Posovno prognozran|e |e naucno zasnovan proces utvrd|van|a buduch usova prvred|van|a ( evauac|a nternh externh faktora posovan|a ) shoda rezutata odred|enh atvnost sa c|em sman|en|a rzka nezv|esnost u procesu posovnog oducvan|a 2.Koraci formiranja poslovne prognostike -anaza pro|ekc|a stan|a u okruzen|u -determnac|a raspoozvh resursa -prognozran|e potrebh resursa -utvrd|van|e aternatve za postzan|e c|eva prozvodn|e -kvanttatvna kvatatvna anaza aternatve Prognozran|e shoda svake aternatve Izbor |edne od predozenh aternatva Obezb|ed|en|e nstrumenata za reazac|u zabrane aternatve Montorng estmac|a dob|enh rezutata 3.PP svoju interdisciplinarnost ispoljava kroz dva oblika; Metode tehnke drugh naucnh dscpna Doprnos u razvo|u drugh naucnh dscpna 4.discipline koje su uestovale u razvoju prognostike su; statistika! matematka, ekonm|a, opeacon strazvan|e, anaza vremenskh ser|a, teor|a uprav|an|a, teor|a oducvan|a, ogka, teor|a sstema, nformacone tehnoog|e s. ".Predmet prou#avanja Pp Za razku od prognozoran|a svakodnevnom zvotu, pp se odnos na prognozran|e posovnh procesa shoda akc|a bez obzra da se rad o preduzecu, fnans|sko| nsttuc|u neprvredno| organzac|u drzavnom organu. Na|vec do posovnh oduka donos se u usovma rzka nezv|esnost $.Prema vremenskoj du%ini prognoza se dijeli Na kratkorocne do 3 m|eseca, sredn|orocne 3 m|eseca do 2 godne, dugorocne preko 2 godne &'.Prema vrsti upotrebljeni( nezavisni( promjenivi( razlikuju se razvo|ne prognoze prognoze d|eovan|a ).Polaze#i od kriterija obezbje*enja ulazni( informacija i nji(ovog procesran|a, razku|u se ; kvanttatvne kvatatvne prognoze. +.,etoda analize vremenske serije nasle su siroku primjenu u raznim obastma kao sto su meteoroog|a, hdroog|a, teekomunkac|a, energetka, geofzka, ekonom|a s. Vro sroka prm|en|enost razum|va |e s obrzrom da prucavan|e dnamke mnogh po|ava bo fzckh pak drustvenh ko|e u seb sadrze eemente susa|nost poprma karakter ezgaktnost ako se tretra sa aspekta anaze vremenskh ser|a. 1-..zbor metode prognoziranja. Do sada su se u teratur ugavnom stca dva osnovna; anaza prognoza odnosno ob|asn|en|e nacna genersan|a prognozran|a buduch vr|ednost vremenske ser|e 11.kako se mo%e opisati evolucija procesa Moze se na razcte nacne; Korsten|em vastte hstor|e Korsten|em drugh procesa Uvod|en|em prom|en|vh sa kasn|en|em N|hovm raznm kombnac|ama &12..dentifikacija procesa obu(vata Izor modea ko|m se opsu|e po|ava Oc|enu u testran|e parametara modea 13./stimirana vrijednost Pod po|mom estmrana oc|en|ena vr|ednost podrazum|evace se bo ko|a dob|ena vr|ednost na osnovu modea vremenske ser|e to : Prognoza ekstrapoac|a za m<T Izravn|an|e za m=T Interpoac|a za m< T 14.Kako se defini0e gre0ka prognoze 1formula2 U vremenu T defnse se kao razka zmed|u stvarne oc|en|en|e vr|ednost ser|e Et=yt-yt 1".,jere kvaliteta prognoze 1klasifikacija2nabrojati2 Mogu se pod|et u dv|e grupe; Apsoutne Reatvne m|ere 1$.3azini koraci 1nabrojati i opisati jedan korak2 -Defnsan|e probema -Prkup|an|e nformac|a -Eksporatvna premnarna anaza -Izbor podesavan|e modea -Upotreba evauac|a modea prognozran|a; kao u svm prethodnm fazama u ovo| se preporucu|e korsten|e nformacone tehnoog|e gotovh softerskh paketa. Pored sprovod|ena prognozran|a dobvan|a prognoze neophodno |e defnsat c|ne prhvat|ve prognozrane nformac|e da b se mog utvrdt ze|ena tacnost. Ako kroz upotrebu razvo| modea prognoze utvrdmo znacen|e propusta odstupan|a neophodno b se bo vratt na fazu 2 ponovt postupak prognozran|a.