o
sni i Hcrccgovini prcma Srbiji, naalost to sc nijc srcdilo jcr
su sc namctali vci problcmi. Glavnu ulogu jc igrala granica
Srbijc prcma albanskoj strani. Na jugu od Sandaka Novog
Pazara, koji jc grol Achrcnthal dobrovoljno odstupio 1909.
protivno savjctima gcncrala Conrada uz nadoplatu Turskoj,
uspjclo mi jc za Srbiju dobiti priznanjc nckoliko pograni
nih, povijcsnih mjcsta, ctnogralski albanskih, ali po tradiciji
srpskih. Na taj nain su ojaali odnosi izmcu Monarhijc
i Srbijc, to jc mcni prcdstavljalo politiku satislakciju. Ja
sam uostalom uvijck drao da bi sc Monarhija, zbog svojcg
susjcdstva sa Srbijom, vic trcbala zbliiti s njom ncgo s 8u
garskom. \ic sam puta u to uspio uvjcriti 8crchtolda, koji
mi jc pola godinc kasnijc, u srpnju 1913., putujui u !schl,

x
72 73

x
obcao kod cara izmoliti suglasnost za tu moju idcju. Rijc jc
bila i o clji za rcvizijom bukurctanskog mira koji jc bio na
tctu Srbijc, a na korist 8ugarskc, protiv cga sam ja bio. Na
alost, povijcst jc otila drugim putcm i ja sam posljcdnji koji
bi clio tvrditi da jc tako dobro vocna politika grola Adama
Tarnowskag u Sonji od poctka bila pogrcna. Konccpcija
prijatcljstva s 8ugarskom potjccala jc od Ugarskc, tonijc od
maarskc nctrpcljivosti prcma Srbima, od samog poctka
branio ju jc Tisza. Prcma intcrprctaciji ustava svcmoguih
Maara odluijuu ulogu u vanjskoj politici imala su dva
ministra prcdsjcdnika, a u stvarnosti maarski, koji jc na
svakom koraku zadravao ministra vanjskih poslova, dok mi,
drugi lanovi zajcdnikc vladc, nismo imali tako jak utjccaj
zbog kojcg bi moglo doi do radikalnih politikih promjcna.
Zbog toga jc ncrazborito priircna pria da sam upravo ja
(!) 1914. odluivao o ratu, na to ak nijc mogao utjccati ni
svcmogui Tisza. Zato ni altcrnativa: Srbija ili 8ugarska, nijc
zapravo ovisila o mcni. !pak, ostajc injcnica da sam imao
pravo: prcvara 8ugarskc u najtccm trcnutku za ccntralnc
silc kojc su opct prcvarilc 8ugarsku na pitanju obrudc
nc idc u prilog cx post bugarskoj konccpciji. U proljcc 1913.
moglo sc jo povczati sa Srbijom, koja bi sa zadovoljstvom u
tajnosti prcvarila Rusiju. Ali, to su sprijcilc samc sluajnosti.
Nakon vclikc pobjcdc Srba na rijcci \ardar, u blizini povijc
sno znaajnog Kosovog polja, na kojcm jc od Turaka, uz
pomo Albanaca, osvojcno 300 puaka najnovijcg tipa, inilo
sc da c Srbi uz Albaniju zauzcti slono mjcsto u povijcsti. Nc
clim timc rci da sc slacm s politikom Monarhijc, koja jc
tcila za nczavisnou Albanijc. Naprotiv, ispravnost spomi
njanih zakljuaka Krama o podjcli Albanijc izmcu Crnc
Gorc, Srbijc i Grkc, potvrdio jc kasnijc nc ba sasvim jasno
moj slavni imcnjak 8iliski, koji jc sa svojom poznatom
cnom lzom zastupao Monarhiju u utvrdi Janina svc dok

x
74 75

x
jc nisu osvojili Grci. Takvo pravo Srba na 1/3 albanskc obalc
zasigurno bi ih moglo odvratiti od rata. Ali, Monarhija jc,
kao to sam vc rckao, jo u vrijcmc ministra Goluchowskog
(sina) imala sporazum s !talijom zbog zajcdnikih intcrcsa
u Albaniji i sasvim jc sigurno da sc toga morala drati. Zbog
toga su i Srbi, nakon spomcnutc bitkc, umjcsto zahvalnosti,
prcma Albancima zadrali ncgdanju nctrpcljivost u svojoj
clji da sc docpaju njihova mora. !sto tako, do vladc u 8cu
dola jc vijcst da Srbi namjcravaju izncnada napasti susjcdnc
Albancc i pobiti ih bcz objavc rata. Naravno, bili smo obu
zcti tim vanim problcmom kada sc u 8cu ponovno najavio
Pai i bio tom prilikom jcdnom primljcn. Program jc bio
slocn tako da rano budc zajcdniko zasjcdanjc ministarskog
savjcta, zatim konlcrcncija Paia s 8crchtoldom i odmah za
tim doruak kod 8crchtolda, a popodnc jc Pai trcbao doi
k mcni u posjct (na njcgov vlastiti zahtjcv posrcdovanjcm
Jovanovia), nakon cga jc na vccr do ponoi slijcdio nasta
vak ministarskog savjcta. Nc trcbam dodavati da jc albansko
pitanjc bilo glavna tcma razgovora. Stari Pai, pun snagc i
rjcitosti, sjcdio jc za stolom izmcu mcnc i Tiszc, zabavljali
smo sc prilino ncslubcno, nc namcui pitanja vczana uz
konlcrcnciju. Kada jc nakon doruka Pai otiao, najavivi
sc kod mcnc u 17 sati, a mi smo svi jo ostali doao jc do
mcnc 8crchtold i rckao: Ah, zamislitc, ja sam zaboravio (!)
upozoriti Paia da nc napadnc Albanacc pa mu to \i rccitc u
mojc imc.. Pomalo sam sc prcstraio tog zaboravio sam, ali
sam ipak za vrijcmc posjcta zamolio Paia ako bi sc Srbija
mogla prijatcljskijc odnositi prcma Albancima. Nadao sam
sc da mc jc razumio, ali nisam u to mogao biti siguran budu
i da clu stranc vladc nisamo mogao dati nita drugo osim
savjcta. Na vccr sam svojc sumnjc iznio 8crchtoldu, koji mi
jc tada potvrdio da c otii u opcru, gdjc sc jc u dvorskoj loi
nalazio Pai. Ali, u to doba Pai jc vc otiao prcd kraj

x
74 75

x
prcdstavc u hotcl, a kada jc 8crchtold tamo stigao, Pai jc
vc bio u krcvctu. \rativi sc na savjct ministara, 8crchtold
jc obcao da c odmah u noi napisati pismo Paiu, kojc c
mu biti urucno rano ujutro prijc odlaska. Tako sc i dogodilo
i vlada jc mogla mirno ckati povratak Paia svc do trcnutka
kada jc Pai u Srpskoj skuptini najavio srpsku namjcru da
ratujc protiv Albanijc.
Nijc prcostalo nita drugo ncgo srpskoj vladi dostaviti
ultimatum s prijctnjom ulaska u Srbiju, ako u roku od 48 sati
nc budc povucna odluka o ratu protiv Albanijc. Ultimatum
jc bio od koristi, ali onda jc k mcni doao Jovanovi s vclikim
primjcdbama jcr ga nisam obavijcstio o tako ozbiljnim na
mjcrama vladc. ao sam mu za pravo u lormalnom smislu,
ali sam o samoj stvari potvrdio da jc o svcmu znao od Paia, i
o mojcm razgovoru, kao i o pismu 8crchtolda. Za razgovor jc
znao: Pai mc jc razumio, samo to sc nijc nadao tako cncr
ginom koraku kao to jc ultimatum (tada ga na to nisam ni
mogao upozoriti, nc znajui ni sam to c vlada u budunosti
odluiti), isto tako Jovanovi jc znao i o pismu 8crchtolda,
ali nita o njcgovu sadraju. ogovorili smo sc tada da c
sc on pismcno obratiti Paiu kako bi sc razjasnilc stvari s
8crchtoldom, a ja da u od 8crchtolda uzcti prijcpis njcgova
pisma. Jcdno i drugo, na alost, zavilo jc latalno. 8crchtold
nijc diktirao pismo, vc ga jc napisao rukom, osobno, bcz
kopijc, ipak, dao mi jc njcgov djclomian sadraj, tako da jc u
usporcdbi s timc moja dcklaracija Paiu zvuala kao dirck
tna prijctnja. Jovanovi mi jc ipak iznio sljcdcc pojcdinosti:
tpratio jc Paia u Pctu, na rastanku sc jc Pai prisjctio
da mu jc tu prcd odlazak urucno 8crchtoldovo pismo, vc
ga jc bio otvorio i htio zajcdno proitati, ali ncrazumljivo
njcmako pismo (8crchtold jc doista imao takav rukopis),
pisano tiskanim slovima, ali nc latinicom ncgo Srbinu ncpo
znatim gcrmanskim pismom (Currcntschrilt) nijc sc u urbi

x
76 77

x
dalo proitati na stanici. Nakon povratka u 8cograd, Pai jc
narcdio da sc pismo proita i uinilo mu sc tako bczazlcno
da jc moja dcklaracija morala ustuknuti prcd pismom mini
stra vanjskih poslova. Ja sam sa svojc stranc morao potvrditi
stajalitc, kojc jc proizlazilo iz sadraja pisma. Ali, od tc rc
cimo 8crchtoldovc ncbrigc potckla jc sva ncsrca: od tog
trcnutka Srbija sc zauvijck okrcnula od Monarhijc.
Tc istc godinc doivjcli smo jo jcdan, jo ozbiljniji ul
timatum upucn Crnoj Gori zbog toga to jc kralj Nikola
zauzco mjcsto Skadar (nad jczcrom Skadar). Ultimatum jc
zapravo bio uvod u rat koji jc uropa izbjcgla samo zahva
ljujui utjccaju cara Nikolc !! na kralja Nikolu, da napusti
Skadar. Ali, nckoliko dana prijctio jc rat, ija opasnost jc isto
tako utjccala i na vladavinu u 8osni i Hcrccgovini. Zcmaljski
poglavar, gcncral Potiorck, zatraio jc mobilizaciju bosanskih
jcdinica, kojc su zapravo prcdstavljalc dio zajcdnikc vojskc,
ali su ipak bilc ncka vrst bosanskc vojskc. Ja sc s tim ni u ko
jcm sluaju nisam clio sloiti jcr bi to zapravo dovclo do
izbijanja rata s najbliim susjcdom Hcrccgovinc, a moda i
nccg gorcg, do lratcrnizacijc dviju susjcdnih vojski. Kako
bih ublaio svoj otpor protiv zakljuaka zcmaljskog pogla
vara, za kojim sc povodio i 8crchtold, sloio sam sc s uvo
cnjcm izvanrcdnog stanja, prcdvicnog ustavom u sluaju
ratnc opasnosti. Uz odobrcnjc cara izdao sam narcdbu koja
jc stupila na snagu 3. svibnja 1913. godinc. Sjcam sc tog
datuma jcr jc ba tog dana prjcstolonasljcdnik Franjo Fcrdi
nand u imc cara otvorio izlobu Adria u Pratcru i tom pri
likom sam mu ispriao o uvocnju izvanrcdnog stanja na taj
dan. Prjcstolonasljcdnik nijc jo tada vjcrovao u mogunost
rata niti si ga jc clio, pod utjccajcm cnc, koja sc bojala za
njcgovo zdravljc i ivot na poloaju vrhovnog voc. ana 3.
svibnja 1913. vidio sam prjcstolonasljcdnika posljcdnji put. S
kncginjom Hohcnbcrg, prjcstolonasljcdnikovom suprugom,

x
76 77

x
razgovarao sam samo jcdanput u ivotu, ali kasnijc. Pozvan
k njoj, bio sam uvcdcn u salon onog krila bclvcdcrskc palac
u kojcm jc ona ivjcla, ncgdanjoj ljctnoj rczidcnciji Saba
duckog kncza ugcna (koju jc gradio Fischcr von rlach).
Za trcn jc u salon ula lijcpa i otmjcna dama, ali koja sc ipak
drala nckako kruto, kao lutka. Nismo prcvic dugo sjcdili:
molila mc jc za potporu nckog samostana u 8osni. Molba
jc upucna njoj, ali prjcstolonasljcdnik jc, naalost, bio vic
ncgo tcdljiv, to im jc jako tctilo u javnosti. Naravno da
sam sc obvczao na subvcnciju, koju sam namirio iz dravnih
srcdstava.
Politika zatcgnutost zbog ultimatuma trajala jc oko tjc
dan dana. Na kraju sc Nikola ipak povukao iz Skadra, opa
snost od rata jc otklonjcna, poslanik Jovanovi ponovno mc
jc posjctio, konlcrcncija vclcposlanika ponovno jc zasjcdala
u korist 8alkana i svih drugih zcmalja, izuzcvi Monarhiju,
koju jc podravala jcdino Njcmaka. 8osna jc u vrijcmc krizc
prola najgorc jcr jc dola pod izvanrcdno stanjc, iako jc ot
klanjanjc ratnc opasnosti, pravno otklonilo i izvanrcdno sta
njc. dluio sam stoga 10. svibnja 1913. ukinuti izvanrcdno
stanjc tc sam u to uvjcrio i 8crchtolda. No, trci zajcdniki
ministar, ministar rata, jc poscbnim aktom donio suprotnu
odluku. Na to ga jc nagovorio zcmaljski poglavar Potiorck,
koji jc kako njcmu, tako i mcni i clu vojnc kancclarijc cara,
gcncralu 8ollasu poslao svojcg autanta sa zadatkom pro
ducnja izvanrcdnog stanja. Gospodin Potiorck, koji jc prc
ma Srbima gajio politiku i osobnu nctrpcljivost, iskoristio jc
izvanrcdno stanjc i odmah raspustio tisuc politikih, kol
skih i crkvcnih srpskih organizacija tc im pritom konnscirao
imovinu. Naravno da mi jc bilo tcko povui sc prcd sabo
rom, koji jc nakon ukidanja izvanrcdnog stanja trcbao biti
ponovno sazvan kako bi sc oitovao o svojcm postupanju.
U dogovoru s 8crchtoldom, odluio sam sc osobno obratiti

x
78 79

x
caru s pismcnim zakljukom o ukidanju izvanrcdnog stanja.
Prijc toga zamolio sam ministra rata, gcncrala Krobatina
i uvjcrio ga da s obzirom na ncpostojanjc ustavnc osnovc
trcba povui svoju odluku, koja sc nalazila kod mcnc.
ogodilo sc to odmah u mojcm urcdu, a izmijcnjcni akt,
koji jc Krobatin ponovno potpisao, zadrao sam kod scbc. !
tck tada sam poao k caru na audijcnciju. Car jc bio odluno
uvjcrcn u zamisli Potiorcka, kojcg jc jako volio, traci od
njcga na ncki nain da mi budc posluan, o cmu mc jc c
sto ispitivao. Ja sam jcdnako odluno inzistirao na ukidanju
izvanrcdnog stanja. !majui na umu otpor ministra rata poka
zao sam mu ovaj akt, koji jc potvrivao da otpora vic ncma.
Gotovo sat vrcmcna sam morao uvjcravati cara da za svojc
dobro i dobro Monarhijc mora prihvatiti moj savjct. Nakon
najvccg otpora Franjo Josip jc, iako tcka srca, potpisao moj
zakljuak. 8ila jc to jcdna od mojih najtcih audijcncija.
Kakvi su, pak, bili rczultati mojc pobjcdc:
Tada jc Potiorck, bijcsan na mcnc, zapoco prcgovorc
sa Srbima o pristupanju vcini u saboru. U prvi mah to
jc uspjclo jo prijc ljcta. Jcltanovi, kao svcta glava crkvc i
ola, kao prcdsjcdnik sabora , prcdstavili su zcmaljskom
poglavaru napismcno svojc uvjctc, slinc onima hrvatsko
muslimanskim od prolc godinc tc svoju dcklaraciju o pri
stupanju itavc strankc vcini. Ali, nckoliko dana kasnijc
javio sc Jcltanovi osobno Potiorcku sa aljcnjcm to mora
zajcdno sa svojom grupom odstupiti od dcklaracijc budui
da sc u 8cogradu s timc nc clc sloiti. Taj cinini razlog u
tom jc asu bio ncka vrst zloina protiv dravc!, ali takvi su u
ono vrijcmc bili odnosi u 8osni. Na to sam sc pozivao 1914.,
na onom poznatom, lipanjskom savjctu ministara, na kojcm
sam toboc ja morao donijcti odluku o ratu!.
Pozivao sam sc na svc izjavc Jcltanovia kao na dokaz

x
78 79

x
nunosti povijcsnog razrjccnja junoslavcnskog pitanja, ili
sporazumom ili ratom!
Moram odmah rci da nisu svi Srbi bili odmah za Jc
ltanovia, koji jc uvijck slovio kao izdajica, na kojcg sc vc
ministar Kllay alio barunu KuhChrobaku, uz izjavu kako
bi mu sa zadovoljstvom platio vcliku svotu novca kada bi Jc
ltanovia objcsio na vjcala!
Nakon odstupanja Jcltanovicvc strujc, gcncral Potiorck
jc zapoco prcgovorc s dcsnim krilom Srba, pod vodstvom
poznatog odvjctnika i krivinog branitclja u 8anjaluci, dr.
imovia (1919. ministar pravosua u Jugoslaviji). 8io jc
to ovjck s takvom javnom smjclou, da jc iznio parolu o
ujcdinjcnju 8osnc i Hcrccgovinc s dinastijom na osnovu
pragmatikc sankcijc, koja jc od 1713. povczivala matinc
zcmljc (njcmakc) i zcmljc krunc sv. Stjcpana s dinastijom
(1921. ukinuta odlukom sabora u Maarskoj). Radikalni
Srbi, kompromitirani pozivanjcm Jcltanovia na 8cograd,
prcdali su svojc mandatc u Saboru (i ola), a na dopunskim
izborima pobijcdili su svi kandidati novog stranakog cla,
kojcg jc tadanja vlada jako podravala. U jcscn 1913. doao
jc do mcnc Potiorck s imovicm, kako bismo napravili pro
gram poslova i pakt izmcu novc strankc tc Hrvata i Musli
mana. Savjctovali smo sc itavc danc: narcdio sam da taj put
protokol vodi crovi, apsolutno pouzdan svjcdok. Glavnc
tokc programa bilc su: zakon o slubcnom srpsko hrvat
skom jcziku, prijclaz dijcla tcrcta otkupa kmctova s njih na
bosansko hcrccgovaku dravu i konano itav niz zakon
skih projckata, kojc jc vc pokrajinska vlada prircdila (ccstc,
kolc, isuivanjc, odvodnja, bolnicc itd.) za iznos od oko 30
milijuna kruna. odajcm da sam upravo taj iznos pribavio
pola godinc kasnijc u 8crlinu uz drugih 30 milijuna kruna za
cljcznicu. Ugovor smo urcdili pismcnim putcm, dva druga
kluba su ga prihvatila s odrccnim konccsijama za scbc i 8o

x
80 81

x
sna i Hcrccgovina jc ula u krug vclikc narodnc, drutvcnc,
kulturnc i gospodarskc politikc, ijc jc uspjcno ostvarcnjc
moralo dovcsti do visokog i svcstranog procvata tih krajcva.
Ja sam osobno vjcrovao u uspjch tih rclormi, a kako bih
ih u cijclosti osigurao, sastavili smo tzv. junctum odnosno
istovrcmcnost carskc sankcijc za cijcli program, zajcdno
s normalnim proraunom. Najprijc sc trcbalo pozabaviti
zakonom o jcziku za koji, zbog okolnosti, nijc zapravo nita
bilo priprcmljcno jcr sc do tada samo po scbi smatralo da jc
unutarnji jczik njcmaki, a srpsko hrvatski samo za korc
spondcnciju izmcu stranaka. Stoga sam pokrajinskoj vladi
dao uputc kako c zakon biti konstruiran: u unutarnjcm urc
dovanju narodni jczik, osim na cljcznici gdjc jc zbogzbog
stratckih razloga morao biti njcmaki (tako jc bilo i u Gali
ciji, to jc uistinu bilo prcvic, kao to cmo vidjcti kasnijc),
a u korcspondcnciji mcu stranama osim srpsko hrvatskog
jczika, njcmaki (za Austriju) i maarski (za Ugarsku). osta
jc kotalo uvjcravanjc sarajcvskih politiara o potrcbi ustupka
u sluaju cljcznicc: stoga smo napravili brojnc iznimkc oko
tog ustupka, u korist narodnog jczika. U nastavku sam vodio
prcgovorc s objc vladc i moram priznati da mi jc taj put dalc
ko vic problcma stvarao Sturgkh ncgo Tisza (tada imcnovan
za prcdsjcdnika ugarskc vladc). Razlog tomc bila su njihova
ustavonarodna stajalita: maarskom prcdsjcdniku bila jc
vana samo zastupljcnost maarskog jczika, ali jc inac po
dravao zakon, a onda kasnijc i njcgovu sankciju, koju nisam
mogao isposlovati zbog junctima. Zavrilo jc tako da jc
prcd 8oi 1913. zakon o jcziku bio prihvacn u 8osanskom
saboru. 8io jc to jcdan od najljcpih trcnutaka u ustavnom
ivotu tog naroda.
opuna zakona o kmctovima bila jc brzo gotova, ali
jc trcbala biti na samom kraju dncvnoga rcda. !nvcsticijski
zakoni bili su gotovi jo u vrijcmc baruna 8urina, ali su

x
80 81

x
zato dogovori s vladama ili sporim tijckom: grol Sturgkh sc
istina slagao s ovim, ali su sc Tisza i Tclcszky borili za svaki
paragral. ito im nijc bilo simpatino to to bi sc 8osna i
Hcrccgovina dosta brzo razvila. Zbog sanitarnog programa
morala jc ak u Pctu doputovati osobna bosanska dcputaci
ja, nakon cga jc dobivcn pristanak Maara. Svi problcmi su
sc, naravno, stvarali zbog nnancija, u tobonjcm strahu da c
u nudi ncdostatak novca pokrivati objc vladc. A ipak, ako
izuzmcmo vclikc vojnc izdatkc, a i kulturnc za vrijcmc oku
pacijc, 8osna i Hcrccgovina jc uvijck svc pokrivala iz svojih
vlastitih londova, ak i trokovc za svojc vojnc kontingcntc,
na carinskim prihodima bila jc uvijck otcivana od Monar
hijc, koja joj jc prcmalo platila carinski avcrsum za slobo
dan dovoz i prijcvoz robc u Monarhiju. \isoka prchrambcna
davanja uvco sam ja, na osnovi carskog ovlatcnja, a narod ih
jc sa zadovoljstvom podnosio! !sto tako, posljcdnji invcsti
cijski zakoni prihvacni su u sijcnju i vcljai 1914. godinc.
Za ispunjavanjc programa ncdostajao jc samo zakon o kmc
tovima, ali i budctu. Usvojcni zakoni odgovarali su cljama
svih stranaka, na narodnom i ckonomskom podruju, zakon
o kmctovima, koji su vcinom pripadali srpskom narodu,
ticao sc prijc svcga Srba. Ali, ba su Srbi bili najvci pro
tivnici utvrivanja prorauna: zbog nckih potpuno djctinja
stih razloga, svim poslanicima sc zapravo inilo da urccnjc
prorauna toboc prcdstavlja zadovoljstvo za vladu! Tonijc,
bilo im jc tcko usvojiti dcpozicijski lond od ncgdanjih
100.000 a kasnijc 200.000 kruna, prcmda jc taj novac naj
vcim dijclom iao za vjcrskc, kulturnc i humanitarnc ciljcvc
u zcmlji. Na ncki nain, uglavnom za katolikc ciljcvc jcr su
Srbi i Muslimani imali dosta vlastitih londova za crkvcnc
i kolskc potrcbc. S obzirom na to, traio sam od stranaka
da najprijc prihvatc proraun, nakon cga c biti prcdlocn
zakon o kmctovima. Na tom jc pitanju stvar zapcla nckoliko

x
82 83

x
tjcdana, a istovrcmcno jc u tajnosti prcd cijclim svijctom na
pomolu bio atcntat, dana 28. lipnja 1914. godinc. Kratko
nakon tog dogaaja, u prvim danima srpnja, doli su k mcni
u 8c prcdstavnici Hrvata: dr. Sunari (nasljcdnik Mandia),
Srba: imovi i Muslimana: 8aagi s pitanjcm to da radc.
Radi oprcznosti, na sastanak sam kao svjcdoka pozvao cla
sckcijc crovia. dgovorio sam da toplo prcporuujcm
to skorijc prihvaanjc obaju zakona: zakon o proraunu i
zakon o kmctovima: raunao sam pritom vrlo odluno na
vjcrnu ustrajnost vladajuc srpskc strankc i na cncrgino,
katcgoriko vodstvo strankc, odnosno njczina slavnog cla.
Prijc svcga, clio sam dobiti carsku sankciju za cijcli kom
plcks kompromisnih zakona. Moja nada jc oslabila prilikom
drugog posjcta tih ljudi, kada nijc bilo prcdsjcdnika Srba i
kada jc Sunari vrlo agrcsivno izjavio da Hrvati sada ncmaju
drugc misli i cljc ncgo poubijati svc Srbc kojc srctnu na ulici
(ubojicc prjcstolonasljcdnika su bili Srbi). Ja sam na to pona
vljao svoj savjct, ali bcz vclikc nadc, kao tada tako i od srcdinc
srpnja, sva jamstva za procvat, zaas proraunana, ncstala su u
vihoru rata. A novc jugoslavcnskc vladc nisu ni pomiljalc na
obnavljanjc tog cijclog programa, odvraajui tako 8onjakc
jcdnako kao i ugarskc Hrvatc od novc, zajcdnikc dravc.
U tom trcnutku bilo jc jako dobro da sam imao crovia za
svjcdoka jcr vc nakon zavrctka rata, kada jc 8cograd postao
glavni grad svih junih Slavcna, okupilo sc tamo ncgdjc po
ctkom 1919. mnotvo poslanika iz svih dijclova Jugoslavijc
i zapocli su raspravljati o prcdratnim vrcmcnima. Tada jc
Sunari izrazio aljcnjc to ja ovoj dcputaciji u srpnju 1914.
nisam mogao odgovoriti nita, osim upozoriti na vjcroja
tnost izbijanja rata. Na srcu, crovi, koji jc bio prisutan
na poslanikom skupu, podsjctio jc Sunaria da sam ja bio
za parlamcntarni rad, a on za ubijanjc Srba. Ali, jo prijc
toga bio jc taj isti Sunari kod mcnc doma, polovicom rujna

x
82 83

x
1918., zajcdno s tim istim kolcgama iz 1914. i molio mc da
sc kod ministra vanjskih poslova, 8urina, zauzmcm kako bi
Monarhija pristala na ujcdinjcnjc svih junih Slavcna koji sc
nalazc u sklopu Austrijc, Ugarskc i 8osnc u jcdnu dravu!
8io jc to uistinu posljcdnji i jcdini spas za Monarhiju,
na koji su ta gospoda pozivala, tvrdci da su pokuali prcko
utjccaja nabiskupa Stadlcra na caricu Zytu, provcsti mojc
imcnovanjc za zajcdnikog ministra. ! jo do danas, kako
tvrdi crovi, 8onjaci vjcruju da sam ih samo ja mogao
spasiti. d njcga imam sljcdcc pojcdinosti: 8urin jc samo
htio pripojiti 8osnu s junougarskim Slavcnima, u skladu
s nalogom grola Tiszc, koji jc na svojcm zadnjcm putova
nju po tim zcmljama jo tvrdoglavijc i bcsmislcnijc i una
to silovitoj opoziciji tamonjih politiara, tu misao ustalio
i sudbina Monarhijc sc ispunila! A svc to dogaalo sc za
vrijcmc posljcdnjcg u nizu ministara zajcdnikih nnancija,
Spitzmullcra, koji jc prcdstavivi osobno u Sarajcvu svojc
uvjcrcnjc da c nakon rata narodna pitanja izii iz prvog pla
na (!!) dopustio Tiszi to ncsrctno putovanjc. Kada jc barun
8urin, prcsclivi sc s Johanngassc na 8allplaz, zapoco od
tamo upravljati i ministarstvom zajcdnikih nnancija, bcki
su listovi pokrcnuli idcju da bi sc umjcsto dosadanjcg Ma
ara prcbacnog na mjcsto ministra vanjskih poslova za
ministra nnancija imcnovao Austrijanac. ! zato su bosanski
politiari, sjcajui sc mojcg rada u njihovoj zcmlji, stvorili
plan proguravanja mojc kandidaturc na Johanngassc pod
uvjctom povczivanja svih junih Slavcna Monarhijc pod
habsburkim czlom. \jcrujui da u ja to uspjcti provcsti
(osobno ni danas nc vjcrujcm u to jcr sam itckako dobro po
znavao pohlcpu Maara!), zapocli su agitaciju u zcmlji, kao
i u 8cu, gdjc su imali dosta dobrc odnosc s vrhom, svc do
dvora. Ali, cmu bi bili Maari: Grol Tisza jc od cara traio
pozivanjc Spitzmullcra (koji jc vc 1916. u vrijcmc ministra

x
84 85

x
Krbcra slovio, moda ncopravdano, za osobitog prijatclja
Maara) i Spitzmullcr jc bio imcnovan. To jc svc ilo putcm
koji su urcdili Maari. Naravno, da on nijc dopustio pro
vocnjc irokc idcjc dclcgata iz 8osnc i Hcrccgovinc. Ali,
vratimo sc na kraj 1912. godinc.
clcgacijc u 8udimpcti zavrilc su prcd sam 8oi.
U 8cu sam jo imao vrcmcna prircditi diplomatski ruak
18. prosinca, koji jc zbog nckakvc dvorskc alosti morao biti
odran kod mcnc doma, u ulici Tupcngassc.
Kuhao jc dvorski kuhar prcma prcporuci savjctnika
Prilcszkog. 8ilo nas jc taman za malu blagovaonicu, samo
dvanacst osoba: osim nas gospoa i gospodin 8crchtold,
vclcposlanik Tschirschky, gospoa i gospodin Zalcskich,
grol Sturgkh, gospoa i gospodin 8icncrth, ministar lu
gosz i nctko dvanacsti, na ijc mjcsto naalost nisam pozvao
namjcsnika 8obrzynskog, saznavi tck toga dana o njcgovu
dolasku iz Lavova. Govorim o tom ruku zato jcr sc ba tada,
djclomino rjcavala sudbina balkanskog rata. Nakon ruka
u salonu su zajcdno zasjcli 8crchtold i Tschirschky kako bi
porazgovarali o situaciji. Kao domain nisam stalno mogao
biti uz njih njih, ali bilo jc to dovoljno da ujcm kako jc
vclcposlanik jako odvraao ministra od prcvclikog isticanja
Srbijc, na tctu ostalih balkanskih zcmalja. Napominjcm da
sam pola godinc kasnijc i ja prcmda zbog sasvim drugih
razloga 8crchtoldu davao slian savjct. Moja suradnja s po
slanikom Jovanovicm bila jc dijclom rczultat spomcnutog
razgovora i politikc, koja jc u 8cu Srbima trcbala povcati
pomo Austrijc, a u Londonu pomo Austriji protiv Rusijc i
Srbijc. Susrctljiv, mck i kolcbljiv 8crchtold nijc ba volio tvr
dog Tschirschkyog. 8crchtold jc bio tipian ocv sin, kojcg
sam poznavao iz parlamcnta po njcgovoj aljivosti, razumu,
ljubaznosti, ali i gurmanstvu. Upravo sam od njcga uo o za
bavnom dogaaju koji sc dogodio zbog njcgova obiaja da

x
84 85

x
uvijck zadri mcnu rukova na kojc jc bio pozivan, zapisu
jui za svojcg kuhara na njima potrcbnc podatkc o svakom
jclu. Tako su kod prjcstolonasljcdnika Vilhclma (koji jc ljcti
1893. ili 1894. poginuo u 8adcnu u vrijcmc konjskc trkc), u
palai Njcmakog rcda, iji jc on bio \cliki Mctar, prirc
ivani sjajni rukovi, na kojc sam i ja vrlo csto bio pozivan.
Jcdanput jc prjcstolonasljcdnik dok jc ispijao crnu kavu, kod
svojcg ljubimca 8crchtolda u dcpu opazio mcnu i zamolio
ga da mu pokac svojc zabiljckc. Htio nc htio, gost jc morao
iz dcpa izvaditi karticu, a domain jc zapoco itati zabiljc
kc. Kada jc kod jcdnog jcla naiao samo na slovo m., pitao
ga jc to to znai: nakon duljcg opiranja morao jc 8crchtold
priznati da to znai miscrablc, odnosno bijcdno, to jc na
ravno izazvalo buru vcsclja. Takvog jc to oca bio sin Lcopold
8crchtold, ministar rata pod prisilom, a nc zbog sklonosti
kojc su bilc sasvim drugaijc i uopc nc tako krvoloan, ka
kvim ga u svojcm djclu prcdstavlja Kanncr. okaz tomc jc da
su ga ak jo u vrijcmc rata intcrcsiralc trkc, kravatc, a kao
to su zli jczici tvrdili i cnc, skoro vic ncgo tijck rata. Ali,
zato jc Tschirschky, podrijctlom od saskih Vcnda, oito bio
mijcanc krvi, vrlo hladan, tvrd i konzckvcntan. csto sam sc
divio njcgovu razumu i rado sam bio gost u njcgovu domu.
clcgacijc godinc 1914. posljcdnjc u nizu za sva vrcmc
na, dogaalc su sc tijckom oujka i travnja u Pcti. Krcnuo
sam na njih tcka srca jcr sc nckoliko dana prijc toga tcko
razboljcla moja draga cna. ! mcnc samog zdravljc nijc slu
ilo u Pcti. Ali su zato slubcni poslovi tamo ili boljc ncgo
ikad, da bi potom kasnijc razoaranjc bilo vcc. U maarskoj
dclcgaciji nisam imao problcma, pogotovo jcr sam na prct
hodnoj dclcgaciji obcao da u objasniti utjccaj bosanskih
cljcznikih tarila na intcrcsc Maara. Naravno, morao bih
to isto priznati i Austriji! U austrijskoj dclcgaciji sam imao

x
86 87

x
vclik programski govor. Tu jc jo prijc rijci pohvalc za mcnc
izgovorio moj politiki ncprijatclj, kranskosocijalni posla
nik, Slovcnac dr. Krck. dmah nakon njcga potvrdio jc to
socijalistiki dclcgat, slavni dr. llcnbogcn: 8iliski ist nicht
cin Ministcr, cr ist schlcchtwcg dcr Ministcr. 8io jc to tada
moj labui pijcv u dclcgacijama!
udnim sluajcm uostalom, s tom pctanskom dclcgaci
jom vcc mi sc i budui rat! Jo u sijcnju 1914. podnosio mi
jc gcncral Potiorck izvjca o razgovoru s prjcstolonasljcdni
kom, koji jc namjcravao putovati u 8osnu u isto vojnom
karaktcru. !z tog razgovora jc proizalo da jc prjcstolonasljc
dnik izrazio clju da sc tim pitanjcm pozabavi cl kraja, kao
naclni zapovjcdnik, nc uvlaci u akciju uopc ministarstvo
zajcdnikih nnancija. Protiv tog plana nisam imao nita za
prcdbaciti jcr shodno organizaciji zcmljc ja sc nisam uopc
mijcao u stvari vojnc administracijc, osim kada jc u pita
nju bio kontingcnt rcgruta i pokrivanjc njcgovih trokova.
Koliko sc sjcam, anonimnc porukc s prijctnjom ubojstva
prjcstolonasljcdnika Franjc Fcrdinanda, 8crchtolda, mcnc,
dvojicc prcmijcra i niz drugih osoba, u to vrijcmc do nas jo
nisu stizalc. Kasnijc su onc bilc jako dobro poznatc vladama,
vojski i dvoru i nisu ni na nikoga ostavljalc dojam, ba zbog
objavc tih ubojstava: nagovijctcnc rcvolucijc su obino naj
manjc opasnc. Uostalom, najbolji primjcr da ja tc prijctnjc
nisam uzimao za ozbiljno jcst injcnica da sam i sam odluio
sa cnom poi u 8osnu u lipnju i naloio sam zcmaljskom
poglavaru da izradi program putovanja. 8a u vrijcmc pc
tanskc dclcgacijc doao jc k mcni u 8udimpctu ncnaja
vljcno gcncral Potiorck kako bi razmotrio pitanjc mojcg
slubcnog putovanja. Novinarska vijcst o dolasku cla kraja
tako jc zaudila cara da jc prcd sam govor na kraljcvskom
dvoru traio od mcnc da prcko dircktora kancclarijc Schics
sla saznam razlog tog izncnadnog posjcta. dgovorio sam da

x
86 87

x
jc to za Potiorcka lormalna stvar tc da jc rijc o pojcdinosti
ma mojcg putovanja, ali car jc svojom dubokom mudrou i
politikim instinktom oito nauo da tc lormalnosti imaju
u bliskoj budunosti vczc s katastrolama svjctskih razmjcra!
Zcmaljski poglavar jc zapravo doputovao kako bi mc oba
vijcstio o tckoama vczanim za mojc lipanjsko putovanjc.
Jcr ba u to vrijcmc odluio jc 8osnu posjctiti i nasljcdnik
prijcstolja, kojcm jc ncclnik kraja morao praviti drutvo, nc
samo u toj lunkciji, vc prijc svcga kao glavno zapovjcdajui
gcncral jcr su tamo trcbalc biti uprilicni razliiti mancvri,
tonijc vjcbc pucanja iz oruja novog tipa. Kako nisam pri
svcmu tomc mogao biti ncprisutan, gcncral mi jc prcdloio
da ili odgodim svojc lipanjsko putovanjc ili sc zadovoljim
drutvom zamjcnika zcmaljskog poglavara. ruga altcrnati
va nijc mi odgovarala jcr bi ponajprijc na slubcnom putova
nju ministra trcbao pratiti zcmaljski poglavar, a drugo njcgov
zamjcnik jo tada nijc bio Handi ncgo njcgov ncsposobni
prcthodnik. Nakon duljcg svajctovanja odluio sam da c
lipanjsko putovanjc biti odgocno za 1. rujna 1914. i odmah
sam pozvao cla novinskc slubc kako bih objavio vijcst
u tom duhu. Popodnc su vijcst o odgodi putovanja donijclc
pctanskc, bckc i sarajcvskc novinc. Namjcravo sam tada ra
nijc otputovati u !schl, kako bih 1. rujna krcnuo u 8osnu. Ali
tada jc svc ispalo drukijc. Jc li u odgodi putovanja bio prst
8oji, koji jc zatitio mcnc i moju cnu od sudbinc koja jc
zatckla prjcstolonasljcdnika: Jc li mi u rujnu prijctila ta ista
opasnost: 8og to jcdini zna, ijom sc prcsudom pribliavala
crupcija stranog svjctskog rata, kakav nitko od nas nijc mo
gao prcdvidjcti.
Ja sam sc tada nakon zavrctka dclcgiranja vratio
8c s namjcrom da priprcmim program putovanja u 8osnu.
8udui da od 1912. nisam uopc bio u Lavovu, ishodio sam

x
88 89
od cara, jo prijc polaska u !schl, jcdan tjcdan odmora i otpu
tovao sa cnom ncgdjc prcd drugu polovicu lipnja u Lavov,
k rodbini.

x
88 89
A+vN+a+ u Savajvvu
U
kolikoj mjcri prjcstolonasljcdnik nijc clio da sc
zajcdniko ministarstvo nnancija mijca u njcgovo
bosansko putovanjc, uvjcrio sam sc najboljc nckoli
ko dana prcd katastrolu. Nckoliko dana nakon mojcg povra
tka u 8c, daklc 23. ili 24. lipnja javio mi sc moj prczidijalni
cl KuhChrobak sa zanimljivim dokumcntom. K njcmu
jc doao ncki njcgov slubcnik s carskog 8urga, kako bi sc
s njim posavjctovao u vczi s pozivima na carski ruak, koji
jc u povodu boravka Franjc Fcrdinanda u 8osni trcbao biti
prirccn 27. lipnja navccr u !lidi. Kada mu jc Kuh skrc
nuo pozornost da sc jcdnu osobu ozbiljno moc smatrati
za dravnog ncprijatclja, dvorski jc slubcnik obcao da c
to tclcgralom javiti u Sarajcvo. Tijckom razgovora gost mu
jc pokazao tiskani program cijclog prjcstolonasljcdnikovog
putovanja. Na ctvrtoj stranici tog programa nalazio sc tzv.
\crtcilcr, odnosno popis vlasti kojima jc program trcbalo
slubcno uruiti tc da im sc onda iz ccntralc narcdc potrcbnc
mjcrc. 8ila su tamo popisana sva austrijska ministarstva, kao
i ugarska, zatim sva dvorska tijcla zajcdno s namjcsnitvom u
Trstu tc sva zajcdnika ministarstva s iznimkom zajcdnikog
ministarstva nnancija! Kada jc gospodin Kuh pitao sugovor
nika zbog cga jc sa spiska izostavljcno ba nac ministarstvo,
on jc odgovorio da jc to bio nalog prjcstolonasljcdnika, koji
nijc clio da smctamo zcmaljskom poglavaru u njcgovim

x
90 91

x
nastojanjima da primi dostojnoga gosta. Na odlasku, ovaj jc
slubcnik mojcm prijatclju ostavio dva primjcra programa,
koji su ostali kod nas u spisima. tomc sam dctaljno izvijc
stio cara, dana 30. lipnja, pokazavi mu primjcrak programa. A
kada mi sc ncgdjc godinu do dvijc kasnijc, vc kao prcdsjc
dniku Kola, obratio izvjcstan barun Conti (Talijan, ocnjcn
groncom Lcdowskom, koji jc bio u rodbinskim odnosima s
obitclji 8raganza, iz kojc jc potjccala nadvojvotkinja Marija
Tcrczija, carska snaha), kako bi od mcnc dobio autcntinc
podatkc o mojcm odnosu prcma atcntatu u Sarajcvu i to za
nadvojvotkinju, koja jc kao macha Franjc Fcrdinanda jcdina
podravala njcgov brak s groncomChotck, dokazao sammu,
uruujui slubcnc dokumcntc: 1. da mi program uopc nijc
bio poslan, 2. da jc tvrdnja Potiorcka kako sam mu, u svrhu
ugoivanja prjcstolonasljcdnika, uskratio tracna srcdstva za
tajnc policijskc agcntc, bczona la. 8arun Conti (vc tada
pokojni) jc lojalno stvar prcdstavio nadvojvotkinji Mariji
Tcrcziji, koja mc jc pozvala k scbi i nakon duljcg razgovora,
drci moju ruku na svojcm srcu, izrazila bolnu radost zbog
mojcg ponaanja u itavoj toj ncsrci. !skoristio sam najzad
itavu tu akciju, kako bih prcko dircktora kabincta Schicssc
la uvjcrio cara da Potiorckova izjava, kako sam mu uskratio
srcdstva za policiju, ncma vczc s istinom. Na to mi jc Schi
csscl odgovorio, po nalogu cara, da monarh takvu vcrziju nijc
nikada uo, ali da ionako u nju nc bi vjcrovao pa ak i da mu
jc dola do uha.
an 28. lipnja 1914. padao jc u ncdjclju. Kao i obino,
namjcravao sam otii u crkvu, a oko jcdanacst sati u tu svrhu
ckali su mc konji prcd kuom. Nakon doruka, uzco sam
u rukc N. Fr. Prcssc i mirno proitao sav politiki dio, da
bih na kraju naiao na vcliki stupac pod naslovom Program
putovanja prjcstolonasljcdnika Franjc Fcrdinanda po 8osni.

x
90 91

x
Jo sam mirno itao tokc vojnog zakona, kada sam opazio
da program ukljuujc suprotno prvoj carcvoj odluci da c
putovanjc imati vojni karaktcr i svcani ulazak u Sarajcvo.
Kako sc kasnijc pokazalo, car jc na molbu prjcstolonasljcdni
ka dopustio da sc bcz mojcg znanja napravi ta izmjcna i jo k
tomc da kncginja Hohcnbcrg sudjclujc u toj toki programa.
o danas tono pamtim osjcaj lormalnc nzikc boli koju
sam tada osjctio itajui pojcdinosti o tom ulasku. Nisam
ni bio svjcstan uzroka tc boli, morao sam scbc uvjcravati da
uostalom ncmam razloga prjcstolonasljcdniku biti zavidan ili
ncsrdaan zbog tc svcanosti. Ali, nckoliko trcnutaka kasnijc
zazvonio jc tclclon: dr. crovi, koji jc tc ncdjcljc bio dcuran
u prczidiju mojcg ministarstva, rckao mi jc da jc iz Sarajcva
dola jo ncjasna vijcst o atcntatu na prjcstolonasljcdnika. To
znai da sc, u trcnutku kada sam ja s tako udnim osjcajcm
prouavao program, ba to isto dogodilo i izazvalo atcntat!
Nijc li to pravi simptom tclcpatijc: Smjcsta sam siao doljc,
sjco u koiju i krcnuo u urcd. S vclikim tckoama usposta
vili smo tclclonsku vczu sa Sarajcvom, ulovili smo tamo pri
aparatu ba cla nnancija Prilcszkog i nakon ncuvcnih na
pora glasa i sluha pouzdano utvrdili da su obojc, nadvojvoda
i njcgova cna ubijcni! Nc sjcam sc vic osjcaja koji su mc
tada prcplavili, drim da jc prvi bio osjcaj ljudskog suosjc
anja, a drugi strah od dojma kakav c ova vijcst ostaviti na
cara. odgovornostima, poscbicc mojoj osobno, tada uopc
nisam razmiljao. Narcdio sam da mc odmah tclclonski
spojc s carskom vilom u !schlu, kamo jc car bio otiao niti
prijc tjcdan dana. \cza jc odmah uspostavljcna: javio sc prvi
adjutant cla taba grola 8ccka, koji mi jc potvrdio da jc car
vc primio brzojav od grola Rummcrskirchka, vclikog mar
ala ubijcnog nadvojvodc. Na mojc tracnjc autant jc ipak
otiao do cara kako bi ga ponovno u mojc imc obavijcstio o
novostima. ana 29. lipnja, car jc u vccrnjim satima doao

x
92 93

x
u 8c, a 30. lipnja mc jc primio u Schonbrunnu. Prcdstavio
sam mu cijclu gcnczu tog puta, prcdloio sam rcviziju tzv.
\crtcilcr na programu, nisam poricao svoju odgovornost
jcr ministar odgovara za svc to sc dogodi dok jc na vlasti,
ali sam upozorio i na prijcstolonasljcdnikovu volju, koja jc
iskljuivala moju suradnju. Car, vrlo zabrinut kao ovjck i cl
obitclji Habsburgovaca, ali pomircn sa sudbinom, kao dobar
poznavatclj nadvojvodina karaktcra, opasnog za prijcstoljc,
primio jc moja objanjcnja vrlo ljubazno i priznao, takocr
kasnijc trcoj osobi, da sam ja bio iskljucn iz akcijc krivnjom
nadvojvodc. sim toga ovo to govorim o toj mojoj audi
jcnciji i prijcstolonasljcdnikovom putovanju, nisam govorio
nikada prijc, a niti poslijc toga. Glasinc da sam cara prijc
putovanja upozoravao, ncmaju vczc s istinom jcr sc nisam
imao razloga mijcati u isto vojno putovanjc, a proircnjc
putovanja na civilno podrujc bilo jc doputcno bcz da mc sc
pitalo i bcz mojcg znanja. Zanimljiva jc, uostalom, na kraju
bila primjcdba cara da sc mladi nsljcdnik prijcstolja (budui
car Karlo), zbog svojc blagosti i vczanosti uz njcga (cara), da
odgojiti za dobrog monarha. Moda jc u tomc imao pravo,
nc mogavi znati da c rat prckinuti taj odgoj i baciti mla
dog prijcstolonasljcdnika u vir ratnog i vojnikog ivota tc ga
prcobraziti u monarha, jo ncsposobnijcg ncgo to mu jc to
po prirodi bilo namijcnjcno.
Car sc vratio u !schl, ja sam jo ncko vrijcmc ostao u
8cu i zapoco posao u urcdu, posvccn pitanju odgovorno
sti kao i sprjcavanju daljnjcg pogoranja politikog poloaja
srpskog stanovnitva u 8osni. U opirnim tclcgramima nala
gao sam zcmaljskom poglavaru to trcba napraviti u kolstvu
i sudstvu, kako bi sc izbjcgla ponovna razoaranja, koja tako
strano djcluju na stanovnitvo. Pitanjc odgovornosti ubrzo
jc postavio gospodin Potiorck. U prvom tclcgramu, koji mi

x
92 93

x
jc dao opirnijc vijcsti o ncmilim dogaajima oko atcntata,
naglasio jc da jc jcdan od ubojica, abrinovi, bio udaljcn iz
zcmljc i da jc samo zahvaljujui mojoj intcrvcnciji u vrijcmc
putovanja 1912. dobio dozvolu da sc vrati. 8ila jc to ncumijc
sna la. Godinc 1912. narcdio sam da sc oslobodi iz izgnan
stva tiskarski radnik, kojcg mi jc prcporuila socijalistika
stranka, ali njcgovo jc prczimc bilo drugaijc, a zanimanjc
abrinovia sasvim drugo to jc potvrdio i organ socijalista,
koji, kako jc poznato, nisu bili umijcani u ubojstva. Zatraio
sam da mi svojc tvrdnjc potkrijcpi dokazima, gospodin Po
tiorck jc dugo odugovlaio, a na mojc pourivanjc jc odgo
vorio da su dotini akti ncstali (!) Na kraju mc uopc nijc
obavijcstio o injcnici, da jc tribunal koji jc sudio ubojicama,
istraio pitanjc povratka abrinovia i potvrdio lormalnom
prcsudom u duhu protivnom tvrdnjama Potiorcka! oznao
sam to tck u kasnu jcscn iz akata prilikom pomilovanja. Nai
mc, sud i Zcmaljska vlada, osudivi pct krivih na smrt csti
i pravi ubojica Princip, nijc imao minimalnc godinc nijc
prcdloio nikoga za pomilovanjc, ja sam, pak, caru prcdloio
da sc dvojica osucnih na smrtnu kaznu pomiluju i to sam
pomilovanjc ishodio na osobnoj audijcnciji. U tim sc aktima
takocr nalazio i prcdmct izgnanstva abrinovia. Zcmaljski
poglavar, koji mc jc, kako smo vidjcli, lano na dvoru optu
ivao za uskraivanjc srcdstava za policiju, a prcda mnom za
protckciju ubojicc abrinovia, iskoristio jc jo jcdno srcd
stvo protiv mcnc: u sarajcvskim i bckim novinama pustio jc
vijcst da jc atcntat bio rczultat mojc slabosti prcma Srbima.
Poscbno su crkvcni krugovi konzcrvativnog bckog lista
Rcichspost, odavna bliski uvjcrcnjima ubijcnog prijcsto
lonasljcdnika, vodili zbog toga kampanju protiv mcnc, a iji
sam utjccaj na dvorskc krugovc mogao vidjcti vc za vrijcmc
pogrcba ncsrctnih rtava. !pak, istina jc da sc u administraciji
8osnom i Hcrccgovinom nisam mogao ni ja, a ni drugi mi

x
94 95

x
nistar (barun 8urin jc postupao isto tako) snai bcz strankc
Srba, koja jc svakako od triju tamonjih bila najjaa, broja
no, bogatstvom, politikim osjcajcm, cncrgijom, sposobno
u, crkvcnom organizacijom, kolstvom itd. Tu sam politiku
vodio u dogovoru s gospodinom Potiorckom, kod kojcg sam
uvijck nailazio na pomo i prijatcljstvo, kojcg sam isto uvijck
podravao kod cara, a ak ni nakon atcntata nisam ga prcd
stavio kao krivog iako jc zasluio da ga sc maknc, prcmda mi
jc ta misao namctana u mojcm ministarstvu. ak jc i Tisza
krivnju pripisivao Potiorcku iako, prctpostavljam nc bcz
razloga da nas jc obojicu jcdnako smatrao krivima.
A ipak, cijclu krivnju snosio jc Potiorck, to zbog pro
pusta u priprcmljcnosti za primanjc prijcstolonasljcdnikog
para u Sarajcvu (jc li i u kojoj mjcri savjctovao ulazak, nc
znam), to zbog svojcg ponaanja u trcnutku atcntata. vo,
daklc, dctalja o tom ncsrctnom dogaaju.
Prjcstolonasljcdniki par jc bio smjcctcn u !lidi, kupa
linom mjcstu oko dvanacst kilomctara udaljcnom zapadno
od Sarajcva. Toga dana otili su iz !lidc cljcznicom, ali nc
sasvim do sarajcvskog kolodvora vc su izali na zapadnom
ulazu u grad kraj tvornicc duhana: tako sam i ja mnogo puta
postupio, kada sam imao posla u tvornici npr. Ali tada jc oi
to nastao plan o svcanom ulasku automobilima, du itavog,
23 kilomctra dugakog AppclQuaia, na lijcvom brijcgu

ri
jckc Miljackc pa svc skoro do istonog kraja grada, tj. gradskc
vijcnicc. Taj plan jc iziskivao priprcmc, odgovarajuc broju
automobila i osiguranjc dugc linijc, koja jc iznosila pola miljc.
Ni jcdno ni drugo nijc uinjcno. Prijcstolonasljcdnici i njiho
va svita, izaavi iz vlaka, odmah su zauzcli mjcsta u automo
bilima i krcnuli, ali tajni policijski agcnti u njihovoj pratnji
ncpotrcbno prcoptcrccni s kutijama princczina nakita
Rijc jc o dcsnoj obali rijckc Miljackc (opaska urcdnika)
..

x
94 95

x
trcbali su ii isprcd i iza prjcstolonasljcdnikova automobila
radi nadzora, no tamo u tu svrhu uopc nijc bilo prirccnih
automobila pa niti koija. Morali su stoga ostati kod tvorni
cc i tck uvi odjck cksplodiranih bombi, pojuriti pjcicc na
mjcsto atcntata, kojc jc tada vc bilo prazno. Jo jc gorc bilo
s osiguranjcm dugog puta od tvornicc duhana do gradskc
vijcnicc. Grad Sarajcvo imao jc samo malu gradsku policiju,
dravnc u to vrijcmc uopc nijc bilo, nitko jc u zcmlji nijc
podupirao. Tck nakon atcntata savjctovao sam zcmaljskom
poglavaru izradu odgovarajuih administrativnih i nnancij
skih odrcdbi, kojc sam odmah potvrdio. Mudri Poljak nakon
tctc! to jc s tim kasnijc bilo u vrijcmc rata, nc znam. Kada
sc pribliavao dolazak prjcstolonasljcdnika i najavljcn njcgov
ulazak u Sarajcvo prcciznim programom u minutu (vjcroja
tno zato da bi sc svim nitkovima olakala priprcma zloina),
gospodinu Potiorcku sc obratio naclnik policijskc upravc,
vladin povjcrcnik Gcrdc (Maar). Rckavi mu da svcukupno
raspolac samo s 30 ili 40 policajaca, priznao jc da dugi put
od tvornicc duhana do gradskc vijcnicc nc moc sasvim
osigurati tim osobljcm tc jc zatraio vojnu pomo. Zcmaljski
poglavar jc rckao da vojskc ncma u gradu zbog mancvara i da
nc moc biti na vrijcmc vracna u Sarajcvo. oputam da jc
bilo tako, ali nijc moralo biti jcr jc bilo moguc bilo koja dva
bataljuna odozgo ostaviti u gradu. Ali i za to sc naao savjct.
Gcncral Sujari (njari), koji jc zapovijcdao andarmcrijom
u ono vrijcmc clita od ljudi i organizacijc prcdloio jc
zcmaljskom poglavaru obustavljanjc ulaznc linijc s obiju
strana, kordonom andara. ! taj prijcdlog jc bio odbijcn: da li
zbog pogrcnog straha da sc timc nc izazovc prjcstolonasljc
dnikovo nczadovoljstvo jcr jc on raunao na cntuzijazam
masa ili zbog njcgovc urocnc samouvjcrcnosti i latalistikc
uvjcrcnosti u vlastitu ncpogrcivost (ipak jc stanovnitvo
stalno Potiorcka nazivalo umornim carcm!: cr mudc Ka

x
96 97

x
iscr), tcko jc danas prosuditi. No, sigurno jc da su gosti ta
kvom odlukom prcdani kao plijcn ulici. Jczuit . Puntigam,
izdava ilustrativnog mjcscnika, ijc sam cstitc namjcrc sa
zadovoljstvom podupirao subvcncijama, dao jc ubrzo nakon
atcntata u svojcm listu lotogranju kritinog dijcla Quaia,
zajcdno s publikom kako ickujc prjcstolonasljcdnika. Na
toj slici nc vidi sc niti jcdan andar ili policajac. A, osim toga
niti u najidcalnijim dravama nc moc sc biti bcz policijc za
vrijcmc vclikih okupljanja ljudi na ulicama vclcgradova! Pa
i 1910., kada jc u Sarajcvo doao Franjo Josip, ak najpopu
larniji vladar u 8osni i Hcrccgovini, nijc sc tcdjclo na oprc
znosti koja jc, kako sc kasnijc pokazalo, bila sasvim suvina!U
takvim jc uvjctima prjcstolonasljcdniki par automobilima
krcnuo od tvornicc duhana u ncizbjcnu smrt. dluujuc
pojcdinosti opisa tog puta poznatc su mi iz slubcnog pisma,
kojc jc napisao pukovnik i prjcstolonasljcdnikov maral, grol
Rummcrskirch, svojcm prctpostavljcnom, ministru rata (voj
nom ministru) Krobatinu, a koji ga jc odmah nakon primitka
prvih dana lipnja u svom urcdu proitao grolu Tiszi i mcni.
Jcsmo li sc kod ministra rata Tisza i ja susrcli prcma dogovo
ru ili sluajno, toga sc vic nc sijcam. !z tog pisma proizlazi
da jc tijckom vonjc na automobil prjcstolonasljcdnika ba
cna bomba, koja jc ranila autanta. n jc odmah odvczcn u
vojnu bolnicu i krcnulo sc daljc do gradskc vijcnicc, gdjc sc
usrcd ncugodnog raspolocnja, odvijalo najavljcno prcdsta
vljanjc vlasti, dcputacija itd. Nakon zavrctka tog slubcnog
dijcla posla, pic grol Rummcrskirch, prjcstolonasljcdnik sc
obratio grupi u kojoj su bili Potiorck i komcsar Gcrdc s pi
tanjcm: No, daklc to jc s tim bombama: Ako sc to ponovi,
moc li sc mirno ii daljc. ito da prjcstolonasljcdnik nijc
htio, osobito zbog prisutnosti voljcnc suprugc, izigravati
ncustraivog junaka, ncgo sc kao obini smrtnik prilagoditi
datim okolnostima. Na spomcnuto pitanjc, Gcrdc jc poco

x
96 97

x
pokazivati odrccni strah i suzdranost. Prijcstolonasljcdnik
jc ockivao odgovor od zcmaljskog poglavara i glavnog zapo
vjcdnika vojskc. ! tada jc, opisujc grol Rumcrskirch, gospo
din Potiorck uzviknuo: \aa carska \isost moc sc mirno
voziti, ja za to prcuzimam odgovornost. Prjcstolonasljcdnik
jc onda odgovorio: obro, ali cmo u tom sluaju prvo po
sjctiti ranjcnog autanta, a tck onda idcmo kod vas na doru
ak.. Tim rijcima, potaknutim mcgalomanijom umornog
cara, ncsrctni jc prjcstolonasljcdnik izrckao smrtnu prcsudu
scbi i cni.
stalo jc poznato, ispriat u samo da dovrim priu. a
jc Potiorck barcm odgovorio prjcstolonasljcdnika od puta
u bolnicu, mogao jc gostc brzo odvcsti ili dugim otvorcnim
putcm natrag u !lidu ili barcm sigurno svratiti do oblinjcg
konaka, odnosno sjcdita zcmaljskog poglavara na doruak.
Konak sc nalazi na dcsnom brijcgu rijckc Miljackc prcma
jugu dijagonalno nasuprot gradskc vijcnicc, do tamo vodi
ili odmah kod vijcnicc postavljcn most Shcrila Cohajina ili
carski most, nckoliko dcsctaka koraka daljc na zapad prcma
gradu. Za nckoliko minuta moglo sc stii do konaka i za vri
jcmc doruka narcditi potrcbnc mjcrc oprcza u gradu. Nijc
uinjcno ni jcdno ni drugo, ncgo sc krcnulo prcma vojnoj
bolnici, koja jc bila smjctcna na samom sjcvcro zapadnom
kraju, odnosno na suprotnoj strani grada, to znai da sc ilo
prcko itavoga grada. Ali, kako jc taj plan provcdcn:
!sprcd automobila u koji jc au lond sjco prjcstolonasljc
dniki par zajcdno s Potiorckom na mjcstu visavis, ili su u
automobilu gradonaclnik i povjcrcnik Gcrdc. ni su oito
namjcravali brzo voziti prcma zapadu itavom obalom jcr
bolnica lci odmah sjcvcrno od tvornicc duhana. Ncmoguc
U pitanju jc lijcva obala rijckc Miljackc (opaska urcdnika).

x
98 99

x
jc uopc prctpostaviti da jc ta ruta bila drukijc napravljcna,
naimc ulicom Franjc Josipa, kojom sc u normalno vrijcmc
najzgodnijc moglo doi do bolnicc. tomc su barcm morali
znati gradonaclnik i cl policijc, koji vjcrojatno u odgovara
jucm trcnutku nc bi smjcli zaboraviti o tcini odgovornosti
koja jc na njima lcala. Tada sc dogodila ncobina stvar,
gotovo ncvjcrojatna. dmah u trcnutku kada jc prvo vozi
lo s gradonaclnikom i clom policijc prolo dcsni ulaz od
obalc, na sjcvcr prcma ulici Franjc Josipa, zcmaljski poglavar,
opazivi zabunu, narcdio jc da sc stanc kako bi dozvao prvo
vozilo natrag. 8a u tom trcnutku do auta sc, koji jc stajao na
uglu ulicc Franjc Josipa, pribliio mladi, osamnacstogodinji
Princip i dvama hicima iz brauninga smrtno ranio prjcstolo
nasljcdniki par. Potiorck, stojci na dcsnoj strani svoga auta,
nijc vidio atcntat, vc jc samo uo hitac. Na papuicu auta
stao jc Rummcrskirch, ali naalost s lijcvc stranc i nijc mogao
uiniti nita, vidjcvi opasnost koja sc pribliavala. Prjcsto
lonasljcdniki par jc ostao ncpomian na svojim mjcstima,
nita sc u tim kratkim trcnucima o njima nijc znalo. Potiorck
nijc znao za njihovu smrt: Jc li znao Rummcrskirch, nijc si
gurno. ovoljno da jc zcmaljski poglavar odmah nakon hita
ca narcdio povratak i da sc idc prcma konaku, gdjc jc doznao o
smrti prjcstolonasljcdnikog para tck kada im jc uputio poziv
da izau iz automobila i krcnu na doruak.
Taj trcnutak bio jc ncizostavno zaslucna kazna za Poti
orcka zbog lakomislcnc organizacijc prjcstolonasljcdnikova
putovanja, razumljiva jc isto tako sa stajalita obinog
ovjcka njcgova clja za osvctom nad cijclim srpskim na
rodom. Ali, oba osjcaja morala su kod normalnog ovjcka
stvoriti uvjcrcnjc da prijc svcga on osobno snosi odgovornost
za stranu katastrolu o kojoj jc prvih dana jadikovao upravo
Tallczy (po zanimanju povjcsniar) i rckao da ona ncc
proi bcz tckih povijcsnih potrcsa.

x
98 99

x
Za takvu objcktivnost nijc mogao imati snagc ovjck
koji jc kako sc kasnijc pokazalo bio ncmoralan, ovjck
kod kojcg su slubcni lijcnici jo u trcnutku prcdstavljanja
vladinog pcrsonala, godinu dana prijc mojcg prcuzimanja
mjcsta ministra zajcdnikih nnancija samo iz izraza oiju
prcpoznali poctak uznaprcdovalc paralizc. Nc znajui tada
jo o toj osobnoj tragcdiji gcncrala rccno mi jc to tck
nakon ncsrctnog pada Potiorcka bilo mi ga jc ao to sc
trudi svu odgovornost prcbaciti na mcnc, koji sam od prvog
trcnutka drao da kao ministar trcbam prcuzcti odgovornost
za svc, a to znai i za svc ncsrctnc pogrckc podrccnog mi
zcmaljskog poglavara.
Na kraju sam odstupio s dunosti zbog svojc odgovorno
sti jcr drugim argumcntom Tisza nc bi mogao uvjcriti cara o
potrcbi mojc smjcnc.
Prijc toga trcbalo jc dokazati da na savjcsti gospodina
Potiorcka, u ijc sposobnosti jc car vrsto vjcrovao, o kojcm
su govorili prvi voc lci vci tcrct, ncgo na savjcsti svih njih
i da jc gospodin Potiorck u tim prijclomnim trcnucima bio
doista ncsrca za Monarhiju. okaz za to dao jc sam gcncral
tijckom rata, u kolovozu i studcnomc 1914. godinc. Kacm
gcncral jcr jc od trcnutka atcntata zapravo prcstala normal
na administracija sa clom vladc na clu. !zmjcnjivali smo
u vrijcmc atcntata pa svc do izbijanja rata itav niz brzojava,
opisali smo u aktima stvari policijc tc razmatrali odgaanjc
ustava. Ja sam, kao to jc poznato, clio da sabor jo u srpnju
usvoji zaostalc nacrtc zakona, a nakon izbijanja rata jcdnom
sam pokuao spasiti bcsprijckornc srpskc prolcsorc gimna
zijc u Tuzli, kojc jc zcmaljski poglavar ncpravcdno rastjcrao.
No, dobio sam na pola jasan odgovor da umjcsto zcmaljskog
poglavara, podrccnog ministru, sada postoji prinadlcni
ncogranicnom vlau zapovjcdnik vojskc, podloan nacl
nikovoj komandi. \rlo cncrginim, protcstnim rcskriptom

x
100 101

x
prckinuo sam tu korcspondcnciju sa samom pokrajinskom
vladom.
Gospodin Potiorck sc sa svojc stranc ograniio na vojnc
obvczc, u poctku naalost samo na vjcanjc mukaraca, nc
izuzimajui srpskc svccnikc, cnc i djccu (u Trcbinju, u Hcr
ccgovini napravljcnc su itavc alcjc vjcala!) ili zatvaranjcm
srpskih poslanika zbog odgovornosti za napad orujcm na
putnikc vlakovc.
Na albc tih ljudi nisam, naalost, kao civil nita mogao
pomoi, uspjclo mi jc samo kod dobrohotnog i pravcdnog
cara ishoditi protiv zakljuaka iz Sarajcva mirovinu udovici
srpskog svccnika, koji jc stradao u Trcbinju i koji jc jo pod
vjcalima glasno ustvrdio da sc borio za ujcdinjcnjc svih sr
pskih grupa.
U slinim okolnostima kod nas u Poljskoj, gdjc jc kako
sam spomcnuo jcdnom prilikom prjcstolonasljcdnik Josip
Fcrdinand narcdio da sc u svakom sclu zapadnc Galicijc
poljski mladii oslijcpc i objcsc na vjcala, postavljcna isprcd
crkava, nisu pomoglc ni molbc namjcsnika Korytowskog
kod naclnog voc, prjcstolonasljcdnika Fridcrika, niti mojc
kao prcdsjcdnika Kola kod ministra vanjskih poslova 8uri
na, kojcm jc naclni voa napismcno donosio da sc smrtnc
kaznc donosc samo na osnovi sudskc prcsudc. Naalost, do
nocnc su po nalogu vojnog voc, prjcstolonasljcdnika Josipa
Fcrdinanda, koji jc (kako jc rccno) justinkaciju promatrao
prcko dalckozora.
Kao voa djclovao jc gcncral Potiorck dva puta. U trcnu
tku objavc rata Srbiji i narcdbc o mobilizaciji na jugu kada sc
savjct ministara naao prcd pitanjcm to c biti ako narcdnih
dana a bilo jc to vrlo izvjcsno Rusija Austriji objavi rat. Ja
sam zapitao cla taba to c biti s mobilizacijom i u kojcm
smjcru (gcogralskom) c ona biti usmjcrcna. Na to jc gcnc
ral ConradHtzcndorl odgovorio da u tom sluaju vlakovi

x
100 101

x
koji idu prcma jugu moraju doi svc do granicc na Savi, na
kon cga c sc u najvcoj tajnosti odmah vratiti i pridruiti
mobilizaciji itavc vojskc na sjcvcru, radi odbijanja ruskog
napada.
!pak, uvjct da ta akcija uspijc govorio jc gospodin Con
rad, a bilo jc to 30. srpnja 1914., jcst stroga povjcrljivost, ta
kocr i od stranc ministara. To objanjcnjc nama civilnima
sc jako svidjclo. Na odluku nijc trcbalo dugo ckati.
ana 31. srpnja ujutro, u urcdu sam naao osobno car
sko pismo: Libcr Rittcr v. 8iliski! !ch habc nich bcstimmt
gclundcn, dic allgcmainc Mobilisicrung anzuordncn. Franz
Jozcl . Znailo jc to da Rusija ulazi u rat. !z kasnijih izja
va optucnog ministra rata Schomlinowa o pojcdinostima
mobilizacijc doznalo sc da jc ona u Rusiji narccna unato
carcvom ponitcnju mobilizacijskc narcdbc. itajui tada
pismo Franjc Josipa pomislio sam odmah kako c gospodin
Conrad provcsti svoj plan skrctanja na sjcvcr. ckao sam str
pljivo tjcdan dva, rat jc vc bio sasvim u tijcku, iz Galicijc su
dolazilc vijcsti o pograninim napadima kozaka, a o njihovu
odbijanju nita sc nijc ulo.
Konano, oko 16. kolovoza kada sam bio kod cara zapi
tao sam to sc zapravo dogaa s tajnom o kojoj sc govorilo
na savjctu ministara. Na to jc car rckao: A da, to jc doista
vclika tajna, ali ja u \am jc otkriti vc sc tuku. Gdjc:,
zapitao sam, U Srbiji sc tuc Potiorck, vrlo pobjcdonosno.
8io sam na rubu oaja, uvi tu tajnu o pobjcdi, koja jc
trcbala biti otkrivcna upravo kao poklon (nainjcn od ljudskc
krvi!) na carcv rocndan, dana 18. kolovoza, a zavrilo sc u
nckoliko dana tckim porazom i povlacnjcm izvan grani
ca Srbijc. Zato sc, daklc, mobilizacijski vlakovi nisu odmah
vratili sa Savc u Galiciju, vc jc dio vojskc prcbacn u Srbiju,
zbog cga jc cijcla kampanja u Galiciji zakasnjcla, oslabila
i na kraju kolovoza i propala, a nai pogranini okruzi su

x
102 103

x
unitcni tc jc na kraju izgubljcn Lavov, a svc zato da bi go
spodin Potiorck, zatvorivi sc sa svojim zamjcnikom u nckoj
ncpristupanoj kui u Tuzli, mogao provoditi ncpotrcban i
nccnkasan rat s mrskim mu Srbima!
A to misliti o tom slavnom od prjcstolonasljcdnika
Franjc Fcrdinanda otkrivcnom clu taba, gospodinu Con
radu, koji jc unato svojcm planu izlocnom na savjctu mini
stara dopustio da zbog cljc dravnika s najtcim mozgom
izgubi Galiciju: Nikada nisam vjcrovao u taj prctjcrano hva
ljcni gcnij Conrada, a injcnicc su mc u to uvjcrilc. Pa, ipak,
bio jc to onaj isti providni (samo nc prcma miljcnju cara)
voa koji jc strcljakc rovovc (usprkos nauku gcncrala Csic
scricsa, vojnog ataca u japanskom ratu i praksi svojcg prct
hodnika Schcmuc, obojicc povucnih zbog otpora) smatrao
ncvitckim srcdstvom tc jc unitio prvu vojsku, rcducirajui
jc tijckom prvih 6 tjcdana sa 8900 000 tisua ljudi na 130
000 (autcntian izvjctaj ministra rata savjctu ministara!), taj
isti voa koji jc 1916. zbog dodvoravanja prjcstolonasljcdni
ku Karlu, cljnog pobjcda u Tirolu, oslabio sjcvcrnu vojsku i
izazvao vcliku olcnzivu 8rusillova, taj isti voa koji jc kona
no povucn s mjcsta cla prcuzco zapovjcdnitvo u junom
Tirolu, svojoj dugogodinjoj batini, jcdini od voa koji sc
sam nijc uspio probiti iz tirolskih gora u dolinu Piavi, imc jc
prouzroio posljcdnji poraz Monarhijc i ccntralnih drava.
Pa, ipak, ak ni ncsrctno iskustvo s Potiorckom nijc bilo
za cla taba dovoljna pouka. U istonoj i zapadnoj Galiciji,
na padinama Karpata, u junom dijclu Poljskog kraljcvstva,
austrougarska vojska sc junaki borila, ali nccnkasno. Samo
sc na jugu Monarhijc i daljc unato iskustvu iz kolovo
za raunalo na rocnog pobjcdnika. Taj put, istina jc, nijc
zaobicn zbog tajnc savjct ministara. Car jc narcdio
grolu 8crchtoldu da nas obavijcsti da Potiorck po drugi put
namjcrava poduzcti olcnzivu protiv Srbijc. Savjct ministara

x
102 103

x
jcdnoglasno sc izjasnio protiv tc namjcrc, ali kao to jc bilo
uobiajcno za nas civilistc: naclno zapovjcdnitvo, tj. prjc
stolonasljcdnik Fridrik i Conrad von Htzcndorl su prido
bili cara da da odobrcnjc. 8ila jc to vc takva ncsrca, da car
nijc ni scbi samom ograniio zapovjcdnitvo, bilo da ga jc
vodio iz 8ca ili !chla ili npr. Cicszyna!
Tako jc Potiorck zauzco rczidcnciju u sirmijskoj utvrdi
Karlstadtu i ponovno zatvorcn s pomonikom, tclclonski di
rigirao. Zauzcvi znatan dio srpskog podruja, htio jc apso
lutnu pobjcdu: na tclclonskc vijcsti zapovjcdnika korpusa da
vojska ncma ni cipcla ni municijc, odgovorio jc narcdbom o
daljnjcm maru i napadu. Rczultat jc bio straan: dva korpu
sa upala su u zamku i ostali su zapravo srczani. Primio sam
o tomc ranu vijcst od dalmatinskog poslanika Kukovia (po
znatog mi jo iz vrcmcna bosanskog putovanja iz 1891. kada
jc on bio tuzlanski starjcina). Sav u suzama govorio mi jc da
jc skoro cijcla dalmatinska mladc u jcdnom danu, na panju
sasjccna. Usrcd najstranijc bijcdc pod strijclama pobjcdo
nosnih Srba, morali su ostaci bosc i izgladnjclc vojskc bjcati
prcko Savc, naravno ncdostajalo jc i tih korpusa (jcdinica) u
borbama na podruju Galicijc Kongrcsovkc.
Ali, taj put su stvari u 8cu uzctc za ozbiljno: na konlc
rcnciji kod 8crchtolda sastali su sc dva ministra prcdsjcdni
ka: ministar rata, barun 8urin kao adlatus Tiszi i ja gdjc
smo izglasali da grol 8crchtold odc k caru s prijcdlogom o
smjcnjivanju Potiorcka. Prijcdlog jc bio prihvacn: prvio dio
odgovornosti jc bio izrccn. ruga odgovornost, moja, bila jc
samo pitanjc vrcmcna. Car jc, govorci mi o ostavci Potiorc
ka, dodao da sc taj gcncral ponio vrlo pristojno jcr jc priznao
svojc pogrckc.
\ratimo sc ipak u vrijcmc sarajcvskog atcntata. Tcko jc
uzcti za zlo Monarhiji to jc zapocla sa studijama i savjc
tima oko satislakcijc kakvu bi trcbalo traiti od Srbijc. !sto

x
104 105

x
tako, s 8crlinom jc sklopljcn sporazum posrcdovanjcm grola
Hoyosa, koji jc bio cl kabincta 8crchtolda. Konlcrcncija
ministara odrana jc dana 7. srpnja 1914. godinc. Na njoj
sc raspravljalo o nunosti ultimatuma Srbiji uz tracnjc vrlo
vclikc satislakcijc. 8ila jc to ova konlcrcncija na kojoj sam,
na osnovi 1919. dovrcnc publikacijc tajnih akata od stranc
socijalistikc vladc u 8cu ja trcbao odluiti o objavi rata! Ja
osobno! Takvu jcprijc svcga suvic laskavu rccnicu u jcscn
1919. izgovorio poznati bcki tracrski list Ncucs Vicncr
Journal, a za njim jc tc bajkc ponovio Kuricr Varszawski.
Smatram stoga za svoju dunost da na ovom mjcstu odgo
vorim na tc ncrazboritc prigovorc ili komplimcntc. Najprijc
moram rci da bih bio ponosan da sam osobno imao mo
odluivati o svjctskom ratu. ! da sam tu mo posjcdovao, toga
bih sc sigurno sjcao, da jc od pada Napolcona i od vrcmcna
Mickicwicza jcdan poljski narataj za drugim ockivao uskr
snuc domovinc u curopskom ratu, koji bi unitio Rusiju.
! nadaljc, pamtio bih da sc ba poljskoaustrijska politika
zasnivala na misli o buducm curopskom ratu u kojcm bi
Austrija prcko poljskog naroda porazila nacg vjcnog nc
prijatclja: Rusiju. Kako bi uostalom Poljska mogla postati
slobodna i ncovisna, ako prijc toga nijc poracna Rusija!
Mcutim, od poctka rata svc do proljca 1917. koalicija jc
bila za autonomnu Poljsku u sklopu Rusijc! Zar jc to bila
slobodna i ncovisna Poljska: ! jc li ruska orijcntacija, koja
jc tcila takvoj autonomiji u Kraljcvstvu, bila doista bolja od
gorc spomcnutc austrijskc: Ali, takvc dalckoscnc wallcn
rodovskc idcjc, potpuno ncpotrcbnc jcr jc i sama Austrija
htjcla Poljsku, nisam imao snagc podravati i provoditi.
Smio sam misliti o znacnju rata za budunost Poljskc to
mi sc svialo i zbog toga nc bih zasluivao osudu domovi
nc, koja bi zahvaljujui tom ratu ustala iz mrtvih. Tada, kao
upravitclj 8osnc i Hcrccgovinc, imao sam obvczu iznijcti

x
104 105

x
svojc miljcnjc sa stajalita slubc. ! onda sc nisam mogao
izjasniti za rat, ncgo ukazujui na pogubni upliv 8cograda
na Sarajcvo, izjasnio sam sc za otri ultimatum Srbiji, kako
bi sc vc jcdnom razrijcila budua sudbina junih Slavcna.
To isto cljcli su i ljudi u 8osni i Hcrccgovini u duhu, kao to
sam povic spomcnuo, nc nuno prcvrtljivom, ncgo u duhu,
da tako kacm, austrijskom i austrougarskom. Ali, ovako ili
onako, da li zbog dobrovoljnog poputanja ili zbog rata, da
li u duhu Habrsburgovaca ili pak Karaorcvia, morala sc
razrijciti jugoslavcnska sudbina, poscbicc sudbina podijcljc
nog srpskog naroda. ! razrijcila sc, kao to znamo, ratom u
korist Karaorcvia. Ali nc mojom krivnjom, a ni zaslugom
jcr za to nisam bio ni dovoljno moan, a ni dovoljno pozvan,
ali moda zbog mojc providnosti!
Toga sc nc sramim niti alim, ni kao Poljak, a niti kao
poljskog roda prcdvodnik, hrabrog naroda junih Slavcna.
Na konlcrcnciji nijc uopc bilo glasovanja, samo jc svaki od
nas iznio svojc miljcnjc o posljcdicama atcntata i o mogu
nosti rata. Svi su sc sloili s ultimatumom, s tom razlikom
da jc Tisza nckako unaprijcd clio iskljuiti rat kao posljcdicu
ultimatuma, dok su svi drugi bili sprcmni u krajnjcm sluaju
prihvatiti razrjccnjc macm. Prcmda jc Tisza u mcmoran
dumu za cara zadrao scbi pravo votum scparatum, ubrzo jc
odustao od tc pozicijc, a u vrijcmc rata bio jc rcbus sic stanti
bus vic poklisar rata svc do kraja, ali ipak jc njcgovo kasnijc
ubojstvo zbog krivnjc za rat bilo tcka ncpravda. dmah
nakon ovc konlcrcncijc, otiao sam sa cnom u !schl, a na
putu tamo otili smo do Salzburga kako bismo, kao i obino,
hodoastili do Maria Plain. Ujutro 10. srpnja bio sam tamo u
gori sam jcr jc moja cna morala ostati u hotclu zbog smctnji
sa srccm, kojc jc vc tada imala. Sam sam naalost i posljcdnji
put bio podno udcsnc slikc Majkc 8ojc! Ali, morao sam
ponovno otii u 8c na ministarsku konlcrcnciju, na kojoj jc

x
106 107

x
trcbao biti proitan konccpt ultimatuma Srbiji. Konlcrcncija
jc bila prirccna u takvoj tajnosti da nc samo to sc nijc odr
ala u ministarstvu vanjskih poslova ncgo u palai 8crchtol
dovih Strudclhol (gdjc jc bio i onaj doruak za cschonc
lovc), vc jc osim toga svaki ministar morao doi incognito,
to znai nc u svojoj koiji vc unajmljcnim njakcrom ili au
tomobilom (mcnc jc vc na stanici ckao auto). Ultimatum
jc bio napisan na odlinom lrancuskom, a napisao ga jc cl
sckcijc, gospodin Mussulin tc jc bio prcdmct cjclodncvnih
zasjcdanja. Grol Tisza jc tada vc bio u !schlu kod cara i nijc
zauzimao izrazito protivno stajalitc, ali jc uvijck nastojao
ublaiti otrc uvjctc, opravdavajui sc timc da nc cli rat.
Ako su vc ubojicc 1918. ustrijclilc Tiszu kao krivca za rat,
onda su oni sami u to vjcrovali, ali zasigurno nc i ti koji su ih
poslali i kojc su traili svc do 1920., nakon cga su im sudili
maarski sudovi. Ponaanjc Tiszc dalo mi jc odmah priliku
da utvrdim da Monarhija moc ozbiljno i dalcko vic ncgo
li 7. srpnja raunati s mogunou rata i to sigurno srpskoga,
a nc svjctskoga.
\c jc 7. srpnja bilo moguc zakljuiti iz govora 8crc
htolda i objanjcnja kojc jc iz 8crlina davao grol Hoyos,
nakon poznatog doruka austrougarskog vclcposlanika Szo
gycnya i cara Vilhclma dana 5. srpnja 1914., da su savcznici
sprcmni na ratnu opciju. ana 7. srpnja, 8crchtold sc drao
vc sasvim protivno prcma Tiszinim zakljucima, prcmda
sam nijc posjcdovao kao to to svjcsno mogu posvjcdoiti
ni mrvicu karaktcra i tcmpcramcnta da bi na vlastitu inici
jativu i iz vlastitog uvjcrcnja tcio ratu. Nakon mojcg povra
tka iz !schla, malo jc dana protcklo u miru. !z Sarajcva sam
od Potiorcka primio optubu protiv mojcg dragog tajnika,
8oc crovia, za izdaju vojnih tajni. Morao sam jadnika na
kratko poslati na sclo k rodbini, nakon cga jc disciplinska
komisija okrivljcnomc dala najbolju moguu zadovoljtinu.

x
106 107

x
Ultimatum prihvacn dana 18. srpnja s rokom od 48 sati,
bio jc urucn 23. srpnja u 18 sati, dvijc minutc prijc 18 sati,
dana 25. srpnja austrougarskom poslaniku, barunu Gicsslu,
urucn jc srpski odgovor, a 32 minutc kasnijc poslanik jc s
osobljcm otputovao u Srbiju, koja jc bila sprcmna na mno
gc rtvc radi ouvanja mira. U tom kratkom vrcmcnu bavio
sam sc bosanskim pitanjima, tonijc stalnim Potiorckovim
zahtjcvima da uvcdc izvanrcdno stanjc, kojc nisam clio
objaviti prijc istcka ultimatuma. U tom trcnutku obratila mi
sc dcputacija bosanskih Srba, pod vodstvom imovia kako
bi izrazili svoju lojalnost. Razgovarali smo vrlo ugodno, a na
moju molbu da bi svi Srbi u tom najkritinijcm trcnutku
iskazali vjcrnost monarhiji i dinastiji, imovi jc obcao da
c tako i postupiti.
Ali 25. srpnja bio sam na vccr na drugom katu, u svom
urcdu u drutvu crovia, cla sckcijc 8cigla i dvorskog sa
vjctnika Schullcra, ockivali smo vijcsti iz 8ca. Kako nita
nijc stizalo, narcdio sam da sc uspostavi tclclonska vcza
s ministarstvom vanjskih poslova. Tamo sc javio nckakav
ncpoznati slubcnik, koji mi jc rckao da jc ba stigao brzojav
od austrougarskog poslanika u 8cogradu, baruna Gicssla:
Srbija jc odbila prihvatiti ultimatum, poslanik jc napustio
8cograd i krcnuo prcko mosta na Savi u Ugarsku. o danas
mi sc ini da poslanik inac nc ba poznat po diplomatskim
vjctinama nijc trcbao napustiti 8cograd, nakon to jc io
nako uspio dobiti znatnc ustupkc. ana 26. srpnja u !schl jc
doao 8crchtold s nacrtom ratnog manilcsta. Posjctio sam ga
u hotclu 8aucra, gdjc sc sprcmao na audijcnciju. U mojoj pri
sutnosti uao jc u koiju, ali prijc ncgo to sam napustio hotcl
tclclonirao jc Hoyosu da jc u hotclu zaboravio manilcst! 8ila
jc to tragikomina sluajnost, karaktcristina za 8crchtolda.
Car jc potpisao manilcst, iako jc dobro znao kakvc c biti
njcgovc posljcdicc jcr mi jc drugog dana rckao: Suditc li da

x
108 109
c Rusija mirno podnijcti na rat sa Srbijom: To nijc mo
guc. Uvijck najmudriji mcu svim ministrima ustuknuo jc
prcd povijcsnom nunou, pod utjccajcm potporc osiguranc
iz 8crlina. Ta potpora jc bila lojalno obcana, ali ncuspjch u
prvoj bitki nad Marnom (u rujnu 1914.), a onda i ncmogu
nost planiranog zauzimanja Pariza i brzog sklapanja mira,
uzrokovali su vicmjcscno zakanjcnjc pomoi u Galiciji,
gdjc sc Austrija sama borila s Rusijom na ivot i smrt. 8crc
htold jc otiao s manilcstom, a ja sam ostao u !schlu kako bih
barcm jcdan ministar bio blizu cara, koji jc na moju molbu
pristao ostati u !schlu, tako dobro povczanim s 8com. No,
28. srpnja tclclonirao mi jc Prilcszky i rckao da car s dvo
rom 30. srpnja odlazi za stalno u 8c. \rlo skoro ispunilo sc
carsko prcdvianjc u svczi s Rusijom. Carski vlak jc krcnuo
30. srpnja ujutro, a ja sam, pak, zatvorivi kuu u !schlu (gdjc
smo uvijck vodili gospodarstvo) oputovao tog istog dana
u podnc. Prckosutra sam u svom urcdu zatckao gorc spomc
nuto, urudbirano pismo. Tog istog dana odran jc savjct mi
nistara, na kojcm sc raspravljalo o posrcdnikim zakljucima
cnglcskc vladc, kojc jc jako podupirao njcmaki vclcposlanik
Tchirschky: zauzimanjc 8cograda uz pomo austrougarskc
vojskc i prcgovori s Rusijom. inilo sc da jc mir spacn. No,
tada jc, dana 1. kolovoza, njcmaki car, doznavi za slubcnu
mobilizaciju u Rusiji, istoj objavio rat.
! izbio jc svjctski rat, najstraniji, kojcg jc ljudskost do
tada proivjcla. U trcnutku izbijanja rata silom povijcsnih
potrcba prcstao sam biti bosanski ministar tc sam zapravo
postao poljski ministar, dijclci s itavom poljskom zajcdni
com osjcaj nadc, da c ovaj rat odluiti o sudbini Poljskc.

x
108 109
A
Abramowicz, David 14
Aehrenthal, Alois 38, 41, 42, 54,
67, 72
Apponyi, Albert 43, 69
Arnautovi, erif 27, 50
Auffenberg-Komarw, Moritz 32,
54, 55
B
Badeni, Kasimir 9, 41
Bandowski, 50
Baagi, Safvet-beg 16, 50
Batowski, Henryk 14
Beck, Max Wladimir 52, 91
Beigel, Stephan 42, 46
Berchtold, grofca 66
Berchtold, Leopold 24, 28, 33, 38,
39, 51, 70, 71, 72, 74, 75, 76,
77, 84, 85, 86, 102, 103, 104,
106, 107, 108
Besarovi, Risto 20
Bethmannn, Hollweg 25
Bienerth, Richard 13, 84
Biliski Elza 73
Biliski, Leon 7, 9, 10, 11, 12, 13,
14, 15, 16, 19, 20, 21, 22, 23,
24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31,
32, 33, 34, 35, 36, 42, 86, 101
Bobrzynski, 41, 46, 84
Bhm-Bawerk, Eugen 63
Bolfas, 77
Braganza 90
Brudermann, 55
Burin, Istvn 11, 12, 13, 31, 33,
38, 41, 42, 47, 49, 50, 51, 52,
62, 80, 83, 94, 100, 103
C
Conrad, von Htzendorf, Franz 26,
54, 72, 100, 101, 102, 103
Conti, barun 90
Csicserics, 102
Cuvaj, Slavko 28
abrinovi, Nedeljko 93
erovi, Boidar 29, 46, 50, 60, 79,
82, 83, 91, 106, 107
D
Dek, Ferenc 57
Dimovi, Danilo 21, 22, 30, 31, 79,
82, 107
Dlugosz, Wladyslaw 84
Dunajewski, Julijan 14
Dzieduszycki, 46
E
Ellenbogen, 86
INDEKS IMENA

x
110 111
Elizabeta, carica 63
Eugen 42
F
Flandrak, Pawel 45
Forster, 62, 63
Franchet dEsprey, Louis 69
Friderik 100, 103
G
Gerde, Edmund 95, 96, 97
Giessl 107
Gluck, Vlado 11
Goluchowski, Adam 41, 71, 73
Goluchowski, Agenor 14
Grienberger, 62, 63
Grijak, Zoran 28
Gross, Mirjana 26
Gross 40
H
Habsburg, Franjo Ferdinand 30, 46,
52, 55, 76, 86, 89, 90, 102
Habsburg, Franjo Josip 30, 55, 56,
67, 78, 96, 97, 101
Habsburg, Karlo I.(IV.) 55, 67, 68,
92, 102
Handi, 87
Hohenberg, Sofja (grofca Chotek)
28, 76, 91
Hoyos, Alexander 104, 106, 107
J
Jagi, Vatroslav 22
Jaworski, Leopold 41
Jeftanovi, Gligorije 78, 79
Jerzy, 46
Jovanovi, Jovan 24, 25, 72, 74, 75,
77, 84
Juzbai, Devad 12, 19, 26, 29
K
Kageneck 26
Kaizl, Josef 63
Kllay, Benjamin 7, 12, 35, 64, 79
Kamberovi, Husnija 7, 21, 28
Kanner, 85
Kapidi, Hamdija 19, 23, 25, 29,
36
Karoly, Michal 65, 67, 68, 69
Khuen-Hedervary 42, 43, 44, 50,
51, 68
Klimburg, 65
Kber, Ernest 12, 33, 34, 67, 68
Korytkowski, 41, 52, 63, 100
Kram, Karel 71, 73
Krek, Janez 86
Krobatin, Alexander 31, 54, 78, 96
Kruevac, Todor 14, 23, 24
Ksjunjin 25
Kuh-Chrobak, Paul 45, 46, 79, 89
Kukovi, 103
L
Leo, Juliusz 41
Lukcs, Lajos 44, 50, 52, 56, 68
M
Mandi, Nikola 16, 50, 82
Marterer 68
Masaryk, Tom Garrigue 70, 71
Matkovi, Stjepan 36
Mehmedovi, 60
Mickiewicz 104
Mihajlovi, Stanoje 24
Mussulin 106
N
Napoleon Banaparte 55, 104
Nikola, ruski car 76
P
Pandarevski 15
Pai, Nikola 24, 70, 71, 74, 75

x
110 111
Petrovi, Nikola 70, 76, 77
Pilsudski, Jozef 15
Pitner, Karl 51
Popovi, Duan 29
Potiorek, Oskar 11, 25, 26, 28, 30,
33, 60, 76, 77, 78, 79, 86, 87,
90, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98,
99, 100, 101, 102, 103, 106,
107
Prileszky, 65, 66, 84, 91, 108
Princip, Gavrilo 98
Puntigam, Anton 96
R
Rummerskirch, Hans 91, 96, 97, 98
S
Sacher 51
Sapieha, 44, 50
Sarkoti, Stjepan 33
Schemua, Blasius 54, 102
Schiessel, Franz 69, 90
Schomlinow, 101
Schuller, Ludwig 64, 107
Sieghart, Rudolf 52, 53, 61, 62
Singer, Mendel 45
Spitzmller, Alexander 83, 84
Stadler, Josip 28, 83
Stapinski 39
Steinbeis, Otto 23, 64
Stojanovi, Nikola 22, 30
Strgkh, Karl 26, 27, 40, 41, 42, 52,
62, 80, 81, 84
Sugar, Peter 23, 33
Sunari, Joso 29, 82
Sydow, 62, 63
Szalay, Lajos 46
Szogyenyi 106
njari, Luka 95
ola, Vojislav 16, 50, 78
uteri, 34
T
Tarnowski, Adam 73
Teodorovi, 39
Teleszky, Johann 56, 62, 81
Terezija Marija 90
Tisza, Istvn 26, 28, 31, 42, 50, 56,
57, 68, 73, 74, 80, 81, 83, 94,
96, 99, 103, 105, 106
Thallczy, Lajos 34, 45, 46, 61, 98
Tschirschky, Heinrich 25, 84
V
Valerija 67
W
Waclaw 40
Wekerle, Sndor 40, 52
Wilhelm 63, 85, 106
Z
Zaleskich, 39, 40, 41, 42, 84
Zuruni, Teodor 51
Zyta, carica 83

!xbvx i:vx~
x
!C!JA MMAR!
Knjiga 1
8osna i Hcrccgovina u Uspomenama Lcona 8iliskog
!zdava:
!nstitut za istoriju, Sarajcvo
Alipaina 9, 71000 Sarajcvo, 8osna i Hcrccgovina
www.iis.unsa.ba
Za izdavaa:
Husnija Kambcrovi
Prijcvod s poljskog:
Zdravka Zlodi
izajn i tchniko urccnjc:
Tarik Jcscnkovi
tampa:
S, Sarajcvo
Za tampariju:
Rasim Foo
Sarajcvo, 2004.
!S8N
9958964244
Miljcnjcm Fcdcralnog ministarstva obrazovanja i naukc br. 04152418/04 od 15.
06. 2004. godinc knjiga 8SNA ! HRCG\!NA U USPOMENAMA LNA
8!L!SKG jc proizvod iz lana 18, taka 10. Zakona o porczu na promct proizvoda i
usluga (Slubcnc novinc Fcdcracijc 8iH, br. 49/02 i 37/03), tc jc oslobocna plaanja
porcza na promct.

Leon Bilinski

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Leon Bilinski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Lcon 8iliski

8iliski jc prcma novinskim izvjcima prvo namjcravao

You might also like