Professional Documents
Culture Documents
spasavanje
,
,
.
.
, ,
.
.
.
, ,
,
(,
,
, .
10
20
20
10
25
15
10
11
R=Prd Cp
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
Poar u trafo stanici (sa kasnijim isputanjem PCB) u livnici Lola Ribar eleznik, Beograd
(2002);
Eksplozija i potpuno unitenje pogona oktogena za proizvodnju eksploziva pentrita u
preduzeu Prva-Iskra Bari (2006);
Eksplozija u vojnom skladitu eksploziva u Parainu (2006);
Poar u proizvodnoj hali u preduzeu Nevena-Kolor u Leskovcu (2006);
Poar u odeljenju topionice fabrike Radijator Zrenjanin. Ovaj poar je zahvatio 600
kondenzatorskih baterija punjenih PCB -om (2008);
Poar u pogonu za razgrevanje sirovine za proizvodnju insekticida dimetoata u Galenika
Fitofarmaciji (2008);
Isparenja tehnike azotne kiseline 57%, usled greke prilikom utakanja u autocisternu u
HIP Azotara Panevo (2008);
Eksplozija smee za proizvodnju eksploziva amoneks 2 u fabrici Trayal (2008);
Poar u fabrici Viskoza u Loznici, u pogonu predionice i pogonu za proizvodnju svile i
celofana. Na navedenoj lokaciji nalazilo se i 500 tona ugljendisulfida, isti nije bio
zahvaen poarom (2008)
Eksplozija i poar, jednobaznog nitroceluloznog baruta u delu kompleksa podzemnih
proizvodnih objekata preduzea Prvi partizan a.d., Uice, koji se nalaze u industrijskoj
zoni Kragovo (2009).
27
28
29
30
31
32
33
34
35
Analiza povredivosti
Analiza povredivosti predstavlja veoma znaajnu fazu koja treba da identifikuje sve
osetljive objekte u okolini industrijskog postrojenja, odnosno sve ono to moe biti pod
nepovoljnim uticajem nekontrolisano osloboenih tetnih materija. Pored povredivih
objekata, u ovoj fazi, potrebno je odrediti mogui obim tj. nivo udesa i proceniti irinu
ugroene oblasti. Cilj je da se dobiju podaci o moguim posledicama udesa.
36
Ocena rizika
Ocena rizika predstavlja etvrtu fazu u kojoj sledi kvantifikovanje svih
rezultata iz prve tri faze. Ocena rizika predstavlja proces kojim se odreuje
rizik na osnovu verovatnoe nastanka udesa i obima moguih posledica po
ivot, zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Radi lakeg odreivanja verovatnoe
nastanka udesa koristi se identifikacija opas-nosti dok se obim moguih
posledica utvruje na osnovu modelovanja raz-voja udesa i podataka
dobijenih analizom povredivosti.
Plan zatite i prevencije od udesa
U ovoj fazi predlau se aktivnosti za otklanjanje mogunosti nas-tanka udesa
kako bi rizik bio prihvatljiv. Pod ovim se podrazumeva pre-duzimanje
preventivnih mera kao i definisanje sadraja planova zatite od udesa.
Donoenjem planova zatite obezbeuje se organizovanje i pri-prema svih
subjekata, opreme i tehnike radi najadekvatnijeg odgovora u sluaju udesa uz
najmanje mogue posledice. Da bi planovi zatite odgo-vorili postavljenom
zadatku donose se na osnovu rezultata iz prethodne etiri faze.
37
38
39
41
Klasa opasnosti I
Klasa opasnosti II
Klasa opasnosti IV
42
opasan
element
opasan
dogaaj
opasno stanje
neposredan
uzrok
klasa
opasnosti
preventivne
mere
posuda sa
gasom
pritisak gasa
curenje usled
pucanja suda
osloboen gas
varnica,
plamen,
statiki
elektricitet
I ili II
ugraen
sistem za
gaenje
43
Metodu procene rizika na radu utvrdila je Evropska agencija za bezbednost i zdravlje kao
prirunik za procenu rizika (Risk Assessment Tool). Rizik na radu se odnosi na
mogunost i teinu povrede i oboljenja radnika, koji nastaju kao rezultat izlaganja
opasnostima. Ova metoda, takoe, pripada grupi metoda za kvalitativnu procenu rizika i
sa njom se postie bezbednost i zatita zdravlja radnika na radu. Procena rizika na
radnom mestu vri se u pet koraka.
KORAK 2. Utvruje se opasnost, u iju svrhu se koristi opta ek lista u koju se belee
odgovori da i ne.
*Kada ne postoji sigurno saznanje o ovim opasnostima treba pogledati detaljne ek liste.
44
KORAK 3. Za svaku utvrenu opasnost treba odluiti da li je rizik: mali, srednji ili visok;
uzimajui u obzir verovatnou i teinu posledice koja moe biti izazvana opasnou. Da bi
se donela odluka kojem rangu rizika pripada koja opasnost koristi se tabela za procenu
rizika. Kada se izvri ovaj korak donosi se odluka da li je neki rizik prihvatljiv ili nije.
Opasnost
Neravnine ili klizave povrine (to moe izazvati: klizanje, saplitanje, padanje itd.)
Radna mesta na visini i take za penjanje (to moe izazvati pad sa visine)
Runi alat
Visoki pritisak
10
Vatra
da
ne
ne znam
45
Br.
Opasnost
11
Eksplozija
12
13
Buka
14
15
16
Osvetljenje
17
18
Elektromagnetna polja
19
20
21
22
23
24
da
ne
ne znam
46
Verovatnoa
Teina posledica
mala
srednja
velika
Mali(1)
Mali(1)
Srednji (2)
Verovatno
Mali(1)
Srednji (2)
Visok (3)
Vrlo verovatno
Srednji (2)
Visok (3)
Visok (3)
Malo
verovatno
1. Eliminisanje rizika;
Broj
Opasnost
Primenjene
preventivne mere
Planirane aktivnosti
za smanjenje
48
Sistem za procenu rizika i predlaganje naina upravljanja rizikom (eng. Risk Assessment
and Proposed Risk Treatment System SEPTRI) omoguava kavantitativnu procenu
rizika i daje opte smernice za upravljanje rizikom i bezbednou. Ova metoda se moe
primenjivati kod svih vrsta rizika i za sve poslovne aktivnosti, to omoguava
kvantitativno uporeivanje i hijerarhijsko postavljanje razliitih vrsta opasnosti u nekom
preduzeu uz predlaganje optih smernica za upravljanje rizikom. U zavisnosti od
krajnje vrednosti koja se dobija ovom metodom razmatra se jedna ili vie mogunosti
upravljanja rizikom, kao to su:
uklanjanje rizika,
smanjenje i kontrola rizika (poboljanje bezbednosti),
zadravanje rizika,
transfer rizika.
49
gde je:
R vrednost rizika,
P koeficijent verovatnoe,
E koeficijent izloenosti,
I koeficijent posledice i
S koeficijent nivoa bezbednosti.
50
Rekurentni period
Koeficijent verovatnoe
Manjem od 1 dana
10
Manjem od 5 godina
Manjem od 10 godina
Manjem od 25 godina
Manjem od 50 godina
0,5
0,1
Koeficijent bezbednosti (S) dobija se ponderisanjem mnogih inilaca koji odreuju nivo
bezbednosti preduzea u odnosu na svaku vrstu rizika. Teina aktivnih i pasivnih
sredstava bezbednosti predstavlja 6% ukupne vrednosti; preostalih 94% se odnosi na:
ljudski faktor, obuku, kvalitet, politiku, kontrolu itd. Faktor bezbednosti je zajedniki za
sve rizike i ima veliki uticaj na konanu vrednost rizika.
51
Faktor
Koeficijent
bezbednosti (S)
Bezbedonosna politika
01
Bezbedonosni sistem:
- odgovornosti, struktura i funkcije (menader za bezbednost, predstavnici za preventivu, odeljenje
za bezbednost...)
0 0,6
- program preventive
0 0,6
0 0,4
0 0,6
0 0,4
- procena, nadzor i kontrola (plan inspekcije, plan revizije, plan odravanja i interni pregledi)
0 0,4
0 0,4
0 0,4
0 0,2
01
01
01
01
01
52
Koeficijent E
stalno
10
1 sata
1 dana
1 nedelje
1 meseca
6 meseci
1 godine
10 godina
50 godina
100 godina
0,5
53
Vrednost koeficijenta posledice (I) dobija se korienjem dva koncepta koja su vezana za
osiguranje: najvee predvidive tete (MFL) i najvee verovatne tete (PFL).
Najvea predvidiva teta (MFL) predstavlja najveu vrednost u odreenom preduzeu koja je
izloena nekoj opasnosti pod najnepovoljnijim uslovima i faktorima okruenja (npr. zatitne
mere ne funkcioniu, vatrogasne ekipe ne mogu da stignu na vreme, klimatski uslovi su
krajnje nepovoljni itd.).
Najvea
mogua teta (%)
Koeficijent Ir
Manje od 100
0,05
101 1000
0,1
1001 10 000
10
40
60
80
90
100
10
54
Najvea
mogua teta (%)
Koeficijent Ip
Manje od 50
0,01
50 100
0,05
101 1000
0, 1
1001 10 000
10 001 50 000
50 001 1 00 000
10
30
35
Preko 40
10
55
Vrednost rizika
Pristup riziku
Nepodnoljivi rizici
Vea od 300
Ekstremni rizici
200 300
Ozbiljni rizici
100 200
Srednji rizici
30 100
Manji rizici
0 30
56
Nakon dobro obavljenog: utvrivanja vrste rizika, ispitivanja svih moguih uzroka i
njihovih uticaja na ostvarenje odreenog rizika i procene uestalosti veliine rizika,
vri se izbor odgovarajue metode za upravljanje rizikom. U metode za upravljanje
rizikom ubrajaju se:
o 1. metode fizike kontrole,
o 2. metode finansijske kontrole i
o 3. metode unutranjeg smanjenja rizika.
57
58
Metode fizike kontrole obuhvataju postupke kojima se izbegava ili smanjuje izloenost
riziku. Obuhvataju sledee naine upravljanja rizikom: izbegavanje rizika, umanjenje rizika
i preventivu.
IZBEGAVANjE RIZIKA
Izbegavanje rizika, kao jedan od naina reavanja problema rizika, podrazumeva da ako se
rizik koji preti nikad ne ostvari ili ako se postojea izloenost riziku otkloni da je gubitak
izbegnut. Najvanija prednost izbegavanja rizika jeste da se verovatnoa nastanka tetnog
dogaaja smanjuje na nulu. Npr. rizik od poplave moe da se izbegne ako se zgrada novog
preduzea izgradi na zemljitu koje nije podlono poplavama. Izbegavanje rizika ima i dva
vrlo znaajna nedostatka. Jedan nedostatak je da predzee nee moi na taj nain da izbegne
sve potencijalne gubitke npr. prevremena smrt kljunih ljudi u preduzeu; drugi
nedostatak je taj, da je rizik ponekad nemogue izbei npr. preduzee za proizvodnju boja
moe da izbegne rizik koji proizilazi iz proizvodnje boja ako prestane da proizvodi boje, ali
tada e prestati poslovati i postojati. Izbegavanje rizika na irem planu je neodgovarajue,
kako za pojedinca tako i za drutvo, pa ga u tom sluaju treba koristiti uporedo sa drugim
nainima za upravljanje rizikom.
59
Smanjenje veliine gubitka obuhvata mere koje se primenjuju posle nastanka nesrenog
sluaja, odnosno mere koje se koriste paralelno sa nastankom tetnog dogaaja. Ovaj nain
60
Razdvajanje rizika podrazumeva da se rizik (poplava, oluja, poar i sl.) umanji tako to se
objekti i zalihe u datom tehnolokom sistemu odvajaju jedni od drugih (npr. izgradnjom
protivpoarnog zida ili razdvajanjem nekog prostora na vie manjih prostorija, izmetanjem
pojedinih pogona na drugo mesto, prostornim razdvajanjem itd.). Znai, iako se dogodi tetni
dogaaj zadrava se na jednom mestu, ime se u velikoj meri umanjuje obim tete.
Spaavanje imovine je jedna od mera koja se esto koristi, jer e se retko desiti da neka
teta bude totalna (npr. kada kua pretrpi poar obino deo materijala od koga je kua ozidana
moe da se iskoristi za obnovu kue). Osiguravajua preduzea esto koriste ovu meru da
smanje visinu tete koju treba da isplate, pa su i menaderi za upravljanje rizikom prihvatili
ovu tehniku smanenja posledica tete.
Regres (subvenciju) koriste osiguravai kod imovinskih osiguranja. Kada osigurava isplati
osiguraniku naknadu posle nastale tete, tada na njega prelaze sve osiguranikove potranje
prema licu koje je odgovorno za tetu, i to u punoj visini naknade.
61
nastajanja tetnih dogaaja, dok se celovit sistem zatite obezbeuje skladnim odnosom
preventivnih mera i osiguranja.
62
Zadravanje rizika podrazumeva da preduzee samo finansira deo gubitka ili ceo gubitak
za koji postoji mogunost da se dogodi. Da bi se koristio ovaj nain upravljanja izikom
potrebno je utvrditi visinu tete izraenu u novanim jedinicama, koju e preduzee biti
spremno da plati ako se ostvari tetni dogaaj, iz razloga da se ne ugrozi likvidnost i
platena sposobnost preduzea. Iako postoji vei broj naina da se odredi nivo
zadravanja rizika, u praksi se koriste dva naina. Prvi, da najvei gubitak koji je
preduzee moe da podnese nije vei od 5% godinjeg prihoda iz tekueg poslovanja
preduzea, pre oporezivanja. Drugi, preduzee moe najvii nivo zadravanja rizika da
odredi kao procentualni iznos od neto obrtnih sredstava, npr. u rasponu od 1% do 5%.
Zadravanje rizika moe biti aktivno (planirano) i pasivno (neplanirano). Aktivno
zadravanje rizika znai da je preduzee svesno svoje izoenosti riziku i da planira
zadravanje dela rizika ili rizika u celini. Preduzee pasivno zadrava rizik ako snosi
finansijske posledice mogueg gubitka bez spoznaje da to ini (samim tim takav rizik
nije procenjen), ili ako menader koji upravlja rizikom zaboravi da preuzme mere
upravljanja rizikom.
63
tete koje nastaju kao posledica zadranog rizika nadoknauju se iz tekue zarade,
odnosno iz trenutno raspolovivih sredstava. Ovaj nain upravljanja rizikom je vid
samoosiguranja, to znai da preduzee samo plaa nastale tete. Zadravanje
rizika esto se koristi za: obezbeivanje kompezacije radnicima, grupno osiguranje
(zdravstveno, stomatoloko i oftamoloko), pokrivanje trokova za lekove koji se
izdaju na recept; tako se uporedo tedi novac i pokrivaju zdravstveni trokovi.
Meutim, ako je potencijalna teta velika u odnosu na neto dohodak preduzea,
moraju se primeniti drugi naini za finansiranja ovih trokova, koji obuhvataju:
o Osnivanje posebnih fondova obrazuju se pre nastanka tete redovnim
izdvajanjem doprinosa u vidu likvidnih novanih sredstava;
o Pozajmljivanje novanih sredstava pogodno je nakon ostvarenja rizika, jer se
nikakva sredstva ne angauju unapred, ali nedostatak je taj to u datom trenutku
kamate mogu biti previsoke. Stoga se vri ugovaranje kreditne linije unapred
koja se aktivira odmah po nastupanju tetnog dogaaja
64
DETALJI STUDIJE:
Studija se izvodi sa ciljem ponovnog startovanja procesa sterilizacije od strane
kompanije XY. Prostor i oprema za sterilizaciju nisu izdati na korienje
kompaniji XY, pa e ova studija definisati obaveze koje ova kompanija treba da
ispuni kako bi ponovno startovanje i proces sterilizacije bili bezbedni.
lanovi tima:
BS- voa studije
M-XY
SS- proizvodnja
PA- bezbednost
RAZMATRANI DOKUMENTI:
65
OSTALI DETALJI:
KLJUNE REI:
Studija se nee baviti metodom detaljnog popisivanja, sa upisivanjem svih
kombinacija kljunih rei, ve je usvojen model da se belee samo one
kombinacije kod kojih je mogu neki problem, bilo vezan za funkcionalnost ili
bezbednost procesa. Kako bi se izbegla ponavljanja, na svakom mestu gde se
pojave stvari koje su ranije razmatrane bie navedeno da je to ranije
razmatrano kao i referenca. Kod razmatranja pritiska, atmosferski pritisak je
razmatran kao relevantan.
KOMBINACIJE DEVIJACIJA I KLJUNIH REI:
PROTOK
PRITISAK
TEMPERATURA
NIVO
66
OSTALO
a.Komisioniranje
b.Statiki elektricitet/uzemljenje
c.Odravanje
d.Legionella species i ostali mikroorganizmi
e.Zatita od poara sistem detekcije poara i uzbunjivanja
f.Drenaa
g.Bezbednost
h.ATEX zatita od eksplozija
i.Instrumenti sistem kontrole i upravljanja
j.Korozija
k.Kontaminacija sistem detekcije gasa
l.Oduavanje
m.Produvavanje
n.Zatita ivotne sredine
67
MOGU UZROK:
Za svaku kljunu re i devijaciju razmatrani su mogui uzroci. Za svaki pojedinaan
mogui uzrok razmatrane su sve mogunosti pojedinano.
POTENCIJALNE POSLEDICE:
POSTOJEA KONTROLA:
OPIS: Etilen oksid se transportuje u metalnim cilindrima, neto mase 98 kilograma. Teni etilen oksid kroz cevovod ide do jedinice za isparavanja,
nakon isparavanja etilen oksid ide u sterilizacionu komoru. Protok etilen oksida je funkcija podpritiska u instalaciji i pritiska u cilindru.
69
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
Intenzivna
dekompresija gasa
1.1
Etilen oksid
bez protoka
POTENCIJALNE
POSLEDICE
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
Aktiviranje alarma A 13
i A 23
Obezbediti adekvatno
odravanje alarm
sistema
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.203
SOP.MED.ST012
Obezbediti adekvatno
planiranje koliine
gasa
Zamrzavanje linije za
teni ETO
(izmeu
ETO boce i isparivaa)
Nema rasta pritiska,
produenje ciklusa
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
70
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
Etilen oksid
manji protok
a.
a.
Runi loptasti
ventil MBV
11/MBV 21 ili
MBV 12/MBV
22 delimino
otvoren
Runi regulator
protoka
MFR 11/MFR
21 delimino
otvoren
POTENCIJALNE
POSLEDICE
Nema isparenja Etilen
oksida, tena faza
ulazi u Autoklav
Nema rasta pritiska,
gas ide u liniju za
pranjenje ETOa koja
je van funkcije
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
N/A
N/A
N/A
Zatvoriti liniju za
pranjenje
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Obezbediti preventivni
pregled odvajaa
neistoa
Kao to je ranije
razmotreno
Kao to je ranije
razmotreno
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Obezbedi da u sluaju
manjeg rasta pritiska
operater proveri ventil
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Obezbedi da u sluaju
manjeg rasta pritiska
operater proveri ventil
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Obezbedi da u sluaju
manjeg rasta pritiska
operater proveri
regulator
71
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
POTENCIJALNE
POSLEDICE
Automatski
membranski ventil
PMV 11/PMV 21
delimino otvoren
Temperatura u
isparivau je manja od
projektovane
Oteenje linije za
teni ETO ( od ETO
boce do isparivaa)
Oteenje linije za
gasoviti ETO( od
isparivaa do
autoklava)
Rast pritiska do
uisparivaa manji od
projektovanog,
vreme ubacivanja
produeno
Rast pritiska do
isparivaa bri od
projektovanog,
vreme ubacivanja
skraeno,
vazduh prisutan u
autoklavu,
potencijalno
eksplozivna etmosfera.
Rast pritiska manji od
projektovanog,
vreme ubacivanja
produeno
POSTOJEA
KONTROLA
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
ZP.MED.206
SOP.MED.ST008
AKCIJA
ODGO VORAN
Obezbedi da u sluaju
manjeg rasta pritiska
operater proveri ventil
Obezbedi da operater
redovno proverava
temperaturu u
isparivau
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Aktiviranje alarma
A 16/A 26
SOP.MED:ST001
Obezbedi da u sluaju
manjeg rasta pritiska
operater proveri
integritet linije etilen
oksida
Obezbediti potovanje
procedure reagovanja
u sluaju curenja
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Aktiviranje alarma
A 16 / A 26 / A 36 / A 46 /
A 56
SOP.MED:ST001
Obezbedi da u sluaju
breg rasta pritiska
operater proveri
integritet linije etilen
oksida
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Obezbedi da u sluaju
sporijeg rasta pritiska
operater proveri ventil
72
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
a.
1.3
Etilen oksid
vei protok
a.
a.
a.
a.
Hladna voda
bez protoka
1.4
a.
a.
Runi regulator
protoka
MFR 11/MFR 21
oteen
Runi regulator
protoka
MFR 11/MFR 21
neadekvatno
podeen
Glavni dovodni
ventil MGV 01
zatvoren
Runi loptasti
ventil MBV 13 /
MBV 23
zatvoren
Runi loptasti
ventil MBV 06
zatvoren
Runi loptasti
ventil MBV 061
zatvoren (ne
moe da se
otvori)
Runo potezni
ventil MWS 01
zatvoren (ne
moe da se
otvori)
POTENCIJALNE
POSLEDICE
Rast pritiska vei od
projektovanog,
vreme ubacivanja
skraeno,
zamrzavanje
instalacija,
prekid protoka
Rast pritiska vei od
projektovanog,
vreme ubacivanja
skraeno,
zamrzavanje
instalacija,
prekid protoka
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Obezbedi da u sluaju
breg rasta pritiska
operater proveri
regulator protoka
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Obezbedi da u sluaju
breg rasta pritiska
operater proveri
regulator protoka
SOP.MED.ST008
N/A
SOP.MED.ST008
N/A
ZP.MED.085 SOP.MED.ST014
Obezbediti nedeljnu
proveru
Nema procesa
Nema procesa
Nema vode za
tuiranje
i ispiranje oiju
M
Nema vode za
ispiranje oiju
ZP.MED.085 SOP.MED.ST014
Obezbediti nedeljnu
proveru
Nema vode za
tuiranje
ZP.MED.085 SOP.MED.ST014
Obezbediti nedeljnu
proveru
73
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
Oteenje cevi za
dovod vode
Runi loptasti ventil za
pranjenje MBV 14 /
MBV 24 otvoren
a.
a.
1.5
Nivokazno staklo
oteeno
Oteenje voda
Hladna voda
manji protok
nii nivo
a.
Mulj u sistemu
a.
Runi loptasti
ventil za
pranjenje
delimino
otvoren MBV 14
i MBV24
POTENCIJALNE
POSLEDICE
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
Nema vode za
tuiranje
i ispiranje oiju, nema
vode u isparivau,
nema procesa
ZP.MED.085 SOP.MED.ST014
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
Dnevna provera i na
svaki sat tokom ciklusa
SOP.MED.ST008
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
ZP.MED.206
SOP.MED.ST008
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
ZP.MED.206
SOP.MED.ST008
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
ZP.MED.206
SOP.MED.ST008
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
ZP.MED.206
SOP.MED.ST008
N/A
N/A
Nema procesa
ODGO VORAN
74
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
1.6
Hladna voda
vei protok
vii nivo
a.
a.
a.
a.
1.7
Vodena para
bez protoka
a.
a.
a.
Pneumatski loptasti
ventil PBV 12 /
PBV 22 zatvoren
Oteenje linije do
isparivaa i komore
POTENCIJALNE
POSLEDICE
Nivo vode vii od
zahtevanog, neadekvatno
zagrevanje vode i
isparavanje etilen oksida,
prelivanje vode iz suda na
krov
Nema procesa
Nema isparavanja etilen
oksida, tena faza ulazi u
komoru
Otkaz termoregulatora
moe da bude takav da
prekine dovod, da smanji ili
da omogui maksimalan
dovod pare.
Nema procesa ili
neadekvatno isparavanje
etilen oksida, tena faza
ulazi u komoru
Nema rasta pritiska u
sterilizacionoj komori i nema
ovlaivanja
Produenje ciklusa / Prekid
procesa (za par.van
granica)
Nema rasta pritiska u
sterilizacionoj komori i nema
ovlaivanja.
Produenje ciklusa / Prekid
procesa ( za parametre van
granica )
Nema rasta pritiska u
sterilizacionoj komori i nema
ovlaivanja. Nema rasta
pritiska u autoklavu jer
nema dotoka etilen oksida
POSTOJEA KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
ZP.MED.206 SOP.MED.ST008
ZP.MED.205 SOP.MED.ST006
N/A
N/A
N/A
N/A
ZP.MED.206 SOP.MED.ST008
ZP.MED.205 SOP.MED.ST006
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
SOP.MED.ST008
75
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
Zaprljan odvaja
neistoa za paru FST
12 i FST 22
Otkaz odvajaa
kondenzata - CP 11 i CP
21
Otkaz termostata i
termoregulatora
Zaprljan preiava
pare za ovlaivanje FST
13 i FST 23
1.8
Vodena
para
manji
protok
POTENCIJALNE
POSLEDICE
Neadekvatna
temperatura u
isparivau,
neadekvatno
isparavanje etilen
oksida
Neadekvatna
temperatura u
isparivau,
neadekvatno
isparavanje etilen
oksida
Ranije diskutovano
1.7 b
Neadekvatan rast
pritiska u autoklavu i
neadekvatno
ovlaivanje
Otkaz pneumatskog
loptastog ventila PBV
12 i PBV 22
Neadekvatan rast
pritiska u autoklavu i
neadekvatno
ovlaivanje
Neadekvatan rast
pritiska u autoklavu i
neadekvatno
ovlaivanje
Zaprljan preiava
pare FST 14 i FST 24
Otkaz odvajaa
kondenzata
Ulaz kondenzata u
autoklav, neadekvatan
rast pritiska u
autoklavu i
neadekvatno
ovlaivanje
Ulaz kondenzata u
autoklav, neadekvatan
rast pritiska u
autoklavu i
neadekvatno
ovlaivanje
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.206 SOP.MED.ST008
Ubaciti u preventivno
odravanje
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.206 SOP.MED.ST008
Ubaciti u preventivno
odravanje
Ranije diskutovano
1.7 b
Ranije diskutovano
1.7 b
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.202 SOP.MED.ST022
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.202 SOP.MED.ST022
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.202 SOP.MED.ST022
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.202 SOP.MED.ST022
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.202 SOP.MED.ST022
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
76
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
Otkaz termostata i
termoregulatora
1.9
1.10
Vodena para
vei protok
Komprimovan
i vazduh
bez protoka
POTENCIJALNE
POSLEDICE
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
Ranije diskutovano
1.7 b
Ranije diskutovano
1.7 b
Ranije diskutovano
1.7 b
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
Otkaz pneumatskog
ventila PBV 12 i PBV
22
Neadekvatno
ovlaivanje i rast
pritiska u autoklavu
Otkaz kontrolnog
panela, prestanak
dovoda vazduha i
prestanak
snabdevanja
elektrinom energijom
Oteenje instalacija
komprimovanog
vazduha
Pneumatski loptasti
ventil PBV 13 i PBV 23
zatvoreni
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.202 SOP.MED.ST022
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.202 SOP.MED.ST022
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
77
DEVIJACIJA
1.11
Komprimovani
vazduh
manji protok
1.12
Vazduh
Bez protoka
1.13
1.14
1.15
1.16
Vazduh
Manji protok
Vazduh
Vei protok
Ostalo
Legionela
species
Ostalo
Statiki
elektricitet/Uze
mljenje
MOGU UZROK
Oteenje instalacija
komprimovanog
vazduha
Pneumatski loptasti
ventil PBV 13 i PBV 23
zatvoreni
Grubi filteri vazduha
AH 11 i AH 21 i fini
filteri vazduha ASF 11
i ASF 21 zaprljani
Membranski
nepovratni ventili NRV
11 i NRV 21 otvoreni
Prisustvo bakterije
legonela species u
vodi za ispiranje u
sluaju akcidenta
Pranjenje statikog
elektriciteta
POTENCIJALNE
POSLEDICE
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
Zaustavljanje procesa
N/A
N/A
Zaustavljanje procesa
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
ZP.MED.085 SOP.MED.ST014
Definisati vreme
isticanja potrebno
za promenu vode u
toj grani
Redovna merenja
galvanske povezanosti sa
zemljom
Obezbediti
redovna merenja
Neadekvatan rast
pritiska, produeno
vreme ubacivanje
vazduha u autoklav
Vazduh nekontrolisano
ulazi u autoklav,
neadekvatan pritisak u
autoklavu
Posledice po zdravlje
operatera
78
79
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
Otkaz programatora
2.1
Pritisak
Bez pada
pritiska
Vrata komore
otvorena
Pneumatski ventil
PBV 11 i PBV 21
zatvoreni
Nema ovlaivanja
2.2
Pritisak
Bez rasta
pritiska
Nema vazduha
POTENCIJALNE
POSLEDICE
POSTOJEA
KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Obezbediti redovne
preglede sistema za
alarmiranje
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Test curenja
SOP.MED.ST 015
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
80
DEVIJACIJA
MOGU UZROK
Otkaz pumpe
P 11 i P 21 i trokrakog
regulacionog ventila
STWV 11 i STWV 21
Otkaz sistema
temperaturne regulacije
2.3
Bez rasta
temperature
Vazduh prisutan u
instalaciji
2.4
Sporiji pad
pritiska
POTENCIJALNE
POSLEDICE
POSTOJEA
KONTROLA
Nema rasta
temperature u komori,
Dijagram tem.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram tem.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram tem.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006 Ventili
za odzraivanje MBV 182,
MBV 183, MBV 282, MBV
283.
Dijagram tem.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Nema rasta
temperature u komori
Nema rasta
temperature u komori
Nema rasta
temperature u komori
Otkaz programatora
Ranije razmatrano
Neadekvatan rad
vakuum pumpe
Vrata komore
neadekvatno zatvorena
a.
a.
N/A
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
AKCIJA
ODGO VORAN
Obezbediti preventivni
pregled pumpe
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
Pneumatski
loptasti ventili
nepotpuno
otvoreni. PBV 11
i PBV 21
Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
N/A
N/A
Komora oteena
Aktiviranje alarma A 36 i
A46 Dijagram priti.SOP.MED.ST008
ZP.MED.205
SOP.MED.ST006
Razmotriti nain
reagovanja i obuenost
operatera
M
81
DEVIJACIJA
2.5
2.6
2.7
2.8
Sporiji rast
pritiska
Sporiji rast
temperature
Bri rast
pritiska
Ostalo
Prisustvo
vazduha u
komori
POTENCIJALNE
POSLEDICE
POSTOJEA KONTROLA
AKCIJA
ODGO VORAN
Sporije ovlaivanje
N/A
N/A
N/A
N/A
Sporije ubacivanje
vazduha
N/A
N/A
Ranije razmatrano
N/A
N/A
Otkaz termoregulacije
Ranije razmatrano
N/A
N/A
Ranije razmatrano
N/A
N/A
Razmatrano u NOD 1
N/A
N/A
Razmatrano u NOD 1
N/A
N/A
Vie vazduha
Razmatrano u NOD 1
N/A
N/A
Oteenje komore
Razmatrano u NOD 2
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
MOGU UZROK
Zaptivanje vrata
neadekvatno
Eksplozivna atmosfera u
komori
Otzkaz elemenata
sistema za ubacivanje
vazduha
Eksplozivna atmosfera u
komori
Oteenje autoklava
Eksplozivna atmosfera u
komori
Otkaz sistema za
provetravanje
Eksplozivna atmosfera u
komori
Eksplozivna atmosfera u
komori
Otkaz sistema za
merenje pritiska u
autoklavu
Eksplozivna atmosfera u
komori
82
Tehnoloki akcidenti
U svetu se svakodnevno dogodi 35-40 hemijskih udesa.
Zato?
Da bi zatitili sebe kao korisnike, spreili mogue
akcidentne situacije i zatitili ivotnu okolinu moemo i
moramo preduzeti odgovarajue preventivne mere!
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu
Zakon o zatiti ivotne sredine
Pakovanja
Transport
Upotreba-korienje
Skladitenja
Uklanjanja u vidu otpada
Akutne
Nastaju kao posledica kratkotrajne izloenosti
(npr. opekotine uzrokovane korozivnim materijama,
udisanje toksinih gasova, iritacija oiju)
i obino su odmah vidljive
Hronine
Nastaje kao posledica dugotrajne izloenosti
koja je esto slabog intenziteta
Moe se manifestvovati tek nakon mnogo godina
Teko ih je predvideti
Teko je utvrditi uzrok ovakvih posledica
Gasova
Bitne informacije:
Koje se opasne i tetne materije koriste u
procesima (koliine, karakteristike, meusobne
reakcije, mesta upotrebe, skladitenja, odlaganja)
Opis tehnolokih procesa (od faze prijema
sirovina, preko procesa doziranja, pojedinanih
tehnolokih linija ,do procesa dobijanja finalnih
proizvoda, kontrole i pakovanja )
Opis i kapaciteti glavne i pomone opreme
Izbor kontrolno-merne opreme
Izbor kolektivnih mera BZR na izvorima rizika
Izbor sistema i opreme za PPZ
Obaveza proizvoaa je da na
pakovanju-ambalai na jasan i vidljiv
nain oznai opasnost koju materjal moe naneti
korisnicima ili ivotnoj okolini
Deklaracija mora da sadri upustvo za
upotrebu i rukovanje proizvodom
Mora se koristiti samo odgovarajua
propisana ambalaa
Upustvo za postupanje u sluaju prosipanja, ili
oteenja originalnog pakovanja,prva pomo,koga
obavestiti o akcidentu
Sigurnosni list MSDS uputstvo o upotrebi
toksino
oksidujua sredstva
eksplozivno
zapaljiva sredstva
iritirajue
tetno
korozivna
Kategorija
tenosti
Temperatura
paljenja Tp (C)
Podgrupe
<38
II
38-55
III
>55
Temperatura paljenja; najnia temperatura na kojoj se materija u obliku gasa, pare ili
praine pali nezavisno od izvora paljenja. Na osnovu nje se odreuje temperaturni
razred (T1-T6). Gasovi i pare zapaljivih tenosti se u zavisnosti od vrednosti koju ima
temperatura paljenja klasifikuju na nain prikazan u tabeli:
Temperaturni razred
Temperatura paljenja
T1
iznad 450C
T2
T3
T4
T5
T6
iznad 85 do 100 C
11
0
Eksplozivne praine
11
4
11
5
1)
2)
3)
4)
5)
6)
klsa
klsa
klsa
klsa
klsa
klsa
1
2
3
4.1
4.2
4.3
7) klsa 5.1
8) klsa 5.2
9) klsa 6.1
10) klsa 6.2
11) klsa 7
12) klsa 8
13) klsa 9
eksplozivne mterije;
gsovi;
zpaljive tenosti;
zpaljive vrste mterije;
mterije sklone smozapljenju;
mterije koje u dodiru s vodom oslobaju
zpaljive gsove;
oksidirjue mterije;
orgnski peroksidi;
otrovne mterije;
infektivne mterije;
rdioaktivne mterije;
korozivne mterije;
ostle opsne mterije.
11
6
PRIMERI :
11
7
12
0
12
1
12
2
12
3
12
4
PRIMER :
UN 3109 Orgnski peroksid tip F
12
5
12
6
PRIMER :
UN 3291 MEDICINSKI OTPAD
12
7
12
8
PRIMER : UN 1789
HLOROVODONINA KISELINA
12
9
PRIMER : UN 2315
POLIHLOROVANI BIFENILI
13
0
13
1
U gornjem delu tble mogu d budu ispisne njmnje dve, njvie tri cifre i
jedno slovo X. Ove oznke identifikuju opsnost od opsne mterije.
U donjem delu tble uvek je ispisn etvorocifren broj koji identifikuje opsnu
mteriju (UN broj).
ZNAENJE BROJEVA U GORNJEM DELU TABLE :
2-oslobnje gs usled pritisk ili hemijske rekcije,
3-zpljive tenosti i gsovi ili smozgrevjue tenosti,
4-zpljive vrste mterije ili smozgrevjue vrste mterije,
5-oksidirjue delovnje mterij,
6-otrovnost ili opsnost od infekcije,
7-rdioktivnost,
8-korozivnost,
9-opsnost od spontne burne rekcije.
Prv cifr u gornjem delu tble pokzuje glvnu opsnost, drug cifr i tre
ko postoji pokzuje dodtne opsnosti. U sluju d opsn mterij nem
dodtnu opsnost, n drugom mestu nlzi se 0. Slovo X ispred dve ili tri
cifre u gornjem delu tble, zni d mterij burno reguje u dodiru s vodom.
13
2
13
3
13
4
13
5
13
6
13
7
13
8
13
9
14
0
T+ o
T o
C o E
Xn
Xi a
14
1
F ZAPALJIVE
O OKSIDUJUE
F+ SAMOZAPALJIVE
N MATERIJE OPASNE
PO IVOTNU SREDINU
14
2
14
3
14
4
14
5
14
6
IZVORI OPASNOSTI
Brojni su tehnoloki procesi u kojima se koriste ili obrazuju zapaljiv gasovi, pare
(magle) zapaljivih tenosti i zapaljive praine koje u smei sa vazduhom mogu da
naprave eksplozivne smee iji kontakt sa odgovarajuim izvoiima paljenja
najee zavrava eksplozijom.
U skladu sa standardom SRPS N.S8.007 sva mesta na kojima moe doi do
isputanja zapaljivih gasova, para zapaljivih tenosti i obrazovanja zapaljivih
praina definisana su kao izvori opasnosti koji, u zavisnosti od uestalosti i
emitovanja, mogu biti: trajni, primarni i sekundarni.
Data podela predstavlja tri osnovna stepena izvora opasnosti. Meutim, njihovom
kombinacijom u praksi mogu da se nadgrade viestruki izvori raznih stepena
opasnosti.
Trajnim izvorima opasnosti smatraju se izvori koji zapaljivu materiju isputaju ili
obrazuju trajno, ili pak u duem vremenskom intervalu (vei broj sati), kao i samo
nekoliko sati, ali veoma uestalo. Kao trajni izvori opasnosti mogu se navesti:
povrine zapaljivih tenosti u neinertnim rezervoarima sa fiksnim krovovima,
otvorene povrine zapaljivih tenosti gde spadaju i separatori vode i ulja, otvori
rezervoara pri pretakanju itd., slobodni oduci i drugi otvori koji isputaju zapaljivi
gas ili paru zapaljive tenosti u atmosferu, izlazni otvori odsisnih kanala sistema
za nanoenje i suenje premaza, kao i izlazni otvori ventilacije.
14
7
14
8
14
9
15
0
15
1
15
2
15
3
15
4
15
5
Tabela 1
Odredjivanjc zone opasnosti (verova t n 0 /ma nj e verova t no)
Stepen ventilacije
Nedovoljno ventiliran
prostor
CZ)
Prirodno ventiliran
peostor (zatvoren) (PV)
Prisilno ventiliran
prostor (zatvoren) (PR)
[zvor opasnosti
Trajni (T)
1/2
1/0
Primarni (P)
0/1
2/1
Sekundarni (S)
1/0*
2/ZS
15
6
15
8
15
9
16
0
16
1
16
2
16
3
16
5
16
7
2
3.
4.
5.
O
- pocop
: , ,
: , , ,
:
6.
7.
8.
9.
: a) : , )
10.
11.
:
a) , ,
) , ,
) , ,
12.
:
a) ( )
) ( )
)
) , ,
16
8
13.
JUS N.S8.006
14.
15.
16.
: ,
17.
:
a)
)
)
18.
19.
16
9
17
0
Prema odredbama
SRPS N.S8.008, prostor ili ceo prostora smatra se
ugroenimod zapaljive i ekspIozivne praine ako u njemu postoji ili moe da
nastane uzvitlana praina u vazduhu, u koncentraciji veoj od 20% od donje
garnice eksplozivnosti. Prostori ugroeni ovakvim prainama, kao to je
poznato, klasifikovani su kao prostori zone opasnosti 11 ili prostori zone
opasnosti 12. U samom standardu nije dat nikakav logogram ili slino
uputstvo koje bi korisnika usmerilo na nain klasifikacije i odreivanja
granica ugroenog prostora.
Imajui u vidu obavezu izrade elaborata o klasifikovanim i odreenim
zonama opasnosti u eksploziono ugroenim postupcima, koristei iskustva u
dosadanjem radu i iskustva drugih, izloie se jedna od moguih
metodolokih koncepcija u pristupu reavanju ovog sloenog problema.
17
1
17
2
17
3
17
4
, ,
1
17
5
.
,
11
12
()
17
6
17
7
17
8
17
9
18
0
18
1
18
2
18
3
18
4
18
5
ne izvodi
17. Uticaj smetnji na postrojenju pri nestanku el. Napajanja objekta reen je :
a) Rezervnim izvorom
b) Tehnolokim uslovima
c) Drugim nainom
18. Ostale odredbe i specifinosti
19. Da li su korieni ili nastaju eksplozivne pare, gasovi, maglice ili praine?
a) Ako nastaju primenjuju se standardi SRPS N.S8.007, SRPS N.S8.008
b) Ne nastaju
18
6
18
7
Zona opasnosti 12
Zona opasnosti od praine sumpora
18
8
. 9.
18
9
PROSTORA
19
0
Stepen
zapaljivosti
350
Vrlo lako
350-450
lako
450-550
srednje
550-650
Teko
650-750
vrlo teko
750
Naroito
teko
Za prainu uglja, kod koje je temperatura palenja odreena i iznosi iznad 800C,
smatramo da je u pogledu eksplozivnosti bezopasna i istovremeno se mora
raspolagati i podatkom da u zavisnosti od vrste uglja, opasne koncentracije
ugljene praine mogu biti u opsegu 50-800 g/m3 u obliku lebdee smee ugljena
praina-vazduh. Ovaj sadraj se ispituje za svaki uzorak praine uzet sa mernih
mesta ispitivanja.
Posle obavljenih ispitivanja uzoraka pristupa se analizi dobijenih rezultata merenja
i oceni opasnosti.
Ocena opasnosti se uvek donosi prema najnepovoljnijim dobijenim rezultatima:
ouzorak uglja sa 44,5% zrna manjih od 100 mikrometara;
osadraj pepela, tj. inertne materije sraunate na ugalj bez vlage 20,02%.
19
1
19
2
19
3
,
.
,
,
; ,
; ;
. ,
:1)
;2)
;3)
19
4
(
)
,
, :1)
;2) ;3)
.
4)
-
:
1
,
23
10% , :
,
, ,
, ,
, -, , .;
19
5
2
23
100
10%
, , :
, 23 100,
, , , ,
.;
3
100 300
300 , :
,
, ,
, ,
,
100 300,
500 ;
19
6
4
300,
300
,
,
, : ,
, - ,
, ,
, ,
100 500
5
,
: ,
, ,
,
, ,
,
20 100
19
7
19
8
Znaaj preventive
U skladu sa tim, preventiva tei da izbegne nastanak tete ili bar da smanji
njene efekte u sluaju njenog ostvarenja. Ovo prevashodno podrazumeva
potrebu za analizom fenomena rizika sa svih njegovih aspekata, kao i
ispitivanje i istraivanje adekvatnih sredstava za neutralisanje sklonosti ka
gubicima. Neophodnost razvoja savremene preventive u svim oblastima
ivota i rada, uslovljena je etikim, ekonomskim, sociolokim, kao i
ekolokim razlozima. I mada se preventivnim merama zatite moe znaajno
uticati na faktore rizika u smislu nastajanja i minimizacije tete, to nimalo ne
umanjuje znaaj ekonomske zatite od nastanka tetnog dogaaja.
Ne umanjujui znaaj ostalih razloga za ispravnost postavljanja osnovnih
ciljeva preventive, ako se samo ukae na ekonomski razlog, odnosno na
problem korisnosti, tada se mora ispitati da li je ona ili nije korisna. Problem
se postavlja da se ispita da li trokovi uloenih sredstava kod obezbeenja
mera zatite i sigurnosti mogu da nadoknade verovatne gubitke, koje rizik
moe da prouzrokuje. Strunjaci za preventivu u tom pogledu daju potvrdno
miljenje koje zasnivaju na sledeim osnovnim principima:
1) da plan preventive treba da bude korektno razmatran i da mere zatite
treba da se postave na racionalnoj osnovi, a ne u masovnoj i nekritinoj
formi;
2) nezavisno od zatite ljudskih ivota u kom sluaju su ulaganja u mere
preventive opravdana samo po sebi odvojeno od ostalih aspekata kod
zatite materijalne imovine treba da postoji jedna razumna korelacija
ekonomskih mera koje treba prihvatiti za preventivu nesrea i realne
vrednosti imovine koja treba da bude predmet takve zatite;
3) cena novih instalacija i dopunjavanja novim postrojenjima za preventivu
je veoma mala prema ukupnoj ceni investicija.
20
0
U zavisnosti od opasnosti koje mogu prouzrokovati materijalnu tetu mogu se preduzimati razliite vrste
preventivnih mera, na razliitim nivoima: na nivou osiguranika, na nivou osiguravaa i na nivou drave,
odnosno njenih tela.
Zbog izvesnih specifinosti katastrofalnih rizika ovo osiguranje se sprovodi uz pomo drave ( posebno
kod aktivnosti u oblasti preventive ) i u uporednom pravu postoji obimna regulativa kojom se podrava
privatno osiguranje da uestvuje u poslu koji je od nacionalnog znaaja. I takve mere preventive koje se
donose na nivou drave imaju iri drutveni interes i sprovode se na odreenim podrujima, uvek sa
osnovnim ciljem smanjenja teta i gubitaka.
Nain na koji subjekti uestvuju u preventivi, na nivou drave, sastoji se u sledeem:
- Drava donosi propise i standarde u odreenim oblastima i delatnostima u kojima preventiva zauzima
posebno mesto.
- Drava preko svojih zakona regulie rad odreenih inspekcija(npr. inspekcija u oblasti poara, zatite na
radu, saobraaja, zdravlja, ekologije... ), koje izmeu ostalog vre kontrolu i sprovoenje mera zatite.
- Drava kroz dugorone programe nauno istraivakog rada podstie istraivako razvojne
aktivnosti na polju rizika i preventive.
- Drava organizuje osposobljavanje za preventivne aktivnosti kroz programe obrazovanja od osnovnog
do akademskog obrazovanja.
- Drava raznim merama podstie izdavaku delatnost.
- Drava uestvuje u organizovanju i osposobljavanju akreditovanih ispitnih i atestnih laboratorija za
ispitivanje i atestiranje parametara i medija od interesa za preventivu.
- Drava podrava razvoj tehnologije, opreme i materijala u funkciji preventive.
- Drava obezbeuje odgovarajue bezbednosti procesa i objekata kroz projektovanje i izgradnju.
- Drava podstie meunarodno povezivanje i lanstvo u znaajnim svetskim asocijacijama koje se bave
problemima preventive i preventivne zatite.
- Prilagoavanje dravne statistike potrebama preventive.
20
1
Preventivno inenjerstvo
20
3
20
5
20
6
20
8
20
9
mineralnim
kompleksom.
Poremeaji
mikrobiolokih aktivnosti nastaju pode uticajem visokih temperatura
naroito u rastresitim zemljitima.
21
0
21
1
21
2
21
3
21
4
21
5
21
6
21
7
Navedena lica moraju biti upozorena na opasnost pojave umskih poara i redovno
kontrolisana u periodima pojaane opasnosti od pojave umskih poara. Zabranjeno je u
umi i na udaljenosti 200 metara od ruba ume podizati kreane, poljske ciglane i druge
objekte sa otvorenom vatrom, kao i loenje otvorene vatre u umi. Lica koja se iz opravdanih
razloga zadravaju u umi (umski radnici, turisti i dr.) mogu da loe otvorenu vatru u umi
samo na odredjenim i za to obezbedjenim mestima, pridravajui se mera sigurnosti koje
propisuje korisnik uma.
21
8
U kritinim periodima pojave umskih poara (ima ih tri u toku godine; prvi je poetkom
prolea u martu do polovine aprila, drugi je u letnjem periodu od polovine jula do kraja
avgusta i trei u septembru do polovine oktobra), sprovode se sledee mere:
- uvodi se deurstvo (aktivno i pasivno) u umskim upravama i umskim
gazdinstvima. Deurno lice vodi knjigu deurstva (dnevnik o primljenim i poslatim
porukama, o svim aktivnostima za vreme deurstva, poev od prijema poruke o
pojavi umskog poara, organizacije akcije gaenja poara, toka gaenja poara,
uesnicima na gaenju poara i dr.),
- organizuje se osmatranje uma u periodima dok traje opasnost od pojave poara.
Osmatranje se vri sa zemlje (sa izgradjenih osmatrani- ca, sa najviih kota sa
zemlje, u pokretu - patrolama peke ili motornim vozilima) i iz vazduha (u
ekstremnim uslovima ugroenosti i kod velikih umskih kompleksa etinarskih
kultura moe se organizovati osmatranje avionima i helikopterima),
- osmatrai treba da imaju kartu terena (koji osmatraju), dvogled, radio-stanicu ili
druga sredstva veze i u stalnoj su vezi sa umskom upravom, odnosno umskim
gazdinstvom. Kritini periodi pojave umskih poara -mogu odstupati od napred
navedenih perioda u zavisnosti od stanja gorivog materijala i klimatskih uslova.
21
9
22
1
1.
,
,
,
.
.
2.
.
.
22
2
3.
- (". ", . 111/2009);
- (". " 33/97
31/2001 ". ", . 30/2010);
- SD-09.00.05:
,
- SD-09.02.10:
- SD-09.00.03: , ,
- SD-09.05.02:
,
- SD-09.02.04:
- SD-09.01.06:
- SD-05.01.01: ,
- SD-08.03.14: ,
,
- SD-08.03.12:
- UP-09.04.00-001: HSE
22
3
4. ,
:
, .
:
,
,
, ,
.
: ,
, ,
,
, , ,
, ,
.
HSE:
health, safety, environment, ,
, ,
.
: - HSE,
HSE, ,
.
22
4
: a
.
: , HSE,
,
.
( ): //
.
:
.
KPIs: Key Performance Indicators -
,
,
.
- :
.
- :
, .
: ,
, ,
, , ,
.
:
,
,
22
5
5.
5.1
, ,
,
.
22
6
,
:
, ,
,
.
,
, SD09.00.05:
,
SD09.02.10: .
22
7
5.2.
,
.
, , ,
HSE, ,
, ,
, , , ,
, , , ,
.
, ,
, , , ,
, , , , ,
.
,
,
.
, ,
,
.
22
8
5.3.
, .
,
, ,
.
:
.
,
, , ,
.
,
, ,
. ,
HSE .
,
,
/
.
22
9
5.4.
.
:
- :
, ,
;
- :
,
,
,
,
;
- :
23
0
23
1
,
, ,
.
5.4.1. -
,
.
5.4.1.1.
, ,
-
, .
, .
HSE . ,
,
,
, ,
,
, ,
, , .
, ,
(
, ,
, , ...).
23
2
(
:
,
, ,
.).
, .
,
, ,
,
HSE .
23
3
5.4.1.2.
, , ,
, -
, 5.4.1.1.
5.4.2. -
, ,
,
.
5.4.2.1. ,
,
,
, : ,
, , , ,
, .
,
, : , , , , ,
.
,
, j
HSE .
- .
HSE.
,
, ,
, HSE, : , ,
, , , .
23
4
5.4.2.2.
SD.09.01.06:
.
5.4.2.3.
SD.09.02.04:
, .
5.4.2.4.
,
,
, ,
.
,
.
.
,
.
.
23
5
5.4.3. -
.
5.4.3.1.
,
.
HSE,
HSE.
,
, UP-09.04.00-001:
HSE
, .
5.5.
, .
.
,
,
.
.
SD.09.01.06:
- .
, ,
,
.
23
6
5.6.
,
, ,
( ),
.
5.6.1. -
SD.09.01.06:
,
SD08.03.12
.
,
.
HSE,
.
23
7
5.6.2.
SD.09.01.06:
, ,
.
5.6.3.
- ,
.
, -09.01.16:
SD-09.00.03:
, ,
.
-
,
.
,
a e .
.
.
e ,
, .
.
, ,
HSE, .
, ,
HSE.
23
8
23
9
5.7.
,
, SD-09.05.02:
,
SD-08.03.14 ,
,
, HSE
.
, HSE,
.
HSE.
5.8.
.
,
, :
, ,
,
.
5.8.1.
24
0
24
1
24
2