UNIVERZITET U BIHAĆU

TEHNIČKI FAKULTET
Odsjek: Elektrotehnika
Smjer: Informatika

PRAKTIČNA NASTAVA II

POTVRDA O OBAVLJENOJ PRAKSI

DNEVNIK PRAKSE
SEMINARSKI RAD

Voditelj elektrotehničkog odsjeka: Student: Amir Hirkić

van. prof. dr. Edin Mujčić Broj indeksa: 1079

Bihać, Oktobar 2022.

UNIVERZITET U BIHAĆU
TEHNIČKI FAKULTET
Odsjek: Elektrotehnika
Smjer: Informatika

PRAKTIČNA NASTAVA II

DNEVNIK PRAKSE

Voditelj elektrotehničkog odsjeka: Student: Amir Hirkić

van. prof. dr. Edin Mujčić Broj indeksa: 1079

Bihać, Oktobar 2022.

 Dnevnik stručne prakse

Osnovni podaci o studentu/ici:

Ime i prezime: Amir Hirkić

Broj indeksa: 1079

Akademska godina:
2021/2022
Mentor/ica:
Maho Hrnjica

Osnovni podaci o Nositelju stručne prakse:

Tvrtka/Institucija: JP Elektroprivreda BiH d.d. -Sarajevo

Podruţnica “Elektrodistribucija” Bihać
Adresa: Bosanska 25, Bihać 77 000

Kontakt osoba za stručnu Maho Hrnjica, 037/229-131, m.hrnjica @epbih.ba

praksu (tel.broj i e-mail):

Mentor/ica Maho Hrnjica, 037/229-131, m.hrnjica@epbih.ba

(tel.broj i e-mail):

Datum početka prakse: 11.04.2022

Datum završetka prakse: 15.04.2022

 Dnevnik stručne prakse

BILJEŠKE STUDENTA/ICE

1. dan prakse Datum: 11.04.2022

SADRŢAJ I OPIS RADA

Praksu sam započeo upoznavajući se sa mentorom radnim okruţenjem. Upoznao sam se

mjestom i osnovim pravilima funkcionisanja institucije. Prije početka rada za ovaj posao
potrebno je prvo da se obavi test za zaštitu i sigurnost u radu, pa sam u skladu sa tim
morao uraditi dva testa, koja su sadrţavala dio o osnovnoj zaštiti u radu, dok je drugi test
sadrţavao pruţanje prve pomoći. Navedena dva testa moraju proći svi radnici, kako bi
bili upoznati sa mogućim opasnostima koje posao nosio, te kako bi znali šta bi u nekoj
situaciji trebali uraditi. Nakon toga ostali broj sati sam proveo u obilasku svih poslovnica
koje se nalaze u Krupskoj ulici, gdje je mentor pokazao neke od osnovnih potreba koje
svaka poslovnica mora sadrţavati za funkcionalnost, u ovom slučaju to su bile poslovnice
za IKT sektor (Informaciono - Komunikacione tehnologije). Ta funkcionalnost
podrazumijeva postojanje osnovnih ureĎaja za odrţavanje mreţa u firmi, te za upravljanje
odreĎenim podacima firme.
 Dnevnik stručne prakse

BILJEŠKE STUDENTA/ICE

2. dan prakse Datum: 12.04.2022

SADRŢAJ I OPIS RADA

Po dolasku na drugi dan prakse prvo sam izabrao, upoznao se sa i osposobio računara za
rad. Uposlenici firme su pokazali neke od osnovnih programa i aplikacija koji su
neophodni za rad. Prvi program sa kojim sa upoznao i njegovim načinom rada jeste
Advanced IP Scanner. Ovaj program u biti predstavlja pouzdan i besplatan mreţni skener
za analizu LAN-a. TakoĎer prikazuje sve mreţne ureĎaje, zatim daje pristup dijeljenim
mapama, pruţa daljinsko upravljanje računarima pomoću RDP-a i Radmina, dok moţe
omogućiti da se daljinskim isključi računar. Dakle na osnovu ovog mentor mi je prikazao
upravo neke od dostupnih mreţnih ureĎaja koje firma koristi i na koji način to sve
funkconiše. Nakon toga mentor je pokazao folder, gdje se nalaze svi potrebni printeri u
zgradama koji su neophodni za rad. Zatim mi je pokazano način na koji se vrši
osposobljavanje printera za rad, zamjena tonera, štampanje odreĎenih podataka, servis
odnosno način na koji se izvršava popravak kvara na printerima (reinstalacija).
 Dnevnik stručne prakse

BILJEŠKE STUDENTA/ICE

3. dan prakse Datum: 13.04.2022

SADRŢAJ I OPIS RADA

Treći dan prakse sam se prvo upoznao sa VNC Viewer (Virtual Network Computing), što
predstavlja računarstvo u virtualnoj mreţi. Sam naziv nam govori da se radi o grafičkom
sistemu za dijeljenje radne površine koja omogućuje daljinsko upravljanje sučeljem radne
površine jednog računara s drugim računarom. U principu pomoću ovog programa je
moguće upravljati sa računarom iz drugog grada, tj. poslovnice.
Upoznao sam se sa Service Desk-om. Service Desk predstavlja jedinstvenu tačku izmeĎu
onoga koji pruţa usluge i korisnika. Tipičan Service Desk upravlja incidentima i
zahjevima za uslugom, te obraĎuje komunikaciju s korisnicima. TakoĎer Service Desk se
moţe definirati kao svojevrsni komunikacijski centar u kojem kupci (npr. Zaposlenici ili
drugi korisnici) mogu zatraţiti pomoć od posluţitelja svojih IT usluga. Saznao sam da
Service Desk omogućava prikaz kvarova koji se nalaze na odreĎenom sektoru, gdje svaki
zaposlenik rješava problem za sektor za koji je namijenjen. Primarni cilj usluge Service
Desk-a je isporučiti kvalitetnu uslugu kupcima u što je moguće kraćem vremenu. Service
Desk često uključuju i dodatne ITSM aktivnosti. Npr. Service Desk obično obuhvaća
aktivnosti ITSM-a koje uključuju upravljanje zahtjevom za nekom uslugom (takva usluga
moţe, ali i ne mora biti povezana s IT), upravljanje incidentima na najširoj osnovi,
upavljanje znanjem, odreĎeni oblik samopomoći kao i konačno izvješćivanje. Tipični
servisni desk upravlja incidentima I zahtjevima za uslugama te upravlja komunikacijom s
korisnicima.
 Dnevnik stručne prakse

BILJEŠKE STUDENTA/ICE

4. dan prakse Datum: 14.04.2022

SADRŢAJ I OPIS RADA

Četvrti dan sam se prov upoznao sa konceptom CMR-a. CRM tehnologija sluţi upravljanje svim
odnosima i interakcijama vase tvrtke s kupcima i potencijalnim kupcima. Cilj je jednostavan:
poboljšati poslovne odnose za rast vašeg poslovanja CRM sistem pomaţe tvrtkama da ostanu
povezane s kupcima, pojednostave procese i poboljšaju profitabilnost. Saznao sam takoĎer da u U
elektro distribuciji bihać ima jedna osoba koja je zasluţena za upravljanje radom na CRM
sistemu. Zatim sam se upoznao sa MDM principima. Upravljanje mobilnim ureĎajima (MDM)
postupak je poboljšanja korporativne sigurnosti podataka praćenjem, upravljanjem i
osiguravanjem mobilnih ureĎaja kao što su prijenosna računala, pametni telefoni i tableti koji se
koriste u poduzećima. Rješenja za upravljanje mobilnim ureĎajima omogućuju IT timovima i
administratorima da kontroliraju i distribuiraju sigurnosne politike na mobilnim ureĎajima koji
pristupaju osjetljivim korporativnim podacima, osiguravajući sigurnost korporativne mreţe . Sve
više zaposlenika koji koriste jedan ili sve ove ureĎaje, organizacije svih oblika i veličina sada se
okreću upravljanju mobilnim ureĎajima radi poboljšane sigurnosti podataka i poboljšane
produktivnosti. Rješenja MDM omogućavaju IT administratorima da konfiguriraju sigurnosne
politike korporativne razine na mobilnim ureĎajima, čineći ih korporativno spremnima.
 Dnevnik stručne prakse

BILJEŠKE STUDENTA/ICE

5. dan prakse Datum: 15.04.2022

SADRŢAJ I OPIS RADA

Peti dan je bio posljedni dan prakse, te sam taj dan svjedočio procesu koji se odvija
prilikom prijave i popravljanja kvarova na sistemu .Mentor je na svom računaru dobio
obavijest u vezi jednog problema u drugoj poslovnici. Da bi radnici javili odreĎeni kvar,
moraju poslati prijavu o kvaru, koju šalje zaposleniku zavisno od sektora u kojem se kvar
desio. Ukoliko se radi o manjim kvarovima zaposlenik moţe taj kvar riješiti putem svog
računara, tako što pomoću programa pristupi računaru gdje se kvar nalazi. TakoĎer
upoznao sam se aplikacijama pomoću kojih se izvršava daljinsko upravljanje brojilima, a
moţe se vršiti i očitanje brojeva. Active Directory (AD) predstavlja uslugu koju je razvio
Microsoft za mreţe domena Windows. Uključen je u većinu operativnih sistema
Windows Server kao skup procesa i usluga. U početku je Active Directory bio zaduţen
samo za centralizirano upravljanje domenom. Posluţitelj koji izvodi ulogu Active
Directory Domain Service (AD DS) naziva se kontroler domene. To ovjerava i odobrava
sve korisnike i računare u Windows domenu tipa mreţe. Dodjeljivanje i provoĎenje
sigurnosnih pravila za sve računare te instaliranje softvera. Npr. kada korisnik prijavi na
računaru koji je dio Windows domene, Active Directory provjerava dostavljenu lozinku i
utvrĎuje je li korisnik administrator sistema ili uobičajeni korisnik.
 Dnevnik stručne prakse

Zaključak i mišljenje studenta/ice o stručnoj praksi:

Vrijeme tokom obavljanja praktične nastave samo proveo u podruţnici

Elektrodistribucije BiH, u Bihaću. Praksu sam obavio u njihovom telekomunikacijskom
odjelu pod mentorom Mahe Hrnjice. Tokom obavljanja prakse upoznao sam se
svakodnevnim poslovima koje obavlja neko ko radi u tom sektoru, upoznao sam se sa
procedurama koje se provode u slučaju prijave kvarova te sa različitim softverima koji se
koriste u svakodnevnom poslovanju, poput: VNC Viewer, Advanced IP Scanner, DISP
protokola i drugih. Moje mišljenje je da se rad u ovom sektoru najviše fokusira upravo na
rad sa ljudima unutar elektrodistribucije jer je ITK sektor primarno podrška infrstrukturi i
zaposlenima u Elektrodistribuciji BiH. Zbog svoje prirode, pored očite potrebe za viskim
stepenom informatičke pismenosti, takoĎer je potrebno strpljenje zbog rada sa ljudima
koji često nisu na istom nivou informatičke pismenosti.
UNIVERZITET U BIHAĆU
TEHNIČKI FAKULTET
Odsjek: Elektrotehnika
Smjer: Informatika

PRAKTIČNA NASTAVA II

SEMINARSKI RAD
Prenos informacijskog signala putem energetskih kablova

Voditelj elektrotehničkog odsjeka: Student: Amir Hirkić

van. prof. dr. Edin Mujčić Broj indeksa: 1079

Bihać, Oktobar 2022.

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................................... 3
2. PRENOS INFORMACIJA PUTEM ENERGETSKIH KABLOVA .................................................................... 4
2.1. Koristi prenosa informacijskog signala putem energetskih kablova ............................................ 5
2.2. Princip rada................................................................................................................................... 7
2.2.1. Komponente sistema ............................................................................................................ 8
2.3. Strujni vodovi kao medij za prenos podataka .............................................................................. 9
2.3.1. Šum ...................................................................................................................................... 11
2.4. Komunikacija u PLC Fizičkom sloju ............................................................................................. 12
2.5. Medium Access Layer - MAC sloj PLC-a ...................................................................................... 14
2.6. Vrste PLC komunikacije .............................................................................................................. 16
3. USKOPOJASNA PLC KOMUNIKACIJA .................................................................................................. 17
3.1. Automatizacija domova i zgrada ................................................................................................ 17
3.2. Upravljanje čistom energijom .................................................................................................... 18
3.3. Javna rasvjeta ............................................................................................................................. 19
3.4. Napredno mjerenje .................................................................................................................... 19
3.5. Pametne mreže (pametni gradovi)............................................................................................. 20
4. ŠIROKOPOJASNA PLC KOMUNIKACIJA............................................................................................... 22
4.1. In-House BPL............................................................................................................................... 23
4.2. Access BPL .................................................................................................................................. 23
4.3. Problem „posljednje milje“ ....................................................................................................... 24
4.4. Modemi ...................................................................................................................................... 25
5. PREDNOSTI I MANE ........................................................................................................................... 26
5.1. Prednosti .................................................................................................................................... 26
5.2. Mane........................................................................................................................................... 26
6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 27
LITERATURA ........................................................................................................................................... 28

2
1. UVOD

Naš se svijet sada potpuno temelji na komunikaciji. Telekomunikacijski pojmovi koji su se

nekad smatrali tehničkim žargonom, kao što su internet, Bluetooth, WiFi, 5G i IoT, sada su
svakodnevni dio rječnika obične osobe. U tom kontekstu postoji velika potražnja za različitim
vrstama komunikacijskih sistema, uključujući sigurnost, učinkovitost, integritet podataka i
brzinu. Međutim, fizička struktura je još uvijek jedan od najvažnijih čimbenika koji definira
mnoge karakteristike i ograničenja mreže. Stoga je jedan od ključnih koraka u
komunikacijskom inženjerstvu odgovoriti na jednostavno pitanje: kako mogu prenijeti svoje
podatke od A do B? Naravno, odgovor uvelike ovisi o primjeni, zahtjevima podataka, cijeni i,
na kraju, ali ne manje važno, pogodnosti. Kada je riječ o pogodnosti, najpogodnija je ona
infrastruktura ili komunikacijska linija koja je već izgrađena. Stoga je razvijena tehnologija
prenosa informacija preko energetskih kablova ili Power Line Communication (PLC),
komunikacijski sistem koji koristi vodove za prijenos električne energije za prijenos podataka
između uređaja koji se napajaju iz iste mreže. Glavna prednost PLC sistema je evidentna u
tome što ovi sistemi mogu uštedjeti troškove uspostave novih kanala zbog činjenice da su
dalekovodi u upotrebi diljem svijeta. Stoga su u posljednja dva desetljeća PLC sistemi
privukli veliko zanimanje u području komunikacijskih i pametnih mrežnih (SG) sistema, te u
nekoliko područja primjene kao što su kućna automatizacija (smart home), komunikacija u
vozilu, automatsko očitavanje brojila (AMR) i tako dalje. Iako su PLC sistemi postali
popularniji u posljednja dva desetljeća, ideja PLC-a datira iz 1800-ih.[2] U ovom radu će se
govoriti o glavnim aspektima prenosa signala strujnim vodocima, vrstama i standardima koji
se primjenjuju diljem svijeta, principu rada i uređajima koji stoje iza njega, kao i njegovim
prednostima i manama.

3
2. PRENOS INFORMACIJA PUTEM ENERGETSKIH KABLOVA

Prenos informacijskog signala putem energetskih kablova ili Power line communication
(PLC) sistemi ili telekomunikacijski dalekovodi koriste postojeće elektroenergetske sisteme
kao komunikacijski medij za prijenos podataka preko električnih kablova. Električni kablovi
izvorno su zamišljeni za prijenos električne energije od malog broja izvora (generatora) do
velikog broja ponora (potrošača) u frekvencijskom području od 50-60 Hz. U početku su se
prvi prijenosi podataka dalekovodima primarno radili samo radi zaštite dijelova
elektrodistribucijskog sistema u slučaju kvarova. (Zapravo, zaštita dalekovoda ostaje jedna od
primarnih funkcija komunikacija dalekovoda.) U takvom slučaju, nužna je brza razmjena
informacija između elektrana, trafostanica i distribucijskih centara kako bi se smanjili njihovi
štetni učinci. Logika je uključivala činjenicu da su tornjevi za prijenos električne energije
neke od najsnažnijih građevina ikada izgrađenih. Prema tome, iz perspektive pouzdanosti,
bilo koja shema zaštitnog signaliziranja najbolje bi se poslužila na takvim mrežama. Štoviše,
mnoga udaljena mjesta nisu bila spojena na telefonske mreže.[1] Time je utvrđeno da je
signalizacija i razmjena informacija za potrebe zaštite elektroenergetskog sistema preko
postojećih dalekovoda optimalno rješenje.

Slika 1:Ilustracija prenosa podataka putem električnih vodova [1]

U prošlosti, za zaštitu i daljinsko mjerenje, najveći dio podataka se prenosio analogno

glasovnim podacima putem analogne telefonije. Međutim, s vremenom je automatsko
daljinsko mjerenje i daljinsko praćenje statusnih parametara bez operatera postalo sve češće.
Tako danas telefonija ima prilično podređenu ulogu u odnosu na digitalne komunikacije čak i
na dalekovodima.

4
2.1. Koristi prenosa informacijskog signala putem energetskih kablova

S obzirom na to da prijenos podataka putem dalekovoda postoji već dulje vrijeme, moglo bi
se zapitati zašto mu se sada posvećuje toliko pozornosti? Posebno imajući u vidu da je brzina
prijenosa podataka za potrebe zaštite i telemetriranja najviše nekoliko kb/s i nije usporediva s
podacima u mb/s koji trebaju biti podržani za multimedijske aplikacije. Odgovor je
kombinacija učinaka koji su se dogodili od sredine do kasnih 1990-ih. Najistaknutiji je,
naravno, rast Interneta. Ovaj rast potaknut je tehnološkim napretkom integracije vrlo velikih
razmjera (VLSI) i digitalne obrade signala (DSP). Posljednji dio bila je deregulacija
telekomunikacijskog tržišta, prvo u SAD-u, a zatim u Europi i Aziji. Svi ovi događaji učinili
su komunikaciju dalekovodom održivom tehnologijom za kućno umrežavanje velike brzine,
kao i mogućim rješenjem za problem "posljednje milje".[4] Tržište komunikacija preko
dalekovoda (PLC) je dvojako: do kuće ili pristup ―posljednjoj milji‖; i kod kuće, ili pristup
"posljednjem inču". Prema studiji, "Jumping on the Broadband Wagon" (industrijsko izvješće
Morgan Stanley Dean Witter u aprilu 2000.) komunikacija preko dalekovoda mogla bi biti
bolja od ostalih najnovijih tehnologija pristupa kao što su kabelska, bežična i HomePNA.
Umrežavanje telefonske linije koje se najčešće naziva HomePNA temelji se na
specifikacijama koje je razvio Home Phone Networking Alliance. Višestruke utičnice u
svakoj prostoriji osiguravaju da nije potrebno novo ožičenje.[6]

Slika 2:Struktura kućne mreže umrežene metodom „posljednjeg inča“ [3]

Razvoj "posljednjeg inča" za kućno umrežavanje u obliku bežičnih mrežnih adaptera i

adaptera za napajanje postupno dovodi do raširenog kućnog umrežavanja; tj. širok niz uređaja

5
povezanih unutar kuće u kućnu mrežu. Ovo "kućno umrežavanje" moglo bi transformirati sve
električne utičnice u kućanstvu u širokopojasne veze za računala, telefone i njihovu dodatnu
opremu, kao i druge 'omogućene' električne uređaje. Slika 2 iznad ilustrira koncept
"posljednjeg inča" ili umrežavanje u kući.[1]
Za pristup "posljednjoj milji", komunikacija preko dalekovoda jedna je od nekoliko mogućih
tehnologija koje uključuju kabelski modem i različite vrste digitalnih pretplatničkih linija
(xDSL) i širokopojasne bežične mreže.[5]

Slika 3:Struktura povezivanja na mrežu metodom „posljednje milje“ [3]

Općenito se ne smatra da je prenos informacija električnim vodovima superioran u odnosu na

druge tehnologije, niti su druge tehnologije bez problema ili jasno superiornije u odnosu na
PLC u svim pogledima. Glavna privlačnost prenosa informacija električnim vodovima je da
dalekovodi često već postoje.[3] Stoga bi oni bili preferirani medij za pružanje širokopojasne
veze u ruralnim ili udaljenim područjima gdje možda ne postoje telefonske i kabelske veze.

6
2.2. Princip rada

Komunikacija putem dalekovoda funkcionira ubrizgavanjem nosivog harmonika u dalekovod.

Na taj način, prijamnik koji sadrži filtar podešen na ovaj nositelj može odbaciti intrinzični
napon dalekovoda od 50/60 Hz i čitati samo odaslani nosilac. Ovaj nosač se zatim može
modulirati za prijenos informacija.[6]

Slika 4:Šemtaski prikaz energetskog kabla i signala koji se njime prenosi [6]

Kao i svaka druga komunikacijska tehnologija, prenos informacija putem dalekvoda se

također sastoji od pošiljatelja koji modulira podatke koji se žele poslati kroz komunikacijski
medij, a potom će primatelj demodulirati podatke za daljnju upotrebu. Osim slanja signala za
komunikaciju, ovaj tip prenosa također omogućuje korisniku kontrolu i nadzor svih uređaja
povezanih na električni vod jer je implementiran u istom sistemu ožičenja.[6]
Različite vrste komunikacija preko dalekovoda koriste različite frekvencijske pojaseve.
Budući da je sistem distribucije električne energije izvorno bio namijenjen prijenosu
izmjenične struje na tipičnim frekvencijama od 50 ili 60 Hz, strujni žičani krugovi imaju samo
ograničenu sposobnost prijenosa viših frekvencija. Ovaj prijenos se naširoko koristi za
prijenos radijskih programa, upravljanje sklopnim mehanizmima od strane komunalnog
poduzeća, zaštitu dalekovoda i automatsko očitavanje brojila. Daklekovodni signal dolazi s
niskom i visokom frekvencijom. Niska frekvencija je od 3 kHz do 150 kHz, što znači da je
prijenos podataka niskom brzinom prijenosa, ali s većim dometom. Visoka frekvencija je od
1MHz do 100MHz i omogućuje prijenos u širokom pojasu, ali smanjuje domet. Problem
propagacije ili širenja je ograničavajući čimbenik za svaku vrstu dalekovodnih komunikacija.
Glavno pitanje koje određuje frekvencije komunikacije putem dalekovoda su zakoni koji
ograničavaju smetnje radijskih usluga. Mnoge nacije reguliraju nezaštićene žičane emisije kao

7
da su radio odašiljači. Ove jurisdikcije obično zahtijevaju da nelicencirane upotrebe budu
ispod 500 kHz ili u nelicenciranim radijskim pojasevima. Neke jurisdikcije (kao što je EU)
dalje reguliraju žičani prijenos. SAD je značajna iznimka, dopuštajući ubacivanje
širokopojasnih signala ograničene snage u neoklopljeno ožičenje, sve dok ožičenje nije
dizajnirano za širenje radio valova u slobodnom prostoru. Brzine prijenosa podataka i
ograničenja udaljenosti uvelike variraju u mnogim komunikacijskim standardima električnih
linija. Niskofrekventni (oko 100-200 kHz) nosači utisnuti na visokonaponskim dalekovodima
mogu nositi jedan ili dva analogna glasovna signala, ili telemetrijska i upravljačka signala s
ekvivalentnom brzinom prijenosa podataka od nekoliko stotina bitova u sekundi. Veće brzine
prijenosa podataka općenito podrazumijevaju kraće domete; lokalna mreža koja radi na
milijunima bitova u sekundi može pokriti samo jedan sprat poslovne zgrade, ali eliminira
potrebu za instalacijom namjenskog mrežnog kabla.[6]

2.2.1. Komponente sistema

Većina troškova posvećena je elektroničkim komponentama, jer prijenosna infrastruktura već

postoji. Svaki komunikacijski sistem treba najmanje dvije komponente: odašiljač i prijamnik.
Međutim, da bi se održao integritet signala, potrebne su dodatne komponente, poput
repetitora, filtara i zamki valova.[2]

Slika 5:Prikaz elemenata sistema za prenos i primanje podataka putem el. vodova [6]

Odašiljač je odgovoran za ubacivanje signala u električni vod, dok prijemnik čita signal
prenešen električnim vodovima. Oba imaju slične postavke: odašiljač ima generator

8
frekvencije za modulaciju signala, dok prijemnik može koristiti generator signala i detektor
omotnice za čitanje informacija; oba imaju sučelje s električnim vodom kako bi se spriječilo
da visoki naponi uđu u osjetljive dijelove strujnog kruga, a oba uređaja moraju izvršiti obradu
i pretvorbu signala.
Druga glavna komponenta je linijski filtar. Ovaj filter je odgovoran za odbacivanje svih
neželjenih frekvencija iz napojne linije (uključujući signal od 50/60 Hz) i zaobilaženje samo
željenog PLC-a. Ovo je glavno sučelje između uređaja i dalekovoda, i za odašiljače i za
prijemnike. Za jednostavne primjene, u ovoj se fazi koriste namjenski kondenzatori za
odvajanje. Oni daju visoku impedanciju za frekvenciju napajanja, ali dopuštaju stazu niske
impedancije za frekvencije nosače. Kako bi se spriječilo da komunikacijski signali uđu u
opremu kroz liniju napajanja i kako bi se omogućilo razdvajanje signala, koristi se
komponenta koja se naziva "wave-trap" ili line-trap. Ova se komponenta sastoji od različitih
rezonantnih krugova koji pružaju visoku serijsku impedanciju frekvencijama nositelja,
blokirajući sve komunikacijske struje, dok dopuštaju prolaz frekvenciji snage.[2]

2.3. Strujni vodovi kao medij za prenos podataka

Prije svega, vod dalekovoda nije bio posebno dizajniran za prijenos podataka i za to je signal
u tom okruženju u teškim uvjetima. Promjenjiva impedancija, znatni šumovi koja po prirodi
nije bijeli i visoke razine prigušenja ovisne o frekvenciji glavni su problemi. Kanal između
bilo koja dva ulaza u kuću ima prijenosnu funkciju iznimno komplicirane mreže linija. Mnogi
stubovi imaju prijenosna opterećenja različitih impedancija. Preko takvog prijenosnog medija,
amplituda i fazni odziv mogu uvelike varirati s frekvencijom. Dok signal može stići do
prijemnika s vrlo malim gubitkom na nekim frekvencijama, može biti potpuno nerazlučiv na
drugim frekvencijama. Što je još gore, sama funkcija prijenosa kanala vremenski varira jer bi
uključivanje ili isključivanje uređaja spojenih na mrežu promijenilo topologiju mreže.
Lokacija odašiljača ili prijamnika (u ovom slučaju utičnica) također može imati ozbiljan
učinak na stope pogrešaka u prijenosu. Na primjer, prijemnik blizu izvora šuma imao bi loš
omjer signala i šuma (SNR) u usporedbi s prijamnikom koji je dalje od izvora šuma. Izvori
šuma mogu biti kućni uređaji priključeni na mrežu. Baš kao kod bežičnog kanala, širenje
signala ne odvija se između odašiljača i prijamnika duž putanje linije vidljivosti. Zbog toga se
moraju uzeti u obzir dodatni odjeci. Do ovog odjeka dolazi jer između odašiljača i prijamnika
postoji više putanja širenja. Do refleksije signala često dolazi zbog raznih neusklađenosti

9
impedancija u električnoj mreži. Svaki višestruki put imao bi određeni težinski faktor koji bi
mu se pripisao zbog refleksije i gubitaka u prijenosu. Može se pretpostaviti da su svi
parametri refleksije i prijenosa u kanalu dalekovoda manji od jedan. Broj dominantnih multi-
putova koje treba uzeti u obzir (N) često nije veći od pet ili šest budući da su dodatni multi-
putovi obično preslabi da bi bili od bilo kakvog značaja. To je zato što što se više prijelaza i
refleksija dogodi duž staze, manji bi bio njegov faktor težine. Uočeno je iz mjerenja kanala da
se pri višim frekvencijama gušenje kanala povećava. Stoga se kanal može opisati kao slučajan
i vremenski promjenjiv s omjerom signala i šuma (SNR) ovisnim o frekvenciji preko
propusnog opsega prijenosa. Slika 6 prikazuje generalizirani model kanala za fizički sloj
dalekovoda.[3]

Slika 6:Model kanala za fizički sloj dalekovoda [3]

Slika 7:Simulacija rada kanal na ospegu frkevencija od 200 kHz do 22MHz [3]

Na slici 7, generalizirani model kanala je simuliran između frekvencijskih raspona od 200 khz
do 22 Mhz.[3]

10
2.3.1. Šum

Šum u dalekovodima je značajan problem za prijenos podataka. To je zato što rijetko ima
svojstva slična lako analiziranom bijelom Gaussovom šumu prednjih krajeva prijemnika.
Tipični izvori šuma su motori četkica, fluorescentne i halogene svjetiljke, prekidački izvori
napajanja i prekidači za prigušivanje. Šum u dalekovodima može biti impulzivan ili selektivan
po frekvenciji, a ponekad i oboje. [3]
Provedeno je nekoliko studija o karakteristikama šuma dalekovoda. Nedavni radovi
raspravljaju ne samo o tipu šuma na koju se nailazi, već također i na distribuciji trajanja,
amplitude i vremena između dolaska impulsne šuma na koju se nailazi u dalekovodima.
Prema njima, šum u dalekovodima može se klasificirati u četiri kategorije:[3]

1. Obojeni šum: Ova vrsta šuma ima relativno nisku spektralnu gustoću snage (psd) koja
se smanjuje s povećanjem frekvencije. Smatra se zbrojem svih izvora šuma male
snage i može varirati u vremenu.
2. Uskopojasni pozadinski šum: Ovaj šum uglavnom nastaje zbog amplitudno
moduliranih sinusoidalnih signala. Ova vrsta smetnji dolazi od radio stanica u
srednjim i kratkim valovima. Razina smetnji varira tijekom različitih doba dana.
3. Impulsna šum/šum koja je sinkrona sa stvarnom frekvencijom napajanja
generatora: Ova vrsta impulsne šuma obično se ponavlja na višekratnicima
frekvencije napajanja od 60/50Hz. Ima kratko trajanje od oko nekoliko mikrosekundi i
psd koji se smanjuje s povećanjem učestalosti. Buku uzrokuju izvori napajanja koji
rade sinkrono s glavnom frekvencijom.
4. Impulsna šum/šum asinkrona s glavnom frekvencijom: Ovo je najštetnija vrsta
šuma za prijenos podataka. Njegovo trajanje varira od nekoliko mikrosekundi do
milisekundi i ima nasumično vrijeme između dolaska. PSD takve impulsne šuma
može biti čak 50 dB iznad spektra pozadinske šuma. Stoga je sposoban izbrisati
blokove podatkovnih simbola tijekom visokog prijenosa podataka na određenim
frekvencijama. To je uzrokovano sklopnim prijelaznim pojavama u mreži sistema.

11
2.4. Komunikacija u PLC Fizičkom sloju

Modulacijske tehnike kao što su frekvencijsko pomicanje (FSK), višestruki pristup s kodnom
podjelom (CDMA) i ortogonalno frekvencijsko multipleksiranje (OFDM) razmatrane su kao
odgovarajuće modulacijske sheme za PLC. Za niske cijene i niske brzine prijenosa podataka,
kao što su zaštita dalekovoda i daljinsko mjerenje, FSK se smatra dobrim rješenjem. Za brzine
prijenosa podataka do 1 Mbps, CDMA tehnika može pružiti učinkovito rješenje. Međutim, za
aplikacije s velikim brojem podataka izvan toga, OFDM je tehnologija izbora za PLC.
selektivno slabljenje frekvencije koje doživljava kanal dalekovoda ozbiljno narušava kapacitet
FSK-a za brzine prijenosa podataka veće od nekoliko kilobajta u sekundi. Bio bi potreban
visok stupanj kodiranja kontrole pogrešaka. U kombinaciji s niskom spektralnom
učinkovitošću FSK-a, to bi ograničilo postignutu brzinu prijenosa podataka. Za CDMA,
signal svakog korisnika širi se pomoću koda za širenje na odašiljaču. Vraća se na primatelju
uklanjanjem širenja pomoću istog koda. CDMA pruža otpornost na uskopojasni šum i druge
oblike smetnji. Stoga se čini atraktivnim kandidatom za PLC. Međutim, u CDMA sistemima,
prirast (gain) obrade mora biti visok kako bi se učinkovito suzbio uskopojasni šum i smetnje
od drugih korisnika. S niskim pojačanjem obrade gubi se otpornost na smetnje i šum, a
kvaliteta signala može pasti na neprihvatljive razine za sve korisnike. Prirast obrade (PG)
CDMA sistema može se izraziti kao:
[3]

Gdje B+ predstavlja propusnost prijenosa, a Bd predstavlja propusnost podataka. Sasvim je

očito da bi za visoke brzine prijenosa podataka i za razumno visok PG prijenosna širina pojasa
B+ morala biti vrlo visoka. Nažalost, tu leži problem. Ispucali spektar za prijenos—zbog
frekvencijski selektivnog fedinga—ne osigurava velike susjedne pojaseve za prijenos
podataka. Stoga se glavna prednost CDMA ne može u potpunosti iskoristiti za PLC. Budući
da je vrijeme simbola obrnuto proporcionalno brzini podataka, kako se brzina podataka
povećava, trajanje simbola se na odgovarajući način smanjuje. Tijekom prijenosa putem
dalekovodnog kanala pri visokim brzinama prijenosa podataka, trajanje simbola je toliko
malo da se odgođene verzije jednog simbola — zbog više putanja — razmazuju preko velikog
broja drugih simbola. To komplicira proces detekcije jer zahtijeva složene tehnike
izjednačavanja za suzbijanje inter-simbolske interferencije (ISI). Unatoč izjednačavanju na
prijamniku, stopa pogreške u bitovima i dalje može biti neprihvatljivo visoka za visoke brzine

12
prijenosa podataka preko oštrih kanala s više putanja. U slučaju OFDM modulacije, serijski
podaci prometnog kanala prolaze kroz serijsko-paralelni pretvarač. Podatke dijeli na nekoliko
paralelnih kanala. Podaci u svakom kanalu primjenjuju se na modulator, tako da za N kanala
postoji N modulatora čije su nosive frekvencije f0, f1,…., fN-1. Ovih N nositelja se u
literaturi nazivaju pod-nositelji. To je zato što su međusobno podijelili posao jednog nositelja.
Ova shema nudi razne prednosti. S OFDM, budući da su podaci podijeljeni između N pod-
nosača, svaki pod-nosač nosi 1/N izvorne brzine prijenosa podataka. To znači da se trajanje
simbola za svaki podnosač povećava N puta. Štoviše, dio kraja simbola dodaje se na njegov
početak u obliku „cikličkog prefiksa―. [3]

Duljina cikličkog prefiksa je duža od najduže staze odgode.

Slika 8:Koncept punjenja kanala bitovima, više bitova se daje nosiocu sa boljim odnosom
signal/šum, a manje bitova nosiocima koji su podložni slabljenju signala [3]

Ovo u velikoj mjeri rješava problem međusimbolske interferencije (ISI). Kao rezultat toga,
jednostavan linearni ekvalizator može biti dovoljan za uklanjanje ISI-ja. Još jedna značajna
prednost OFDM-a, pri odašiljanju preko frekvencijski selektivnog feding kanala, je ta što nam
omogućuje usvajanje adaptivnih shema tako da možemo izbjeći prijenos na frekvencijama s
dubokim fedingom. Isključuju se pod-nosioci u kojima omjer signala i šuma (SNR) padne
ispod određenog praga. Pod-nosioci s visokim SNR-om su napravljeni da nose više bitova; tj.
modulirani su na konstelaciju više razine. Ovo je poznato kao tehnika učitavanja bita i
ilustrirana je na slici 7.[3]
Primjena OFDM-a s učitavanjem bita za žičane kanale kao što je dalekovod nadaleko je
poznata kao diskretni višetonski (DMT). Procjena kanala neophodna je za rad tehnike

13
učitavanja bitova. Odašiljač mora znati varijaciju šuma i prigušenje koje doživljava svaki pod-
nosač. DMT primopredajnici koriste pilot signale za procjenu kanala. Za vremenski
promjenjive kanale kao što je PLC, pilot signal se periodički ponavlja za dinamičku procjenu
kanala. Općenito, algoritmi za učitavanje bitova mogu se klasificirati kao algoritmi koji se
prilagođavaju margini ili koji se prilagođavaju brzini. U algoritmima koji se prilagođavaju
margini, cilj je minimizirati stopu pogrešaka u bitovima dok se brzina prijenosa podataka
održava konstantnom. Za algoritme koji se prilagođavaju brzini, brzina podataka je
maksimizirana uz održavanje konstantne stope pogreške. U PLC standardima usvojeni su
algoritmi koji se prilagođavaju brzini. To je zato što kanal dalekovoda ponekad može biti
prestrog da bi zajamčio stalnu brzinu podataka koju zahtijevaju algoritmi koji se
prilagođavaju margini. Kodiranje kanala igra važnu ulogu u održavanju stalne stope pogreške.
Ulazni tok bitova je kodiran korištenjem Reed-Solomonova kodiranja nakon čega slijedi
isprepletanje i rešetkasto kodirana modulacija.[5]

2.5. Medium Access Layer - MAC sloj PLC-a

MAC protokol specificira strategiju dijeljenja resursa: pristup većeg broja korisnika
prijenosnom kapacitetu mreže na temelju fiksnog protokola dijeljenja resursa. Općenito,
postoje dvije kategorije pristupnih shema:
• Fiksni pristup
• Dinamički pristup
Prijenosi koji koriste fiksne pristupne sheme svakom korisniku dodjeljuju unaprijed određeni
ili fiksni kapacitet kanala, neovisno o tome treba li korisnik u to vrijeme prenijeti podatke.
Takve sheme nisu prikladne za brz promet kao što je prijenos podataka koji osigurava PLC.
Stoga je omogućen dinamički pristup za komunikaciju preko dalekovoda. Protokoli
dinamičkog pristupa mogu se klasificirati u dvije odvojene kategorije:
1. Protokoli temeljeni na sukobu: dolazi do sukoba.
2. Arbitražni protokoli: bez sudara.[2]
Protokoli sukoba možda neće moći jamčiti kvalitetu usluge (QOS), posebno za vremenski
kritične aplikacije, budući da može doći do kolizija i podaci se možda moraju ponovno slati.
Protokoli temeljeni na arbitraži sposobniji su jamčiti određeni QOS. Međutim, protokoli koji
se temelje na natjecanju mogu zapravo osigurati veće brzine prijenosa podataka u
aplikacijama koje nemaju stroge zahtjeve za QOS (npr. internetske aplikacije). To je zato što

14
zahtijevaju mnogo manje troškova u usporedbi s arbitražnim protokolima (provjera,
rezervacija, prosljeđivanje tokena). Polling i Aloha dva su najproučavanija protokola za
pristup mediju. Polling je primarna/sekundarna metoda pristupa u kojoj primarna stanica pita
sekundarnu stanicu ima li podataka za slanje. Aloha je protokol nasumičnog pristupa u kojem
korisnik pristupa kanalu čim ima podatke za slanje. Odašiljač čeka potvrdu prijema od
prijemnika slučajno neko vrijeme. Ponovno šalje ako ga ne primi. Glavni nedostatak Alohe je
niska propusnost s povećanjem opterećenja, kao i nedostatak QOS-a. Anketiranje temeljeno
na arbitraži može podnijeti gust promet i pruža jamstva kvalitete usluge. Međutim, anketiranje
može biti neučinkovito pod slabim ili vrlo asimetričnim obrascima prometa ili kada se popisi
anketiranja moraju često ažurirati jer se mrežni terminali dodaju ili uklanjaju. Slično, sheme
prosljeđivanja tokena (npr. token ring, token bus) učinkovite su pod teškim simetričnim
opterećenjima. Međutim, njihova implementacija može biti skupa i mogu nastati ozbiljni
problemi s izgubljenim tokenima na bučnim nepouzdanim kanalima kao što su dalekovodi.
Carrier Sense Multiple Access (CSMA) s detekcijom preopterećenja je metoda korisna za
PLC. CSMA je metoda pristupa temeljena na sadržaju u kojoj svaka stanica sluša liniju prije
slanja podataka. CSMA je učinkovit pod malim do srednjim prometnim opterećenjima i za
mnoge pune terminale s niskim radnim ciklusom (npr. pregledavanje interneta). Primarna
prednost CSMA je njegova niska cijena implementacije. To je zbog činjenice da je to
dominantna tehnika u današnjim žičanim podatkovnim mrežama. Detekcija sudara
(CSMA/CD) otkriva kanal za sudar nakon prijenosa. Kada osjeti sudar, čeka nasumično
određeno vrijeme prije ponovnog slanja. CSMA/CD koji se koristi u Ethernet mrežama
poboljšava performanse CSMA. Ali na dalekovodima velika varijacija primljenog signala i
razina šuma čini detekciju sudara teškom i nepouzdanom. Alternativa otkrivanju sudara koja
se lako može primijeniti u slučaju PLC-a je izbjegavanje sudara (CSMA/CA). Kao u
CSMA/CD metodi, svaki uređaj sluša razinu signala kako bi odredio kada je kanal u stanju
mirovanja. Za razliku od CSMA/CD-a, tada čeka nasumično određeno vrijeme prije nego što
pokuša poslati paket. Veličina paketa je mala zbog karakteristika neprijateljskog kanala PLC-
a. Iako to znači više preko glave, ukupna brzina prijenosa podataka je poboljšana jer znači
manje ponovnog slanja. CSMA/CA je odabrani protokol za pristup mediju za standard
Homeplug koji je razvijen za kućno umrežavanje pomoću električnih vodova.[4]

15
2.6. Vrste PLC komunikacije

Vrste PLC komunikacije su:

1. Niskofrekventni PLC: Uglavnom se koristi za telekomunikacije, telezaštitu i
daljinski nadzor između električnih trafostanica kroz vodove visokog napona, kao što
su 110 kV, 220 kV, 400 kV.
2. Srednjofrekventni PLC (> 100 kHz): Uskopojasne komunikacije preko dalekovoda
počele su ubrzo nakon što je opskrba električnom energijom postala široko
rasprostranjena. Jedna prirodna primjena uskopojasne komunikacije preko dalekovoda
je kontrola i telemetrija električne opreme kao što su mjerači, sklopke, grijalice i
kućanski uređaji.

3. Visokofrekventni PLC (> 1 MHz): Komunikacije putem dalekovoda također se

mogu koristiti u domu za međusobno povezivanje kućnih računala i perifernih uređaja
te uređaja za kućnu zabavu koji imaju Ethernet priključak. Kompleti Powerline
adaptera uključuju se u strujne utičnice i uspostavljaju Ethernet vezu koristeći
postojeće električne žice u kući. To omogućuje uređajima da dijele podatke bez
neugodnosti provođenja namjenskih mrežnih kabela.

4. Ultravisokofrekventni PLC (> 100 MHz): Ovi sistemi zahtijevaju simetričnu i punu
dupleksnu komunikaciju veću od 1 Gbit/s u svakom smjeru. Dokazano je da višestruki
Wi-Fi kanali s istovremenom analognom televizijom u nelicenciranim pojasima od 2,4
i 5,3 GHz rade preko jednog srednjenaponskog vodiča.

16
3. USKOPOJASNA PLC KOMUNIKACIJA

Danas razlikujemo dvije klase PLC sistema: uskopojasne i širokopojasne. Obično se

uskopojasni PLC (NB-PLC) odnosi na komunikaciju niske propusnosti, koja koristi
frekvencijski pojas ispod 500 kHz i pruža brzine prijenosa podataka od desetaka kpbs.
Širokopojasni PLC (BPL) koristi puno širi frekvencijski pojas, obično između 2MHz i
30MHz, i omogućuje prijenos podataka od stotina Mbps. NB-PLC pronalazi mnoge primjene
na tržištima upravljanja, kontrole i nadzora, poput pametne automatizacije zgrada,
proizvodnje obnovljive energije, naprednog mjerenja, ulične rasvjete, električnih vozila s
priključkom itd. Na tržištu uskopojasnih PLC-ova postoji zdrava konkurencija, s velikim
brojem dobavljača, uključujući Echelon, Maxim, ST Microelectronics, Texas Instruments i
Ariane Controls. NB-PLC pronalazi primjenu svugdje gdje postoji električno ožičenje, od
komunalne električne mreže i distribuiranih sistema obnovljive energije do domova i zgrada,
javne rasvjete i električnih vozila na utičnicu. Također postoji veliki izbor prilagođenih
aplikacija koje uključuju AC, DC ili vodove bez napajanja, kao što su kontrola vatrometa,
rasvjeta u nuždi, upravljanje podacima o ronjenju, podvodne pumpe za vodu – da spomenemo
samo neke. Svaka implementacija ima svoje izazove koji uglavnom ovise o karakteristikama
kanala i zahtjevima tržišta. Pregledat ćemo glavna područja primjene za NB-PLC i raspravit
ćemo tipične izazove implementacije i konkretna rješenja koja treba razmotriti.[5]

3.1. Automatizacija domova i zgrada

Automatizacija domova i zgrada jedno je od primarnih tržišta za uskopojasni PLC.

Uklanjanjem potrebe za instaliranjem novog ožičenja, PLC primopredajnici omogućuju
jednostavno stvaranje pametnih automatiziranih sistema u domovima, hotelima, uredima,
komercijalnim i institucionalnim zgradama. Ušteda energije, veća udobnost i sigurnost samo
su neke od prednosti. Tipične implementacije uključuju kontrolu rasvjete, smanjenje
opterećenja, sisteme grijanja i hlađenja, nadzor energije, otkrivanje požara, itd. Glavni izazovi
PLC-a u kućnom i građevinskom okruženju su velika gustoća opterećenja, koja proizvode i
slabljenje signala i šum, te podijeljenu fazu ili topologiju trofaznog ožičenja, što rezultira
dodatnim gubitkom signala. Tipična rješenja uključuju:

17
• Linijske filtre. Ugrađeni u PLC uređaje ili kao samostalna oprema, pomažu u
sprječavanju šuma i slabljenja signala od kritičnih uređaja (na primjer, visokotlačna
rasvjeta, elektronički balasti fluorescentnog svjetla, hladnjaci, računala itd.).
• Fazni spojnici. Spojeni u blizini prekidačke ploče, obično se koriste kako bi omogućili
PLC signalima da putuju između faza.
• Repetitori. Obično povezani s faznim spojnicama, ovi su uređaji korisni na velikim
mjestima. Spojnik-repetitor detektira podatkovne signale na jednoj fazi i ponavlja ih na
svim fazama dalekovodnog sistema. [5]

3.2. Upravljanje čistom energijom

Novije tržište za NB-PLC su distribuirani sistemi obnovljive energije. Proizvodnja električne

energije iz mnogih malih izvora energije moderna je alternativa tradicionalnim velikim
proizvodnim postrojenjima. Korištenje obnovljive distribuirane energije brzo raste, budući da
omogućuje smanjenje distribucijskih gubitaka, poboljšanje sigurnosti opskrbe, smanjenje
zagađenja i smanjenje računa za električnu energiju potrošača. Prijenos podataka između
uređaja za proizvodnju energije (kao što su solarni paneli ili vjetroturbine), pretvarača i
pristupnika potreban je za upravljanje sistemima distribuirane proizvodnje i za pouzdanu
integraciju u električnu mrežu. Danas postoje dva pristupa za upravljanje solarnom energijom
ili energijom vjetra:
1. Korištenje velikih pojedinačnih pretvarača koji pretvaraju istosmjerni napon iz
nekoliko PV solarnih panela ili vjetroturbina u izmjeničnu energiju.
2. Korištenje malih mikroinvertera koji izvode istosmjernu u izmjeničnu pretvorbu na
svakom pojedinačnom izvoru.

U topologijama jednog pretvarača, PLC signali šalju se istosmjernom linijom između

pojedinačnih izvora i pretvarača. Glavni izazov ovdje je tipično visoko prigušenje od ulaznih
kondenzatora pretvarača. Moguće rješenje je korištenje induktivne sprege umjesto kapacitivne
sprege. Induktivni spojnici temelje se na specijaliziranim strujnim transformatorima koji su
serijski spojeni na komunikacijski kanal. Omogućuju ubacivanje strujnog signala PLC-a
umjesto napona na liniji i izbjegavanje slabljenja signala uzrokovanog niskom paralelnom
impedancijom kondenzatora pretvarača. U topologijama mikroinvertera, komunikacija se
izvodi na liniji izmjenične struje između svakog mikroinvertora i pristupnika ili zaslona u

18
kući. Izazovi su ovdje tipični za unutarnje dalekovode, tj. više faza i moguća velika gustoća
opterećenja. Posljedično, mogu se primijeniti tehnike slične onima koje se nalaze u
aplikacijama za automatizaciju domova i zgrada, uključujući linijske filtre, fazne spojnice i
repetitore signala na većim lokacijama. [5]

3.3. Javna rasvjeta

U razvijenim zemljama postoji sve veći interes za upravljanjem svojom javnom rasvjetom te
se traže rješenja za uštedu energije, smanjenje troškova održavanja, uz pružanje pouzdanije i
sigurnije rasvjete. Dodavanjem inteligentne kontrole svake pojedinačne svjetiljke, ulična
svjetla se mogu ugasiti ili prigušiti što je moguće optimalnije ovisno o vremenu, prometu ili
vremenu. Svjetiljke koje dođu do kraja svog životnog ciklusa mogu se zamijeniti prije nego
što pokvare. Potrošnja energije može se mjeriti i optimizirati prilagodbom novih vrsta
svjetiljki. NB-PLC nudi učinkovito rješenje za daljinsko upravljanje uličnom rasvjetom,
rasvjetom u tunelima, rasvjetom parkirališta i regulatorima semafora. Glavni PLC izazov su
dugi vodovi (obično nekoliko kilometara) i posebno niska pristupna impedancija (uglavnom
zbog velikih kondenzatora koji se obično koriste za korekciju faktora snage unutar uličnih
svjetiljki). Tipične tehnike za rješavanje ovih izazova uključuju povećanje snage prijenosa
PLC-a i korištenje repetitora signala u određenim intervalima. [5]

3.4. Napredno mjerenje

Powerline komunikacija dugo je bila omiljena za komunalna poduzeća jer zahtijeva manje
nove infrastrukture nego druge tehnologije. Koristeći NB-PLC, dobavljači električne energije
mogu daljinski nadzirati i kontrolirati potrošnju energije na mjestu korisnika. Pametna brojila
mogu se povezati s koncentratorima na mreži niskog ili srednjeg napona, omogućujući
opskrbljivačima daljinski pristup svakom pojedinačnom kupcu, za prijenos informacija kao
što su tarife, unaprijed plaćeni iznosi, trenutna i kumulativna brojanja, itd. Komunalna
poduzeća također mogu razviti Demand- Mehanizmi odgovora za upravljanje potrošačkom
potrošnjom električne energije kao odgovor na uvjete opskrbe. Radni parametri se mogu
nadzirati, uključujući tamper ili faktor snage. Očito je da su izazovi za PLC proporcionalni
složenosti sistema: dugi dalekovodi, distribucijski transformatori, niska pristupna
impedancija, topologije razdvojenih i 3-faznih vodova. To znači ozbiljno slabljenje signala i
19
zahtijeva odgovarajuće tehnike poboljšanja, uključujući fazne spojnike, repetitore signala,
povećanu snagu prijenosa, premosnicu transformatora, itd.[5]

3.5. Pametne mreže (pametni gradovi)

Na napredno mjerenje danas treba gledati kao na dio šireg koncepta pametne mreže. Današnja
izmjenična elektroenergetska mreža uglavnom se temelji na centraliziranoj proizvodnji
energije u velikim udaljenim elektranama i jednosmjernom protoku energije do potrošača.
Smart Grid predstavlja priliku za modernizaciju proizvodnje, distribucije i korištenja
električne energije na temelju dvosmjerne komunikacije između potrošača, uređaja i
komunalija. Prednosti povezane s nastajućom pametnom mrežom uključuju učinkovitiju
energetsku infrastrukturu, pouzdaniju opskrbu električnom energijom, smanjenu ranjivost na
prirodne katastrofe ili napade, jednostavnu integraciju velikih i niskih sistema obnovljive
energije.[5]

Slika 9:Komponente pametne mreže [2]

Sveprisutnost električnih vodova čini NB-PLC preferiranim rješenjem za podatkovnu

komunikaciju u mnogim aplikacijama na ovom tržištu. Međutim, s obzirom na složenost
sistema i raznolikost uređaja, Smart Grid zahtijeva kombinaciju tehnologija koje rade zajedno
u isprepletenoj mreži, uključujući PLC, Ethernet, Wi-Fi, ZigBee, GPRS itd. Specifični
komunikacijski mediji preko kojih se razmjenjuju informacije manje je važno, sve dok
ispunjava uvjete specifične za svaku upotrebu, kao što su pouzdanost, propusnost,

20
elektromagnetske emisije, sigurnost, itd. Temeljni izazov u pametnoj mreži je osigurati
ravnotežu proizvodnje i potražnje uz integraciju velikog broja tehnologije. Ovo se temelji na
dva zahtjeva za sve žične i bežične komunikacije:
• Koegzistencija, što znači da različite komunikacijske usluge dijele medij bez utjecaja na
rad jedna drugoj. Suživot se postiže dodjeljivanjem specifičnog frekvencijskog raspona,
pridružene propusnosti i izlazne snage za podatke koji se prenose.
• Interoperabilnost, što znači da uređaji koji koriste različite tehnologije mogu izravno
razmjenjivati informacije. Smart Energy Profile 2.0 je standard u nastajanju koji se
razvija za stvaranje interoperabilnog protokola koji povezuje uređaje s pametnom
mrežom. Sam standard dizajniran je za rad preko internetskog protokola (TCP/IP) i ne
ovisi o kontroli pristupa medijima (MAC) i fizičkom sloju (PHY).
Istodobno se može primijetiti aktivnost u razvoju uskopojasnih PLC standarda koji predlažu
različita rješenja pristupa fizičkom sloju i mediju. Međunarodne organizacije poput IEEE i
ITU-T stvaraju formalne standarde (IEEE 1901.2, ITU-T G.hn) koji pokušavaju osigurati
učinkovitu upotrebu kanala dalekovoda definirajući detaljne mehanizme za koegzistenciju
između različitih NB-PLC tehnologija za unutarnju i vanjsku komunikaciju preko
niskonaponski vod. Također, tvrtke koje formiraju industrijske saveze razvijaju specifikacije
koje imaju za cilj promovirati različite PLC tehnologije za ista tržišta (npr. PRIME, G3-PLC,
HomePlug Green PHY, Netricity PLC). Ova aktivnost standardizacije dokazuje sve veći
interes za NB-PLC.[2]

21
4. ŠIROKOPOJASNA PLC KOMUNIKACIJA

Pristup internetu velike brzine bilo gdje i bilo kada—to je ono što sve više očekujemo u
informacijskom dobu 21. stoljeća. Ali što ako živite u ruralnom području gdje je za telekom
kompaniju preskupo pružanje širokopojasnog pristupa? Ili što ako vaša kuća ima staru
telefonsku instalaciju ili soba u kojoj želite raditi nema telefonsku pristupnu točku? Rješenje
bi moglo biti BPL (širokopojasni prenos preko dalekovoda), koji se naziva i EOP (Ethernet
preko napajanja)—način cjevovoda širokopojasnog u svoj dom i kanaliziranje iz jedne
prostorije u drugu koristeći standardnu opskrbu električnom energijom. Sa širokopojasnom
vezom preko dalekovoda ili BPL-om, možete uključiti svoje računalo u bilo koju električnu
utičnicu u svom domu i odmah imati pristup brzom Internetu. Kombinirajući tehnološke
principe radija, bežičnog umrežavanja i modema, programeri su stvorili način za slanje
podataka preko dalekovoda i u domove brzinama između 500 kilobita i 3 megabita u sekundi
(ekvivalentno DSL-u i kabelu). BPL koristi više frekvencije, širi raspon frekvencija i različite
tehnologije u usporedbi s drugim oblicima komunikacija putem električnih linija kako bi
omogućio komunikaciju visoke brzine na većim udaljenostima. BPL koristi frekvencije koje
su dio radijskog spektra dodijeljenog uslugama bežične komunikacije; stoga je sprječavanje
smetnji prema i od tih usluga vrlo važan čimbenik u projektiranju BPL sistema.[2]

Unatoč širenju širokopojasne tehnologije u posljednjih nekoliko godina, još uvijek postoje
ogromni dijelovi svijeta koji nemaju pristup brzom internetu. U usporedbi s relativno malim
brojem korisnika koje bi Internet provideri dobili, trošak postavljanja kabela i izgradnje
potrebne infrastrukture za pružanje DSL-a ili kabela u ruralnim područjima je prevelik. Ali
kada bi se širokopojasni pristup mogao pružati putem dalekovoda, ne bi bilo potrebe za
izgradnjom nove infrastrukture. Gdje god ima struje, mogao bi postojati i širokopojasni
internet. Blagom modificiranjem trenutnih električnih mreža specijaliziranom opremom, BPL
programeri mogli bi se udružiti s elektroenergetskim tvrtkama i davateljima internetskih
usluga kako bi širokopojasni pristup omogućili svima koji imaju pristup električnoj energiji.
U ovom trenutku, prijedlog je za dvije vrste BPL usluga:
• In-House BPL - će umrežiti strojeve unutar zgrade.
• Access BPL - prenosit će širokopojasni internet putem dalekovoda i omogućiti
elektroenergetskim tvrtkama da elektronički nadziru elektroenergetske sisteme.
Omogućavanjem brzog prijenosa podataka između svih električnih utičnica u kući, postoji
mogućnost umrežavanja svih vrsta uobičajenih uređaja u kućanstvu.[2]

22
4.1. In-House BPL
Kućni BPL sistemi koriste samo niskonaponske žice za pružanje lokalne komunikacije
između uređaja priključenih na električne utičnice u domu. Ovi sistemi prenose podatke i
glasovne signale između ožičenja i električnih utičnica unutar zgrade. Ovi sistemi su
usmjereni na kućno umrežavanje i dijeljenje resursa između uređaja, kao što je više računala,
pisača i pametnih uređaja. Svaki uređaj koji se umrežuje povezan je s BPL adapterskim
modulom putem univerzalne serijske sabirnice (USB) ili Ethernet priključka. BPL adapterski
modul uključuje se u strujnu utičnicu i komunicira preko električnog ožičenja s drugim
sličnim BPL adapterskim modulima u kući, tvoreći tako peer-to-peer lokalnu mrežu između
uređaja. Budući da interni BPL sistemi mogu koristiti električne utičnice dostupne u svakoj
prostoriji zgrade za prijenos informacija između računala i između drugih kućnih
elektroničkih uređaja, oni eliminiraju potrebu za instaliranjem novih žica između tih uređaja.
Koristeći ovu tehnologiju, korisnici mogu lako implementirati lokalno umrežavanje između
uređaja, kao što su računala, set-top box uređaji, informacijski uređaji i uređaji potrošačke
elektronike. Primjene kućnog umrežavanja uključuju zajednički pristup internetu, zajedničko
ispisivanje, dijeljenje datoteka između osobnih računala i kontrolu uređaja. Unutarnji BPL rad
može omogućiti dijeljenje interneta ili druge veze s vanjskim uslugama neovisno o usluzi
Access BPL. Na primjer, unutarnja lokalna mreža mogla bi se povezati s internetskom vezom
koja se može osigurati iz raznih izvora, kao što su kabel, DSL ili dial-up analogna linija, ne
nužno samo iz Access BPL usluge. Drugim riječima, rad i vanjske mrežne funkcije In-House
BPL-a ne ovise o tome da potrošač istovremeno ima Access BPL komunikacijsku uslugu.[2]

4.2. Access BPL

U Access BPL sistemima izravno su uključene tri komponente elektrodistribucijske mreže.
Prvi je srednjenaponski vod, koji obično nosi napon od 1000 do 40 000 volti, preko kojeg
elektroprivreda dovodi struju iz trafostanice u stambenu četvrt. Druga komponenta je
premosnica niskonaponskog transformatora u stambenoj četvrti koja spušta napon na 220/110
volti za stambenu upotrebu. Treća komponenta postojećeg sistema distribucije električne
energije je distribucija niskog napona od transformatora do stambenih električnih utičnica,
uključujući vanjski servisni kabel, ploču prekidača i unutarnje ožičenje. Access BPL sistemi
prenose podatke velike brzine i glasovne signale na otvorenom preko srednjenaponske linije
od točke gdje postoji veza s telekomunikacijskom mrežom. Ova točka spajanja može biti na
trafostanici ili na međutočki između trafostanica, ovisno o topologiji mreže. U blizini
distribucijske točke do stambenog susjedstva, spojnica ili modul premosnog kruga instaliran

23
je kako bi se omogućio prijenos visokofrekventnih digitalnih signala preko niskonaponskog
distribucijskog transformatora. Konačno, komunikacijski signali velike brzine dovode se u
dom preko vanjskog servisnog kabela za napajanje s mosta preko distribucijskog
transformatora, bilo izravno ili preko Access BPL adapterskog modula. Access BPL sistemi
mogu se koristiti za pružanje brzog pristupa Internetu i drugih širokopojasnih usluga u
domovima, kao i za pružanje elektrodistribucijskim tvrtkama sredstava za učinkovitije
upravljanje njihovim operacijama distribucije električne energije. S obzirom na to da se
Access BPL može učiniti dostupnim zajedno s isporukom električne energije, može pružiti
učinkovito sredstvo za isporuku širokopojasnih usluga „posljednje milje‖ i može ponuditi
konkurentnu alternativu digitalnoj pretplatničkoj liniji (DSL), uslugama kabelskog modema i
druge internetske tehnologije velike brzine.[2]

4.3. Problem „posljednje milje“

Posljednja milja posljednji je korak koji Internet dovodi u pretplatnikov dom ili ured. U
različitim pristupima rješenjima posljednje milje za BPL, neke tvrtke prenose signal s
električnom energijom na dalekovod, dok druge postavljaju bežične veze na stupove i bežično
šalju podatke u domove. Powerline Ethernet most se može koristit u obje svrhe - uređaj koji
se koristi za proširenje lokalne mreže u druge prostorije unutar kuće ili zgrade koristeći
postojeću električnu mrežu unutar zgrade. [2]

Slika 10:Struktura mreže u „posljednjoj milji“ dostavljanja signala kod širokopojasne

komunikacije [2]
Powerline Ethernet most također može:

24
• Upravljati simetričnim prijenosom podataka do svih električnih utičnica u kupčevom
domu ili uredu ("Simetrično" znači da se prijenosi i preuzimanja prenose istom brzinom.)
• Podržavati WiFi vruće točke
• Rukovati usmjeravanjem podataka
• Upravljati informacije o pretplatnicima
• Primjena Dynamic Host Configuration Protocol (DHCP - protokol koji omogućuje
upravljanje i dodjelu IP adresa na mreži)
• Podržava sigurnosnu enkripciju svih prijenosa.[2]
Signal prima električni modem koji se priključuje na zid. Modem šalje signal vašem računalu.

4.4. Modemi

BPL modemi koriste silicijske čipsetove posebno dizajnirane za podnošenje posla izvlačenja
podataka iz električne struje. Koristeći posebno razvijene modulacijske tehnike i adaptivne
algoritme, BPL modemi su sposobni nositi se s šumom dalekovoda u širokom spektru. BPL
modem je plug and play i otprilike je veličine običnog strujnog adaptera.[2]

Slika 11:Povezivanje modema za širokopojasnu komunikaciju na utičnicu i na ethernet port

računara [2]

Uključuje se u običnu zidnu utičnicu, a Ethernet kabel koji vodi do računala završava vezu.
Dostupne su i bežične verzije.

25
5. PREDNOSTI I MANE

5.1. Prednosti
• Niski troškovi implementacije: PLC ne zahtijeva nikakvu instalaciju novih žica što bi kao
rezultat toga značajno smanjilo troškove implementacije.
• Veliki doseg: PLC može omogućiti komunikaciju s teško dostupnim čvorovima gdje RF
bežični signal pati od visokih razina prigušenja kao u podzemnim strukturama ili
zgradama s preprekama i metalnim zidovima, ili jednostavno gdje god je bežični signal
nepoželjan zbog EMI problemi na mjestima kao što su bolnice.
• Niži tekući troškovi: PLC pruža jeftino rješenje u usporedbi s drugim postojećim
tehnologijama kao što su RF bežični ili komunikacijski sistemi vidljivog svjetla (VLC).
Unutarnja velika brzina: Implementacija PLC i VLC tehnologija integriranih zajedno
nedavno je dobila značajnu količinu pozornosti istraživanja, što je rezultiralo
omogućavanjem nove generacije unutarnjih komunikacija velike brzine za brojne
primjene.
Ove prednosti dovode do više implementacija PLC mreža u raznim industrijama. Ali uz
prednosti dolaze i neki nedostaci.[1]

5.2. Mane
Također ima neke nedostatke kao što su:
• mala brzina prijenosa, osjetljivost na smetnje,
• nelinearna izobličenja i unakrsna modulacija između kanala,
• velika veličina i
• visoka cijena kondenzatora i induktora koji se koriste u PLC sistemu.
Glavni i najveći problem s kojim se PLC do sada suočava je to što je ožičenje napajanja u
PLC tehnologiji neoklopljeno i neupleteno, što znači da će ožičenje emitirati velike količine
radio energije, što će kao rezultat uzrokovati smetnje postojećim korisnicima istih
frekvencijskih pojaseva. Također, BPL sistemi će dobiti neke smetnje od radijskih signala
koje emitiraju žice. [3]

26
6. ZAKLJUČAK

Prenos informacijskog signala putem energetskih kablova ili Power line communication
(PLC) sistemi ili telekomunikacijski dalekovodi koriste postojeće elektroenergetske sisteme
kao komunikacijski medij za prijenos podataka preko električnih kablova. Ova karakteristika
čini da je tehnologija za prenos informacijskog signala putem energetskih kablova vrlo
atraktivna tehnologija koja se može koristiti za mnoge primjene, kao što su sustavi kućne
automatizacije, CCTV kamere, senzori zagađenja, detektori buke, senzori gustoće prometa,
reklamne ploče s pozadinskim osvjetljenjem, solarne aplikacije, mjerenja energije, ulica
upravljanje rasvjetom ili komunikacijske mreže vozila. Bez obzira na sve prednosti ove
tehnologije, prenos informacijskog signala putem energetskih kablova još uvijek ima neke
ozbiljne probleme poput jakog utjecaja šumova. Za zaštitu od teških uvjeta buke ili šumova i
slabljenja u kanalu dalekovoda, potrebno je osigurati vrlo visoke razine kodiranja kontrole
pogreške. Područje komunikacije preko dalekovoda još uvijek predstavlja otvoreno područje
istraživanja iako su posljednjih godina usvojeni uspješni standardi. Potrebno je mnogo više
studija da bi se bolje razumjeli i poboljšali performansi dalekovoda za aplikacije s velikom
brzinom prijenosa.

27
LITERATURA

[1] What is Power Line Communication? - What is Power Line Communication (PLC)? - HD-PLC
Alliance

[2] Broadband over Powerlines - Broadband over power lines (BPL) - How it works
(explainthatstuff.com)

[3] Powerline communications: An overview, (James Caffrey, A. Majmuder) - (PDF) Power line
communication: An overview (researchgate.net)

[4] Broadband Powerline Communications - Broadband Power Line Communication - an

overview | ScienceDirect Topics

[5] How Boradband over Powerlines works? - How Broadband Over Powerlines Works |
HowStuffWorks

[6] Understanding Power Line Communication - Understanding Power Line Communication -

HardwareBee

28