PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1. Nacrtaj i opii tis o!

"# $or%# &a p'o"i tisa ( s!ojst!a i %#)*so+"i o,"os tis o!"i#'#%#"ata i s'o+o,"i- po!ri"a. os"o!"# %at#rija'# i "a&"a/i post*pa i&ra,# Tis o!"# i s'o+o,"# povrine nalaze se u ISTOJ RAVNINI. Razlikuju se po svojim $i&i a'"o0 #%ijs i% s!ojst!i%a: Slobodne povrine moraju biti HIDROFILN !OL OFO"N # tako da mo$u a,sor+irati polarne otopi"# &a !'a1#"j#. %iskovni elementi moraju biti HIDROFO"NI !OL OFILNI# tako da dobro a,sor+iraj* +oj*. 1.otopina za vlaenje 2.boja

otisak

Na tiskovne elemente boja se nanosi jednoliko& pa tiskovna 'orma daje j#,"oto"s # otis #. Za r#pro,* cij* !i#to"s i- ori2i"a'a oristi s# rast#rs a t#-"i a. %iskovna 'orma mo(e biti: 0 MONOMETALNA 0 Izra)uje se od 1 %at#rija'a& naj*e+e AL3MINIJA&

KOPIRANJEM I RAZVIJANJEM $otoosj#t'ji!i- s'oj#!a

aluminij

Izra)uje se od 4 i'i VI5E o!i"a&

KOPIRANJEM I RAZVIJANJEM $otoosj#t'ji!"i- s'oj#!a. t# KEMIJSKIM JETKANJEM

metal metal metal metal I II III IV

,
Al2O3

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4. Nacrtaj i opii tis o!"# $or%# &a !iso i tisa ( s!ojst!a i %#)*so+"i o,"os tis o!"i#'#%#"ata i s'o+o,"i- po!ri"a. os"o!"# %at#rija'# i "a&"a/i post*pa i&ra,#

TISKOVNA FO !A "A VISOKI TISAK

Tiskovne i slobo)ne pov*+ine razlikuju se po svom ,(O!(T I'SKO! POLOAJ .

!iskovne povrine su I"%O-(N( i nalaze se u istoj *avnini.

Slobodne povrine su #$#%&'(N(.

'e)nolik nanos boje

Otisak

Ovako se )obijaju samo je)notonski otis.i. "a vi+etonske otiske pot*eban je *aste*. !iskovna "orma se izra#uje od KOVINA . $ naj%e&e /INK ili !A,N("I' 0

!(2ANI-KI! , AVI AN'(! te od O'(A)S*I+ ,A!-'IJALA $ FOTOPOLIMER A 0

K(!I'SKI!1 (&(K OK(!I'SKI! '(TKAN'(!1

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 6. Nacrtaj i opii tis o!"# $or%# &a ,*+o i tisa ( s!ojst!a i %#)*so+"i o,"os tis o!"i#'#%#"ata i s'o+o,"i- po!ri"a. os"o!"# %at#rija'# i "a&"a/i post*pa i&ra,#

TISKOVNA FORMA ZA D37OKI TISAK

Tis o!"# i s'o+o,"# po!ri"# tako)er se razlikuju po svom GEOMETRIJSKOM .OLO/012. !iskovne povrine su #$#%&'(N(.

Slobodne povrine su IZDIGN3TE i nalaze se * istoj ra!"i"i.

3 TIPA %IS4O5NIH FOR6I:

A#TOTI3I'SKA

KO!%INI ANA

(&(KT O, AVI NA

KONV(N/IONA&NA

0 a8 A3TOTIPIJSKI D2"O4I %IS04

2

Svi tiskovni elementi imaju IST3 D37IN3.

Sadr(e uvijek IST3 KOLI9IN3 7OJE&

tako da se dobiju JEDNOTONSKI OTIS:I.

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I

0 +8 KONVEN:IONALNI D2"O4I %IS04

%iskovni elementi imaju <JEDNAK3 POVR5IN3 8RAZLI9IT3 D37IN3. Na otisak se prenosi ;RAZLI9ITA KOLI9INA 7OJE i dobiju se VI5ETONSKI OTIS:I.

0 c8 D2"O4I %IS04 KOM7INIRANA %IS4O5N0 FOR60

Ima karakteristike A#TOTI3I'SK( I KONV(N/IONA&N( tiskovne "orme. Tiskovni elementi imaju A"&I-IT( 3OV 4IN( i A"&I-IT( $#%IN(.

Ova te5nika omo6u7uje iz*a)u p*avi5 vi+etonski5 *ep*o)uk.ija. *ep*o)uk.ija

,8 D2"O4I %IS04 ELEKTROGRAVIRNA %IS4O5N0 FOR60

POVR5INA I D37INA tiskovni9 elemenata me)usobno su POVEZANE. POVE=ANJEM POVR5INE RASTE D37INA tiskovni9 elemenata.

I o!o% t#-"i o% ra&'i/iti to"o!i +oj# posti1* s# ra&'i/iti% !o'*%#"o% tis o!"i- #'#%#"ata. %iskovna 'orma naj*e+e se izra)uje od 7AKRA !+a rotisa #. $ KEMIJSKIM JETKANJEM.

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I $ ELEKROGRAVIRNIM KOPIRNIM POST3PKOM

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I >. Nacrtaj i opii tis o!"* $or%* &a prop*s"i tisa ( s!ojst!a i %#)*so+"i o,"os tis o!"i- #'#%#"ata i s'o+o,"i- po!ri"a. os"o!"# %at#rija'# i "a&"a/i post*pa i&ra,#

TISKOVNA FORMA ZA PROP3SNI TISAK

S'o+o,"# i tis o!"# povrine nalaze se u potp*"o ISTOJ RAVNINI. %iskovnu 'ormu predstavlja SITO $ mre(i;a napeta na okvir. Slobodne povrine "# prop*taj* boju !zatvorene o*i;e mre(i;e#. %iskovne povrine prop*taj* boju !otvorene o*i;e mre(i;e#.

boja

otisak

4roz tiskovne povrine protiskuje se uvijek ista koli*ina boje& te se dobiju j#,"oto"s # r#pro,* cij#. Za r#pro,* cij* !i#to"s i- ori2i"a'a oristi s# rast#rs a t#-"i a.

<

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I ?. Na pri%j#r* @@ i AA o+jas"i $a tor# oji *tj#/* "a +r&i"* #%ijs o2 j#t a"ja o!i"a Najopti%a'"ij# vrijeme jetkanja: ? B 1? %i" "r(i pro;es = slabija kontrola = neekonomi*no 7r&i"a j#t a"ja o!isi oC a# Vrsti kovine b# kemijskom Sasta!* otopine za jetkanje ;# T#%p#rat*ri otopine d# Ko"c#"traciji reaktanata i produkata e# Mij#a"j* otopine a8 Vrsta o!i"# #'# tro"#2ati!"ij# kovine br(e +e se jetkati od #'# tropo&iti!"iji>6$ !?-.7@ 5# se jetka br(e od An !?B.C< 5#& a An br(e od Du !EB.73 5#F. +8 K#%ijs i sasta! otopi"# ovisi o vrsti kovine i njenom aktivitetu. E'# tro"#2ati!"ij# kovine jetkaju se razrje)enijim otopinama ne$o elektropozitivnije >6$ se jetka s :G?tnom& An s ,B?,:G?tnom otopinom HNO7F. c8 T#%p#rat*ra otopi"# .ovienjem temperature otopine za jetkanje po!#Da!a s# "roHn?ovo $ibanje *esti;a& odnosno brzina kemijske reak;ije& a time i brzina jetkanja. ,8 Ko"c#"tracij# r#a ta"ata i pro,* ata 2tje;aj kon;entra;ije reaktanata i produkata isti je kao i za sve ostale kemijske reak;ije. .ove+anjem kon;entra;ije produkata& a smanjenjem kon;entra;ije reaktanata& smanjuje se brzina jetkanja.

v1 /

kon0entra0ija produkata

ravnote2a

v. 3 v1

v. /

kon0entra0ija reaktanata
4vrijeme5

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I

"rzina ove reak;ije iznosi: /u !18<9 12 EFe/l :4F#:'6 E ::* 2 9 2Fe/l2 3 G /u/l v, ? brzina polazne reak;ije k, ? konstanta brzine polazne reak;ije DFeDl7 ? kon;entra;ija FeDl7 DDu ? kon;entra;ija Du I , %ijekom jetkanja troi se FeDl7 te se brzina reak;ije smanjuje. Istovremeno se odvija i povratna reak;ija: /u/l2 9 2Fe/l2 G /u8 9 2Fe/l3 "rzina ove reak;ije iznosi: !4 < 4 E ::*:'4 E :4F#:'4 %ijekom jetkanja po!#Da!aj* se o"c#"tracij# DuDl- i FeDl- pa se brzina povratne reak;ije pove+ava. .romjena kon;entra;ija koje nastaju s reaktantima i produktima tijekom jetkanja usporavaju t brzinu jetkanja. 1etkanje je uspjenije ako otopina za jetkanje sadr(i i neto produkata jetkanja& no pr#!#'i a o'i/i"a produkata jetkanja previe usporava jetkanje ? mo(e do+i do talo(enja na povrini koja se jetka. #8 Mij#a"j# otopi"a 6ijeanje otopine za jetkanje uzrokuje smanjenje di'uzijsko$ sloja uz povrinu kovine i time ubrzava pro;es jetkanja. 2jedno uklanja i produkte jetkanja& dovodi se svje(a otopina& te se jetkanje ubrzava.

: F

4kon0entra0ija5

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I H. 5to s* -o%o2#"# a to -#t#ro2#"# s'iti"# i "ji-o!o j#t a"j# * proc#s* i&ra,# tis o!"# $or%# Slitine su smjese vie razli*iti9 kovina koje su namjerno dodane ili se nalaze kao ne*isto+e u osnovnoj kovini. Dobivaju se 9la)enjem talina u kojima se nalaze dodani le$iraju+i elementi u odre)enim kon;entra;ijama. Nji9ova 'izikalnoJkemijska i me9ani*ka svojstva se zna*ajno razlikuju od svojstava kovina od koji9 su sastavljane. Slitine se prema $ra)i dijele na: Homo$ene Hetero$ene Io%o2#"# s'iti"# su *vrste otopine u kojima su le$iraju+i elementi kako u teku+em& tako i u *vrstom stanju potpuno topivi u osnovnoj kovini. 0ko su parametri kristalni9 reetki sli*ni& atomi le$iraju+i9 elemenata zamjenjuju atome osnovne kovine u kristalnoj reet;i i nastaju kristali sa zamjenskim atomima. 0ko se mijeaju dvije razli*ite kristalne strukture& atomi le$iraju+i9 elemenata tvore atomske disperzije stvaraju+i kristalne mjean;e. I#t#ro2#"# s'iti"# Kvrste otopine u kojima su le$iraju+i elementi samo djelomi*no topivi ili uop+e nisu topivi u osnovnoj kovini. Hetero$ena slitina je smjesa raznovrsni9 kristala. Netopivi le$iraju+i elementi: Djelomi*no topivi: svaka kovina kristalizira posebno

rista'i os"o!"# i ,o,a"# o!i"# E rista'i %j#a"ci

Le$iraju+i element s osnovnom kovinom stvara intermetalni spoj koji *ini posebnu 'azu *iji se kristali me)usobno doti*u i ne mijeaju se. 9ist# o!i"# i -o%o2#"# s'iti"# imaju sva kristalna zrna istovrsna i isto$ elektrodno$ poten;ijala ? zato se u idealnom slu*aju sva kristalna zrna jetkaju istovremeno jednakom brzinom ravnomjerno $latka povrina I#t#ro2#"# s'iti"# $ra)ene su od raznovrsni9 kristala razli*ito$ kemijsko$ sastava i elektrodno$ poten;ijala.

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I Na povrini se stvaraju mikro $alvanski !lokalni# *lan;i: jedno kristalno zrno je elektrone$ativnije !a"o,a# dru$o je elektropozitivnije ! ato,a# neposredni kontakt kristalni9 zrna ?M !o,'ji! spoj otopina za jetkanje ?M #'# tro'it $alvansko$ *lanka M#J 0 "#0 G M#"K 4IK K 4#0 G I4

lektrone$ativniji kristal !mikroanoda# se o si,ira& kovina prelazi u ionsko stanje i prelazi u otopinu !otapa se#. Aa to vrijeme na elektropozitivnijem kristalu !mikrokatodi# odvija se pro;es r#,* cij# !izdvajanje vodika#. Sve dok postoje mikroanode& mikrokatode se ne otapaju. 4ada se oksidiraju sva elektrone$ativnija kristalna zrna& po*inje oksida;ija i oni9 elektropozitivniji9 kristalni9 zrna. Nakon jetkanja 9etero$eni9 slitina povrina je 9rapava& a pro;es jetkanja neravnomjeran. Hrapavst povrine ja*e je izra(ena to je !#D# kristalno zrno. 4od slitina sit"o&r"at# kristalne strukture 9rapavost povrine je slabije izra(ena. 2 ekstremnim slu*ajevima& ali koji su realni& mo(e se do$oditi da se s povrina odjetkaju i sitni tiskovni elementi !rasterske to*ki;e# ako su kristalna zrna slitine isto$ reda veli*ine kao i rasterske to*ki;e.

,B

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I L. O+jas"i Fara,aM0#!# &a o"# #'# tro'i&#. t# i&!#,i j#,"a,1+* &a i&ra/*"a!a"j# ,#+'ji"# pr#!'a # Za o"i #'# tro'i&# Oko ,@77. $odine 6. FaradaN postavlja - osnovna zakona elektrolize: Koliine primarnih produkata nastalih elektrolizom izravno su proporcionalne koliini protekle struje. Prolazom odreene koliine elektrine struje elektrolizom nastaju koliine primarnih produkata proporcionalne kemijskim ekvivalentima tih tvari. 4oli*ina elektri;iteta koja pro)e kroz otopinu mo(e se izra*unati: N < I O t PA O s < :Q O I t ? koli*ina elektri;iteta ? jakost struje ? vrijeme

Aa izlu*ivanje , $ram ekvivalenta tvari treba kroz otopinu propustiti koli*inu elektri;iteta od L< :BB D.
K = :;<88

[6/ ]
1

P 4

? $ram ekvivalent tvari ? elektrokemijski ekvivalent

2 praksi se koristi prakti*ni elektrokemijski ekvivalent koji se izra(ava kao >$0?,9?,F:

K = 2; .=

[6A

jer je:
:;<88 / =

:;<88 3;88

= [ 2;.= A5 ]

Aa kovine koristimo tabli;e elektrokemijski9 ekvivalenata. Oba 'aradaNeva zakona mo$u se sjediniti u izraz: m J masa izlu*ene tvari na elektrodi 4 J elektrokemijski ekvivalent O J koli*ina elektri;iteta ? $ram ekvivalent tvari koja se izlu*uje I J jakost struje t J vrijeme prolaza struje
m = K > = :;<88 I t 6A

1 1

5 A5 = [ 6 ]

ili:
m = It 2; .=

[6A

A5

= [ 6]

,,

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 0ko se zna povrinu elektrode i $usto+u tvari koja se izlu*uje& mo(e se izra*unati srednja debljina prevlake:
V = m 66 1.m 3 = .m 3

] [

5 =

V .m6.m 1 = [ .m ] A

Osim $lavno$ pro;esa uvijek se odvija i neki sporedni pro;es ? osim kovine& na katodi se *esto izlu*uje i vodik& a na anodi se mo(e izlu*ivati kisik. Aa sve te pro;ese tako)er se troi elektri*na struja !elektroni#& zato je potrebno poznavati postotak iskoritenja struje R samo za $lavni pro;es i nje$a tako)er treba uvrstiti u jednad(bu za izra*unavanje istalo(ene mase kovine:
m = It 2; .= 188 = KIt 188

[6A

1 1

5 A5

] = [ 6]

2mjesto jakosti struje *e+e se koristi $usto+a struje koja se odnosi na jedini;u povrine elektrode:
i = I A

[A.m ]
2

Razlikuje se katodna !ik# i anodna !ia# $usto+a struje. 0ko se u jednad(bu uvrsti katodna $usto+a struje i provede jo nekoliko promjena& debljina prevlake mo(e se izra*unati iz jednad(be:
) =
Ki t 1 1 2 1 3 k 6A 5 A.m min 6 .m = [ .m ] ;8 188

4 ? elektrokemijski ekvivalent ik J katodna $usto+a struje t J vrijeme talo(enja ? iskoritenje struje ? $usto+a kovine koja se talo(i

,-

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I S. 5to j# po'ari&acija i pr#"apo". o+jas"i "ji-o! *tj#caj "a proc#s# #'# tro #%ijs o2 ta'o1#"ja o!i"a POLARIZA:IJA I PRENAPON Najmanji napon elektri*ne struje koji je potreban za razla$anje neke tvari u pro;esu elektrolize je "apo" ra&'a2a"ja. Napon razla$anja jednak je razli;i poten;ijala reduk;ije i oksida;ije iona na katodi i anodi: Era&' < E1 B E4 .rimjer za nikal: E1 F4O40TO48 < K J.>1 V E4 FNiTNi4K8 < 0 J.4? V Era&' < J.>1 B F0 J.4?8 < J.HH V 2 stvarnosti je potreban ve+i naponQ mjerenja su pokazala da se nikal talo(i uz znatno ne$ativniji poten;ijal od JB.: ili *ak JB.<& a kisik uz pozitivniji poten;ijal !E-.B 5#. Aato se pri talo(enju nikala na elektrode ne narine napon od EB.<< 5& ne$o: Era&' < 4.J B F0 J.?8 < 4.? V Razlika izme)u stvarno$ i teorijsko$ napona razla$anja zove se pr#"apo" i u naem primjeru on iznosi: Era&'Fp8 B Era&'Ft8 < 4.? B J.HH < 1.S> V .renapon se objanjava polariza;ijom elektroda& bilo da je to katodna ili anodna polariza;ija. Kato,"a po'ari&acija je razlika izme)u teorijsko$ i prakti*no$ poten;ijala potrebno$ za reduk;iju kationa. A"o,"a po'ari&acija je razlika poten;ijala izme)u teorijsko$ i prakti*no$ poten;ijala potrebno$ za oksida;iju aniona. .ostoje razli*ite polariza;ije u zavisnosti to i9 uzrokuje. Najva(nije su o"c#"tracijs a i #%ijs a po'ari&acija. Ko"c#"tracijs a po'ari&acija nastaje kao posljedi;a promjene kon;entra;ije elektrolita u elektrodi: na povrini katode smanjuje se kon;entra;ija kationa jer se redu;iraju.

*OVI)A -L-*!'OLI!

2z malu $usto+u struje kon;entra;ija kationa uz elektrodu ne mijenja se mno$o& jer se redu;irani kationi nadokna)uju di'uzijom iz mase elektrolita.

,7

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I .ove+anjem $usto+e struje pove+ava se brzina reduk;ije& te novi kationi iz mase elektrolita ne uspijevaju do+i di'uzijom do povrine elektrode. .osljedi;a je promjena ravnote(no$ poten;ijala: na katodi postaje ne$ativniji& a na anodi pozitivniji& to za9tijeva pove+anje napona struje. K#%ijs a po'ari&acija nastaje kao posljedi;a kemijsko$ sastava povrine elektrode. 0ko se osim iona kovine redu;iraju i ioni vodika& nastali atomi vodika mijenjaju kemijski sastav elektrode i nastaje vodikova elektroda. Aa svaki oblik polariza;ije elektroda za9tijeva pove+ani potroak ener$ije i zato je polariza;ija nepo(eljna. 4on;entra;ijsku polariza;iju o$rani*avamo $usto+om narinute struje na elektrodama. Intenzivno mijeanje i povienje temperature elektrolita smanjuju ili potpuno uklanjaju kon;entra;ijsku polariza;iju. 4emijska polariza;ija smanjuje se ako se u elektrolit dodaju tvari koje razaraju nepo(eljnu povrinsku prevlaku J tzv. ,#po'i&atori. 2 nekim slu*ajevima polariza;ija je potrebna. .olariza;ija vodika pri talo(enju kovina !prenapon vodika# ote(ava nje$ovu reduk;iju i na taj na*in pove+ava iskoritenje struje i poboljava kvalitetu prevlake. Aa9valjuju+i prenaponu vodika& mo$u se talo(iti i kovine koje su elektrone$ativnije od vodika& to kemijskim talo(enjem nije mo$u+e.

,3

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I U. O+jas"i *tj#caj 2*stoD# str*j# "a st!ara"j# #'# tro #%ijs i- pr#!'a a 2z malu vrijednost i reduk;ija kationa je spora i brzina rasta kristala je manja ne$o brzina stvaranja ;entara kristaliza;ije& te nastaje sitnozrnata prevlaka. No& veliko smanjenje i uzrokuje stvaranje polariza;ije elektrode& to nepovoljno utje*e na rast prevlake i po$oduje reduk;iji vodika. .ove+anje i uzrokuje kon;entra;ijsku polariza;iju elektrode to po$oduje pro;esu reduk;ije kovinski9 iona. 1o ve+a $usto+a struje uzrokuje brzu reduk;iju i osiromaenje kovinski9 kationa u sloju elektrolita uz katodu i daje ra9lu prevlaku. Da bi se dobila dobra prevlaka pri viim $usto+ama struje& potrebno je ubrzati di'uziju iona iz mase elektrolita u podru*je katode& to se posti(e povienjem temperature i mijeanjem elektrolita. .reveliko pove+anje $usto+e struje pove+ava brzinu reduk;ije iona. Stvaraju se prakaste prevlake& jer je brzina rasta kristala puno ve+a od stvaranja ;entara kristaliza;ije. Po!i#"j# t#%p#rat*r# ubrzava di'uziju iona u blizinu katode& te smanjuje kon;entra;ijske polariza;ije elektrode i po$oduje stvaranju krupni9 kristala i reduk;ije vodika. Mij#a"j# #'# tro'ita smanjuje debljinu di'uzno$ sloja uz elektrodu& pove+ava brzinu di'uzije iona& a time i brzinu reduk;ije& te nastaju krupnozrnate prevlake.

,:

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1J. O+jas"i *tj#caj pI !rij#,"osti "a st!ara"j# #'# tro #%ijs i- pr#!'a a

V#Da o"c#"tracija IK io"a u elektrolitu !%a"ji pI# dovodi do nji9ove reduk;ije na katodi i izdvajanja vodika. %aj pro;es smanjuje iskoritenje struje& a utje*e i na kvalitetu prevlake& jer se nastali vodik u$ra)uje u prevlaku i *ini je kr9kom i manje *vrstom. V#Da o"c#"tracija OI0 io"a u elektrolitu !!#Di pI# mo(e kod neki9 elektrolita uzrokovati talo(enje osnovno$ kationa& kao talo$ 9idroksida >Du!OH#-Q Ni!OH#-F. Aa neplemenite kovine pH elektrolita mora biti ispod C& za talo(enje nikla pH elektrolita treba biti izme)u :&@ J <&7. Da bi se odr(alo takvo usko podru*je pH vrijednosti koriste se pu'eri kao H7"O7. Osim to$a& u elektrolit se *esto dodaju i or$anske komponente kao (elatina& $li;erol& sul'ospojevi na'talena u malim kon;entra;ijama& jer one utje*u na strukturu prevlake i njen spoj. %akvi spojevi se adsorbiraju na povrini katode i na taj na*in blokiraju povrinu i utje*u na stvaranje novi9 ;entara kristaliza;ije.

,<

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 11. M#-a"i&a% st!ara"ja #'# tro #%ijs i- pr#!'a a

MEIANIZAM STVARANJA I STR3KT3RA ELEKTROKEMIJSKII PREVLAKA .revlaka se talo(i u dvije 'aze: I. R#,* cija o!i"s o2 io"a "a ato,i Ioni kovine primaju potreban broj elektrona i redu;iraju se na katodi do atoma kovine. II. Krista'i&acija ato%a * rista'"* r##t * Svojstva nastali9 prevlaka !tvrdo+a& otpornost na 9abanje& poroznost& korozivna stabilnost& vanjski iz$led# ovise o kristalo$ra'skoj strukturi. 4ovine imaju pravilnu kristalo$ra'sku strukturu. 0ko su kristali manji& atomi su $u+e pakirani ? povrina je $latka& sjajna& prevlaka ima bolja me9ani*ka svojstva& nastaje pravilna kristalo?$ra'ska orijenta;ija& pove+ava se tvrdo+a i sjaj. 4ovine imaju pravilnu kristalo$ra'sku strukturu& a ve+ina i9 kristalizira u kubi*nom i 9eksa$onskom sustavu: 0l& Du& .b& Ni An& 6$

0ko su kristali $u+e pakirani atomi& povrina je $latka i sjajna& prevlaka ima bolja me9ani*ka svojstva& nastaje pravilna kristalo$ra'ska orijenta;ija& pove+ava se tvrdo+a. KRISTALIZA:IJA I. stupanj J stvaranje ;entara kristaliza;ije& brzina !1 II. stupanj J rast kristala& brzina !4 0ko je !1 > !4& nastaje sitnozrnata struktura& jer redu;irani atomi kovine imaju dovoljno vremena da se smjeste u kristalnu reetku. 0ko je !4 > !1& nastaje krupnozrnata struktura& jer je brzina reduk;ije i stvaranje atoma ve+a od brzine stvaranja ;entara kristaliza;ije. 0ko je !4 >> !1 nastaje pra9. Novi ;entri kristaliza;ije prvo nastaju na ilj;ima i rubovima ve+ nazo*ni9 kristala u to*kama $dje se $rupe kristalni9 atoma najmanje privla*e od dru$i9 atoma. Rto je vie novonastali9 ;entara kristaliza;ije& to je vie mjesta na kojima se talo(e atomi kovine i nastaje sitnozrnata prevlaka. Na nastanak ;entara kristaliza;ije utje*e i poten;ijal katode. ,C

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 14. Str* t*ra #'# tro #%ijs i- pr#!'a a

MEIANIZAM STVARANJA I STR3KT3RA ELEKTROKEMIJSKII PREVLAKA .revlaka se talo(i u dvije 'aze: I. R#,* cija o!i"s o2 io"a "a ato,i Ioni kovine primaju potreban broj elektrona i redu;iraju se na katodi do atoma kovine. II. Krista'i&acija ato%a * rista'"* r##t * Svojstva nastali9 prevlaka !tvrdo+a& otpornost na 9abanje& poroznost& korozivna stabilnost& vanjski iz$led# ovise o kristalo$ra'skoj strukturi. 4ovine imaju pravilnu kristalo$ra'sku strukturu. 0ko su kristali manji& atomi su $u+e pakirani ? povrina je $latka& sjajna& prevlaka ima bolja me9ani*ka svojstva& nastaje pravilna kristalo?$ra'ska orijenta;ija& pove+ava se tvrdo+a i sjaj. 4ovine imaju pravilnu kristalo$ra'sku strukturu& a ve+ina i9 kristalizira u kubi*nom i 9eksa$onskom sustavu: 0l& Du& .b& Ni An& 6$

0ko su kristali $u+e pakirani atomi& povrina je $latka i sjajna& prevlaka ima bolja me9ani*ka svojstva& nastaje pravilna kristalo$ra'ska orijenta;ija& pove+ava se tvrdo+a. KRISTALIZA:IJA I. stupanj J stvaranje ;entara kristaliza;ije& brzina !1 II. stupanj J rast kristala& brzina !4 0ko je !1 > !4& nastaje sitnozrnata struktura& jer redu;irani atomi kovine imaju dovoljno vremena da se smjeste u kristalnu reetku. 0ko je !4 > !1& nastaje krupnozrnata struktura& jer je brzina reduk;ije i stvaranje atoma ve+a od brzine stvaranja ;entara kristaliza;ije. 0ko je !4 >> !1 nastaje pra9. Novi ;entri kristaliza;ije prvo nastaju na ilj;ima i rubovima ve+ nazo*ni9 kristala u to*kama $dje se $rupe kristalni9 atoma najmanje privla*e od dru$i9 atoma. Rto je vie novonastali9 ;entara kristaliza;ije& to je vie mjesta na kojima se talo(e atomi kovine i nastaje sitnozrnata prevlaka. Na nastanak ;entara kristaliza;ije utje*e i poten;ijal katode. ,@

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 16. O+jas"i po!ri"s * #"#r2ij*

.ojave koje se do$a)aju na $rani;i 'aza: *vrsto?teku+e& *vrstoJplinovito& teku+eJplinovito i *vrstoJteku+eJplinovito su povrinske pojave. %o su: a,sorpcija. !a#"j# !kvaenje#& ra&'ij#!a"j#& api'ar"o pro,ira"j# itd. Do povrinski9 pojava dolazi zato to molekule& ioni ili dru$e *esti;e koje se nalaze na povrini te tvari imaju dru$a*ija svojstva od oni9 *esti;a koje se nalaze u njenoj unutranjosti& odnosno imaju SLO7ODN3 POVR5INSK3 ENERGIJ3

,L

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4od *esti;e - koja se nalazi u masi tvari i koja je okru(ena istovrsnim *esti;ama& sile me)usobno$ djelovanja se kompenziraju i nji9ova je r#&*'ta"t"a si'a j#,"a a "*'i.

Kesti;a ,& koja se nalazi na $rani;i 'aza& nema kompenzirane sve sile. Sile koje djeluju u unutranjosti& te s lijeve i desne strane *esti;e& me)usobno su kompenzirane.

S $ornje strane na *esti;u djeluje vrlo slaba sila molekula plinova !ako je u kontaktu *vrsto tijelo ili teku+ina sa zrakom#. .rivla*ne sile ostaju usmjerene prema dolje& ostaju nekompenzirane i *esti;e zadr(avaju sposobnost privla*enja *esti;a koje se nalaze u susjednoj 'azi. Suviak ener$ije povrinsko$ sloja tvari u usporedbi s ener$ijom *esti;a u unutranjosti te iste tvari naziva se POVR5INSKA ENERGIJA.

-B

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1>. O+jas"i po!ri"s * "ap#tost

Abo$ povrinske ener$ije na povrini tijela javlja se NAPETOST POVR5INE. %o je sila koja djeluje paralelno s povrinom i nastoji maksimalno smanjiti njenu veli*inu. (p1

(p1 ? (p2

(p2

Slobodna povrinska ener$ija i napetost broj*ano su jednake. Napetost povrine ovisi o karakteristikama tvari s kojom je u kontaktu& te o temperaturi. ner$ija neke tvari je jednaka: E < V A PJQ S >Nm?,F ? napetost povrine 0 >m-F ? povrina tvari .ovienjem temperature raste kineti*ka ener$ija *esti;a& one se br(e $ibaju& oslabljuju privla*ne sile izme)u *esti;a i povrinska napetost se smanjuje. Rto su manje sile me)usobno$ djelovanja *esti;a iz obje 'aze ostaje vie nekompenzirane ener$ije i povrinska napetost raste.

-,

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1?. Pri"cip +#&!o,"o2 o$$s#ta

%("VO$NI OFFS(T 0 3O"ITIVSKI 3OST#3AK

Pozitivske ploe za suhi offset

$.

86
*onven0ionalne plo%e

7m)0m

69 19

:oja :ezvodne plo%e Silikonski sloj

!e;nolo<ija =Sin<le "luide ink>

Zatitna folija Silikonski sloj Fotopolimer Alumininijska osnova

Pozitivski film

Neosvijetljeni Dio

oja

Kopiranje

Naknadno kopiranje i razvijanje

Tisak

--

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I

u h i

f f s e t

n e " a t iv s k e

p l o e

Z S F A

a t i t n a f o l i j a i l i k o n s k i s l o j o t o p o l i m e r l u m i n i j s k a o s

o v

N e " a t i v ! F i l m D

e o s v i j e t l j e n i o j a i o

s v i j e t l j a vN a a n k j ne a d n a o $ rT a i d s a k i r a z v i j a n j e

-7

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1H. Na pri%j#r* tis o!"# $or%# &a p'o"i tisa o+jas"i !a#"j# ao po!ri"s * poja!* 4vaenje je 'izikalna pojava uvjetovana smanjenjem sila povrinske napetosti. %eku+ina kvasi *vrsto tijelo samo ako dolazi do smanjenja povrinske napetosti. 2koliko teku+ina smanjuje nekompenzirane povrinske sile& ona se razlijeva po povrini nastoje+i zauzeti to ve+u povrinu& jer time smanjuje svoju povrinsku napetost& kao i povrinsku napetost *vrsto$ tijela. Razli*ite *vrste povrine se razli*ito kvase istom teku+inom& a razli*ite teku+ine razli*ito kvase iste *vrste tvari. 4ako je napetost povrine teku+ina manja ne$o kod *vrsti9 tvari& to teku+ine ve+inom kvase *vrste tvari. Vo,a kao vrlo polarna teku+ina "# !asi *vrste nepolarne tvari !para$i"& !osa & %as"# po!ri"##. 4vaenje je prva etapa me)usobno$ djelovanja teku+ine i *vrste tvari& jer je to potpuni kontakt izme)u obje 'aze. 0ko na *vrstu povrinu istovremeno djeluju dvije teku+ine potpuno razli*ito$ polariteta dolazi do s#'# ti!"o2 !a#"ja. Kvrsto tijelo +e se kvasiti onom teku+inom *iji je polaritet sli*an *vrstom tijelu. Iz veli*ine kontaktno$ kuta mo(e se zaklju*iti o molekularnoj prirodi te tvari. IIDROFILNE su one tvari koje se u uvjetima selektivno$ kvaenja bolje kvase vodom ne$o nekom nepolarnom teku+inom. %o su tvari *ije molekule imaju ionsku ili dipolnu $ra)u !npr. soli& oksidi i 9idroksidi kovina#. 2 prisutnosti polarne povrine kap vode se na njoj razlijeva ili tvori otar kontaktni kut >TF. Rto je ;os T bli(i vrijednosti E,& ta se *vrsta povrina bolje kvasi vodom i ona je 9idro'ilnija. IIDROFO7NE tvari se u uvjetima selektivno$ kvaenja bolje kvase nepolarnom teku+inom ne$o vodom. 4emijski *iste kovine su tako)er nepolarne& pa prema tome i 9idro'obne& ali spontanom oksida;ijom na zraku prevla*e se slojem oksida koji im onda daje 9idro'ilna svojstva. OLEOFILNE tvari se u uvjetima selektivno$ kvaenja dobro kvase nepolarnom teku+inom !ulje& tiskarska boja#. %o su ujedno i 9idro'obne tvari. OLEOFO7NE tvari se u uvjetima selektivno$ kvaenja dobro kvase polarnom teku+inom. %o su ujedno i 9idro'ilne tvari. Na zraku se *vrsta tijela dobro kvase bilo kojom teku+inom& jer to vodi smanjenju povrinske ener$ije. 4ada je povrinska napetost teku+ina ve+a ne$o kod *vrsti9 tvari& teku+ina je ne kvasi.

FT3

A / %vrsto ! / teku&e P $ plinovito

PLI)OVI!A ?A@A boja FTAV'S!A ?A@A F-3

-3

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1L. Na pri%j#r* tis o!"# $or%# &a p'o"i tisa o+jas"i a,sorpcij* ao po!ri"s * poja!* 0dsorp;ija je na$omilavanje *esti;a iz otopine ili plina na povrinu *vrste ili teku+e 'aze.

adsorptiv adsorbens
%var koja se adsorbira naziva se a,sorpti!& a tvar na koju +e se adsorbirati adsorptiv naziva se a,sor+#"s. Do adsorp;ije dolazi zbo$ slobodne povrinske ener$ije. Kesti;e !molekule ili ioni# *vrste ili teku+e 'aze na povrini tijela imaju slobodnu povrinsku ener$iju. Kesti;e susjedne 'aze $ibaju se kaoti*no.

Na udaljenosti ,BJC ;m od povrine po*inju djelovati privla*ne 5an der Uaalsove sile& ili elektrostatsko privla*enje ako je povrina elektri*ki nabijena ili polarne strukture& te se privu*ene *esti;e zadr(avaju na povrini. Sile koje ve(u molekule ili ione na povrini nazivaju se adsorp;ijske sile. .ove+anjem slobodne povrinske ener$ije rastu i adsorp;ijske sile& a najja*e su na *vrstim tvarima ionske strukture. 0dsorp;ijska sposobnost adsorbenta izra(ava se koli*inom tvari koja se adsorbira na , ;mpovrine adsorbenta ili je adsorbira , $ram prakasto$ adsorbenta. 0dsorp;ija je propor;ionalna spe;i'i*noj povrini tijela. Spe;i'i*na povrina je realna povrina u kojoj su uklju*ene sve mikroskopski male neravnine i pore. Hrapave povrine mo$u adsorbirati mno$o vie molekula ne$o $latke. Na vr9ovima& ilj;ima i du$im istaknutim to*kama 9rapave povrine adsorp;ijska sposobnost je ve+a.

-:

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I

%akve to*ke nazivaju se aktivnim to*kama. 6ala udubljenja na povrini imaju najmanju adsorp;ijsku sposobnost. 0ko je kon;entra;ija adsorptiva u otopini ili plinskoj 'azi mala& tada adsorp;ija po*inje na aktivnim to*kama povrine. .ove+anjem kon;entra;ije i vremena adsorp;ije adsorptiv se adsorbira na sve manje aktivne povrine dok ne pokrije ;ijelu povrinu i stvori zasi+eni adsorp;ijski mono?molekularni sloj. Aasi+eni sloj mo(e imati debljinu od , ili vie molekula adsorptiva. 0dsorp;ija je reverzibilan pro;es. 0dsorbirane molekule ili ioni mo$u se pod utje;ajem vlastite kineti*ke ener$ije odvojiti od povrine i prije+i natra$ u okolinu. %a pojava naziva se ,#sorpcija. 4ada brzina adsorp;ije postane jednaka brzini desorp;ije nastupa ADSORP:IJSKA RAVNOTEWA 4oli*ina adsorbirane tvari ne mijenja se dokle $od traju uvjeti pri kojima je dolo do ravnote(e: kon;entra;ija adsorptiva u susjednoj 'azi& sastav te 'aze& veli*ina adsorptivne povrine i temperatura. Aavisnost koli*ine adsorbirane tvari i njene kon;entra;ije prikazuje se a,sorpcijs i% i&ot#r%a%a uz konstantnu temperatutu.
m @ 6.m 03

T1 T8 T2

/ @ mol )m03

4oli*ina adsorbirane tvari !V# te(i prema svom maksimumu !VmaW# koji od$ovara stvaranju zasi+eno$ sloja na ;ijeloj povrini adsorbenta. .ovienjem temperature brzo se uspostavlja nova adsorp;ijska ravnote(a& ali se zbo$ pove+ano$ toplinsko$ $ibanja *esti;a !Le D9atelier?ov prin;ip# smanjuje koli*ina adsorbirane tvari i ubrzava pro;es desorp;ije. 0dsorp;iju mo$u izazvati 5an der Uaalsove privla*ne sile& elektrostatske privla*ne sile i kemijske sile. 0dsorp;ija kod koje dolazi do kemijske reak;ije izme)u adsorbenta i adsorbirani9 molekula naziva se

-<

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4 6ISOR.DI10 Na povrini nastaje sloj novo$ kemijsko$ spoja u monomolekularnom sloju. 4emisorbirani sloj je novi kemijski spoj koji ima dru$a*ija svojstva od adsorbensa i adsorptiva. Aa razliku od adsorp;ije& kemisorp;ija je ireverzibilan pro;es i koli*ina kemisorbirane tvari ne opada s povienjem temperature. 4emisorbirani slojevi dobro prijanjaju uz povrinu i& tako dobiveni& teko se odvajaju od nje. .rimjer: 0l-O7 na aluminiju& kemisorp;ija masni9 kiselina na ;inku:

"n
A /OO2 0 /OO2 /B2: A O/SSK /B2: 0 O/SSK

/u

A /OO 0 /OO

/B2: A O/SS /B2: 0 O/SS

4emisorp;ija kalij?butil?ksanto$enata na bakru: 4emisorp;ija je ireverzibilan pro;es i svojstva tvari u adsorbiranom sloju bitno se razlikuju od svojstava te iste tvari u masi. .olarne molekule adsorbiraju se na elektri*ki nabijenim povrinama orijentirano !usmjereno# i to onom stranom molekule koja ima suprotan naboj od povrine.

9 0 9 9 9 9

9 0 9 9

9 0 9 9

9 0 9 9 9 9

9 0

9 0

Nazo*nost naboja na povrini tijela rasprostranjena je u prirodi& pri *emu va(nu ulo$u ima $ra)a povrine. Oksidne prevlake na kovinama u pravilu su polarne $ra)e i one +e privla*iti ione i polarne molekule& te i9 adsorbirati na svojoj povrini. .olarne +e se orijentirano adsorbirati na polarnu povrinu. 1aki elektroliti adsorbiraju se iz vodeni9 otopina skoro uvijek kemijski& pri *emu se ne adsorbiraju molekule& ve+ ioni. Rto je ve+i naboj iona& on se bolje adsorbira. 4arakteristika ionske adsorp;ije je njena selektivnost:

-C

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I adsorbira bilo kakve ione& ve+ samo one koje su joj bliski po kemijskoj naravi i mo$u se u$raditi u njenu kristalnu reetku.

A3SO'PBIJA

A$SO'PBIJA

-@

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1S. Na pri%j#r* tis o!"# $or%# &a p'o"i tisa o+jas"i po!ri"s i a ti!"# t!ari i "ji-o!o ,j#'o!a"j# POVR5INSKI AKTIVNE TVARI ?tvari koje mo$u mijenjati povrinsku napetost i adsorbiraju se na $rani;i 'aza? Osim iona& to su u$lavnom molekule $ra)ene od polarno$ i nepolarno$ dijela. Nepolarni dio je u$ljikovodi*ni radikal& a polarni dio je neka od polarni9 skupina kao: ?OH& ?NH-& ?DOOH& ?SO7H& ?DSSH. polarni dio nepolarni dio Po!ri"s i a ti!"# t!ari s*C etanol D-H:OH sapun D,CH7:DOONa kalijev butil ksanto$enat D3HLODSS4 Nepolarni dio molekule daje povrinski aktivnoj tvari 9idro'obna svojstva i smanjuje povrinsku napetost adsorbenta. .olarni dio molekule daje povrinski aktivnoj tvari 9idro'ilna svojstva i pove+ava povrinsku napetost. 4ada molekule povrinski aktivni9 tvari do)u u kontakt s vrlo polarnom povrinom !kovinski oksidi#& one se na nju adsorbiraju orijentirano svojim polarnim dijelom. Nepolarni dijelovi molekule okrenuti su u smjeru polarne okoline.

%ako dolazi do orijentirane adsorp;ije. Nastankom zasi+eno$ monomolekularno$ sloja povrinski aktivne tvari mijenja se molekularna narav te povrine: od polarne !9idro'ilne# nastaje nepolarna !9idro'obna# povrina. 0ko se povrinski aktivna tvar nanese na nepolarnu povrinu& njene se molekule adsorbiraju nepolarnom stranom& te od 9idro'obne nastaje 9idro'ilna povrina.

-L

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I Sposobnost adsorp;ije povrinski aktivne tvari pove+ava se pove+anjem nejednolikosti nji9ovi9 molekula: to je du(i radikal i ja*a polarnost 'unk;ionalne skupine& to je ve+a sposobnost adsorp;ije. .rodu(enjem radikala smanjuje se topivost povrinski aktivne tvari u vodi. .ove+anjem 9idro'ilnosti !pove+anjem broja 'unk;ionalni9 skupina u molekuli# pove+ava se i topivost u vodi. Otapanjem povrinski aktivne tvari u nekoj teku+ini povrinska napetost te teku+ine mo(e se smanjiti ili pove+ati. 0ko molekule dodani9 tvari imaju slabije privla*ne sile od oni9 koje postoje u teku+ini& tada se one sakupe na $rani;i 'aza !teku+inaJzrak#& te tako kompenziraju slobodnu povrinsku ener$iju i povrinska napetost se smanjuje.

Smanjenje povrinske napetosti

Pove&anje povrinske napetosti

0ko molekule dodani9 tvari imaju ja*e privla*ne sile& one se sakupljaju u unutranjosti otopine& tako da je povrinski sloj bo$atiji molekulama povrinski aktivni9 tvari ne$o masa otapala. Na povrini i9 ima toliko da malo pove+avaju povrinsku napetost. .ovrinski aktivne tvari me)usobno se razlikuju po stupnju povrinske aktivnosti. Niskomolekularni spojevi !alko9oli topivi u vodi# i spojevi srednje molekularne mase upotrebljavaju se za sni(enje povrinske napetosti vode i vodeni9 otopina& odnosno za bolje kvaenje *vrsti9 povrina. Smanjenjem povrinske napetosti !uporabom od$ovara?ju+i9 povrinski aktivni9 tvari# mo$u+e je s mno$o manjom koli*inom otopine nakvasiti veliku povrinu.
=8 D8 ;8

F @ mN.m 01

<8 B8 38 28
C

II

8.8<

C II

Kri!*'ja I pokazuje pove+anje povrinske napetosti.

8.1

/@vol E

7B

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I Kri!*'ja II je naj*e+i slu*aj& kada dolazi do kontinuirano$ pada povrinske napetosti pove+anjem kon;entra;ije povrinski aktivne tvari u otopini. Kri!*'ja III pokazuje na$lo smanjenje povrinske napetosti i karakteristi*na je za sapune i deter$ente. Aa uporabu u plonom tisku ne mo$u se koristiti sva povrinski aktivna sredstva koja smanjuju povrinsku napetost vode& a ne mijenjaju dru$a 'izikalnoJkemijska svojstva otopine za vla(enje slobodni9 i tiskovni9 povrina. .ovrinski aktivne tvari koje najja*e djeluju koriste se za 9idro'obiziranje !masne kiseline& sapuni# ili 9idro'iliziranje !dekstrin& krob& $umiarabika#.

0ko se otopina sapuna nanese na kovinsku povrinu& nje$ove +e se molekule orijentirano adsorbirati na $rani*noj povrini kovinaJvoda: polarna skupina okrenuta je prema vodi& a radikali prema ne*isto+i.

7,

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 1U. Nacrtaj i o+jas"i ri!*'j# sp# tra'"# osj#t'ji!osti o'oi,"i- opir"i- s'oj#!a s#"&i+i'i&ira"i- ,i ro%ati%a i sp# tra'"* #%isij* cr!#"# ,io,#. t# "a&"a/i a ti"i/"o po,r*/j# SPEKTRALNA OSJETLJIVOST KOPIRNII SLOJEVA SENZI7ILIZIRANII DIKROMATIMA Spektralna osjetljivost kopirni9 slojeva senzibilizirani9 dikromatima je najira i obu9va+a valne du(ine od 7:B do :BB nm !u maloj mjeri *ak i neto vie#. 2 tom podru*ju postoje dva maksimuma& jedan u podru*ju od 6SJ nm& a dru$i u podru*ju od >?J nm. Osvjetljavanjem zrakama koje od$ovaraju prvom maksimumu& tj. 7@B nm dobiva se %# a opija& a zrake valni9 du(ina oko 3:B nm& daju t!r)* opij*.

'elativna osjetljivost

6CD

EDD

ECD

CDD

CCD

F7nm

7-

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4J. Nacrtaj i o+jas"i ,ija2ra%# sp# tra'"# osj#t'ji!osti o'oi,"i- opir"i- s'oj#!a s#"&i+i'i&ira"i% ,ia&o spoj#!i%a i sp# tra'"* #%isij* ArK 'as#ra. t# "a&"a/i a ti"i/"o po,r*/j#. SPEKTRALNA OSJETLJIVOST KOPIRNII SLOJEVA SENZI7ILIZIRANII DIAZO SPOJEVIMA Spektralna osjetljivost kopirni9 slojeva s diazo?spojevima obu9va+a neto u(e podru*je i kre+e sa od 73B do 3:B nm. 6aWimalna osjetljivost se pojavljuje izme)u 6SJ i >JJ nm& pa je najpo$odniji ljubi*astoplavi dio spektra& jer tu 'otoni imaju najve+u ener$iju

Osjetljivost

'elativna

6CD F7nm

EDD

ECD

CDD

CCD

77

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 41. Nacrtaj i o+jas"i ,ija2ra%# sp# tra'"# osj#t'ji!osti 'asi/"i- $otopo'i%#r"iopir"i- s'oj#!a i sp# tra'"* #%isij* o+'a/"o2 "#+a. t# "a&"a/i a ti"i/"o po,r*/j# SPEKTRALNA OSJETLJIVOST KOPIRNII SLOJEVA SENZI7ILIZIRANII FOTOPOLIMERNIM SPOJEVIMA O spektralnoj osjetljivosti 'otopolimemi9 materijala ima manje podataka. Ana se da je ve+ina materijala za izradu 'otopolimerni9 tiskovni9 'ormi osjetljiva samo na zra*enje valni9 du(ina kra+i9 od 6H? nm& ali ima i takvi9 kojima se 'otoosjetljivost prote(e i pr# o >JJ nm. 2 praksi se pri kopiranju ne mo(e iskoristiti *itavo spektralno podru*je u kojem su osjetljivi kopirni slojevi. Neiskoriteno je podru*je ultravioletni9 zraka& budu+i da i9 apsorbira staklo kopirne rame& monta(na 'olija i 'ilm. Fotopolimerni materijali koji su 'otoosjetljivi samo na 25 zra*enje ne mo$u se kopirati u kopirnim ramama sa staklenom plo*om& ne$o se za nji9 izra)uju posebni ure)aji za kopiranje u kojima je staklo zamijenjeno polietilenskom 'olijom.

'elativna Osjetljivost

1DD

1CD

6DD

6CD

EDD

ECD F7nm

73

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 44. Nacrtaj i o+jas"i ,ija2ra%# sp# tra'"# osj#t'ji!osti :TP sr#+r#"i- -a'o2#"i,"is'oj#!a i sp# tra'"* #%isij* s#"o"s # 1ar*'j#. t# "a&"a/i a ti"i/"o po,r*/j# 46. Nacrtaj i o+jas"i po,r*/j# sp# tra'"# osj#t'ji!osti :TP t#r%o p'o/a i sp# tra'"* #%isij* '*/"ic#. t# "a&"a/i a ti"i/"o po,r*/j# 4>. Nacrtaj i o+jas"i ri!*'j# sp# tra'"# osj#t'ji!osti :TP $otopo'i%#r"i- opir"is'oj#!a i sp# tra'"* #%isij* 1i!i"i- s!j#ti'j i. t# "a&"a/i a ti"i/"o po,r*/j# 4?. Nacrtaj i o+jas"i ,ija2ra%# sp# tra'"# osj#t'ji!osti :TP t#r%o opir"i- s'oj#!a i sp# tra'"* #%isij* %#ta'-a'o2#"i,"o2 i&!ora s!j#t'a. t# "a&"a/i a ti"i/"o po,r*/j#. 6J. Kopir"i s'oj "a +a&i 2*%iara+i # 6>. S #"#rs i opir"i post*pa 6H. O+jas"i "#2ati!"* ,#$or%acij* tis o!"i- #'#%#"ata 6L. O+jas"i po&iti!"* ,#$or%acij* tis o!"i- #'#%#"ata 6S. O+jas"i opir"i post*pa "a +a&i t#r%i/ i- opir"i- s'oj#!a i t#r%i/ i- $otopo'i%#ra

7:

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4H. O+jas"i o'oi,"i opir"i post*pa ( %#-a"i&%# ta!'j#"ja

KOLOIDNI KOPIRNI POST3PAK 4oloidni kopirni postupak bazira se na pro;esu otvrdnjavanja !tavljenja# kopirno$ sloja pod utje;ajem svjetla. 4oloidni kopirni postupak je jedan od najstariji9 i koristi se svojstvo 9idro'ilni9 koloida ! u stanju $ela# da u nazo*nosti dikromata postaju ireverzibilni. 4oloidno stanje je posebno a$re$atno stanje materije u koje je op+enito mo$u+e prevesti bilo koju tvar ako se dovoljno sitno razdijeli u prikladnom mediju. Sustavi te vrste zovu se disperzni sustavi& a u njima razlikujemo disperznu fazu i disperzno sredstvo. Vlavna osobina koja karakterizira koloidne sustave je veli*ina disperzni9 *esti;a& koje imaju ve+e dimenzije od jednostavni9 molekula& ali mikroskopski nisu vidljive. 4od pravi9 otopina promjer *esti;a otopljene tvari ne prelazi obi*no vrijednost B., Xm& koja predstavlja $ornju $rani;u za veli*inu jednostavni9 molekula. 4re+e li se promjer disperzni9 *esti;a u podru*ju izme)u B., Xm& i , Xm& tada se radi o koloidnim otopinama. Hidro'ilni koloidi su tvari $dje se oko koloidne molekule nalazi i jako puno molekula vode !u stanju sola#. Vubljenjem vode !suenjem# koloid iz stanja sola prelazi u stanje $ela:

,(& 9 22O

SO&

Reak;ija stvaranja $ela naziva se koa$ula;ija. Vel s vodom peptizira i vra+a se u stanje sola. .ro;es tavljenja !'otokemijska reak;ija# zasniva se na prekidu reverzibilnosti reak;ije& i $el se vie ne mo(e peptiza;ijom vratiti u stanje sola. 4oloidni kopirni sloj sastoji se od: koloidne tvari senzibilizatora J sredstva za tavljenje doda;i za korek;iju pH i bakteri;idi .ro;es otvrdnjavanja po*inje u trenutku dodavanja senzibilizatora u otopinu koloida. 4ao o'oi,"# t!ari koriste se: ,. prirodni koloidi -. sintetski koloidi ,. Od prirodni9 koloida koriste se koloidi (ivotinjsko$ i biljno$ podrijetla. 4oloidi 1i!oti"js o2 podrijetla koje se koriste za izradu kopirni9 slojeva su u$lavnom bjelan*evine: albumin& riblje tutkalo& elak& (elatina 4oloidi +i'j"o2 podrijetla su: $umiarabika& smola sibirsko$ aria -. Sintetski koloidi koji se koriste za izradu kopirni9 slojeva su po'i!i"i' a' o-o' i po'i!i"i' ac#tat koji se dobivaju 9idrolizom i polimeriza;ijom:

7<

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I

Aa vrijeme polimeriza;ije i 9idrolize nastaju molekule s molnom masom od ,BBBB do -BBBB $mol?,. Sama koloidna otopina nije osjetljiva na svjetlo. Dru$a komponenta koloidno$ kopirno$ sloja je s#"&i+i'i&ator ili sr#,st!o &a ta!'j#"j#. %o su naj*e+e topive soli dikromata ili neki diazo spoj. Od topivi9 dikromata naj*e+e se upotrebljavaju K4:r4OL ili FNI>84:r4OL. Soli dikromata same po sebi nisu 'otoosjetljive. MEIANIZAM 5TAVLJENJA Hidro'ilni koloidi su jako 9idratizirani !sadr(e jako puno vode# i ne samo u stanju sola& ne$o i u stanju $ela osueno$ na zraku. 5odeni omota*i sprje*avaju spajanje koloidni9 *esti;a. Nastali trovalentni ioni kroma tako)er su sposobni da se 9idratiziraju i oni mno$o ja*e ve(u na sebe vodu ne$o molekule koloidne tvari. 4ako nema slobodni9 molekula vode& trovalentni ioni kroma oduzimat +e vodu od koloida. 4oloidne *esti;e koje su ostale bez svo$ vodeno$ omota*a mo$u se pribli(iti jedna dru$oj i dolazi do pro;esa koa$ula;ije koloida i dolazi do pro;esa tavljenja. Spajanje molekula koloida ne odvija se samo na ra*un nji9ovo$ neposredno$ me)usobno$ djelovanja& ne$o u$lavnom zbo$ u$radnje DrE iona izme)u nji9 i stvaranja popre*ni9 kromikromatni9 mostova. 4oloid po*inje poprimati prostornu strukturu i time $ubi sposobnost bubrenja. 5TAVLJENJE DIKROMATIMA Dru$i produkt reak;ije je mijeani oksid trovalentno$ i esterovalentno$ kroma: :r4O6 E :rO6 !kromikromat#. 2 molekuli kromikromata dva su atoma kroma trovalentni& a jedan je esterovalentan. 4romikromat je produkt nepotpune reduk;ije kroma u dikromatu. 2 dru$oj reak;iji dolazi do otvdnjavanja koloida& odnosno do promjene nje$ovo$ kemijsko$ sastava& a time i do prekida reverzibilne reak;ije prelaska sola u $el. ,(& 9 22O SO&

4romikromat i nas;entni kisik nastaju samo na onim mjestima koja su osvjetljena. 0ko se izbroji broj elektrona koji je potreban za reduk;iju kroma !,-# u 'otokemijskoj reak;iji mo(e se vidjeti da je on upravo jednak broju apsorbirani9 'otona. Na taj na*in osloba)anje jedno$ elektrona odvija se uz pomo+ ener$ije jedno$ apsorbirano$ 'otona. Rtavljenje svjetlom koloidni9 kopirni9 slojeva po*inje uvijek na povrini i iri se u dubinu kopirno$ sloja kako u nje$a prodire svijetlo.

7C

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4opirni sloj je obojen naran*asto !od dikromata#& te apsorbira dio ljubi*asto$ i plavo$ dijela spektra. Aato intenzitet aktini*no$ svjetla opada od povrine prema unutranjosti sloja. .o zakonima 'otokemijski9 reak;ija u tom smjeru smanjuje se koli*ina nastalo$ kromikromata& to zna*i i stupanj tavljenja koloida. Rto je manje svjetla potrebno da bi se na nekoj dubini posti$ao odre)eni stupanj tavljenja& odnosno to je potrebno manje 'otona !manje ener$ije# ve+a je 'otoosjetljivost kopirno$ sloja. Osvjetljavanjem kopirno$ sloja pove+ava se pH vrijednost kopirno$ sloja sa : na @. Do to$a dolazi zbo$ relativno male kon;entra;ije HE iona u otopini dikromata koja se za vrijeme osvjetljavanja jo vie smanjuje& jer se u 'otokemijskoj reak;iji tavljenja HE ioni troe. %ako)er se smanjuje i kon;entra;ija dikromata& ipak kako je kon;entra;ija HE iona vrlo mala& nikad se ne redu;ira sva koli*ina dikromata: 5TAVLJENJE 3 TAMI 4oloidni kopirni slojevi senzibilizirani dikromatima podlije(u pro;esu tavljenja u tami& koloid postepeno otvrdnjava bez djelovanja svjetla. .ro;es tavljenja u tami uzrokuje trovalentni ion kroma koji se nalazi kao ne*isto+a u otopini dikromata. %rovalentni ion kroma de9idrira molekulu koloida i na taj na*in po*inje pro;es tavljenja koloida. "roj *esti;a tavljeno$ koloida u po*etku je mali i ne utje*e na topivost sloja. .ostepeno i9 se stvara sve vie i one se po*inju me)usobno spajati& a time se smanjuje topivost sloja. "rzina tavljenja u tami nije velika& ina*e kopirni pro;es uop+e se ne bi mo$ao ostvariti. 5la(ni zrak pove*ava brzinu tavljenja u mraku i sloj postaje nepo$odan za osvjetljavanje nakon sat do dva nakon oslojavanja i suenja. Da bi se izbje$ao pro;es tavljenja u tami kopirna otopina i senzibilizator isporu*uju se kao posebne otopine. Nakon oslojavanja kopirni sloj treba to prije kopirati i nakon to$a odma9 razviti zato to se na tavljenim povrinama i na povrinama koje i9 dodiruju pro;es tavljenja u mraku ubrzava.%a pojava naziva se poslijekopirni e'ekt koja je izazvana kataliti*kim djelovanjem nazo*no$ tavljeno$ koloida Rtavljenje u mraku poja*ava se za$rijavanjem i naziva se toplinsko tavljenje. 6e9anizam toplinsko$ tavljenja razlikuje se od tavljenja svjetlom itavljenja u tami& naime do toplinsko$ tavljenja dolazi u odsutnosti dikromata. 6o$u+i uzrok toplinsko$ tavljenja mo(e se pripisati isparavanju vode iz $ela 9idro'ilno$ koloida& te pove*anjem toplinsko$ $ibanja molekula koloida i nji9ovim pribli(avanjem jedne dru$oj. Na $otoosj#t'ji!ost o'oi,"i- opir"i- s'oj#!a s#"&i+i'i&ira"i- ,i ro%ati%a *tj#/#C ? vrsta dikromata ? kon;entra;ija dikromata ? pH kopirno$ sloja ? vrsta koloidne tvari

7@

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4opirni slojevi senzibilizirani amonij dikromatom 'otoosjetljiviji su od slojeva senzibilizirani9 kalijevim dikromatom zato to se reduk;ija esterovalentno$ kroma u trovalentni odvija br(e u amonijevom ne$o u kalijevom dikromatu. .ove+anjem kon;entra;ije dikromata 'otoosjetljivost se sve manje pove+ava i iznad -B G se vie ne mijenja. 4on;entra;ija dodano$ dikromata je @ J ,: G. .revelike kon;entra;ije dikromata mo$u biti tetne jer dolazi do nje$ove kristaliza;ije u osuenom $elu& naran*asta boja djeluje u kopirnom sloju kao 'ilter za aktini*ne zrake& pa pove+anjem kon;entra;ije dikromata smanjuje se e'ikasnost osvjetljavanja. pH koloidni9 kopirni9 otopina je oko <& to se objanjava tako to vodene otopine dikromata uvijek sadr(e odre)enu koli*inu kromne kiseline: :r4OL40 K I4O 4IK K 4:rO>40

Sni(enjem pH odnosno pove+anjem kiselosti raste 'otoosjetljivost kopirno$ sloja& ali se istovremeno pove+a i nje$ovo tavljenje u tami. Da bi se smanjio pro;es tavljenja u tami koloidnim kopirnim otopinama senzibiliziranim i produ(io vijek trajanja u kopirnu otopinu dodaje se amonijak& pove+ava se pH& dikromat prelazi u kromat i smanjuje se 'otoosjetljivost: FNI>84:r4OL K 4NI6 K I4O 4FNI>84:rO>

Fotoosjetljivost zavisi i o vrsti koloidne tvari od koje je pripremljena koloidna otopina. Slojevi na bazi .50 su ja*e osjetljivi od slojeva na bazi $umiarabike. Aato slojevi od .50 sadr(e manje dikromata od slojeva $umiarabike.

7L

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4L. 3'o2a isi a

FOTOKEMIJSKA REAK:IJA DIKROMATA I MEIANIZAMC .ro;es kopiranja odnosno djelovanja svjetla na kopirni sloj mo(e se podijeliti u dva stupnja. 2 prvom 'otokemijskom stupnju djelomi*no se redu;ira esterovalentni krom u molekuli dikromata& u trovalentni krom djelovanjem apsorbirani9 kvanata svjetla: 2 dru$om 'otoosjetljiv:

3K2/*2OD

9 stupnju ;5 redu;ira

se esterovalentni krom iz nastalo$ 4-DrO3 koji je tako)er

/*2O3G/*O3

9 3K2/*OB

9 3O

3K2/*OB 9 32 O 9 2 ;5 3K2/*2OD

/*2O3G/*O3 9 ;KO2 9 3O

4ako je produkt prvo$ stupnja reak;ije ujedno i reaktant dru$o$ stupnja& reak;ija se mo(e prikazati sumarno:

9 322O

9 125

2/*2O3G/*O3 9 ;KO2 9 ;O

Nastali nas;entni atomi kisika su jaki oksidansi i ta je reak;ija mo$u+a samo ako postoji tvar koju mo(e oksidirati. 2koliko nema te tvari& reak;ija reduk;ije kromovo$ iona se ne odvija. Abo$ to$a sami dikromati nisu osjetljivi na svjetlo. %ek u kontaktu s or$anskom tvari !koloid# ;jelokupna smjesa postaje 'otoosjetljiva. %aj nastali kisik u koloidnom kopirnom sloju oksidira koloidnu tvar i mjenjaju+i njen kemijski sastav pretvara je u vodi netopivi spoj. Nastali kisik oksidira koloid u kopirnom sloju& mijenja mu kemijski sastav i on postaje netopiv u vodi: KOLOID K O OKSIDIRANI KOLOID K I4O

3B

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4S. O+jas"i r#a cij# ta!'j#"ja * ta%i o, o'oi,"o2 opir"o2 post*p a.

4oloidni kopirni slojevi senzibilizirani dikromatima podlije(u pro;esu tavljenja u tami& koloid postepeno otvrdnjava bez djelovanja svjetla. .ro;es tavljenja u tami uzrokuje trovalentni ion kroma koji se nalazi kao ne*isto+a u otopini dikromata. %rovalentni ion kroma de9idrira molekulu koloida i na taj na*in po*inje pro;es tavljenja koloida. "roj *esti;a tavljeno$ koloida u po*etku je mali i ne utje*e na topivost sloja. .ostepeno i9 se stvara sve vie i one se po*inju me)usobno spajati& a time se smanjuje topivost sloja. "rzina tavljenja u tami nije velika& ina*e kopirni pro;es uop+e se ne bi mo$ao ostvariti. 5la(ni zrak pove*ava brzinu tavljenja u mraku i sloj postaje nepo$odan za osvjetljavanje nakon sat do dva nakon oslojavanja i suenja. Da bi se izbje$ao pro;es tavljenja u tami kopirna otopina i senzibilizator isporu*uju se kao posebne otopine. Nakon oslojavanja kopirni sloj treba to prije kopirati i nakon to$a odma9 razviti zato to se na tavljenim povrinama i na povrinama koje i9 dodiruju pro;es tavljenja u mraku ubrzava.%a pojava naziva se poslijekopirni e'ekt koja je izazvana kataliti*kim djelovanjem nazo*no$ tavljeno$ koloida Rtavljenje u mraku poja*ava se za$rijavanjem i naziva se toplinsko tavljenje. 6e9anizam toplinsko$ tavljenja razlikuje se od tavljenja svjetlom itavljenja u tami& naime do toplinsko$ tavljenja dolazi u odsutnosti dikromata. 6o$u+i uzrok toplinsko$ tavljenja mo(e se pripisati isparavanju vode iz $ela 9idro'ilno$ koloida& te pove*anjem toplinsko$ $ibanja molekula koloida i nji9ovim pribli(avanjem jedne dru$oj. Na $otoosj#t'ji!ost o'oi,"i- opir"i- s'oj#!a s#"&i+i'i&ira"i- ,i ro%ati%a *tj#/#C ? vrsta dikromata ? kon;entra;ija dikromata ? pH kopirno$ sloja ? vrsta koloidne tvari 4opirni slojevi senzibilizirani amonij dikromatom 'otoosjetljiviji su od slojeva senzibilizirani9 kalijevim dikromatom zato to se reduk;ija esterovalentno$ kroma u trovalentni odvija br(e u amonijevom ne$o u kalijevom dikromatu. .ove+anjem kon;entra;ije dikromata 'otoosjetljivost se sve manje pove+ava i iznad -B G se vie ne mijenja. 4on;entra;ija dodano$ dikromata je @ J ,: G. .revelike kon;entra;ije dikromata mo$u biti tetne jer dolazi do nje$ove kristaliza;ije u osuenom $elu& naran*asta boja djeluje u kopirnom sloju kao 'ilter za aktini*ne zrake& pa pove+anjem kon;entra;ije dikromata smanjuje se e'ikasnost osvjetljavanja. pH koloidni9 kopirni9 otopina je oko <& to se objanjava tako to vodene otopine dikromata uvijek sadr(e odre)enu koli*inu kromne kiseline: :r4OL40 K I4O 4IK K 4:rO>40 Sni(enjem pH odnosno pove+anjem kiselosti raste 'otoosjetljivost kopirno$ sloja& ali se istovremeno pove+a i nje$ovo tavljenje u tami. Da bi se smanjio pro;es tavljenja u tami koloidnim kopirnim otopinama senzibiliziranim i produ(io vijek trajanja u kopirnu otopinu dodaje se amonijak& pove+ava se pH& dikromat prelazi u kromat i smanjuje se 'otoosjetljivost: FNI>84:r4OL K 4NI6 K I4O 4FNI>84:rO> Fotoosjetljivost zavisi i o vrsti koloidne tvari od koje je pripremljena koloidna otopina. Slojevi na bazi .50 su ja*e osjetljivi od slojeva na bazi $umiarabike. Aato slojevi od .50 sadr(e manje dikromata od slojeva $umiarabike.

3,

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 4U. 3'o2* a%o"ija a o, o'oi,"o2 opir"o2 post*p a

Sni(enjem pH odnosno pove+anjem kiselosti raste 'otoosjetljivost kopirno$ sloja& ali se istovremeno pove+a i nje$ovo tavljenje u tami. Da bi se smanjio pro;es tavljenja u tami koloidnim kopirnim otopinama senzibiliziranim i produ(io vijek trajanja u kopirnu otopinu dodaje se amonijak& pove+ava se pH& dikromat prelazi u kromat i smanjuje se 'otoosjetljivost: FNI>84:r4OL K 4NI6 K I4O 4FNI>84:rO>

Fotoosjetljivost zavisi i o vrsti koloidne tvari od koje je pripremljena koloidna otopina. Slojevi na bazi .50 su ja*e osjetljivi od slojeva na bazi $umiarabike. Aato slojevi od .50 sadr(e manje dikromata od slojeva $umiarabike.

3-

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 6J. O+jas"i ,ia&o opir"# post*p #

4oritenje diazo spojeva za kopiranje u podru*ju 'otome9ani*ke reproduk;ije novije$ je datuma. .rimjena se bazira na svojstvu neki9 diazo spojeva da se pod utje;ajem svjetla kemijski mijenjaju. 2 obzir dolazi niz razli*iti9 spojeva iz te $rupe& a kemijske promjene izazvane djelovanjem od$ovaraju+i9 zra*enja mo$u imati razli*ite e'ekte. Neki diazo spojevi djelovanjem svjetla prelaze u spojeve koji mo$u otvr)ivati koloide. Dru$i diazo spojevi pod utje;ajem svjetla mijenjaju topivost. S obzirom na te razli*ite e'ekte pod djelovanjem svjetla& mo(e se nji9ova primjena u podru*ju 'otome9ani*ko$ kopiranja podijeliti u ove $rupe: ,. Diazo spojevi kao sredstva za tavljenje ili otvr)ivanje koloidno$ kopirno$ sloja -? Diazo spojevi kao kopirni slojevi Diazo spojevi su or$anski spojevi u kojima su dva duikova atoma !jedan peterovalentni a dru$i trovalentni# vezani jedan za dru$o$

9 <

9 3

Fotokemijska reak;ija odvija se isklju*ivo ma mjestu diazo skupine i dolazi do njezina raspada uz izdvajanje plinovito$ duika. Diazo smole koje se koriste kao kopirni slojevi sastavljene su od 'otoosjetljivo$ diazo spoja i vodotopive polimerne osnove 4od neki9 aromatski9 diazo spojeva jednostavnije $ra)e pod utje;ajem svjetla od;jepljuje se diazo $rupa i na njeno mjesto dolazi 9idroksilna $rupa.

Diazo spoj ovakvo$ tipa ne djeluje na koloid& ali produkt reak;ije izazvane svjetlom& dakle spoj 'enolno$ tipa& tavi koloidni $el. Diazo spojevi iz ove $rupe mo$u se& dakle& upotrijebiti kao sredstvo za senzibiliziranje koloidni9 kopirni9 slojeva. 2 kopirnoj otopini i u kopirnom sloju& ako su zati+eni od svjetla& ovakvi diazo spojevi su stabilni& pa je trajnost kopirni9 otopina i kopirni9 slojeva zna*ajno ve+a ne$o oni9 senzibilizirani9 dkromatima. Aato se ovakve smjese mo$u pripremati mno$o prije upotrebe i dolaze na tr(ite kao $otovi kopirni preparati ili *ak u obliku predoslojeni9 plo*a. %rajnost im je oko $odinu dana. 4oloidni kopirni slojevi senzibilizirani diazo spojevima nisu podlo(ni pro;esu tavljenja u tami budu+i ne sadr(e trovalentne ione kroma koji izazivaju pro;ese tavljena. Aa izradu kopirni9 slojeva isklju*ivo od diazo spojeva& dolaze u obzir slo(eniji diazo spojevi& koji se zovu i diazo smole. Ove 'otoosjetljive diazo smole dijele se u dvije $rupe:

37

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I Diazo smole& koje su topive u nekom otapalu& a pod utje;ajem svjetla prelaze u netopivu 'ormu& Diazo smole& koje su netopive& a pod utje;ajem svjetla prelaze u topive produkte. 4opirni slojevi izra)eni od spomenuti9 tipova diazo spojeva stabilni su u mraku& pa im je trajnost velika. Aato se mo$u upotrijebiti za izradu predoslojeni9 plo*a& i zapravo se jedino tako upotrebljavaju. %rajnost takvi9 plo*a je $odinu dana& pa i vie. Aa takve kopirne slojeve je karakteristi*no da su u svom netopivom obliku rezistentni prema mno$im a$resivnim& otopinama. Aato se mo$u koristiti za izradu kopije na tiskovnoj 'ormi za visoki tisak bez ikakve spe;ijalne obrade prije jetkanja u dui*noj kiselini. Dru$o nji9ovo interesantno svojstvo& s $ra'i*ko$ stanovita& je da su oleo'ilni& te da u te9ni;i plono$ tiska mo$u predstavljati tiskovne N#2ati!s i opir"i s'oj#!i Ne$ativski kopirni slojevi baziraju se na smolama koje sadr(e diazo spojeve. One su topive& a pod utje;ajem svjetla prelaze u netopive produkte.

33

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 61. O+jas"i opir"i post*pa "a +a&i 'asi/"i- $otopo'i%#"i- opir"i- s'oj#!a

Fotopolimeri su spojevi koji nastaju polimeriza;ijom monomera pod utje;ajem svjetla. .olimeri su& pa tako i 'otopolimeri& u pravilu teko topivi spojevi !zbo$ vrlo veliki9 molekula#& dok su monomeri znatno lake topivi u otapalima. .rema tome mo$u+e je topivi monomer prevesti 'otopolimeriza;ijom u netopivi polimer. 5e+i problem predstavlja *injeni;a da su monomeri ve+inom plinoviti ili teku+i& pa s takvima postoje teko+e pri izradi kopirni9 slojeva. Dok plinoviti monomeri ne dolaze u obzir za pripremu kopirni9 slojeva& teku+i i *vrsti monomeri mo$u se upotrijebiti za tu svr9u. Danas se koriste ova tri tipa kopirni9 materijala: teku+i 'otomonomer *vrsta smjesa teku+e$ 'otomonomera i *vrsto$ polimera *vrsti polimer koji mo(e dalje 'otopolimerizirati. T# *Di $oto%o"o%#r .ostupak u kojem se upotrebljavaju teku+i nonomeri mo$li bismo nazvati YmokrimY postupkom. 6etalna plo*a& npr. aluminijska& osloji se teku+im 'otoosjetljivim monomerom i odma9 nakon to$a kopiraju se i odstranjuju neosvijetljeni dijelovi kopirno$ sloja. Osvijetljeni dio postao je djelovanjem svjetla *vrst i ostaje na plo*i. Aa provo)enje ovakvo$ postupka postoje posebni ure)aji u kojima se sve potrebne opera;ije odvijaju automatski. 9!rsta s%j#sa t# *D#2 $oto%o"o%#ra i /!rsto2 po'i%#ra %eku+i 'otoosjetljivi monomer pomijea se s nekim *vrstim polimerom& pa se dobije *vrsta smjesa. 0ko je taj teku+i monomer topiv u nekom otapalu& onda se i ta smjesa mo(e odstraniti s tim otapalom. Nakon polimeriza;ije izazvane svjetlom 'otomonomer prelazi u 'otopolimer i lan;i to$ novo$ spoja isprepletu se s lan;ima postoje+e$ polimera. "udu+i da novi spoj nije vie topiv& ni novonastala smjesa se vie ne mo(e ukloniti s tim otapalom. 9!rsti po'i%#r oji %o1# ,a'j# $otopo'i%#ri&irati .ostoje polimeri koji su topivi u nekom otapalu !zbo$ nazo*nosti neki9 'unk;ionalni9 skupina#& ali tako)er imaju sposobnost dalje polimeriza;ije i to 'oto?polimeriza;ije. %o npr. mo$u biti polimeri s postranim lan;ima u kojima postoje nezasi+eni vezovi. .od utje;ajem svjetla nezasi+eni vezovi u postranim lan;ima pu;aju& a slobodne valen;ije se spajaju stvaraju+i novi polimer *ije molekule imaju mre(astu strukturu rasprostranjenu u sve tri dimenzije. Novi spoj nije vie topiv. Ova reak;ija polimeriza;ije mo$la bi se prikazati pojednostavnjenom s9emom:

9 5X
3:

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I Aa izradu tiskovne 'orme 'otome9ani*kim postupkom 'otopolimeri se mo$u koristiti na dva na*ina: ? za izradu kopirni9 slojeva i ? za izradu kompletne tiskovne 'orme 4opirni slojevi od 'otopolimera vrlo su trajni pa su po$odni za izradu predoslojeni9 plo*a. Fotopolimeri koji nastaju djelovanjem svjetla rezistentni su prema djelovanju dui*ne kiseline pa se u podru*ju visoko$ tiska mo$u upotrijebiti bez naknadne termi*ke obrade. Osim to$a oni su 9idro'obni pa u slu*aju primjene sa ploni tisak mo$u biti koriteni za izradu tiskovni9 povrina. Aa slu*aj izrade kompletne tiskovne 'orme od 'otopolimera& plo*e sa debljim slojem od 'otoosjetljivo$ materijala osvjetljavaju se kroz ne$ativski ;rte(ni predlo(ak. Svjetlo prodire u dubinu takve tiskovne plo*e i izaziva 'otopoliaeriza;iju. Osvijetljena podru*ja postanu netopiva& a neosvijetljena se podru*ja otope od$ovaraju+im otapalom. Dobije se relje'na tiskovna 'orma za visoki tisak. "udu+i da se polimeriza;ija ovakvi9 spojeva odvija samo pod djelovanjem svjetla& materijali ovo$ tipa mo$u se *uvati u tami vrlo du$o. .roizvo)a*i obi*no daju $aran;iju od ,?- $odine.

3<

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 64. E'# tro$oto2ra$s i opir"i post*pa

lektro'oto$ra'ski postupak naj*e+e se koristi za jednostavnije radove& obi*no za reproduk;iju ;rte(ni9 ori$inala manji9 'ormata& tekstova& ;rte(a i rasterski9 slika s niskim linijaturama rastera& a poznat je pod nazivom s#ro2ra$ija.
HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH

poluvodi% kovina

HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH

dijapozitiv

Aa izradu kopije na tiskovnoj 'ormi koristi se svojstvo neki9 poluvodi*a da pod utje;ajem svjetla postanu elektri*ki provodljivi. 0ko se plo*a takvo$ poluvodi*a nabije stati*kim elektri;itetom i ako se nakon to$a osvijetli kroz diapozitiv& onda se samo s osvijetljeni9 podru*ja elektri;itet mo(e odvesti& dok ispod neprozirni9 mjesta diapozitiva plo*a ostaje nabijena. Na sloju poluvodi*a tada postoji nevidljiva elektrostatska slika. Slika mo(e postati vidljivom tako da se na plo*u nanese obojeni pra9 neke smole suprotno$ naboja. .ra9 se zadr(i samo na mjestima latentne slike privu*en elektrostatskim silama. %akva slika je nestabilna& ali mo(e se u*initi stabilnom& ako se obojeni pra9 zatali uz povrinu.
H H H H H H H H H H H H H H H

dijapozitiv

H H H

H H H H H H H

H H H H

$ $ $

H H H

H H H H H H H

latentna $ $ $ $ $ $kopija $ $ $ $ $
H H H H H

smola

H H H

H H H H H H H

H H H H

tiskovna Ho*ma

6e)utim& katkad se to ne radi odma9 ne$o se vidljiva elektrostatska slika prenese na neki dru$i materijal i na njemu zatali. Naj*e+e se upotrebljava na podru*ju p'o"o2 tis a& ali dolazi u obzir i za izradu kopije za !iso i tisa . I",ir# t"i post*pa

3C

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I .renoenje vidljive slike koja je elektrostatski nabijena na tiskovnu plo*u& odvija se opet pomo+u elektrostatski9 sila. %iskovna plo*a polo(i se na tu sliku i nabije elektri;itetom& naboja suprotno$ od praka smole na sli;i& tako da $a privu*e na sebe. Na tiskovnoj plo*i nastaje vidljiva& ali nestabilna slika. Aataljivanjem smole uz tiskovnu plo*u dobija se postojana kopija.

osvjetljavanje
poluvodi% kovina
HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH

diapozitiv

H H H

H H H H H H H

H H H H

latentna kopija
$ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $
H

H H H

H H H H H H H

H H H H

smola

H$ HH HH HH HH $ H$H H H H H $ H$H $ $HH$ $ H$H H H H $ $H $ H$H H H $ HHH H HH H H HHH H H H H HHH H H H HH HHHHH H H HH H HHH H H H H

H$ HH HH HH HH $ H$H H H H H $ H$H $ $HH$ $ H$H H H H $ $H $ H$H H H $ plo%a suprotno< naboja

HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH

2potrebom prikladne smole& koja je npr. 9idro'obna& takva pozitivna slika mo(e neposredno slu(iti kao tis o!"a po!ri"a * p'o"o% tis *. 0ko se upotrijebi smola rezistentna prema sredstvima za jetkanje& ona mo(e tititi tis o!"* po!ri"* pri jetkanju. .ostup;i ovo$a tipa uvijek su pozitivski jer naboj treba ostati na plo*i na budu+im tiskovnim povrinama. No& nije nu(no uvijek osvjetljavati kroz diapozitiv. 4opirati se mo(e tako)er i proji;iranjem neprozirno$ ori$inala na plo*u.

3@

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 66. O+jas"i i",ir# t"i opir"i post*pa

$ kopirni sloj se nalazi na nekom nosa%u 4papirI "olija5 i na takav materijal se kopira. )akon pro0esa kopiranjaI kopirni sloj se prenosi na tiskovnu "ormuI a podlo<a se ukloni i sloj se razvija 4)uboki tisak5 ili se nakon kopiranja kopirni sloj razvijeI a preostali tavljeni dio kopirno< sloja prenosi se na tiskovnu "ormu 4p*opusni tisak5. 3i6mentni papi* $ sastoji se od 1 dijelaJ papi* 4podlo<a5 kopi*ni sloj 42elatinaI pi<mentI doda0i5 elatina je koloid koji se osvjetljavanjem tavi i koji se prenosi na tiskovnu "ormu i predstavlja relje"nu kopiju. lo<a pi<menta je da pri osvjetljavanju apsorbira dio svjetla i time re<ulira dubinu prodiranja svjetla. Ovisno o intenzitetu svjetla koje dolazi do povrine kopirno< slojaI dubina prodiranja "otona u sloj je ve&a ili manja za;valjuju&i nazo%nosti pi<menta. Ako bi kopirni sloj bio proziranI "otoni bi prodirali kroz 0ijelu debljinu. Pi<ment je po kemijskom sastavu 0rveno$sme#i ?e1O6. !a boja apsorbira aktini%ne zrake valne duljine oko CDD nm. !akav pi<mentni papir nije osjetljiv na svjetloI jer ne sadr2i dikromateI %ime mu je produ2ena trajnost. Prije uporabeI pi<mentni papir se senzibilizira 1/EG otopinom *1Br1O8. Senzibilizator prodire di"uzijom u koloidni sloj nakon %e<a se sui na temperaturi od .9 do 1DKB. Senzibilizirani pi<mentni papir tako#er je podlo2an pro0esu tavljenja u tami. Ovisno o <usto&i za0rnjenja vietonsko< dijapozitiva ovisi i dubina prodiranja svjetla u kopirni sloj. @a izradu tiskovne "orme za duboki tisak konven0ionalnim postupkom prvo se kopira rasterska mre2i0a. Pri tome se tavi kopirni sloj do oni; dubina do koji; je prodrlo svjetlo.

3L

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 6>. Kis#'i post*pa +a r#"ja

4ao elektrolit upotrebljava se kisela otopina kojoj su $lavne komponente: :*SO> i I4SO>. "akreni !II# sul'at u vodenoj otopini potpuno diso;ira: :*SO> :*4K K SO>40 %o je jaka diso;ija;ija& te je velika kon;entra;ija iona bakra u elektrolitu. Kato,"a r#a cijaC A"o,"a r#a cijaC :*4K K 4#0 :*J 0 4#0 :*J :*4K

0noda je od bakra& koja se otapa i na taj na*in nadokna)uje ione bakra u elektrolitu koji su se istalo(ili na katodi. :*J B 4#0 :*4K %ako se odr(ava stalna kon;entra;ija iona bakra u elektrolitu. "akar se iz ovakvo$ elektrolita mo(e istalo(iti na mno$im kovinama& jedino ne na *elik& jer dolazi do paralelne reak;ije kemijsko$ talo(enja bakra na (eljezo i kemijsko$ otapanja (eljeza u sumpornoj kiselini. Dobivena prevlaka bakra nema dobru ad9eziju na povrini kovine. Aa9valjuju+i velikoj kon;entra;iji bakreni9 iona u elektrolitu mo$u+e je narinuti ve+u $usto+u struje ? prevlake bakra br(e rastu i pro;es se ubrzava. %ako dobivene prevlake imaju krupnozrnatu strukturu& nisu $latke& mekane su i nepovoljne za izradu tiskovni9 'ormi. .ostoji mo$u+nost modi'ika;ije pro;esa: 7r*#"j#% prevlake za vrijeme elektrokemijsko$ pro;esa. .omo+u brusno$ kamena brusi se nastala prevlaka& stvaraju se novi ;entri kristaliza;ije& istodobno se prekida rast kristala& te se polira povrina prevlake. Sasta!o% #'# tro'ita 2 osnovni elektrolitu se dodaju posebni doda;i za tvrdo+u koji uzrokuju nastajanje prevlaka sa sitnim kristalnim zrnom& *ime prevlaka postaje tvr)a i $la)a. 0ko se talo(i na *elik& tada se prvo ;ijanidnim postupkom nanese sloj bakra !sve$a nekoliko milimetara#& a zatim nastavi sul'atnim postupkom do potrebne debljine prevlake. %akve prevlake po$odne su za kemijsko jetkanje.

:B

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 6?. L*1"ati post*pa +a r#"ja

lektrolit je lu(nata otopina& a $lavne su joj komponente K6:*F:N8> i KOI. 47Du!DN#3 je kompleksna sol koja u vodenim otopinama diso;ira u dva stupnja: K6:*F:N8> 6KK K :*F:N8>60 :*F:N8>60 :*K K >:N0 .rva reak;ija diso;ija;ije je jaka diso;ija;ija& tako da nastaje velika kon;entra;ija iona u kojem je bakar vezan kao anion. Dru$a reak;ija diso;ija;ije je slaba diso;ija;ija ? nastaju male kon;entra;ije slobodni9 iona bakra koji se mo$u redu;irati na katodi: :*K K #0 :*J Stvarno stanje u ;ijanidnim elektrolitima je znatno slo(enije. Da se ne bi smanjila kon;entra;ija iona bakra u elektrolitu& redu;irani bakar na katodi nadokna)uje se anodnim otapanjem anode. 0noda je od bakra& te se na njoj odvija sljede+a reak;ija: :*J B #0 :*K Ovakvi elektroliti du$o zadr(avaju isti sastav i mo$u se koristiti mjese;ima bez ve+i9 poteko+a. .revlake bakra koje nastaju reduk;ijom bakreni9 iona rastu vrlo sporo zbo$ male kon;entra;ije slobodni9 iona bakra u elektrolitu. Dobivene prevlake su jako kvalitetne& jer imaju sitnu kristalnu strukturu. %akva struktura uzrokuje veliku tvrdo+u i $latkost nastale prevlake. %a svojstva su vrlo povoljna za primjenu bakrene prevlake pri izradi tiskovni9 'ormi. Iz ;ijanidni9 elektrolita bakar se mo(e nanijeti na mno$e kovine& pa i na *elik& to nije mo$u+e sul'atnim postupkom. Sam je postupak zbo$ sporo$ rasta prevlake neekonomi*an. On se naj*e+e upotrebljava kada je potrebno nanijeti prevlaku na *elik. 4ada se nanese prvi sloj bakra& postupak se nastavlja ekonomi*nijim& sul'atnim postupkom. Dijanidni elektroliti su izuzetno otrovni& to je jo jedan razlo$ za manju upotrebu to$ postupka.

:,

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 6H. Kro%ira"j#

lektrokemijski postupak kromiranja primjenjuje se u p'o"o% i ,*+o o% tisku& $dje se prevlaka nanosi na bakar debljine nekoliko mikrometara. .revlaka kroma slu(i kao slobodna povrina kod plono$ tiska !polimetalne plo*e# ili kao zatita od troenja tiskovne 'orme za duboki tisak omo$u+uju+i pove+anje naklade. 4ao elektrolit za kromiranje koristi se kisela otopina kromatne kiseline I4:rO> koja nastaje otapanjem krom!5I#?oksida :rO6 u vodi i sumpornoj kiselini. 4romatna kiselina diso;ira u vodi: I4:rO> Na katodi +e se prvenstveno redu;irati ioni: 4IK K 4#0 I4 4rom se nalazi u obliku aniona& tako da se samo mali broj aniona nalazi u blizini katode koji se mo$u redu;irati: :rO>40 K SIK K H#0 :rJ K >I4O 4atodno iskoritenje struje za elektrokemijsko talo(enje kroma je sve$a oko -BG. Sva ostala struja troi se na elektrokemijsku reduk;iju vodika. Aato se za vrijeme elektrokemijsko$ pro;esa smanjuje kon;entra;ija kromat?iona koji se moraju nadoknaditi dodatkom svje(e$ elektrolita. Dobivene prevlake kroma su $latke i imaju veliku tvrdo+u. 0noda mora biti netopiva !inertna#& a naj*e+e se koristi olovo s dodatkom od ,G srebra. 4IK K :rO>40

:-

PITANJA ZA PISMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA TISKOVNE FORME I 6L. A"o,i&acija a'*%i"ija

lektrokemijski pro;es anodiza;ije provodi se u elektrokemijskoj +eliji. .redmet koji se anodizira je anoda& dok je katoda neka interna kovina. 4ao elektrolit upotrebljavaju se otopine koje ne otapaju nastali oksid& kao sumporna i kromna kiselina. 5oda kao komponenta diso;ira: I4O IK K OI0 Na povrini anode dolazi do razvijanja kisika: AC >OI0 0 >#0 O4 K 4I4O

Istovremeno se na katodi redu;iraju nastali vodikovi ioni: KC >IK K >#0 4I4

Nastali kisik oksidira povrinu aluminijske anode: >A' K 6O4 4A'4O6 Nastala oksidna prevlaka je tanka& porozna i obi*no se ne vidi. Dobro prijanja uz povrinu aluminija& jer je od nje$a i nastala. Oksidna prevlaka je tvr)a od povrine aluminija ? takve tiskovne 'orme daju mno$o ve+u nakladu. Debljina anodni9 prevlaka je - ? 3 m. Najslabije rezultate daje anodna prevlaka dobivena iz sumporne kiseline& jer oksidni sloj sadr(i oko ,CG topivo$ 0l-!SO3#7& koji pri razvijanju rea$ira s razvija*em& a u tisku dobro adsorbira masne kiseline. .oroznost anodni9 oksidni9 prevlaka predstavlja dobru podlo$u za adsorp;iju 9idro'ilni9 molekula kod tiskovne 'orme za p'o"i tisa . 3O (

:7