1.

to je to operacijski sustav? 3. Prikazati slikom komponente operacijskog sustava Operacijski sustav je raunalni program koji posreduje izmeu korisnika i raunalnog sklopovlja (hardware).Prvi napomenimo da raunalo kao samo sklopovlje nije od nikakve koristi, zato trebamo nekakvu programsku opremu (primjenske programe) kako bi to raunalo moglo biti virtualni stroj, a skup nekih osnovnih programa koji su potpora tim primjenskim programima je zapravo operacijski sustav.

2.

to su zadae operacijskog sustava? jegove zada!e su olak"avanje uporabe raunala, usklaivanje raznih poslova zadanih od strane korisnika, djelotvorno iskori"tavanje svih djelova raunala, omogu!iti ostvarenje komunikacije izmeu umre#enih raunala... $ami korektan rad raunalnog sustava %preava meudjelovanje (inter&eriranje) korisnikih programa Osigurava odreene servise korisnikim programima, kako bi programiranje ( izrada programa) bilo "to jednostavnije i br#e Opisati komponente raunalnog sustava korisnici! sklopovlje! korisniki program! operacijski sustav". #orisnici$ ljudi, strojevi i druga raunala koji nastoje uporabom raunalnog hardvera rije"iti svoje razliite probleme %aunalno sklopovlje$ ( hardver)( univerzalna elektronika naprava koja nije pripremljena rje"avati konkretan korisnikov problem. )bog svoje univerzalnosti omogu!ava visokoserijsku proizvodnju *+ niske cijene #orisniki program$ instruira raunalno sklopovlje kako !e rje"avati konkretan korisniki problem. Operacijski sustav$ upravlja i usklauje uporabu raunalnog hardvera od strane razliitih korisnikih programa i razliitih korisnika. O% je poput vlade jedne dr#ave , ne radi ni"ta -korisno., ali ostvaruje okru#enje i preduvjete za normalno i nesmetano odvijanje drugih -proizvodnih procesa. (od kojih su neki korisni).

4. ' ' ' '

&. 'ime upravlja operacijski sustav? %trojnim resursima( /0O, memorijom, 1P2, strojnim vremenom Procesima( -istovremeno. izvoenje vi"e procesa Podacima( smje"tanje u radnoj memoriji i jedinicama za masovnu pohranu podataka (. )avesti operacije nad procesima? %tvori, izvodi, ekaj, signaliziraj, suspendiraj. *. )avesti operacije nad datotekama? %tvori(kreiraj), pi"i, itaj, izvodi, unisti(bri"i). +. #ako operacijski sustav upravlja podatcima? Prvo napomenimo da se svi programi pa tako i podatci uvaju u obliku datoteka na memoriji (diskovi,diskete, 13, 343...). 5ime dobivamo strukture podataka na memoriji koje su opisane imenom, pravima pristupa, datumom kreiranja itd koje su meusobno povezane. ,. 6. 7. 8. 9. :. ;. <. >. )avesti vrste operacijski- sustava prema vremenskom slijedu nji-ova razvoja. $ednostavni batch sustav %pooling 4i"eprogramski batch sustav %ustav s podjelom vremena %ustavi osobnih raunala Paralelni sustavi =aspodjeljeni (distribuirani) sustavi %ustavi u realnom vremenu

1.. Opisati princip rada i znaajke jednostavnog /0atc-1 sustava. /z razdoblja (6?9:*6?:@) %astoji se od 1P2*a, radne memorije s magnetskim jezgricama, ulaza (ita kartica) i izlaza (bu"a kartica). Princip rada$ 6. Predajemo bu"ene kartice + poslovi (jobs) ekaju na stolu + svrstavanje poslova prema srodnosti , tj. /0O operacijama i resursima koji se za njih montiraju+ postavljanje posla u ita kartica + itanje kartica 8@@*67@@ u minuti ( 7@ u sekundi ) + obavljanje posla 7@.@@@ instrukcija u sekundi ( 6@@@ puta br#e nego priprema itanjem kartica)+ tiskanje rezultata (( 67@ linija u minuti ( 7 linije A 687 znaka u sekundi )+ poruka o gre"ci na papiru. 11. 2lustrirati slikom i dati algoritam pseudokodom operacijskog sustava na principu /3POO42)56a1. 5o se odnosi na spremanje poslova na memoriju gdje neki ureaj ima pravo pristupa (pr. printer) kada je spreman za kori"tenje.

Bartica C @ 3OB postoji kartica u itacu D/ / 2itaj karticu u memoriju EBO je F=2 kartica 5E3E (ako je kartica spremna za pokretanje) )E %4EB2 opremu 2 potrebna oprema (valjda provjera da li je potrebna oprema aktivna) 3OB /$G montirana D/ / 5ra#i montiranje. Dekaj znak za nastavak. Pozivovi izvoenje posla. BarticaCBarticaH6 %ljede!a kartica.

12. 2lustrirati slikom i navesti znaajke vi7eprogramskog operacijskog sustava. 1P2 izvodi posao 6@@@ puta br#e nego itaj0pi"i operacije prema vanjskim jedinicama. Po"to su /0O operacije spore, a mi #elimo izbje!i ekanje, onda se uvodi bu&&er kao na slici. Posao se ita0pi"e u radnu memoriju (bu&&er). Prijenos podataka iz bu&&era prema disku i tiskalniku se izvodi asinkrono. Eko je bu&&er pun kod pi"i, ili prazan kod itaj, proces mora ekati dobavljanje podataka %ada mo#emo izvoditi druge poslove umjesto da ekamo. 13. Opisati princip rada opearcijskog sustava s radom u podijeljenom vremenu. %vaki korisnik ima na raspolaganju jedan vremenski odsjeak, kada to vrijeme istekne timer prekida (/=I) glavni procesor, stanje 1P2 registara se sprema u tablicu procesa, a zatim se uitavaju vrijednosti procesa koji su sljede!i na redu izvoenja. Jo#e se i problem javiti kada dva procesa itaju disk i ispisuju na tiskalniku.%vaki proces ima pravo kori"tenja tiskalnika, ali ako proces6 dobije disk i eka tiskalnik, a proces7 dobije tiskalnik i eka disk imamo problem. 14. #oje su znaajke operacijski- sustava rani- oso0ni- raunala npr. 83 9O3"? Oni su jednokorisniki, jedoprogramski i jednostavni procesi ne rade u privilegiranom modu. Programi mogu neogranieno pristupati cijeloj memoriji, a korisnik ima neograniena prava pristupa datotekama. 1&. #oje su znaajke operacijski- sustava paralelni- raunalni- sustava? 5o su sustavi koji usklauju rad vi"e procesora i ba" zbog tog usklaivanja rada se tro"i dio vremena pa zato za *procesora brzina sustava nije ve!a puta. Procesori dijele memoriju,sabirnicu ,takt.%vakom procesu se pridodaje vlastiti procesor, a jedan program mo#e izvoditi vi"e procesa. 2sklaivanje je bitno (npr. kvadratna jednad#ba). 1(. #oje su znaajke distri0uirani- operacijski- sustava? Jre#no se povezuje vi"e raunala, svaki 1P2 ima vlastitu memoriju. Bomunikacija se vr"i preko mre#e 6 Kbit0sec pa se tako dijele resursi. Osigurana redudantnost sklopovlja,2ravnote#avaju se optere!enja, a procesi se mogu izvr"avat istovremeno jer imamo vi"e raunala i to rezultira puta br#im izvoenjem za raunala.,Pristup datotekama na razliitim sustavima pod kontrolom upravljaa domene 1*. #akav je model raunala po :o-an von )euman6u? ;laz$ unose se podatci i intstrukcije programima 2zlaz$ okolini se prenosi rezultat programa %adni ili glavni spremnik$ pohranjivanje svih podataka, instrukcija i rezultata <4:$ izvodi instrukcijama zadane aritmetike i logike operacije ;:$ dohva!a instrukcije, dekodira ih i na temelju toga upravlja sa EL$ i 20/. 6. =on )eumanov model raunala( programi i podaci dijele zajedniku memoriju 7. 1P2 ( centralna procesna jedinica obavlja( a) 3ohvat strojne instrukcije ( kod operacije i operandi ) b) 3ekodiranje strojne instrukcije c) 3obavljanje opeanada d) /zvr"avanje operacije 1+. O0jasniti prekidni prijenos podataka 2%>"? /=I (interrupt reMuest) je hardverski signal poslan procesoru koji prekida izvoenje trenutnog programa na neko vrijeme kako bi poslu#io neki specijalni program (pokret mi"a, klik na neku tipku). =aunalo obavlja -glavni. posao P6.Prekida glavni posao + dobija zahtjev za poslu#ivanje /0O jedinice + zavr"ava teku!u strojnu instrukciju + sprema procesorske registre na stack + uzima u programsko brojilo poetnu adresu prekidnog programa + nalazi ureaj koji je zatra#io prekid + poslu#i taj ureaj + obnovi registre vra!aju!i ih sa stacka + nastavlja sa izvoenjem glavnog programa 1,. O0jasniti prijenos podataka direktnim pristupom memoriji 98<" kra?om ciklusa? 3JE je skra!enica engleske slo#enice 3irect JemorN Eccess i u raunarstvu 3JE oznaava vrstu upravljake komponente koja omogu!ava vanjskim jedinicama kao( tvrdi disk,zvune kartice, gra&ikim karticama izravan pristup glavnoj memoriji raunala za itanje i pisanje podataka i to bez izravnog posredovanja procesora. Bako glavni i 3JE procesor ne mogu istovremeno pristupati istoj memoriji, jer bi do"lo do inter&erencije signala, pristup je usklaen podjelom 0 kraom ciklusa. DMA kontroler koristi sistemsku magistralu za vreme prenosa jednog bajta ili rijeci na principu krae magistralnih ciklusa mikroprocesoru. 2.. #oja se vrsta prijenosa podataka primjenjuje u radu s mi7em! a koja s diskom i za7to?

2 radu sa mi"em se koristi /=I, a u radu sa diskom 3JE. 2%>( sporiji, jer se na stek sprema stanje registara, kako bi bio osiguran povratak nakon obavljene prekidne usluge kontrolira ga 1P2 98<$ odvija se -kraom ciklusa.. /zvoenje glavnog procesora se zaledi, i za to vrijeme memoriji pristupa 3JE procesor nez kontrole 1P2*a 21. Opisati princip rada tvrdog magnetskog diska? 3isk je organiziran tako da imamo ploi ili vi"e ploa koje se vrte oko neke osovine, a te ploice su podijeljene na sektore i trake. Povi"e svake ploice imamo glavu (ita) koji se takoer pokre!e kako bih obuhvatio cijeli disk. Bada disk dobije nekakav signal od procesora tada se glava pomie prema zadanoj adresi dok se disk vrti. Edresiranje se ne vr"i jednim bajtom nego blokom bajtova. Pristupiti mo#emo samo jednoj ploi u jednom trenutku tako da se zapisivanje mo#e u jednom trenutku vr"iti samo na jednu plou. )apisivanje se vr"i magnetizacijom. 22. ;sporediti i o0razlo@iti vrijeme pristupa podacima na disku s 0rzinom izvo?enja strojni- instrukcija? %trojne instrukcije se izvode velikom brzinom (u nanosekundama) zbog direktnog pristupa 1P2*a registrima dok za pristup podatcima na disku vrijeme tro"i na zakretanje glave i ekanje kod okreta diska da bih se do"lo do #eljenog podatka, vrijeme pristupa se mjeti u milisekundama. 23. )avesti i o0razlo@iti prednosti i nedostatke magnetski- diskova? Prednosti( ne gubimo podatke prekidom napajanja, relativno visok kapacitet i niska cijena edostatci( brzina pristupa i gubitak podataka za sluaj kvara jedinice %ve te podatke gledamo u odnosu na brze memorije kao sto su registri i slino. 24. Poredati tipove spremnika podataka od naj0r@eg prema najsporijem i navesti okvirno vrijeme pristupa. =egistri( nekoliko nanosekundi + 1ache( 6@ak nanosekundi + Klavna memorija( ;@ns + Glektroniki disk( nekoliko milisekundi + Jagnetski disk( :.: milisekundi + Optiki disk( nekoliko sekundi + Jagnetska traka(sekunde*minute 2&. )avesti postupke upravljanja procesima? Breiranje korisnikih i sistemskih procesa, uni"tavanje procesa, suspendiranje procesa i oporavak procesa, sinkornizacija dva ili vi"e procesa, komunikacija izmeu istih procesa, rje"avanje problema potpunog zastoja. 2(. )avesti postupke upravljanja memorijom? E#uriranje in&ormacije( koji su dijelovi memorije zauzeti i od strane kojih procesa. Boje procese, te koje njihove -dijelove. uitati u memoriju kada je memorija slobodna. Elociranje ( dodjela ) i dealociranje memorije procesima prema potrebi 2*. )avesti postupke upravljanja datotekama eng. /AilesBstem1"? Breiranje, brisanje datoteka ili direktorija. Janipuliranje datotekama. Japiranje datoteka i vanjskih spremnika. Oack*up datoteka. 2+. )acrtati strukturu 83 9O3 sustava. 2,. )acrtati strukturu ;)2C sustava. 3.. )avesti strukturu slojeva operacijskog sustava. :( Borisniki programi 9( Ou&&ering za za /0O opremu 8( Operator , konzolni upravljaki program 7( 2pravljanje memorijom 6( =asporeivanje 1P2 @( Pardver

31. 9eAinirati pojmove raunalnog programa i procesa. =aunalni program je ureeni skup programskih instrukcija, s utvrenim redoslijedom i uvjetima izvoenja, programski zadatak. =aunalni proces je raunalni program u izvr"avanju koji vr"i trans&ormaciju nad objektima. Pojedini korak procesa trans&ormira meustanja, a cijeli proces poetno stanje prevodi u zavr"no. 32. )acrtati i o0jasniti dijagram tranzicije procesa. GQ( proces se kreira =2 / K( procesor(i) izvode proces (instrukcije programskog zadatka) QE/5/ K( proces eka neki dogaaj, npr. 3JE jedinicu da dobavi blok podataka s diska =GE3R( proces raspola#e svim potrebnim resursima i eka dodjelu procesora 5G=J/ E5G3( zavr"eno je izvoenje procesa 33. )acrtati i o0jasniti strukturu upravljakog 0loka procesa eng. /Process Dontrol Elock1". 2pravljaki blok procesa je struktura podataka kod operacijskog sustava koja sadr#i in&ormacije potrebne za upravljanje odreenim procesima. aje"!e se sastoji od( ' %tanje procesa( =eadN, eSecuting, Qaiting, )ombi ' Programsko brojilo ( P1 )( pokazuje na memorijsku lokaciju slijede!e instrukcije ' Procesorski registri ' /n&ormacije bitne za prioritet pri dodjeli procesora

' /n&oramcije o memoriji ' /n&ormacije o 1P2 vremenu, kori"tenju raunalnih resursa ' /0O in&ormacije( broj zahtjeva 0 bajtova za itanje i pisanje na vanjske jedinice

34. )acrtati i o0jasniti princip izmjene procesora izme?u dvaju procesa.

3(. )api7te dva mogua redoslijeda izvo?enja procesa koji su prikazani graAom$ 56*57*58*59*5:*5; 56*57*58*5:*59*5;

3&. #ada dva procesa me?uso0no interAeriraju! te kojim se reoslijedom mogu izvoditi procesi koji interAeriraju! a kojim oni koji ne interAeriraju? a) Procesi ne inter&eriraju kada je zadovoljeno sve od navedenog( b) Procesi inter&eriraju kada je zadovoljeno barem jedno od navedenog( * P6 i P7 nemaju zajednikih izlaza * P6 pi"e u ulaze P7 * 2lazi P6 nisu izlazi P7 * P7 pi"e u ulaze P6 * 2lazi P7 nisu izlazi P6 * P6 pi"e u izlaze P7 Gventualno, P6 i P7 mogu imati zajednike ulaze ( koje samo * P7 pi"e u izlaze P6 itaju) 3akle, procesi inter&eriraju kada jedan proces pi"e u ulaze ili izlaze drugog procesa. 4rijedi( ako procesi ne inter&eriraju mogu se izvoditi proizvoljnim redoslijedom. asuprot tome, procesi koji inter&eriraju moraju se izvoditi strogo propisanim redoslijedom, jer rezultati njihova izvoenja ovise o redoslijedu. 3*. to je to kritini odsjeak? 5o je dio programa gdje nit (pr. 56 i 57) koriste zajedniko sredstvo pr. kada niti 56 i 57 koriste tiskalnik, oni ga ne mogu koristiti istovremeno ili naizmjenino, stoga jedna nit mora ekati da se tiskalnik oslobodi kako bi ga koristila. 3akle, vrijedi( * iti koriste zajedniko sredstvo naizmjenice. * $edna nit zadr#ava sredstvo tako dugo dok joj treba. * %redstvo je slobodno kada ga nit vi"e ne treba. * it mora ekati da zauzeto sredstvo postane slobodno. * iti se natjeu za sredstvo, a operacijski sustav dodjeljuje sredstvo prema strategiji dodjeljivanja sredstava (uva#avaju!i prioritete). 3+. 2lustrirati i o0jasniti kritini odsjeak primjerom prometnog raskri@ja. Eko istovremeno pustimo sve automobile dolazi do sudara, ako naizmjenice pu"tamo aute 6 po 6 sa svake strane gubimo puno vremena na ekanje da to jedno auto proe pa to nije ba" praktino (npr ako printamo red jednog &ilea pa drugog onda dobijemo ne"to "to nema smisla). E ako postavimo sema&or tako da u odreenom vremenskom odsjeku jedna strana prelazi kri#anje pa zatim druga, rje"avamo sve te probleme. 3,. 2lustrirati i o0jasniti pojam potpunog zastoja. 4.. )avesti nu@dne i dovoljne uvjete potpunog zastoja. u#dni uvjeti za nastupanje potpunog zastoja( %vaka nit ima iskljuivo pravo kori"tenja sredstva. it zadr#ava sredstvo tako dugo dok joj treba i ne mo#e joj biti oduzeto. it zadr#ava jedno sredstvo dok eka dodjelu drugog sredstva (iako ne nepreduje, jer nema sva potrebna sredstva).

Problem mo#e nastati kada dvije niti 56 i 57 trebaju dva zajednika sredstva %6 i %7. Problem( niti jedna nit nema oba potrebna sredstva i ne mo#e napredovati.Obje niti ekaju zauvijek nedostaju!e sredstvo i nikada ne!e zavr"iti posao. 41. O0jasniti strategije operacijskog sustava prema potpunom zastoju navesti prednosti i mane svake od nji-".

3trategija detekcije dopu"ta nastupanje potpunog zastoja, zatim O% detektira nastupanje potpunon zastoja i intervenira na sljede!i nain( O% izabira nit #rtvu (56) i oduzima joj sva sredstva te ih dodjeljuje drugoj niti (57), a kada nit (57) zavr"i, njena sredstva su slobodna te sada nit (56) mo#e nastaviti sa izvoenjem dok ne zavr"i. Prednosti (poslovi se odvijaju punim paralelizmom, niti se ravnomjerno natjeu za sredstva po principu Tkoja prije zatra#i-, jamimo da !e obje niti zavr"iti), nedostatci (postoji nit #rtva (3eadlock victim), problem detekcije nastupanja potpunog zastoja). 3trategija prevencije ne dopu"ta nastajanje potpunog zastoja tako da O% dodjeljuje sredstva na taj nain da sustav nikada ne mo#e do!i u nesigurno stanje, nakon kojeg slijedi potpuni zastoj. Prednosti (ne oduzimaju se ve! dodjeljena sredstva nitima, jamimo da !e obje niti zavr"iti), nedostatci (naru"en paralelizam, O% sam prosuiva o redosljedu izvoenja "to rezultira narusavanjem ravnopravnosti niti). 42. Postaviti pro0lem pet AilozoAa i dati algoritam pseudokodom sretni- AilozoAa. Pet &ilozo&a "eta oko okruglog stola i razmi"lja. Bada netko od njih ogladne sjedne za stol i uzme lijevi "tapi!, zatim uzme desni "tapi! i jede kinesku hranu. Uto ako svi odjednom ogladneV <lgoritam sretnog AilozoAa$ PO E4L$E$ zauvijek PODG5EB EBO $G gladan 5E3E nai slobodan tanjurW EBO $G slobodan lijevi "tapi! 5E3E uzmi lijevi "tapi!W EBO $G slobodan desni "tapi! 5E3E uzmi desni "tapi!W jediW vrati desni "tapi!W vrati lijevi "tapi!W / EDG vrati lijevi "tapi!W broji do = 3() brojaW B=E$ B=E$ / EDG razmi"ljajW B=E$ B=E$. 43. Fadan je program s oznaenim instrukcijama$ /@( PODG5EB /6( 1/$GL/ O=O$G4/ a, b, c, dW /7( a (C uitaj()W /8( b (C uitajW /9( c (C 7 X aW /:( d (C a , bW /;( ispi"i( d 0 c)W /<( B=E$. acrtati gra& koji prikazuje komutativnost programskih odsjeaka.