Zadatak 001 (Mirjana, ekonomska kola) Nai finou kovine ako znamo masu legure (m) i masu iste

kovine(m0): m = 25.6 g, zlata m0 = 20.6 g. Rjeenje 001 Ako oznaimo masu iste kovine m0, masu smjese m, tada finou smjese metrikim naimo, raunamo po formuli: m f = 0 1000 . m Finoa zlata izraena metrikim nainom:
f = m0 20.6 g 1000 = 1000 = 804.69. m 25.6 g

Vjeba 001 Nai finou kovine ako znamo masu legure (m) i masu iste kovine(m0): m = 2.5 kg, srebro m0 = 2 kg. Rezultat:
800.

Zadatak 002 (Viky, trgovaka kola) Koliko grama istog zlata sadri zlatni predmet mase 900 g, ako je finoa 600? Rjeenje 002 Ponovimo! Omjer izmeu mase iste kovine i mase smjese (legure) naziva se finoa:
finoa = Finoa zlata moe se izraziti: masa iste kovine . masa smjese ( legure )

metrikim ili promilnim nainom Finoa zlata je omjer masenih jedinica istog zlata koji otpada na 1000 masenih dijelova zlatne smjese (legure).

engleskim nainom Finoa zlata je omjer masenih jedinica istog zlata u 24 masene jedinice zlatne smjese (legure). Finoa zlata se iskazuje obino u karatima: 1 karat = 4 granis , 1 c = 4 g. Raun zlata najee rabi verini raun. U danom zadatku primjenom verinika je: x g istog zlata 900 g zlatne smjese 1000 g zlatne smjese 600 g istog zlata

x=

900 600 = 540 g istog zlata. 1000

Vjeba 002 Koliko grama istog zlata sadri zlatni predmet mase 800 g, ako je finoa 600? Rezultat: 480 g istog zlata. Zadatak 003 (Viky, trgovaka kola) Koliko grama istog srebra sadri srebrni predmet mase 1500 g, ako je finoa 850? Rjeenje 003 Ponovimo! Omjer izmeu mase iste kovine i mase smjese (legure) naziva se finoa:
finoa = Finoa srebra moe se izraziti: metrikim ili promilnim nainom masa iste kovine . masa smjese ( legure )

Finoa srebra je omjer masenih jedinica istog srebra koji otpada na 1000 masenih dijelova srebrne smjese (legure). engleskim nainom Finoa srebra je omjer masenih jedinica istog srebra u 240 masenih jedinica srebrne smjese (legure). Finoa srebra se iskazuje u pennyweight: 1 pennyweight = 24 granis , 1 dwt = 24 g. Raun srebra najee rabi verini raun. U danom zadatku primjenom verinika je: x g istog srebra 1500 g srebrne smjese 1000 g srebrne smjese 850 g istog srebra

x=

1500 850 = 1275 g istog srebra. 1000

Vjeba 003 Koliko grama istog srebra sadri srebrni predmet mase 1500 g, ako je finoa 800? Rezultat: 1200 g istog srebra. Zadatak 004 (Viky, trgovaka kola) Zlato finoe B 1,,2 izrazite u promilima. Rjeenje 004 Ponovimo! Omjer izmeu mase iste kovine i mase smjese (legure) naziva se finoa:
finoa = Finoa zlata moe se izraziti: metrikim ili promilnim nainom Finoa zlata je omjer masenih jedinica istog zlata koji otpada na 1000 masenih dijelova zlatne smjese (legure). masa iste kovine . masa smjese ( legure )

engleskim nainom Finoa zlata je omjer masenih jedinica istog zlata u 24 masene jedinice zlatne smjese (legure). Finoa zlata se iskazuje obino u karatima: 1 karat = 4 granis , 1 c = 4 g. U Velikoj Britaniji je u uporabi naziv standard zlato. Standard zlato je legura koja na 24 dijela smjese ima 22 dijela istog zlata. Prema tom standard zlatu mjere se sve ostale zlatne legure. Ako je zlatna legura bolja od standard zlata rabi se oznaka B (better), odnosno W (worse), kad je legura loija od standard finoe. U danom zadatku je: B 1,,2 => znai da je rije o zlatu koje je bolje od standard zlata (22 c) za 1 c i 2 g, tj. za 1 c 2 g =1 c + Dakle, 22 + 1.5 = 23.5 odnosno finoa tog zlata je 23.5 ( engleski nain ) . 24 Primjenom verinika ustanovit e se finoa u promilima (metriki nain): x g istog zlata 24 g zlatne smjese x= odnosno finoa zlata je: 979.17 (metriki nain). Vjeba 004 Zlato finoe W 1,,2 izrazite u promilima. Rezultat: 854.17 . 1000 g zlatne smjese 23.5 g istog zlata 2 c = 1 c + 0.5 c = 1.5 c. 4

1000 23.5 = 979.17 g istog zlata, 24

Zadatak 005 (Viky, trgovaka kola) Srebro finoe W 8,,6 izrazite u promilima. Rjeenje 005 Ponovimo! Omjer izmeu mase iste kovine i mase smjese (legure) naziva se finoa:
finoa = Finoa srebra moe se izraziti: metrikim ili promilnim nainom Finoa srebra je omjer masenih jedinica istog srebra koji otpada na 1000 masenih dijelova srebrne smjese (legure). masa iste kovine . masa smjese ( legure )

engleskim nainom Finoa srebra je omjer masenih jedinica istog srebra u 240 masenih jedinica srebrne smjese (legure). Finoa srebra se iskazuje u pennyweight: 1 pennyweight = 24 granis , 1 dwt = 24 g. U Velikoj Britaniji je u uporabi naziv standard srebro. Standard srebro je legura koja na 240 dijelova smjese ima 222 dijela istog srebra. Prema tom standard srebru mjere se sve ostale srebrne legure. Ako je srebrna legura bolja od standard srebra rabi se oznaka B (better), odnosno W (worse), kad je legura loija od standard finoe. U danom zadatku je: W 8,,6 => znai da je rije o srebru koje je loije od standard srebra (222 dwt) za 8 dwt i 6 g, tj. za 8 dwt 6 g = 8 dwt + Dakle, 222 8.25 = 213.75, odnosno finoa tog srebra je 213.75 ( engleski nain ) . 240 Primjenom verinika ustanovit e se finoa u promilima (metriki nain): x g istog srebra 240 g srebrne smjese x= odnosno finoa srebra je: 890.625 (metriki nain). Vjeba 005 Srebro finoe B 8,,6 izrazite u promilima. Rezultat: 959.375 . 1000 g srebrne smjese 213.75 g istog srebra 6 dwt = 8 dwt + 0.25 dwt = 8.25 dwt. 24

1000 213.75 = 890.625 g istog srebra, 240

Zadatak 006 (Viky, trgovaka kola) Izraunajte finou legure (smjese) u promilima koja se dobije legiranjem: 300 g zlata finoe 800 , 500 g zlata finoe 843.75 , 200 g bakra. Rjeenje 006 Finoa bakra je 0 . Finoa legure (smjese) odreuje se pomou rauna smjese:
300 800 + 500 843.75 + 200 0 = 661.875. 300 + 500 + 200 Finoa legure (smjese) je 661.875 . x=

Vjeba 006 Izraunajte finou legure (smjese) u promilima koja se dobije legiranjem: 300 g zlata finoe 800 , 500 g zlata finoe 850 , 200 g bakra. Rezultat: 665 .