ORGANIZACIJSKE TEORIJE

Prof. dr. sc. Marijan Cingula

Pojam i svrha poduzea (1)

U povijesti se mijenjaju vanost i uloga organizacije i poduzea (poslovne organizacije)

... oblik povezanosti materijalnih i ljudskih resursa te poslovnih funkcija sa svrhom postizanja unaprijed definiranih ekonomskih ciljeva ...djelatnost kojom se bavi drutvo...(sic!)

Pojam i svrha (2)

Meusobna organizacija unutarnjih imbenika je nuna i proizlazi iz potrebe da se pomou onoga ta poduzeu stoji na raspolaganju (njegovi resursi), kao njegova jo neizraena mogunost, ostvari odreeni cilj Autonomni gospodarski subjekt orijentiran postizanju slobodne trine razmjene, ali ujedno i financijska institucija kojom se ostvaruje odreeni dobitak

Povijesni razvoj (1)

Poam od kraja 19. stoljea u raznim krajevima svijeta i na raznim stupnjevima drutvenog razvitka nastajale su i razvijale su se razliite teorije i kole koje su svojim tumaenjima utjecale na praksu poslovanja poslovne organizacije Tri stupnja razvoja organizacijske teorije: klasina teorija neoklasina i suvremene teorije poduzea

Povijesni razvoj (2)

Unato injenici da su elementi ponaanja individualnog donositelja odluke postojali ve i u klasinoj ekonomskoj teoriji Adama Smitha i Davida Ricarda, teorija poduzea relativno je novijeg datuma

Suvremene teorije (20.-21. st.) Keynesijanizam (20. st.) Marksizam (19.-20. st.) Institucionalizam (20. st.) Neoliberalizam (19.-20.st.) Njemaka povijesna kola (19.-20. st.)

Razvojno stablo ekonomije Tragovi organizacijske teorije

Klasina ekonomska teorija: Smith i Ricardo (18.-19. st.) Fiziokrati (18. st.) Merkantilisti (16.-19. st.) Srednjevjekovni filozofi (12.-14. st.) Socijalisti utopisti (16.-17. st.)

Biblija Stari zavjet Novi zavjet Antika grka filozofija (4.-5. st. prije Krista)

Najstariji zapisani izvori u razliitim kulturama (3000.-1000. g. prije Krista) Babilon, Asirija, Egipat, Indija, Kina

Klasina organizacijska teorija

Glavna preokupacija je tehnika strana organizacije, tj. kako uz postojee resurse postii maksimalnu efikasnost u proizvodnji i poslovanju Odnos prema radniku jest nastojanje da se njegovim vjebanjem postignu utede u vremenu i povean radni uinak
Frederic Winslow Taylor (1856.-1915.), USA Henry Fayol (1841.-1925.), Francuska Max Weber (1864.-1920.), Njemaka

Odluivanje u klasinoj teoriji

Optimiziranje u odluivanju: optimalna inaica mora rezultirati najveom isplativou, tj najveom koristi za donositelja odluke odluivanje je proces maksimizacije oekivane korisnosti klasina teorija Korisnost: mjera poeljnosti (atraktivnost) moguih posljedica inaica neke odluke; subjektivna vrijednost izvedena iz sklonosti pojedinca; nemjerljiva kvaliteta izvedena iz mogunosti posjedovanja (robe, novca, uitka) klasina teorija Optimalan izbor ili najbolja odluka jest ona koja maksimizira korisnost Racionalan donositelj odluke uvijek bira inaice s ciljem postizanja najvee koristi

Frederic Winslow TAYLOR

Principi znanstvenog upravljanja, 1911. OTAC ZNANSTVENOG MENADMENTA PRIMJENOM ZNANSTVENE METODE ELIO JE POVEATI PROIZVODNOST: VEOM EFIKASNOSTI U PROIZVODNJI I VEIM RADNIKIM PLAAMA

TAYLOROVA NAELA

PRIMJENA ZNANOSTI (ORGANIZIRANOG ZNANJA), UZ ISKUSTVO SKLAD U ZAJEDNIKOM DJELOVANJU, TJ. PRENOENJE ZNANJA I ISKUSTVA NA RADNIKE SURADNJA UMJESTO KAOTINOG INDIVIDUALIZMA RAZVIJANJE PODJELE RADA I ODGOVORNOSTI IZMEU RADNIKA I MENADERA S CILJEM POSTIZANJA MAKSIMALNOG OUTPUTA, A NE OGRANIENOG SELEKCIJA RADNIKA NA ZNANSTVENIM OSNOVAMA TE NJIHOV SUSTAVAN TRENING ZA ODREENE POSLOVE I ZADATKE MAKSIMALAN RAZVITAK SVIH RADNIKA RADI NJIHOVA OSOBNOG PROSPERITETA I BOLJITKA ORGANIZACIJE

Henry Fayol

Administration Industrielle et Generale (1916.) Otac moderne teorije operacijskog menadmenta Podjela privrednih djelatnosti u est skupina (poslovne funkcije) Sastavio je etrnaest naela menadmenta

AKTIVNOSTI U INDUSTRIJSKOM PODUZEU

(Henry Fayol)

KOMERCIJALNE

RAUNOVODSTVENE

MENADERSKE
PLANIRANJE ORGANIZIRANJE ZAPOVIJEDANJE KOORDINIRANJE KONTROLA

MENADERSKE AKTIVNOSTI

SIGURNOSNE

FINANCIJSKE TEHNIKE

Naela organizacije po H. Fayolu

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

9.
10. 11. 12. 13. 14.

PODJELA RADA AUTORITET; OVLATENJA I ODGOVORNOST DISCIPLINA JEDINSTVO ZAPOVIJEDI JEDINSTVO USMJERAVANJA POTINJENOST INTERESA POJEDINACA ZAJEDNIKIM INTERESIMA NAGRAIVANJE CENTRALIZACIJA HIJERARHIJA RED PRAVINOST STABILNOST NAMJETENJA INICIJATIVA ESPRIT DE CORPS - U JEDINSTVU JE SNAGA

Max Weber

Priroda i drutvo, nakon smrti Poznatiji kao sociolog nego kao organizator Utemeljitelj tzv. birokratske organizacije, u trenutku razdvajanja vlasnitva od upravljanja idealan tip koji omoguuje maksimalnu efikasnost Usklauje rad velikog broja pojedinaca; vladavina znanja uz visok stupanj podjele rada ovjek mora izvravati zadatke temeljem unaprijed propisanih procedura

Neoklasina teorija organizacije 1.

Industrijski razvoj dovodi do sve vee podjele rada i poveanja broja hijerarhijskih razina, to oteava upravljanje Tehnologija ne daje rjeenje za postizanje poslovne efikasnosti pa se sociolozi, psiholozi i organizatori okreu ljudima kao subjektu harmonije Nov pristup ovjeku kao sloenom biu ije ponaanje nije uvijek predvidljivo Pretea neoklasine teorije, Oliver Sheldon (1894.- 1951.) The Philosophy of Management, 1924. kao direktor Rowntree Company u Yorku nastoji pomiriti gospodarsku efikasnost i etiko djelovanje: zagovara razvoj meuljudskih odnosa (human relations)

Neoklasina teorija organizacije 2.

Elton Mayo (1880.-1940.), The Social Problems of an Industrialised Civilization,1933., otac Human Relations Movement Radio niz eksperimenata u pogonu Hawthorne, Western Electric, od 1927. do 1932. godine Sa suradnicima: F. J. Rotchlisbergerom, i W. Dicksonom istraivao je utjecaj okruja na radnu uspjenost (svjetlost, duina dnevnog odmora i radnog dana) Eksperimenti su potvrdili vanost i ne-novanih stimulacija, a radnik bolje funkcionira kao dio tima nego kao izolirani pojedinac Istraivanja su nastavljena nakon II. svjetskog rata

Neoklasina teorija organizacije 3.

Mary Parker Follett (18681933), socijalna radnica i savjetnica za razrjeenje konflikata i unaprjeenje voenja, The New State, 1918., Creative Experience, 1924., Dynamic Administration, 1941. Douglas McGregor (1906-1964), profesor menadmenta na MIT, autor Teorije x i Teorije y, The Human Side of Enterprise, 1960. Chester Irving Barnard (1886.-1961.), prouava ivotni vijek organizacija i posebno uloge izvrnih direktora, mo uvjeravanja mu je vanija od ekonomskih motivacija, Functions of the Executive

Moderne teorije

Tijekom, i nakon II. svj. rata trae se nova rjeenja za poveane proizvodne potrebe Nova istraivanja ponaanja radnika, promjene u organizacijskoj strukturi, vea pozornost komunikaciji i humanizaciji odnosa u proizvodnji

Decentralizacija organizacije, skupno odluivanje, radnika participacija, sustavski (kibernetski) pristup, japanska proizvodna filozofija, robotizacija, poslovna inteligencija, virtualne organizacije, zajednice dodane vrijednosti, internetske mree,

Organizacija japanskih poduzea

Just In Time, Kanban, Keiretsu, Total Quality Management, RINGI sustav odluivanja konsenzusom, SHUNTO kolektivno ugovaranje plaa Karoshi smrt od pretjerana rada Tri bitna svojstva Dravna planska regulacija Skladan odnos izmeu kapitala i rada (unutar poduzea i na nacionalnoj razini) Duhovna tradicija nalae nesebino rtvovanje svih za ope dobro

Finija podjela organizacijskih teorija

klasina organizacijska teorija neoklasina organizacijska teorija teorija ljudskih resursa ili organizacijsko ponaanje moderna strukturna organizacijska teorija teorija sustava, populacijska ekologija i organizacijska ekonomija teorija moi i politikih organizacija organizacijska kultura i razum pokret za reformu organizacijske kulture postmodernizam i informatiko doba[1]

[1] Shafritz, J. M. & Ott, J.S.: Clasics of Organization Theory, Harcourt Brace College Publishers, Orlando, 1996.

Deset menaderskih uloga (Henry Mintzberg)

Meuljudske uloge: uloga nominalnog voe, uloga voe, uloga povezivanja. Informacijske uloge: uloga primatelja, uloga irenja informacija, uloga glasnogovornika. Uloge odluivanja: poduzetnika uloga, uloga rjeavanja problema, uloga alociranja resursa, uloga pregovaraa.

STRATEGIJSKI VRH SREDNJA RAZINA OPERATIVNA JEZGRA

PET TEMELJNIH SASTAVNICA ORGANIZACIJE Mintzberg: Designing Effective Organizations

Porterov model konkurencije pet sila

Michael Porter

Modificirani Porterov model vanjskih sila i unutarnjih imbenika koji utjeu na uspjeh poduzea

DRAVA I LOKALNA ZAJEDNICA

NUDITELJI SUPSTITUTA
POSTOJEI KONKURENTI STRUNE UDRUGE NOVI KONKURENTI

OSIGURAVATELJI

MENADERI I ZAPOSLENICI
OBJEKTI I PROCESI

DOBAVLJAI

KUPCI

SADANJI I BUDUI INVESTITORI

PETER DRUCKER

Peter F. Drucker, po mnogima otac modernog menadmenta zbog brojnih knjiga i lanaka u kojima je naglaavao vanost inovacija, poduzetnitva i strategije za uspjeh u svijetu naglih promjena; umro je u 95. godini, 11.11.2005. u Los Angelesu

Dananja podjela teorija poduzea

tradicionalna teorija poduzea teorija ponaanja poduzea agencijska teorija poduzea evolucijska teorija poduzea

Miroslav Rebernik

teorija uslunosti

Svrha prouavanja teorija poduzea

Kao poslovni alat one e omoguiti bolje prosuivanje buduih dogaanja, a samim time i bolje percipiranje ekonomskog cilja i realizaciju strategijske odluke Polazite svih teorija dato je u tradicionalnoj teoriji poduzea, dok se za ostale teorije moe rei da su svojevrstan oblik alternativnog djelovanja i razvoja teorija kao dinaminog poslovnog alata podlonog promjenama

Tradicionalna teorija (1) Temelji se na prouavanju i realizaciji vie meusobno povezanih teorija o emu ovisi (ne)uspijeh poduzea:

teorija preispitivanja teorija trokova teorija proizvodnje teorija ponude

Upravo struktura od koje se sastoji tradicionalna teorija daje smjernice njezina djelovanja, a to je vrlo iroko podruje razliitih trinih odnosa, djelovanje konkurentskih poduzea, monopolistikih, oligopolistikih poduzea i dr.

Tradicionalna teorija (2)

Nije neoklasina teorija; razvijena je iskljuivo kao kritika neoklasine mikroekonomske teorije, a nastoji se usredotoiti i objasniti sam nastanak poduzea i njegovo funkcioniranje Prikazuje reakciju poduzea na mogue promjene u globalnom poslovanju (politikom i gospodarskom), te posljedice koje proizlaze iz osnovnih uinaka poslovanja:

cijene proizvoda ili usluga trokove zarade, te njihov meusoban odnos

Teorija ponaanja poduzea (1) Unatrag 30 godina znanost je prihvatila nova tumaenja i pokuala se pribliiti novim razmiljanjima vezanim uz poslovanje i ekonomiku poduzea Bihevijoristiki pristup u razmatranju poduzea uzima se kao jedan od ponajvie obeavajuih modela u rjeavanju problema moderne ekonomike poduzea Takvim se pristupom pokuavaju dati odgovori na pojedina kritina pitanja kojima se naglaava uloga tehnologije, ali i injenica da granice razvoja ne moraju uvijek biti postavljene samo s tehnolokog motrita

Teorija ponaanja poduzea (2)

Promatra poduzee kao cjelinu, sastavljenu od subjekata (zaposlenika) koji svaki za sebe djeluje s nekim odreenim ciljem Takva poslovna organizacija je motivirajua, jer uloga svakog pojedinog lana nije da pridonosi iskljuivo maksimalizaciji dobiti, ve on ima i niz drugih uloga koje u konanici slijede primarni interes Predvia mogunost uvoenja nagrada za osobni doprinos svakog pojedinog lana organizacije u njezinom funkcioniranju kao cjeline Za razliku od tradicionalne teorije, ne usmjerava se na pitanje konkurentskih odnosa izmeu poduzea, ve je zainteresirana za sam postupak kojim se odluke donose i u konanici realiziraju unutar poduzea (ponaanje pojedinaca)

Agencijska teorija poduzea

Primjenjujui nepotpune informacije, pojanjava ponaanje i djelovanje poslovne organizacije unutar okvira koji ine vlasnitvo i upravljanje Odnos izmeu dva subjekta (agencijski odnos) koji djeluju unutar istog poduzea s istim ciljem, ali s razliitim motivirajuim efektom Primjer agencijskog djelovanja nekog poduzee je odnos vlasnika i profesionalnog menadera tog istog poduzea:
kritiki problem koji se javlja pri provoenju agencijske teorije poduzea proizlazi iz podjele vlasnitva i nadzora koji je potrebno provoditi nad profesionalnim menadmentom injenica je da vlasnik ne moe imati potpunu kontrolu te je upravo iz tih razloga agencijska teorija poduzea usmjerena na sustav stimulansa i svojevrsnih nagrada kojima se pojedinca potie da djeluje u interesu poduzea kad se postigne motivacijski efekt realno je oekivati da e i pojedinaan interes za uspjeh poduzea biti izraeniji

Evolucijska teorija poduzea

Razvila se 90-tih godina 20. stoljea, a temelji se na prouavanju biolokih znanosti i njihovih teorija Iz tumaenja evolucijske teorije naglaava se i potreba za razvojem sloenijih dinamikih mikroekonomskih modela Kroz evolucijsku teoriju poduzea nastoje se iznijeti razlozi osnivanja i postojanja poduzea te istraiti razlike izmeu unutarnjih odnosa i trinih odnosa (vanjski odnosi) poduzea

Pitanja:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

8.
9. 10. 11. 12. 13.

14.
15. 16.

Koje su najstarije teorije relevantne za prouavanje organizacije? Glavni predstavnici i njihov doprinos u razdoblju klasine organizacijske teorije! Glavni predstavnici i njihov doprinos u razvoju neoklasine teorije! Glavni predstavnici i njihov doprinos u razvoju modernih teorija! Taylorova naela! Fayolova organizacijska naela! Aktivnosti u industrijskom poduzeu, po Fayolu! Weberov doprinos organizacijskoj teoriji! Sheldonova istraivanja! Mayova istraivanja! McGregorove teorije! Barnardov doprinos organizacijskoj teoriji! Mintzbergove sastavnice organizacije. Porterovih pet sila. Doprinos Petera Druckera. Razlika izmeu agencijske teorije i teorije uslunosti.