BROJEVNE SREDINE

1.Nejednakosti izmeu brojevnih sredina Prvi pojam o aritmetikoj sredini dva pozitivna broja potjee jo od Pitagorejaca. Predpostavlja se da su oni najvjerojatnije znali i za dobro poznatu nejednakost izmeu aritmetike i geometrijske sredine dva pozitivna broja (1) , a,b 0, ali se pouzdano zna da je ovu nejednakost dokazao Euklid. Ona se pokazuje elementarno,koritenjem svojstva da za proizvoljna dva pozitivna broja vai: Kvadriranjem lijeve strane prethodne nejednakosti dobiva se: odakle, oigledno slijedi (1). Nejednakost se esto koristi i u slijedeem ekvivalentnom obliku: (2) Ako lijevoj i desnoj strani nejednakosti nejednakost: (3) Kako se u mnogim matematikim problemima javljaju nejednakosti sa vie od dva razliita broja, postavio se problem nejednakosti (1). U tu svrhu uvodi se pojam aritmetike i geometrijske sredine za n pozitivnih brojeva. Osim toga, uvode se jo dva pojma brojevnih sredina, odnosno pojmovi kvadratne i harmonijske sredine za n pozitivnih brojeva. Vrste sredina za 1.Harmonijska sredina: ): dodamo , dobijemo esto koritenu

2.Geometrijska sredina Gn 3.Aritmetika sredina

4.Kvadratna sredina

1.1 Nejednakost izmeu aritmetike i geometrijske sredine Neka je data n-torka pozitivnih brojeva. Tada je (4) s jednakou ako i samo ako je . Dokaz. Dokazat emo teorem matematikom indukcijom. Za nejednakost (4) postaje (1), tj. Pretpostavimo da je tvrdnja tona za (5) I pokaimo da vrijedi za Moemo pretpostaviti da je (6) . tada je , tj. da vrijedi

Primijetimo da Promatrajmo

je iz (6) pozitivnih brojeva

tj.

,
za koje moemo primijeniti indukcijsku predpostavku (5), odnosno vrijedi: Kako je prethodna nejednakost postaje Odavde slijedi da je: ,tj. (7 ) Pokaimo sada da je ( (8) ) .