VISOKA POSLOVNA KOLA LIBERTAS

SANDRA KERKEZ

ZAVRNI RAD

ANALIZA UINAKA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PROCESU ISPLATE TETA NA PRIMJERU KVARNER VIG D.D.

Zagreb, lipanj 2013.

VISOKA POSLOVNA KOLA LIBERTAS

STRUNI STUDIJ Poslovna ekonomija

TEMA ZAVRNOG RADA

ANALIZA UINAKA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PROCESU ISPLATE TETA NA PRIMJERU KVARNER VIG D.D.

KANDIDAT: SANDRA KERKEZ KOLEGIJ: ELEKTRONIKO POSLOVANJE MENTOR: MIHAEL PLEA, mag. ing.

Zagreb, lipanj 2013.

SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................. 1 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2. Problem i predmet rada ................................................................................................ 2 Cilj i svrha rada............................................................................................................ 2 Hipoteza ....................................................................................................................... 2 Izvori podataka i metodologija rada ............................................................................ 2 Struktura rada .............................................................................................................. 3

ELEKTRONIKO POSLOVANJE ................................................................................... 4 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. Pojam i definicije elektronikog poslovanja ............................................................... 4 Povijesni razvoj elektronikog poslovanja .................................................................. 6 Primjena koncepta elektronikog poslovanja .............................................................. 8 Implementacija u osiguranju ..................................................................................... 10

3.

KVARNER VIENNA INSURANCE GROUP D.D. ........................................................ 12 3.1. 3.2. Osnovni podaci o drutvu .......................................................................................... 12 Izvadak iz sudskog registra........................................................................................ 13 Tvrtka ................................................................................................................. 13 Sjedite/adresa .................................................................................................... 13 Temeljni kapital.................................................................................................. 13 Pravni oblik ........................................................................................................ 13 Predmet poslovanja ............................................................................................ 13 Osobe ovlatene za zastupanje ........................................................................... 15

3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.2.5. 3.2.6. 3.3. 3.4. 3.5. 4.

Organizacijska shema Drutva Kvarner VIG d.d. ..................................................... 15 Vizija i misija............................................................................................................. 16 SWOT analiza Kvarner VIG d.d. .............................................................................. 16

REALIZACIJA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PROCESU ISPLATE TETA

U KVARNER VIG D.D. .......................................................................................................... 20

4.1. 4.2. 5. 6.

Razlog uvoenja elektronikog poslovanja u proces isplate teta ............................. 20 Funkcioniranje procesa nakon uvoenja elektronikog poslovanja .......................... 22

ANALIZA HIPOTEZE ..................................................................................................... 24 ZAKLJUAK ................................................................................................................... 28

LITERATURA ......................................................................................................................... 29 POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 30 POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 31

1. UVOD
Elektroniko poslovanje je postalo sinonim za brzo, jednostavno i racionalno poslovanje bez kojeg danas gotovo da i ne moemo zamisliti rad i poslovanje male, srednje ili velike tvrtke. No, jo do nedavno, u redovnom poslovanju bili smo zatrpani kilogramima i kilogramima papira koji su redovito prolazili iz ruke u ruku, iz odjela u odjel. Razvoj i upotreba Interneta sigurno je bio glavni pokreta irenja i upotrebe elektronikog poslovanja, no elektroniko poslovanje ne obuhvaa samo poslovanje putem Interneta, nego openito obuhvaa upotrebu informatike tehnologije, odnosno digitaliziranih podataka, pa se danas sve vie koristi pojam digitalna ekonomija koji podrazumijeva ispreplitanje i ukupnost informacijske, raunalne i komunikacijske tehnologije. Elektroniko poslovanje mijenja pogled na svijet i uvodi nas u podruja koja nude obilje mogunosti, koja s jedne strane zahtijevaju od nas nova znanja, neprestano uenje, promjene, brze prilagodbe, nesebinu suradnju s drugim kolegama, timski rad, a s druge strane omoguuju bre i sigurnije procese, transparentno poslovanje, te istovremeno smanjenje operativnih rizika u poslovanju na najmanju moguu mjeru, smanjenje trokova, a sve s ciljem poveanja konkurentnosti na tritu, te ostvarivanja profita. U ovom radu prikazano je uvoenje elektronikog poslovanja kroz proces isplate teta osiguranicima uz koritenje internog programa za obradu tetnih zahtjeva i SAP sustava, preko modula FI za financijsko poslovanje u drutvu Kvarner Vienna Insurance Group d.d. za osiguranje, te koritenje Netbanking sustava Erste banke d.d. Uvoenje novog procesa, odnosno novog naina rada, nije bio jednostavan, prvenstveno zbog negodovanja dijela zaposlenika koji su iskazali izvjestan otpor promjenama. Danas se neki od kolega prisjeaju tih dana sa smijekom na usnama i uope im nije jasno kako bi se, a da je sve ostalo po starom, na vrijeme izvravale sve obveze prema osiguranicima, posebno kada su se zakonski rokovi isplate odtetnih zahtjeva sveli na period od svega dva tjedna, te da se radi o brojci od oko nekoliko stotina naloga za isplatu koji se obrauju i isplauju svakog radnog dana. Ovaj rad opisuje stari i novi proces isplate teta, opisuje proces formiranja isplatnih naloga, funkcioniranje dijela poslovne jedinice Odjela teta openito, kao i suradnju sa drugim poslovnim jedinicama drutva, te unaprjeenje procesa isplate teta sa ciljem

racionalnijeg poslovanja. Isplata teta je jedan od najznaajnijih poslovnih procesa u osiguravajuim drutvima, posebno sa stanovita upravljanja trokovima, jer znaajno utjeu na rast trokova, a samim time i na likvidnost i profitabilnost drutva za osiguranje, te odnosa prema klijentima, jer je upravo kvaliteta i brzina obrade teta i isplate odtetnog zahtjeva jedna od osnovnih prodajnih prednosti. 1.1. Problem i predmet rada Problem rada je primjena elektronikog poslovanja u osiguravajuim drutvima. Predmet rada je utjecaj elektronikog poslovanja u procesu isplate teta u osiguravajuim drutvima. 1.2. Cilj i svrha rada Cilj rada je analizirati utjecaj elektronikog poslovanja na smanjivanje trokova poslovanja u osiguravajuem drutvu Kvarner Vienna Insurance Group d.d. Svrha rada je utvrditi pozitivne i negativne uinke koritenja elektronikog poslovanja u poslovnoj praksi osiguravajuih drutava te motivirati menadment na intenzivniju primjenu elektronikog poslovanja. 1.3. Hipoteza Elektroniko poslovanje relevantno utjee na smanjenje trokova poslovanja Odjela teta osiguravajueg drutva Kvarner VIG d.d.. 1.4. Izvori podataka i metodologija rada Pri izradi ovog rada koristile su se sekundarne metode prikupljanja podataka. Za teorijsko poglavlje koritena je razliita struna literatura iz podruja elektronikog poslovanja i poslovanja u osiguravajuim drutvima. Koriteni su autorizirani slide-ovi s predavanja na VP Libertas te podaci s internetske stranice Kvarner VIG d.d. i ostalih internetskih stranica koje obrauju problematiku rada. Takoer koriteni su i interni dokumenti Odjela kontrolinga i Odjela ljudskih potencijala Kvarner VIG d.d. U radu su takoer koritene metode deskripcije i komparacije u teorijskim poglavljima, a u funkciji potvrivanja odnosno opovrgavanja hipoteze koritene su metode analize i sinteze.

1.5. Struktura rada Rad je podijeljen u est cjelina. Prvi dio odnosi se na uvod u kojem su objanjena, problem i predmet rada, cilj i svrha rada, te su postavljene hipoteza, izvori i metodologija rada i struktura rada. Drugi dio rada je teorijski i odnosi se na openiti pojam i definicije elektronikog poslovanja, povijesni razvoj, znaaj i koritenje elektronikog poslovanja zadnjih 15 do 20 godina. Trei dio rada govori o drutvu Kvarner Vienna Insurance Group d.d. za osiguranje, viziji i misiji drutva, te se prikazuje SWOT analiza drutva. etvrti dio prikazuje praktinu upotrebu elektronikog poslovanja u procesu isplate teta, nain na koji je proces funkcionirao prije i poslije uvoenja elektronikog poslovanja. Peti dio se odnosi na analizu postavljene hipoteze, koritenjem i obradom internih podataka dobivenih od Odjela kontrolinga. U svrhu analiziranja financijskih podataka usporeivani su planirani i ostvareni trokovi Odjela teta u odreenim razdobljima poslovanja, i to, prije i nakon uvoenja elektronikog poslovanja u procesu isplate odtetnih zahtjeva. Rad zavrava zakljukom, nakon kojeg slijede popisi literature, internetskih izvora, tablica i grafikona.

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE
2.1. Pojam i definicije elektronikog poslovanja Elektroniko poslovanje dolazi od engleske rijei Electronic Business. Krajnje

pojednostavljeno reeno, elektroniko poslovanje suvremeni je oblik organizacije poslovanja, koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i, posebice internetske tehnologije1 Suvremene informacijske tehnologije i na njima utemeljeni informacijski sustavi postaju strateko oruje poduzea. O njima ovisi cjelokupna uspjenost i perspektiva poslovanja. 2 Prema priruniku Ministarstva poduzetnitva i obrta E-poslovanje je: Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) kao podrke za sve poslovne aktivnosti, odnosno bilo koja vrsta poslovne transakcije koja koristi elektroniki medij (veinom Internet) kako bi provela transakciju. IBM-ova definicija e-poslovanja 1997. bila je preobrazba kljunih poslovnih procesa koritenjem internetskih tehnologija. To znai da e-poslovanje nije samo nain da se proiri dohvat poduzea na drugo podruje trita i na nove prodajne kanale, nego je to i korak ka integraciji svih poslovnih procesa poduzea. Drugim rijeima, iako poduzee moe poeti koristiti nekoliko alata za e-poslovanje kako bi poboljalo neka podruja poslovanja, u konanici e-poslovanje omoguuje preobrazbu poduzea u potpuno integriranu jedinicu. E-poslovanje isto tako ukljuuje cijeli lanac poslovnih procesa: e-nabavu i upravljanje opskrbnim lancem, obradu narudbi, upravljanje korisnikom podrkom, suradnju s poslovnim partnerima, upravljanje poslovnim procesima. Poduzea esto koriste eposlovanje/e-trgovinu na razliite naine, ovisno o vrsti poslovanja. Elektronika trgovina (e-commerce) fokusira se na koritenje ICT-a za postizanja odnosa meu poslovnim subjektima i pojedincima. Podrazumijeva kupovinu, prijenos ili razmjenu proizvoda, usluga i/ili informacija putem raunalnih mrea. Stvaranje izvora prihoda koritenjem Interneta i World Wide Weba. Poveanje efikasnosti poslovanja te poboljanje odnosa s partnerima/kupcima/korisnicima. Potpora prodaji koritenjem marketinkih tehnika

1 2

Panian ., Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine d.d., Zagreb, 2002, str. br. 71 Sria V., Menaderska informatika, MEP Consult d.o.o., Zagreb, 1999., str.br. 1

na Internetu. Definicija e-trgovine koju je 1999. koristila Vlada UK-a: E-trgovina je razmjena informacija putem elektronike mree na bilo kojoj razini opskrbnog lanca, bilo unutar organizacije, izmeu poduzea, izmeu poduzea i kupaca ili izmeu javnog i privatnog sektora, bilo plaena ili neplaena. Primjeri e-trgovine su: Koritenje web stranice za prodaju proizvoda i usluga putem Interneta. Plaanje poreza putem Interneta. Plaanje parkiranja ili tramvajskih karata slanjem SMS poruka. Poduzee koje tedi novac kupovinom putem Interneta.

E-poslovanje predstavlja irok spektar poslovnih i tehnolokih rjeenja koja omoguuju upravljanje razliitim poslovnim procesima, od osnovnih poput raunovodstva ili pohrane dokumenata do specijaliziranih poput proizvodnih procesa ili ljudskih resursa. Drugim rijeima, koritenjem alata za e-poslovanje poboljalo bi se upravljanje poslovanjem. Elektroniko poslovanje omoguuje tvrtkama da svoje poslovne procese, stvaranje i protok podataka i dokumenata putem elektronikih sustava poveu u jedinstvenu poslovnu cjelinu s nabavljaima i partnerima te kvalitetnije zadovolje oekivanja i potrebe kupaca (korisnika usluga). U praksi, elektroniko poslovanje vie je od elektronike trgovine: e-business se fokusira na strateke ciljeve. E-poslovanje nije samo nain poveanja prodaje, ulaska na novo trite ili smanjenja kupovnih trokova, nego je to korak ka poveanju djelotvornosti i uinkovitosti cijelog poduzea poboljanjem njegovih procesa unutarnjeg upravljanja. Primjeri e-upravljanja su: Koritenje internetskog bankarstva za utedu vremena, no isto tako i kao poveznicu na raune poduzea. Izrada elektronike baze podataka informacija o klijentima kojima osoblje poduzea u konanici moe pristupiti na daljinu. Koritenje elektronike pote i VOIP telefonije (npr. Skype) kako bi se smanjili trokovi komunikacije..3

Prirunik e-Poslovanje, http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-Poslovanje.pdf, pristupano 19.04.2013.

.M. Plea definira elektroniko poslovanje kao Elektroniko poslovanje je poslovanje u kojem se IKT primarno koristi u funkciji raspolaganja informacijama kao najvanijim poslovnim resursom za obavljanje kljunih poslovnih funkcija organizacije"4 Elektroniko poslovanje openito omoguuje povezivanje poslovnih jedinica, protok informacija i dokumenta i zahtjeva odreene prilagodbe poslovnih procesa, te poveane poetne izdatke, ali kada uzmemo u obzir sve prednosti koje nudi tada je vrlo lako zakljuiti da je povrat u uloeno brz. Najjednostavnije reeno: Elektroniko je poslovanje (Electronic Business, e-business) suvremeni oblik organizacije poslovanja, koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i, osobito, internetske tehnologije. ak se tovie moe ustvrditi kako je elektroniko poslovanje danas najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja, kojem tee svi poduzetnici orijentirani agresivnom osvajanju to boljih trinih pozicija i intenzivnom ulaganju u razvojne poslovne aktivnosti. Najvaniji su razlozi zbog kojih se tei primjeni koncepta elektronikog poslovanja ovi: tenja za to boljim iskoritenjem svih raspoloivih poslovnih sredstava, a posebno informacija, nastojanje da se ostavi to bolja trina, odnosno, konkurentska pozicija tvrtke, elja za to boljim ostvarivanjem poslovnih uinaka, posebno onih najpreciznije mjerljivih financijskih.5 2.2. Povijesni razvoj elektronikog poslovanja Elektroniko poslovanje se ubrzano razvija zadnjih 10 do 15 godina, a njegovom razvoju prethodio je nastanak Interneta, mjesto na kojem se podaci razmjenjuju na globalnoj razini. Internet je razvijen za potrebe amerike vojske, kao mogue sredstvo razmjene prvenstveno vojnih informacija, da bi se kasnije iz nepoznatih razloga primjena interneta proirila prvo na amerika sveuilita, a potom i na cijeli svijet, izmeu ostalog i kao novo podruje/prostor za obavljanje poslovnih aktivnosti, te kao jedan od aktivatora procesa globalizacije.

4 5

Autorizirani Handouts-i (PPT predavanja), M. Plea, 2013 Panian ., Elektroniko poslovanjeansa hrvatskog gospodarstva u 21. stoljeu, Ekonomski pregled, 2000, str. 272

Panian smatra: Revoluciju na internetu donosi World Wide Web WWW grafiki hipertekstualni nain upotrebe interneta, koji za prijenos sadraja stranica weba pisanih u HTML (Hyper Text Mark-up Language) jeziku i drugih pisanih, slikovnih i zvunih podataka upotrebljava HTTP protokole (Hyper Text Transfer Protocol). Razvoj informacijskokomunikacijske tehnologije (novi materijali, manji dijelovi, tisue puta vei kapaciteti memorije i jednako toliko vea transakcijska brzina, ira namjenska mogunost, manji utroak energije, velika pokretljivost i lokacijska neovisnost, uspostava brze ili stalne veze internetom na bilo kojem mjestu- u mirovanju ili kretanju, integracija raunala, telefona, televizora, skenera, pisaa, odnosno prikaza i razmjene pisma, slike, zvuka i videa, te obavljanje razliitih funkcija i poslova na integriranom stolnom, depnom ili runom ureaju samostalno ili preko interneta) sve pametnija programska potpora i neoekivano veliko zanimanje te porast broja stvarnih i zainteresiranih buduih individualnih i poslovnih korisnika, otvara internetu i webu vrata u novu razvojnu etapu (dolazi na Google Maps-u, Flickr-u, Digg-u, Technokrati-ju i slinim internetskim stranicama je ve vidljiva nova generacija Weba, tzv. Web 2, s viom razinom interaktivnosti, novim servisima, veim brojem informacija, novim tehnologijama), u podizanju na novu razinu (to je ve poelo na uvoenjem GRID tehnologije, stvaranjem virtualnih timova i organizacije). Sve to ima nesagledive informacijsko-komunikacijske mogunosti i dosege, koji e promijeniti nain ivota ljudi, uvesti posve nove oblike i metode poslovanja, utjecati na korjenitu promjenu drutvenih, politikih i drugih odnosa, kulture ponaanja itd.6 Autor knjige Izazovi elektronikog poslovanja, eljko Panian pojavljivanje elektronikog poslovanja opisuje na sljedei nain: Kada se u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljea shvatilo da se Internet i, posebice, WWW servis mogu koristiti za pruanje poslovnih usluga, odnosno za obavljanje poslovnih transakcija, Internet je prerastao u novi globalni gospodarski prostor. Usporedo s time, roen je i koncept elektronikog poslovanja (engl. Electronic Business, e-Business).7 Danas e-poslovanje ini sastavni dio organizacije poslovanja kojemu tei svaka tvrtka koja eli osigurati to bolju poziciju na tritu, te ostvariti konkurentsku prednost.

Javorovi B., Bilandi M., Poslovne informacije i business intelligence, Golden marketing-tehnika knjiga, Zagreb 2007., str. br. 99-100 7 Panian ., Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine d.d., Zagreb, 2002, str. br. 70

E-poslovanje predstavlja jednostavan nain komuniciranja izmeu poslovnih partnera elektronikim putem. Bez napredne elektronike zatite i platforme povjerenja elektroniko poslovanje uz sve prednosti koje donosi korisnicima, takoer je i izvor brojnih novih rizika. Uvoenjem kriptografije javnog kljua (PKI) te zakonskim reguliranjem elektronikog potpisa nestale su prepreke za koritenje interneta i e-poslovanja. Ovime se omoguuje potpuna eliminacija papira uz znatnu utedu vremena u poslovnim komunikacijama. Elektronike transakcije zatiene primjenom PKI-a bazirane na digitalnom certifikatu i elektronikom potpisu zadovoljavaju sljedee osnovne zahtjeve: 1. Autentifikacija proces provjere korisnikog identiteta, odnosno proces kojim korisnik dokazuje da je zaista onaj za kojeg se predstavlja (prilikom prijavljivanja u neki sustav i sl.) 2. Integritet Sigurnost da podaci u prijenosu ili obradi nisu uniteni ili promijenjeni. Elektronikim potpisom osigurava se cjelovitost i izvornost podataka pohranjenih na odreeno vrijeme ili onih koji se alju mreom. Jednostavnom provjerom moe se utvrditi da li su ti podaci nelegalno naknadno mijenjani. 3. Tajnost enkriptiranje (ifriranje) podataka koji e biti pohranjeni ili poslani mreom titi itanje sadraja od neovlatenih osoba. 4. Neporecivost onemoguavanje poricanja (negiranja) akcije koje je osoba poduzela ili autorizirala. Ova mogunost je realizirana kroz napredni elektroniki potpis.8

2.3. Primjena koncepta elektronikog poslovanja Autor . Panian u svojoj knjizi Izazovi koncept elektronikog poslovanja opisuje na slijedei nain: Koncept elektronikog poslovanja primjenjiv je, praktiki u svim poslovnim djelatnostima. No, ima djelatnosti u kojima je poluen vei uspjeh nego li u drugima. One, u kojima je do sada prikupljeno najvie pozitivnih iskustava svakako jesu slijedee: online prodaja vlastitih dobara i usluga, elektroniko trgovanje, online zabava i rekreacija,

E-poslovanje: http://www.fina.hr, pristupano 18.04.2013.

elektroniko bankarstvo i online financijske transakcije, elektroniko izdavatvo i nakladnitvo. 9

U elektronikom poslovanju mogu sudjelovati tri tipa subjekata: tvrtke, krajnji potroai, drava.

E poslovanje se, kao i klasino poslovanje, odvija izmeu razliitih vrsta organizacija i pojedinaca: business-to-business (B2B) Elektroniko poslovanje meu poduzeima B2B esto ukljuuje vrlo integrirane sustave u kojima su dobavljai u pogledu ICT-a potpuno integrirani s klijentima. business-to-consumer (B2C) Aktivnosti maloprodaje. Kupci su pravne i fizike osobe, grupe kupaca itd. Openito, poduzee ukljueno u B2C (elektroniko poslovanje orijentirano prema kupcu) ukljueno je u znatno vie prodaja (pojedinanim kupcima) od poduzea koje prodaju drugim poduzeima (B2B) drugim rijeima mnogo je vie kupaca, dok B2B obino ukljuuje manji broj kupaca koji esto imaju veliku kupovnu mo. Vana je razlika da se B2C poduzea ne trebaju integrirati sa sustavima svojih klijenata. business-to-government (B2G) Suradnja poslovnog sektora s dravnom administracijom. Marketing proizvoda i usluga; nadmetanja za javne natjeaje putem Interneta. consumer-to-consumer (C2C) Katkad zvano i citizen-to-citizen, ukljuuje sve transakcije izmeu graana, odnosno fizikih osoba, esto posredovanjem tree strane. Online aukcije ili oglasnici, gdje graani prodaju graanima, a posrednik dobije proviziju. Postoji online marketing model u okviru kojeg graani zagovaraju odreenu trgovaku marku ili proizvod, iako nisu zaposlenici niti zadueni za promotivne aktivnosti.

Panian ., Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine d.d., Zagreb, 2002, str. br. 75

consumer-to-business (C2B) Fizike osobe prodaju proizvode ili usluge poslovnim subjektima. Najee su to specijalizirane usluge i znanje (npr. poslovno savjetovanje).10

2.4. Implementacija u osiguranju Osiguravajue kue u Hrvatskoj koriste uglavnom interno razvijene aplikacije. Prilikom izrade aplikacije treba voditi rauna o organizaciji poslovanja, te aplikaciju prilagoditi nainu rada i procesima u osiguranju, a posebnu pozornost treba obratiti na interakciju i povezivanje sa ostalim sustavima i podsustavima, ako postoje. Tek odnedavno se pojavljuju integrirana poslovna informacijska rjeenja i aplikacije koja se uspjeno mogu koristiti i u osiguravajuim drutvima, naravno uz manje prilagodbe, kao to je to npr. SAP, odnosno moduli FI za raunovodstvo, modul CFM za financijska ulaganja, modul FS-CD za premijsko knjigovodstvo ivotnih i neivotnih osiguranja i posebno CRM kao modul za upravljanje odnosima s klijentima. Autor knjige Izazovi elektronikog poslovanja, eljko Panian implementaciju elektronikog poslovanja u osiguranju opisuje na sljedei nain: Kolektivno osiguranje, individualno osiguranje, upravljanje rizicima, te upravljanje odtetama samo su primjeri slojeva u vertikali trita davatelja aplikacijskih usluga u osiguravajuoj djelatnosti. Usluge i aplikacije u toj vertikali proteu se od opih uslunih portala pa do vrlo specifinih rjeenja za odreene tipove osiguranja. Najvaniji potencijali takvih aplikacija su: omoguuju osiguravateljima voenje administrativnih poslova, obraun plaa zaposlenika i obradu odtetnih zahtjeva, odravaju njihove pozadinske i financijske sustave, te sustave upravljanja ljudskim resursima, pruaju alate i informacije klijentima u svezi s uslugama osiguranja, slue kao odredite na kojemu se mogu nai novosti, informacije i poslovne usluge vane u osiguravajuoj djelatnosti.

10

Prirunik e-Poslovanje, http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-Poslovanje.pdf, pristupano 14.06.2013.

10

Stotine tisua odtetnih zahtjeva godinje, koji iziskuju puno papirologije, ine osiguranje onom djelatnou koja moe izuzetno puno profitirati u digitalnoj eri. U stvari, istraivanje tvrtke Insurance Technology nedvosmisleno pokazuje kako pristup informacijama predstavlja problem broj 1 s kojim se suoavaju menaderi u osiguravajuim kompanijama. Brzi rast internetskog trita osiguravateljskih usluga predstavlja najvei problem za davatelje aplikacijskih usluga u toj vertikali. U urbi da se bude prvi na tritu ponekad se mogu dogaati pogreke koje e rezultirati nekorektnim aplikacijama. Aplikacije u osiguranju su nalik mnogim drugim aplikacijama davatelja aplikacijskih usluga. Najvaniji igrai u vertikali davatelja aplikacijskih usluga u osiguranju su oni koji nude usluge upravljanja rizicima, administracije odtetnih zahtjeva i odteta, upravljanja ljudskim resursima, obraun plaa, pripreme financijskih planova, te fakturiranja. 11

11

Panian ., Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine d.d., Zagreb, 2002, str. br. 379

11

3. KVARNER VIENNA INSURANCE GROUP D.D.

3.1. Osnovni podaci o drutvu Naziv tvrtke je Kvarner Vienna Insurance Group d.d. za osiguranje i dio je najvee osigurateljne grupacije Wiener Stdtische AG Vienna Insurance Group u centralnoj i istonoj Europi, koja djeluje u 24 zemlje i zapoljava oko 24 tisue ljudi. Drutvo zapoinje poslovanje u republici Hrvatskoj 1998. godine pod nazivom Wiener Stdtische osiguranje d.d. koje je prodavalo police iskljuivo ivotnog osiguranja. Nakon par godina, tonije 2001. godine dolazi do spajanja sa drutvom Kvarner osiguranje d.d., te od tada drutvo posluje pod imenom Kvarner Vienna Insurance Group d.d. za osiguranje, a u svojoj paleti proizvoda ima kompletnu ponudu osiguranja. U prosincu 2005. godine dolazi do statusnog pripajanja drutva Aurum VIG d.d., ime drutvo Kvarner VIG d.d. dodatno jaa svoju poziciju na osigurateljnom tritu, a zadnjih par godina svrstava se meu najjae osigurateljne kue u Hrvatskoj, zauzimajui petu poziciju, zauzimajui 4,9% od cjelokupnog trinog udjela. (tablica 1.) Dioniari drutva su: Vienna Insurance Group Wiener Stdtische Versicherung AG, Be s 98,7%, hrvatski gospodarski subjekti s udjelom od 1,3% u dionikom kapitalu drutva.

Drutvo danas obavlja svoju djelatnost kao kompozitno drutvo za osiguranje, te ima 636 zaposlenika. Kao jedna od stratekih prednosti drutva Kvarner VIG d.d., uz visoki temeljni kapital, je i brza obrada tetnih dogaaja i isplata teta osiguranicima, to je i jedan od osnovnih motiva klijenata za sklapanje ugovora sa osiguravateljem, te zakljuivanja police osiguranja. Osiguranje je metoda transfera rizika s osiguranika na osiguravatelja, koji prihvaa da nadoknadi sluajne tete onima kod kojih su nastale i raspodijeli ih na sve lanove rizine zajednice na naelima uzajamnosti i solidarnosti. Iz ove definicije proizlaze slijedee znaajke osiguranja: prijenos rizika s pojedinca na osiguravajue drutvo i objedinjavanje rizika odnosno podjela gubitka na sve lanove zajednice. 12

Dvije su osnovne funkcije osiguranja: funkcija naknade tete i funkcija preventive

Funkcija naknade tete sutina je osigurateljne djelatnosti.12 3.2. Izvadak iz sudskog registra13 3.2.1. Tvrtka Puni naziv: Kvarner Vienna Insurance Group dioniko drutvo za osiguranje Kratki naziv: Kvarner Vienna Insurance Group d.d. 3.2.2. Sjedite/adresa Zagreb, (grad Zagreb) Slovenska ulica 24. 3.2.3. Temeljni kapital 235.795.140,00 kuna 3.2.4. Pravni oblik Dioniko drutvo 3.2.5. Predmet poslovanja Poslovi neivotno osiguranje su: osiguranje od nezgode, zdravstveno osiguranje, osiguranje cestovnih vozila, osiguranje tranih vozila,

12 13

Andrijani I., Klasi K., Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002, str.br.1 -2 Sudski registar Ministarstva pravosua republike Hrvatske, https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_MBS:080026313, pristupano 30.05.2013.

13

osiguranje zranih letjelica, osiguranje plovila, osiguranje robe u prijevozu, osiguranje od poara i elementarnih teta, ostala osiguranja imovine, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, osiguranje od odgovornosti za upotrebu zranih letjelica, osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila, ostala osiguranja od odgovornosti, osiguranje kredita, osiguranje jamstva, osiguranje raznih financijskih gubitaka, osiguranje pravne zatite, putno osiguranje.

Poslovi ivotnog osiguranja su: ivotno osiguranje, rentno osiguranje, dodatna osiguranja ivotnog osiguranja, ostala ivotna osiguranja (tontine, osiguranja s kapitalizacijom, dodatna osiguranja ivotnog osiguranja koja ukljuuju ouvanje kapitala odnosno plaanje minimalnih kamata), ivotno i rentno osiguranje za jedinice investicijskih fondova.

Ostali poslovi u vezi s poslovima osiguranja: posredovanje kod prodaje odnosno prodaja predmeta koji pripadnu drutvu za osiguranje po osnovi obavljanja poslova osiguranja, poduzimanje mjera radi sprjeavanja i otklanjanja opasnosti koji ugroavaju osiguranu imovinu i osobe, procjena stupnja izloenosti riziku osiguranog objekta i procjena teta, obavljanje drugih intelektualnih i tehnikih usluga u vezi s poslovima osiguranja.

14

3.2.6. Osobe ovlatene za zastupanje Harald Riener, OIB: 84158967058, putovnica: P 3480012, BH Insbruck, Austrija Austrija, Be, Koppstrae 103/1503A-1160 Predsjednik uprave Zastupa drutvo zajedno s jo jednim lanom upave ili prokuristom, temeljem Odluke od 19. prosinca 2012. godine Tamara Rendi, OIB: 04499416701 Zagreb, Nemetova 4 lan uprave Zastupa drutvo zajedno s jo jednim lanom uprave ili prokuristom, temeljem Odluke od 20. rujna 2012. godine 3.3. Organizacijska shema Drutva Kvarner VIG d.d. Drutvo je organizacijski podijeljeno: na sektore, slube, odjele i podrunice. Podrunice se sastoje od poslovnica, zastupstva, prodajnih mjesta i stanica za tehniki pregled. 14 Slube/odjeli pridrueni upravi: Sektori: Sektor teta Sektor za raunovodstvo i financije Sektor IT Sektor HR Sektor ivotnih osiguranja Sektor neivotnih osiguranja Sluba pravnih poslova Sluba interne revizije Odjel nabave i odravanja

14

Izvor: Sektor HR-a, Kvarner VIG d.d.,2013.

15

Sektor prodaje

Podrunice: Podrunica Zagreb Podrunica Rijeka i Istra Podrunica Split i Dubrovnik Podrunica Varadin Podrunica Osijek

3.4. Vizija i misija Mi smo obitelj je misija svih drutava keri Vienna Insurance Group-a, a koja u sebi podrazumijeva nekoliko sastavnica: Mi vodimo rauna o drutvenoj odgovornosti, Mi kreiramo dodanu vrijednost, Mi vodimo rauna o ljudima, itd. 15

Vizija drutva je jasna i transparenta strategija neprestanog rasta u zemljama centralne i istone Europe. 16

3.5. SWOT analiza Kvarner VIG d.d. Swot analiza se zasniva na prepoznavanju i identifikaciji snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilika (Opportunities) i prijetnji (Threats). Primjenjuje se kao alat za odreivanje okvira i kao pomo upravi drutva prilikom donoenja stratekih odluka. Osnovni koraci u provoenju SWOT analize su odrediti i analizirati unutarnje (snaga i slabosti) i vanjske (prilike i prijetnje) imbenike organizacije.

15 16

Mission statement, http://www.vig.com/en/vig/group/mission-statement.html, pristupano 19.04.2013. Vienna Insurance Group Goals, http://www.vig.com/en/vig/strategy/vienna-insurance-group-goals.html, pristupano 19.04.2013.

16

Snage, slabosti, prilike i prijetnje osiguravajueg drutva Kvarner VIG d.d. prikazane su u tablici 1. Tablica 1. SWOT analiza Snaga Temeljni kapital drutva Obrazovani, osposobljeni, iskusni i profesionalni radnici Kvalitetan portfelj proizvoda Brza isplata teta Zadovoljstvo klijenata uslugom 150.000 aktivnih klijenata Jaka prodajna mrea Snaga i iskustvo VIG grupe Slabosti Nedovoljno iskusnih radnika Fluktuacija zastupnika u prodaji Slaba prepoznatljivost na tritu zbog regionalnog imena Premalo novih proizvoda

Prilike Povezivanje s bankama Cross selling Preuzimanje najbolje prakse od majke VIG Inovacije u proizvodima i uslugama Jasna vizija

Prijetnje Konkurencija Kriza gospodarstva Pad kupovne moi Osigurateljno-tehniki rizik Slab razvoj trita osiguranja Loa interna komunikacija

Izvor: Vlastiti rad autorice U konkretnom primjeru (tablica 1.) snaga Kvarner VIG d.d. je temeljni kapital kao jedan od najvanijih elemenata u poslovanju osiguravajueg drutva, a kojim se jami da je drutvo u mogunosti ispunjavati sve obveze iz zakljuenih ugovora o osiguranju, te pravovremeno, u propisanim zakonskim rokovima isplaivati odtetne zahtjeve. Takoer, snaga su obrazovani i osposobljeni zaposlenici koji poznaju, razumiju i provode strategiju drutva, te kvalitetan portfelj osiguravateljnih proizvoda. Neke od slabosti drutva su: nedovoljan broj iskusnih radnika, te fluktuacija zastupnika u prodaji, kao jedna od specifinosti osigurateljne brane. Od vanjskih imbenika najvaniji su: povezivanje s bankama, zbog mogunosti koritenja brojne mree poslovnica irom Hrvatske, te preuzimanje najbolje prakse, obzirom da se na taj 17

nain minimiziraju trokovi uvoenja novih proizvoda, odnosno proirenja osigurateljnog portfelja drutva. Meu najveim prijetnjama koje mogu imati negativan utjecaj na trenutnu poziciju drutva na osigurateljnom tritu je konkurencija, trenutno stanje u gospodarstvu, te posljedino pad kupovne moi stanovnitva. U Hrvatskoj danas posluje 26 osiguravajuih drutava, preteito su to kompozitna drutva, to znai da se bave poslovima i prodajom ivotnih i neivotnih osiguranja. Veina drutava je u stranom vlasnitvu. Prema rang listi osiguravatelja iz 2011. godine Kvarner VIG d.d. dri petu poziciju, te zauzima 4,9% trinog udjela. Trini udjeli osiguravajuih drutava u Hrvatskoj prikazani su u tablici 2. Tablica 2. Rang lista osiguratelja prema ukupnoj premiji u 2011. Rang Osiguranje Ukupno premija osig. 1. 2. 3. 4. 5. Croatia Allianz Zagreb Euroherc Jadransko Kvarner VIG Basler osig. Zagreb 7. 8. Triglav Grawe Hrvatska 395.952.000 392.094.000 71.491.000 245.928.000 324.461.000 146.167.000 4,3% 4,3% 2.792.782.000 1.025.552.000 1.000.382.000 640.053.000 448.394.000 Premija ivotnih osig. 341.732.000 373.394.000 0 0 186.848.000 Premija neivotnih os. 2.451.050.000 652.158.000 1.000.382.000 640.053.000 261.546.000 Trini udio 30,5% 11,2% 10,9% 7,0% 4,9%

6.

411.543.000

200.788.000

210.754.000

4,5%

9. 10.

Generali Merkur

328.486.000 284.799.000

125.618.000 255.033.000

202.868.000 29.766.000

3,6% 3,1%

Izvor: O nama, http://www.kvarner-vig.hr/o_nama_fin.html, pristupano 01.05.2013.

18

Trite osiguranja u Hrvatskoj ima znaajke malog i dinaminog trita. Borba za osiguranike se zaotrava. U posljednjih 20 godina stope porasta premije su visoke, a stagnacija premijskog volumena je primjetna zadnjih tri do etiri godine. Ipak, moe se rei da je sektor osiguranja u boljem stanju u usporedbi sa trenutnim cjelokupnim stanjem gospodarstva u Hrvatskoj, a osiguravajua drutva ni izbliza nemaju problema sa likvidnosti, odnosno u svakom trenutku sposobna su podmiriti svoje kratkorone i dugorone obveze. Sa stajalita klijenta jedna od najvanijih obveza osiguravajuih drutva je upravo obveza pravovremene isplate tete, procesa o kojem e se govoriti u poglavlju koji slijedi.

19

4. REALIZACIJA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PROCESU ISPLATE TETA U KVARNER VIG D.D.

Elektroniko poslovanje openito omoguuje povezivanje poslovnih jedinica, bri protok informacija i dokumenta, i zahtjeva odreene prilagodbe poslovnih procesa, te poveane poetne izdatke. No, kada uzmemo u obzir sve prednosti koje nudi, tada je vrlo lako zakljuiti da je povrat u uloeno brz, a korist za klijente viestruka. 4.1. Razlog uvoenja elektronikog poslovanja u proces isplate teta Posao Odjela teta direktno utjee na poslovanje drutva Kvarner VIG d.d., obzirom da je jedan od proizvoda koje osiguravajue drutvo prodaje i brzo i kvalitetno obraivanje, rjeavanje tetnih dogaaja, te plaanje odteta u najkraem vremenskom roku, a prema odredbama i uvjetima u ugovorenoj polici osiguranja. Jedna teta predstavlja skup dokumenata koji se evidentiraju za jednu oteenu osobu, po jednom osiguranom riziku. Broj teta jednog tetnog dogaaja ovisi o broju oteenih osoba i ostvarenih osiguranih djelominih rizika. Svaka teta ima zaseban broj spisa (oznaku). Likvidacija teta podrazumijeva nadoknadu financijskih gubitaka koji su nastali zbog tetnog dogaaja pokrivenog ugovorom o osiguranju. Likvidacija teta sastoji se od utvrivanja: postojanja tete, uzrone veze izmeu osiguranog rizika i tete, visine tete, visine osigurnine, prava osiguranika na isplatu osigurnine, prava na regres, isplate osigurnine (odtete).

Osiguravajua drutva za poslove likvidacije teta najee formiraju organizacijske jedinice u kojima rade procjenitelji i likvidatori teta za pojedine vrste osiguranja. strunjaci posebnih znanja (poput havarijskih komesara) mogu procjenjivati tete za jedno ili vie osiguravajuih drutava. Proceduru obrade teta, odnosno likvidacije tete, ine sljedei procesi:

20

prijava tetnog dogaaja, koja ukljuuje prikupljanje svih potrebnih dokumenata i procjena visine tete, rjeavanje tete, isplata tete.

esto osiguravatelji ne poinju s obradom tete dok osiguranik ne dostavi sve potrebne podatke i dokumente. Ponekad taj posao moe potrajati due vrijeme17 Likvidacija tete obavlja se na sljedee naine: po pogodbi ili procjeni, ovo je sluaj kada osiguratelj nudi osiguraniku nadoknadu u iznosu do kojeg je doao na temelju procjene tete, podataka o cijenama i vlastitog iskustva koji on ne mora prihvatiti. Moe se obraunati na osnovi potpunog gubitka ili na bazi postotka gubitka vrijednosti; po raunima popravka, cijeni lijenikih usluga i slinim dokumentima kojima je osiguranik samostalno sanirao posljedice tetnog dogaaja. Osiguravatelj ih moe priznati djelomino ili u cijelosti, obraunava se na temelju tete utvrene u apsolutnom iznosu; Osiguraniku se isplauje osigurana svota, a odbija se vrijednost ostatka koja se utvruje sporazumnom procjenom, ili na temelju trine vrijednosti, ili procjene vjetaka.18 Najei oblik komunikacije sa strankama u rjeavanju odtetnih zahtjeva je telefonska komunikacija. Stranke nazivaju telefonsku centralu, a nakon uspostave poziva spaja ih se sa Odjelom prijave teta. Zbog injenice da je veliki broj informacija pohranjen u papirnatom obliku, stranka je ponekad morala dugo ekati na liniji kako bi dobila traenu informaciju i esto je gubila strpljenje. Analizom biljeki razgovora sa strankama dolo se do zakljuka da su najea pitanja stranaka :Kada e biti isplata tete? ili Kada je teta isplaena? Slijedom te analize pristupilo se uvoenju elektronikog poslovanja u proces isplate teta, a zbog brzine prosljeivanja traene informacije stranci, poboljanja procesa i smanjivanja materijalnih trokova. Takoer, Odjel teta proizvodi puno papirnate dokumentacije, a kako je prostora za arhiviranje bilo sve manje, bilo je, izmeu ostalog, potrebno smanjiti koliinu dokumentacije

17 18

Andrijani I., Klasi K., Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002, str. 117 Andrijani I., Klasi K., Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002, str. 127

21

koja se uva u papirnatom obliku te osigurati spremanje, uvanje, ali i dostupnost dokumentacije u elektronikom obliku. Situacija prije uvoenja elektronikog procesa je bila takva da nije postojala veza izmeu sustava za plaanje naloga i sustava za obradu tetnih zahtjeva, te su se informacije o tetama koje imaju nalog za isplatu, tiskale u 2 primjerka, od kojih je jedan ostajao u spisu teta, a drugi se nosio u Odjel raunovodstva gdje su se podaci runo unosili tj. prepisivali u sustav plaanja, odnosno Netbanking Erste banke. Nakon izvrene verifikacije i isplate, u Odjelu raunovodstva tiskale su se potvrde o plaanju teta, te nosile natrag u Odjel teta gdje su se iste opet runo unosile u sustav za obradu tetnih zahtjeva te odlagale uz tetni zahtjev u spisu. Cijeli proces je trajao i po sedam dana, a zbog runih prepisivanja i knjienja greke su bile este. Iz svega navedenog se moe zakljuiti da je cjelokupni proces obrade teta zahtijevao hitnu reorganizaciju i modernizaciju procesa, ali se zbog zadovoljstva stranaka prvo pristupilo unaprjeivanju procesa isplate teta, tj. rjeavanje problema nepovezanosti s Odjelom raunovodstva u oba smjera. 4.2. Funkcioniranje procesa nakon uvoenja elektronikog poslovanja Nakon prijave tete, zaposlenik pristupa kreiranju dokumenta Prijava tete i unosi osnovne podatke o teti te provjerava podatke o poslovnom partneru i polici osiguranja kako bi se izbjegla dvostruka prijava tetnog dogaaja. Po zavretku evidentiranja svih ostalih potrebnih podataka pristupa se izradi tetnog spisa, a nakon provedenih kontrola od ovlatenih osoba, teta se likvidira, utvruje se iznos odtete kako bi se stranci mogao isplatiti iznos tete. U sustavu za unos teta dodana je funkcionalnost formiranja elektronske datoteke sa svim potrebnim informacijama za plaanje putem Netbanking sustava, kao to su: ime i prezime stranke, naziv banke, broj rauna banke, broj rauna stranke, datum isplate i druge.

22

Zaposlenik koji likvidira tetu, istu oznai kao odobrenu za plaanje dodijeli joj datum isplate, te na kraju radnog dana formira datoteku Nalog za isplatu na odreeni dan, te istu poalje u Odjel raunovodstva na daljnju obradu. U Odjelu raunovodstva se datoteka uvozi (import) u sustav SAP FI modul te se putem transakcije F-110 - Nalog za plaanje poalje u Netbanking sustav Erste banke. Nakon izvrenog plaanja informacija o isplati se ponovno elektronikim putem vraa u Odjel teta gdje se ista izvozi (export) u sustav obrade teta, a nakon ega se u polju teta plaena odmah pojavi informacija o datumu kada je ista isplaena. Transakcije slanja datoteke iz Odjela teta, te slanja povratne datoteke se najee odvijaju u istom radnom danu, ili slijedei radni dan, to predstavlja ogroman napredak u usporedbi sa starim nainom rada. Osoba koja je u Odjelu teta iskljuivo tiskala naloge za isplatu, te odlagala naloge o plaanju teta je umirovljena, trokovi Odjela teta su smanjeni, a komunikacija s klijentima/strankama je ubrzana i poboljana.

23

5. ANALIZA HIPOTEZE
Podaci na temelju kojih je izraena analiza uzeti su iz internih dokumenata Odjela kontrolinga koji na mjesenoj, kvartalnoj i godinjoj razini prati trokove po vrstama, svih odjela u drutvu, a radi usporedbe planiranih i ostvarenih trokova u odreenom periodu. Kako bi se usporedili trokovi trokove prije i poslije uvoenja elektronikog poslovanja analizira se razdoblje 1-3 mjesec 2010 godine i 1-3 mjesec 2011 godine. U svakom razdoblju je obraeno i isplaeno priblino podjednako odtetnih zahtjeva tj. radi se o cca. 6 tisua odtetnih zahtjeva, odnosno isto toliko tetnih spisa. Trokovi odjela teta za razdoblje 1-3/2010 prikazani su u tablici 3. Tablica 3. Prikaz trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2010. Ostvareno 1-3/2010 Odjel teta Troak zaposlenika Trokovi bruto plaa Naknade zaposlenicima Ostali trokovi (regres, dodaci i sl.) 15.000,00 15.000,00 100 292.737,50 17.000,00 293.500,00 17.500,00 100 97 Planirano 1-3/2010 Odjel teta Indeks

Materijalni trokovi Uredski i potroni materijal Usluge fotokopiranja 18.778,25 1.920,70 18.500,00 1.900,00 102 101

Ukupno

345.436,45

346.400,00

100

Izvor: Vlastiti rad autorice na temelju podataka iz Odjela kontrolinga, Kvarner VIG d.d.

24

Trokovi odjela teta za razdoblje 1-3/2011. prikazani su u tablici 4. Tablica 4. Prikaz trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2011. Ostvareno 1-3/2011 Odjel teta Troak zaposlenika Trokovi bruto plaa Naknade zaposlenicima Ostali trokovi (regres, dodaci i sl.) 5.500,00 7.500,00 73 268.252,50 15.700,00 270.200,00 15.700,00 99 100 Planirano 1-3/2011 Odjel teta Indeks

Materijalni trokovi Uredski i potroni materijal Usluge fotokopiranja 14.080,25 1.580,00 14.500,00 1.900,00 97 83

Ukupno

305.112,75

309.800,00

98

Izvor: Vlastiti rad autorice na temelju podataka iz Odjela kontrolinga, Kvarner VIG d.d. Iz prethodnih tablica razvidno je da su se za isto razdoblje poslovanja, i isti obujam poslovanja, cca 6.000 odtetnih zahtjeva, planirali manji ukupni trokovi Odjela teta, a obzirom na uvoenje novog procesa isplate odtetnih zahtjeva. Ukupni planirani trokovi Odjela teta za razdoblje 1-3/2010 iznose 346.400,00 kn, dok se za isto razdoblje u 2011 godini planiralo 309.800,00 kn, odnosno 36.600,00 kn manje.

25

Ostvareni trokovi poslovanja Odjela teta u razdobljima 1-3/2010. i 1-3/2011. usporeeni su u tablici 5.
Tablica 5. Prikaz usporedbe ostvarenih trokova Odjela teta u 2010. i 2011.

Ostvareno 1-3/2010 Odjel teta Troak zaposlenika Trokovi bruto plaa Naknade zaposlenicima Ostali trokovi (regres, dodaci i sl.) 15.000,00 292.737,50 17.000,00

Ostvareno 1-3/2011 Odjel teta Indeks

268.252,50 15.700,00

109,13 108,28

5.500,00

272,73

Materijalni trokovi Uredski i potroni materijal Usluge fotokopiranja 18.778,25 1.920,70 14.080,25 1.580,00 133,37 121,56

Ukupno

345.436,45

305.112,75

113,22

Izvor: Vlastiti rad autorice na temelju podataka iz Odjela kontrolinga, Kvarner VIG d.d. Usporedbom ostvarenih trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2010 koji iznose 345.436,45 kn, i ukupnih ostvarenih trokova za isto razdoblje u 2011 godini dolazimo do zakljuka da su ukupni trokovi manji za 40.323,70 kn, i iznose 305.112,75 kn. Ukupni trokovi bruto plaa zaposlenika Odjela teta za 1-3/2011 su manji za 24,485,00 kn, odnosno manji za 9,13% , naknade zaposlenicima za isto razdoblje manje su za 8,28%, te ostali trokovi (regres, dodaci i sl) smanjeni su za ak 127,73%. U dijelu materijalnih trokova takoer su ostvarene utede, troak uredskog i potronog materijala za 1-3/2011 smanjen je za 33,37%, a troak fotokopiranja manji je za 21,56%.

26

Dakle, ukupna uteda trokova za promatrano razdoblje 2010 i 2011 godine iznosi 40.323,70 kn, odnosno na ukupnoj razini trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2011 u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, isti su smanjeni za 13,22%, a nakon uvoenja procesa elektronikog poslovanja. Razlog smanjenja trokova je jedan zaposlenik manje i manja potronja u segmentu materijalnih trokova, tonije, smanjenje potronje uredskog papira i tonera i fotokopiranja, to dovodi do zakljuka da je postavljena hipoteza potvrena. U grafikon 1. Grafiki je prikazana usporedba ostvarenih trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2010. i 1-3/2011. Grafikon 1. Usporedba ostvarenih trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2010. i 1-3/2011.

300,000.00

250,000.00 Ostvareno 1-3/2010 Odjel teta 200,000.00

150,000.00

Ostvareno 1-3/2011 Odjel teta

100,000.00

50,000.00

Trokovi Naknade Ostali trokovi bruto plaa zaposlenicima (regres, dodaci i sl.) Uredski i potroni materijal Usluge fotokopiranja

Izvor: Vlastiti rad autorice, izraeno prema podacima iz tablice 5.

27

6. ZAKLJUAK
Poslovanje tvrtke bez interneta i openito bez informatike podrke danas je gotovo nezamislivo, iako smo relativno nedavno sa skepsom i nepovjerenjem gledali i udili se svim dosezima IT tehnologije, dok su raunala bila udne kutije na kojima se odlae kava. Suvremeno poslovanje oslanja se na polivalentna tehnoloka rjeenja, a elektroniko poslovanje je zasigurno takvo, tehnoloka podrka koju koriste svi koji ele biti konkurentni u svijetu poduzetnitva. Danas ivimo brzo, poslujemo brzo i elimo sve informacije brzo. Da li takav nain ivota privatno i poslovno ima vie prednosti ili mana? To pitanje se ne postavlja. Bitno je da su nam informacije postale dostupne sad i odmah, bitno je da ne gubimo vrijeme na npr. odlazak u potu kako bismo platili raun i da ostvarimo vie vremena za druge, odnosno, nove potrebe. Nekada smo stotine kvadrata poslovnog prostora koristili za skladitenje arhive, a sada te prostore koristimo kao dodatne sadraje za radnike, npr. sobe sa spravama za vjebanje, dok se arhiva sprema na mikrofilmove koji zauzimaju prostor veliine kutije za cipele. Danas su mogunosti nesluene, a samo nebo je granica. Zvui otrcano, ali uistinu je tako. Tako je i s koritenjem i uvoenjem elektronikog poslovanja u tvrtke. Konkretno, na primjeru primjene elektronikog poslovanja u procesu isplate teta u Odjelu teta drutva Kvarner Vienna Insurance Group d.d. znaajno se olakalo obavljanje poslova. Usporedbom i analizom ukupnih trokova Odjela teta u usporednom razdoblju prvog kvartala 2010. i prvog kvartala 2011. Godine, isti su se smanjili za 40.323,70 kn, odnosno za 13,22%. Na temelju dobivenih rezultata istraivanja nedvojbeno se moe zakljuiti da je hipoteza dokazana. Takoer, a obzirom da je poslovni proces ubrzan, prestala je potreba za jednim radnim mjestom, jer je ukinuto ispisivanje naloga za plaanje, a sam proces isplate odtetnih zahtjeva je ubrzan, kao i suradnja izmeu dva odjela, Odjela teta i Odjela raunovodstva. Komunikacija s klijentima je poboljana jer se znatno manje vremena troi na dobivanje informacije o isplati tete. Obzirom da je u dananje vrijeme teko postii znaajnije poveanje prihoda, jer su razlike u kvaliteti i cijeni ponuenih usluga i proizvoda sve manje, odnosno, konkurentnost je sve vea, jer je osigurateljno trite u Hrvatskoj malo, velike napore tvrtke usmjeravaju prema optimizaciji poslovnih procesa i smanjenju trokova poslovanja, u emu elektroniko poslovanje u svim svojim modelima ima nezaobilaznu ulogu. 28

LITERATURA
Knjige: 1. Andrijani, I., Klasi, K.: Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002. 2. Javorovi, B., Bilandi, M.: Poslovne informacije i business intelligence, Golden marketing-tehnika knjiga, Zagreb 2007. 3. Panian, .: Elektroniko poslovanje ansa hrvatskog gospodarstva u 21. stoljeu, Ekonomski pregled, 2000. 4. Panian, .: Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine d.d., Zagreb, 2002, 5. Sria, V.: Menaderska informatika, MEP Consult d.o.o., Zagreb, 1999. Ostalo: 1. Kopal, R.: Elektroniko poslovanje (skripta), VP Libertas, Zagreb 2010. 2. Plea, M.: Autorizirani Handouts-i (Power Point predavanja), VP Libertas, Zagreb, 2013. 3. Interna dokumentacija drutva Kvarner VIG d.d. Internet: 1. Mission statement, http://www.vig.com/en/vig/group/mission-statement.html, pristupano 19.04.2013. 2. O nama, http://www.kvarner-vig.hr/o_nama_fin.html, pristupano 01.05.2013. 3. Prirunik e-Poslovanje, http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnike-Poslovanje.pdf, pristupano 19.04.2013. i 14.06.2013. 4. Sudski registar Ministarstva pravosua Republike Hrvatske, https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_MBS:08002631 3, pristupano 30.05.2013. 5. Vienna Insurance Group goals, http://www.vig.com/en/vig/strategy/vienna-insurancegroup-goals.html, pristupano 19.04.2013.

29

POPIS TABLICA
Tablice: Tablica 1. SWOT analiza ......................................................................................................... 17 Tablica 2. Rang lista osiguratelja prema ukupnoj premiji u 2011. .......................................... 18 Tablica 3. Prikaz trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2010. ............................................... 24 Tablica 4. Prikaz trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2011. ............................................... 25 Tablica 5. Prikaz usporedbe ostvarenih trokova Odjela teta u 2010. i 2011. ..................... 26

30

POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Usporedba ostvarenih trokova Odjela teta za razdoblje 1-3/2010. i 1-3/2011. . 27

31