Pravila Za Tehnički Nadzor Pomorskih Brodova

PRAVILA
ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA

Dio 19. - UREAJ ZA RUKOVANJE TERETOM
I NAPRAVE ZA DIZANJE
2001.
HRVATSKI REGISTAR BRODOVA
21000 Split Marasovieva 67 P.P. 187
Tel.: (...) 385 (0)21 40 81 11
Fax.: (...) 385 (0)21 35 81 59
E-mail: tech.coord@crs.hr
web site: www.crs.hr
Odlukom Upravnog vijea Hrvatskog registra brodova o Tehnikim pravilima,
objavljenom u Narodnim novinama broj 93 od 26. listopada 2001. godine, pod brojem 1582,
Pravila za tehniki nadzor pomorskih brodova Dio 19. - UREAJ ZA RUKOVANJE TERETOM I
NAPRAVE ZA DIZANJE
stupaju na snagu dana 1 studenog 2001. godine
PRAVILA ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA
DIO 19.
2002
Predmetna pravila ukljuuju zahtjeve slijedeih meunarodnih organizacija:
International Labour Organization (ILO)
Meunarodna organizacija rada (ILO)
Conventions - Konvencije: ILO 152
Code - Kodeks: ILO code of practice "Safety and health in dock work", revised edition, third
impression, 1984.
PRAVILA ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA
DIO 19.
200
Sadraj:
Stranica
1 OPENITO.............................................................................................................................................................. 1
1.1 PODRUJE PRIMJENE...............................................................................................................................................................1
1.2 POJMOVI I IZRAZI......................................................................................................................................................................1
1.3 OPSEG NADZORA......................................................................................................................................................................3
1.4 TEHNIKA DOKUMENTACIJA................................................................................................................................................9
2 TEHNIKI ZAHTJEVI ....................................................................................................................................... 11
2.1 OPENITO .................................................................................................................................................................................11
2.2 SAMARICE.................................................................................................................................................................................11
2.3 DIZALICE...................................................................................................................................................................................15
2.4 DIZALA......................................................................................................................................................................................16
2.5 PODIZNE PLATFORME............................................................................................................................................................21
2.6 UAD..........................................................................................................................................................................................23
2.7 SKIDLJIVA OPREMA ...............................................................................................................................................................23
2.8 ELEKTRINA OPREMA...........................................................................................................................................................25
2.9 OSTALA OPREMA....................................................................................................................................................................25
3 NORME PRORAUNA....................................................................................................................................... 29
3.1 OPI ZAHTJEVI ........................................................................................................................................................................29
3.2 UVJETI KORITENJA...............................................................................................................................................................29
3.3 PRORAUNSKA OPTEREENJA ...........................................................................................................................................30
3.4 DOPUTENA NAPREZANJA...................................................................................................................................................34
3.5 POSEBNI ZAHTJEVI .................................................................................................................................................................36
4 METALNI MATERIJALI I ZAVARIVANJE................................................................................................... 45
4.1 METALNI MATERIJALI I TOPLINSKA OBRADBA .............................................................................................................45
4.2 ZAVARIVANJE..........................................................................................................................................................................47
5 PREGLEDI I ISPITIVANJA ............................................................................................................................... 48
5.1 OPE UPUTE.............................................................................................................................................................................48
5.2 PREGLEDI I ISPITIVANJA NAKON UGRADNJE UREAJA...............................................................................................48
5.3 PERIODINI PREGLEDI I ISPITIVANJA................................................................................................................................53
5.4 IZVANREDNI PREGLEDI I ISPITIVANJA..............................................................................................................................53
6 OZNAAVANJE................................................................................................................................................... 54
6.1 TERETNI UREAJI ...................................................................................................................................................................54
6.2 DIZALA......................................................................................................................................................................................55
6.3 PODIZNE PLATFORME............................................................................................................................................................55
6.4 SKIDLJIVA OPREMA ...............................................................................................................................................................55
7 ISPRAVE................................................................................................................................................................ 58
7.1 TERETNI UREAJI I PODIZNE PLATFORME ......................................................................................................................58
7.2 DIZALA......................................................................................................................................................................................58
8 NADZOR................................................................................................................................................................ 59
8.1 TERETNI UREAJI ...................................................................................................................................................................59
8.2 DIZALA......................................................................................................................................................................................59
PRILOG..................................................................................................................................................................................................59
PRAVILA ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA 1
DIO 19.
200
1 OPENITO
1.1 PODRUJE PRIMJENE
1.1.1 Ovaj dio Pravila za tehniki nadzor pomorskih
brodova, (u daljnjem tekstu: Pravila) primjenjuje se na teretne
ureaje predviene za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta i za
premjetanje ljudi na morskim brodovima i ploveim objekti-
ma.
Pravila se takoer odnose na pomone ureaje
za hvatanje tereta, na hvatae, traverze, okvire, podesive zah-
vatae za kontejnere itd. koji pripadaju brodu.
1.1.2 Pravila se ne odnose na buau opremu i teretne
ureaje tehnoloke namjene na ploveim buaim ureajima,
geoloko-istraivakim brodovima i sl., kao ni na grabilice i
dizaline elektromagnete.
1.1.3 Zahtjevi ovih Pravila ne odnose se na teretna di-
zala nosivosti manje od 250 kg, na dizala posebne izvedbe,
kao npr. vanbrodska dizala, kao ni na pomone ureaje koji
zadravaju teret na kabini (stezalice, kuke, pete na tranicama,
branici itd.), koji nisu sastavni dio dizala.
1.1.4 Zahtjevi ovih Pravila odnose se na brodske po-
dizne platforme (BPP), predviene za ukrcaj/iskrcaj u verti-
kalnoj ravnini tereta i vozila, na pomorskim brodovima i plo-
veim objektima, kao i na oblike, postupke i opseg nadzora
kojemu podlijeu podizne platforme.
Pravila se ne odnose na prilazne platformice na
brodu ili u brodu, dizala za pilota i pomine radne platforme.
1.1.5 Primjena ovih Pravila na brodske podizne plat-
forme s radnom brzinom veom od 0,1 m/s, ili na brodske po-
dizne platforme koje nisu obuhvaene ovim Pravilima, do-
puta se samo uz posebnu suglasnost s Registrom.
1.1.6 Ova Pravila treba primjenjivati u potpunosti na
teretne ureaje kojima je tehnika dokumentacija podnesena
na razmatranje HRVATSKOM REGISTRU BRODOVA (u
daljnjem tekstu: Registar). U ostalim sluajevima ova Pravila
se primjenjuju u mjeri u kojoj je to mogue i svrhovito, o e-
mu u svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje
Registar.
1.1.7 O ureajima za rukovanje teretom koji nisu sup-
rotni ovim Pravilima, ili sustavima namijenjenim za koritenje
u posebnim uvjetima, a koji nisu obuhvaeni ovim Pravilima,
u svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje Re-
gistar.
1.1.8 Udovoljavanje ovim Pravilima predstavlja uvjet
za izdavanje ili potvrivanje valjanosti isprave (knjige) Regi-
stra teretnog ureaja i skidljive opreme, i drugih brodskih is-
prava koje se odnose na sigurnost ovog ureaja. Te isprave se
ne odnose na klasifikacijske isprave Registra.
1.1.9 Registar moe postaviti dopunske zahtjeve, koji
nisu predvieni ovim Pravilima, u sluaju njihove neophod-
nosti za siguran rad opreme.
1.2 POJMOVI I IZRAZI
U ovim Pravilima navedeni su slijedei pojmovi
i izrazi:
Teretni ureaj - sva sredstva na brodu, (ili na
ploveem objektu) koja su predviena za ukrcaj, iskrcaj i
premjetanje tereta i ljudi (brodske samarice, dizalice, naprave
za podizanje, brodska dizala i brodske podizne platforme).
Samarica - ureaj za rukovanje teretom koji o-
moguuje zadravanje i premjetanje tereta sustavom uadi i
koluta, privrenih na vlastitoj konstrukciji i izvan nje (na
jarbolima, stupovima, palubama i vitlima).
Laka samarica - brodska samarica kapaciteta
pojedinane nosivosti manje od 20 t.
Teka samarica - brodska samarica kapaciteta
pojedinane nosivosti 20 t i vie.
Pomina samarica - brodska samarica kod koje
je predviena mogunost promjene njezina poloaja pod te-
retom s pomou okretajnih vitala, koji ine neodvojivi dio sa-
marice.
Dizalica - ureaj za rukovanje teretom za kojega
se ne zahtijeva sustav uadi i koluta, izvan konstrukcije diza-
lice.
Naprava za podizanje - ureaj za rukovanje te-
retom jednostavne izvedbe, npr. pomini jednotrani nosa s,
kolutima i koloturnicima, sa runim pogonom, ugraen na
brodu.
Gornji sklop plovee dizalice - ureaj za ruko-
vanje teretom postavljen na otvorenoj palubi, namijenjen za
prenoenje tereta.
Zahvatne naprave - elementi, s pomou kojih
se teret moe sigurno privrstiti uz dizalini dio, ali koji nisu
sastavni dio dizalinog sustava ili tereta, npr. podesivi zahva-
tai za kontejnere, poprenice (traverze), okviri i sl., koji pri-
padaju brodu. Ako nije drukije dogovoreno, nosivi prilagodni
elementi spadaju u skidljivu opremu.
Podesivi zahvata za kontejnere (spreder) -
nosa u obliku okvira ili grede, koji se runo ili mehaniki
kvai u gornjim kutnicima kontejnera.
Skidljiva oprema - dijelovi skidljivo privre-
ni za teretni ureaj, kao to su npr. koluti, kuke, lanci, kopci,
vrtuljci, stezalice i sl.
Neskidljiva oprema - dijelovi koji su neskidlji-
vo privreni na ureaj za rukovanje teretom ili na trup bro-
da, kao npr. pripone s opremom, uke teretnice i brkovi na
samaricama, uke za klobunice, hajmice i leaj hajmice, os-
nac viljuke na peti samarice, uke za privrenje brkova i
uzdi na palubama, kolut teretnice ugraen u samaricu i dr.
Pogonski mehanizmi - vitla i bubnjevi za podi-
zanje tereta, promjenu dohvata samarice, okretanja i premje-
tanja, na samaricama, dizalicama i napravama za podizanje.
Vitlo - mehanizam za podizanje, sputanje i
premjetanje tereta.
Bubanj za namatanje ueta na teretnim sa-
maricama - mehanizam koji slui za premjetanje samarice
bez tereta i zadravanje samarice pod teretom, pokretan vit-
lom, ili sa samostalnim pogonom.
2 PRAVILA ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA
DIO 19.
200
Metalne (nosive) konstrukcije - krak, jarboli,
stupovi, koevi jarbola, mostovi, portali, temelji i druge
konstrukcije koje primaju optereenje.
Nosivost - najvea doputena masa tereta skupa
s masom pomonih dijelova koji se primjenjuju za hvatanje
tereta (hvatai, poprenica, platforma, mrea i sl., takoer i
grabilice, teretni elektromagnet, kutije i hvatai), koju sustav
moe podii i prenositi.
Pokaziva nosivosti - sustav koji automatski i
vizualno pokazuje (neovisno o tome je li stavljen teret) krajnje
doputeno optereenje za odreenu dizalicu pri razliitim po-
lumjerima dohvata kraka.
Automatski graninik nosivosti - sustav koji
automatski ograniava optereenje dizalice ili njenih dijelova,
iskljuenjem pogonskog ureaja kad je optereenje vee od
doputenog radnog optereenja.
Krajnji prekida - sustav koji automatski og-
raniava pomicanje sustava pomine samarice ili bilo kojeg
njenog dijela kao i tereta, iskljuenjem pogonskog ureaja u
krajnjim poloajima.
Doputeno radno optereenje (SWL) - najvee
doputeno statiko optereenje, koje djeluje na svaki pojedini
dio ureaja za rukovanje teretom, i neposredno djeluje na no-
sivi dio skidljive opreme (npr. kuke).
Doputena sila u uetu (PRP) najvea do-
putena sila u uetu koluta s jednom ili vie unica.
Koeficijent sigurnosti - odnos najmanje veli-
ine prekidnog optereenja prema veliini doputenog radnog
optereenja.
Dohvat kraka - najvei razmak izmeu sredita
teine podignutog tereta i vertikalne osi okretanja.
Korisni dohvat kraka - najvei razmak izmeu
sredita teine podignutog tereta do ravnine boka broda, ili
ravnine krajeva pontona plovee dizalice kada plovi na ravnoj
kobilici.
Plovea dizalica - tehniki plovei objekt s tru-
pom pontonskog tipa posebno namijenjen za podizanje tekih
tereta. Ako je paluba posebno pojaana moe sluiti i za pri-
jevoz tekih tereta.
Dizalo (brodsko) - dizalini sustav odreen za
podizanje i sputanje ljudi ili tereta u kabini, koji se pokree
vertikalno u otvoru s vratima na stajalitima.
Putniko dizalo - namijenjeno za podizanje i
sputanje ljudi i njihove prtljage;
Teretno dizalo - namijenjeno za podizanje ili
sputanje tereta bez ljudi.
Nosivost brodskog dizala - najvei broj osoba
ili masa tereta za podizanje ili sputanje na koju je dizalo pro-
raunato, skupa s masom pomone skidljive opreme, povre-
meno postavljene u kabini za privrenje tereta.
Vitlo s bubnjem - vitlo koje ima bubanj za na-
matanje vune uadi.
Vitlo s unicom - vitlo opremljeno unicom
koja prenosi vunu silu na kabinu dizala, silom trenja izmeu
uadi i ljebova unice.
Hvatai dizala - ureaji s automatskim djelo-
vanjem, koji vre usporavanje i koji zadravaju na vodilicama
kabinu dizala ili protuuteg pri poveanju brzine, prilikom
kretanja prema dolje, ili pri kidanju ueta.
Graninik brzine dizala - ureaj koji pokree
hvatae dizala u sluaju prekoraenja brzine.
Vozno okno - brodski prostor ograen sa svih
strana i odreen za smjetaj kabine i protuutega dizala.
Kabina dizala - dio brodskog dizala koji nosi
teret, ograen s bonih strana po cijeloj visini; ima pod i strop.
Slobodno ispunjavanje kabine - odreivanje
nosivosti putnikog dizala, a proizlazi iz doputenog broja
putnika i ovisi o korisnoj povrini poda kabine.
Brodska podizna platforma (BPP) - teretni u-
reaj s platformama koje se pokreu hidraulinim ili elektro-
mehanikim pogonom, a slui za vertikalno prenoenje tereta
izmeu teretnih paluba broda s vodoravnim nainom ukrca-
vanja i iskrcavanja vozila i drugih tereta;
Nosivi dio brodske podizne platforme - dio
brodske podizne platforme koji nosi teret, s bonim ogradama
ili bez njih, koji se pomie po vodilicama pomou uadi, po-
luno-vunog sustava, hidraulikih pogona, zupastom letvo-
m, ili vretenom.
Ako je potrebno platforma moe initi sastavni
dio palube, a uvruje se zapornim ureajem u radnim polo-
ajima, za vrijeme ukrcajnih radnji, u poloaju "za vrijeme
plovidbe". Brodska podizna platforma moe imati jedan ili
dva nosiva dijela u svrhu istovremenog rukovanja teretom na
razliitim palubama;
Vodilice brodske podizne platforme - sastavni
dijelovi platforme predvieni za davanje potrebne putanje
kretanja platforme, kao i za njeno zadravanje pri aktiviranju
hvataa;
Zaustavljai brodske podizne platforme - e-
lementi pokretnih dijelova brodske podizne platforme koji o-
siguravaju odreeni poloaj platforme u odnosu na vodilice;
Graninik podizne platforme - ureaj koji og-
raniava kretanje platforme kada je u havariji ili u krajnjim
radnim poloajima;
Odbojnik brodske podizne platforme - oslo-
nac koji znatno apsorbira energiju gibanja pokretne mase bro-
dske podizne platforme.
Pogonsko postrojenje - hidrauline pumpne je-
dinice i vitla.
Ovlatena osoba - ekspert ili osoba koju Re-
gistar priznaje kao takvu.
Obnovni pregled - pregled koji se obavlja u
skladu s Pravilima, Dio 1. - Opi propisi, Odjeljak 5, 4.13.2,
4.14.2 i 4.16.2.
Godinji pregled - pregled koji se obavlja u
skladu s Pravilima, Dio 1. - Opi propisi, Odjeljak 5, 4.13.1,
4.14.1 i 4.16.1.
Pokusni teret - teret za pokusno optereenje.
DIO 19.
200
1.3 OPSEG NADZORA
1.3.1 Nadzoru Registra podlijeu slijedei teretni ure-
aji:
1. brodske teretne samarice, dizalice i naprave za
podizanje tereta, nosivosti 1 t i vie;
2. gornji postroj ploveih dizalica i brodova - di-
zalica, nosivosti 1 t i vie:
3. dizalice na ploveim dokovima i ploveim bu-
aim postrojenjima, nosivosti 1 t i vie;
4. sve brodske podizne platforme nosivosti 1 t i
vie, kod kojih se podizanje i sputanje ostva-
ruje brzinom ne veom od 0,1 m/s;
5. brodska dizala s elektrinim pogonom, nami-
jenjena za podizanje i sputanje ljudi ili tereta
u kabini, kod kojih se rad ostvaruje s pomou
uadi, brzinom ne veom od 1,0 m/s;
6. teretna dizala nosivosti 250 kg i vie;
O nadzoru nad teretnim ureajima drugih tipova
i namjena u svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i
odluuje Registar.
1.3.2 Nadzor Registra obuhvaa:
1. razmatranje i odobrenje tehnike dokumenta-
cije;
2. nadzor nad izradbom teretnog ureaja, njego-
vim postavljanjem na brod (odnosno plovei
objekt) i popravcima;
3. preglede i ispitivanja;
4. postavljanje iga;
5. izdavanje isprava i produenje rokova njihove
valjanosti.
1.3.3 Objekti koji podlijeu nadzoru Registra su:
1. brodske samarice:
metalna i drvena konstrukcija,
vitla i bubnjevi, te neskidljiva i skidljiva
oprema;
2. dizalice i naprave za podizanje:
metalne konstrukcije,
mehanizmi, konice, pogoni,
neskidljiva i skidljiva oprema,
sigurnosni ureaji;
3. elektrina oprema teretnih ureaja;
4. pogoni mehanizama;
5. kotlovi i posude pod tlakom u sastavu teretnih
ureaja;
6. sustavi i cjevovodi teretnih ureaja;
7. dijelovi brodskih dizala: okna, vrata na okni-
ma, vodilice, kabine, protuutezi, amortizeri,
sigurnosni ureaji (hvatai, graninici brzine),
vitla, uad s dijelovima opreme za voenje u-
adi i uvrenje (uetnice, klinasti remen,
klinovi itd.), elektrina oprema (elektrini po-
goni, upravljaki sustavi i signalizacija, sigur-
nosni ureaji, rasvjeta);
8. dijelovi opreme brodskih podiznih platformi:
platforme, vodilice, ograde, ureaji za bloki-
ranje, odbojnici, zaustavljai i zatitni ureaji,
mehaniki ili hidrauliki pogoni, podizni sus-
tavi (uad i lanci, vodilice i njihovo privre-
nje, poluno-vuni sustav, zupaste letve,
vretena), elektrini ureaj (elektrini pogoni,
upravljaki ureaji, signalizacija, sigurnosni u-
reaji, rasvjeta).
Popis odgovarajuih konstrukcija, mehanizama i
dijelova teretnih ureaja koji podlijeu nadzoru Registra na-
veden je u Prilogu (str.60).
1.3.4 Nadzor nad izradbom, postavljanjem na brodu i
popravcima teretnih ureaja, njihovih mehanizama, metalnih
konstrukcija, sigurnosnih ureaja obavlja se u skladu s Pravi-
lima, Dio 1. - Opi propisi.
1.3.5 Nadzor nad mehanizmima, hidraulikim i par-
nim pogonima, sustavima i cjevovodima, elektroopremom, iz-
radbom i materijalima, kao i nad kotlovima i posudama pod
tlakom u dijelu koji nije pokriven zahtjevima ovih Pravila,
mora se provoditi u skladu s zahtjevima odgovarajuih dijelo-
va Pravila.
Ako su zahtjevi ovog dijela Pravila razliiti od
zahtjeva drugih odgovarajuih dijelova Pravila, prednost se
daje ovom dijelu Pravila.
1.3.6 Nadzor nad samaricama, dizalicama i naprava-
ma za podizanje na ribarskim brodovima, koje se koriste tije-
kom lova, kao i nad privrenim brodskim samaricama, na-
mijenjenim za rad sa zajednikim teretnicama sa samaricama
drugog broda, provodi se kao i nad obinim ureajima za po-
dizanje tereta.
1.3.7 Nadzor nad pominim samaricama, i napravama
za podizanje tipa pominog jednotranog kraka s elektrinom
vuom obavlja se u skladu s odgovarajuim normama prora-
una brodskih dizalica, a na naprave za podizanje s mehaniz-
mom za podizanje s pomou koluta i koloturnika primjenjuju
se norme prorauna brodskih samarica.
1.3.8 Tipovi i oznaavanje elemenata teretnih ureaja
u ovim Pravilima navedeni su na slikama 1.3.8.1 do 1.3.8.5.
DIO 19.
200
Poz. Oznaka
1. Jarbol
2. Leaj hajmice
3. Uka klobunice
4. Samarica
5. Gornji okov samarice
6. Uka brka
7. Viljuka samarice
8. Hajmica
9. Nosa skretnog koluta teretnice
10. Uka klobunice
11. Teretno vitlo
12. Teretnica
13. Donji kolut teretnice
14. Vodilica teretnice
15. Gornji kolut teretnice
16. Oma
17. kopac
18. Vrtuljak
Poz. Oznaka
19. Kuka
20. Lanac klobunice
21. Trokutna ploa
22. Pritezno zvono vitla
23. Ue podigaa samarice
24. Ue klobunice
25. Gornji kolut klobunice
26. Skretni kolut podigaa samarice
27. Teklac brka
28. Vitlo brka
29. Ue teklaca brka
30. Donji kolut brka
31. Gornji kolut brka
32. Onica
33. Ue brka
34. Zaglavak ueta
35. Ovalna uka
Slika 1.3.8.1
Laka samarica
DIO 19.
200
Poz. Oznaka
1. Jarbol
2. Samarica
3. Vitlo tereta
4. Vitlo klobunice
5. Osnac klobunice
6. Leaj i uka klobunice
7. Leaj klobunice
8. Kolut klobunice
9. Ue klobunice
10. kopac
11. Leaj hajmice
12. Hajmica
13. Nosa skretnog koluta teretnice
14. Prsten nosaa koluta teretnice
Poz. Oznaka
15. Leaj hajmice
16. Donji skretni kolut teretnice
19. Spojni kopac
20. Ue teretnice
22. Kuka
23. Uka brka
24. Ue brka
25. Kolut teklaca
26. Teklac brka
27. Uka
28. Podiga samarice
Slika 1.3.8.2
Teka samarica
DIO 19.
200
Poz. Oznaka
1. Jarbol portala
2. Poprjena greda
3. kopac teretnice
4. Uka klobunice
5. Uka koluta voenja klobunice
6. Postolje vrtuljka pete
7. Samarica
8. Uka klobunice
9. Uka teretnice
10. Viljuka pete samarice
11. Hajmica
12. Vitlo tereta
13. Ue nategaa-teretnice
14. Kolut voenja teretnice
15. Uka teretnice
16 Ugraena unica
17. kopac
Poz. Oznaka
20. Onica
21. Kuka
22. Ue teretnice
23. Vitlo klobunice
24. Ue klobunice
25. Kolut voenja klobunice
26. Uka koluta voenja klobunice
27. Donji kolut klobunice-teklac
28. Trokutna ploa
29. Vrtuljak
30. Uka koluta klobunice
31. Krina spojka
32. Gornji kolut klobunice - teklac
33. Teklac klobunica - brk
Slika 1.3.8.3
Teka samarica s dvostrukom klobunicom
DIO 19.
200
Poz. Oznaka
1. Jarbol portala
2. Poprjena greda
3. Samarica grotla
4. Samarica, bona
5. Viljuka samarice
7. Vitlo tereta
8. Uad teretnice
9. Trokutna ploa
10. Kuka
Poz. Oznaka
11. Priveznica
12. Uad klobunice
13. Uka klobunice
14. Unutarnji brkovi
15. Ue uzde
16. Teklac brka
17. Ue brka
18. Uka brka
19. Ovalna uka
Slika 1.3.8.4
Samarica sa povezanim nategaem
DIO 19.
200
Poz. Oznaka
1. Stup dizalice
2. Nosea konstrukcija
3. Okretni leaj
4. Kabina operatora (rukovoditelja)
5. Krak
6. Osnac pete kraka
7. Hidrauliki cilindar promjene dohvata
kraka
8. Ue teretnice
Poz. Oznaka
9. Kolut teretnice na kraju kraka
10. Kolut teretnice na vrhu stupa
11. Vitlo tereta
12. Zaglavak ueta teretnice s omom
13. kopac
14. Vrtuljak
15. Karika
16. Kuka
17. Upresak
Slika 1.3.8.5
Palubna dizalica
DIO 19.
200
1.4 TEHNIKA DOKUMENTACIJA
1.4.1 Tehnika dokumentacija koja se podnosi Regi-
stru na razmatranje i odobrenje, obuhvaa:
1. specifikaciju;
2. crtee opeg plana teretnog ureaja s poda-
cima o osnovnim svojstvima (nosivost u rad-
noj zoni, dohvat kraka na boku broda, brzina
podizanja i sputanja tereta, najmanji i najve-
i dohvat, brzina okretanja i sl.);
3. crtee opeg plana teretnih jarbola sa samari-
cama, vitala dizalice, naprava za podizanje,
dizala i brodskih podiznih platforma, njihovih
uvrenja uz brodske konstrukcije i poja-
anja brodskog trupa na mjestima njihova
privrenja;
4. crtee metalne konstrukcije teretnih ureaja
(jarbola, stupova samarica, mostova, portala,
temelja, kuita dizala, leajeva dizalice i sl.),
s proraunima vrstoe i stabilnosti;
5. crtee dijelova s proraunima vrstoe ili do-
kazima jednake vrstoe detalja prema nor-
mama odobrenim od Registra;
6. crtee sigurnosnih ureaja (gdje je to potreb-
no, s proraunima vrstoe);
7. crtee uvrenja samarica i dizalica za vri-
jeme plovidbe;
8. tehniku dokumentaciju o mehanizmima i
njihovim pogonima ukljuujui:
.1 montane nacrte s presjecima,
.2 nacrte optereenih osovina, zupanikih
kola, reduktora i spojki,
.3 nacrte postolja s podacima o zavarivanju
konstrukcije,
.4 proraune, ili rezultate prorauna za v-
rstou odgovarajuih dijelova,
.5 planove ispitivanja ureaja,
.6 objanjenje, ili opis s uputama za osnovne
tehnike podatke o ureajima,
.7 osnovne sheme hidraulinih instalacija;
9. tehniku dokumentaciju o elektrinoj opremi:
.1 opis naela djelovanja i osnovna svojstva,
.2 specifikaciju koja obuhvaa popis kom-
ponenata mehanizama, aparata, naprava i
materijale,
.3 konstrukcijske montane nacrte,
.4 osnovnu shemu elektrinih pogona,
.5 program ispitivanja;
10. shemu opreme;
11. shemu sila koje djeluju na elemente teretnog
ureaja;
12. proraune, ili rezultate prorauna vrstoe
nosivih konstrukcija;
13. instrukciju za udvojeni rad samarica s nazna-
kom radne zone, doputene radne opteree-
nosti, dimenzija i sheme opute;
14. program ispitivanja teretnog ureaja u radio-
nici proizvoaa i nakon ugradnje na brod.
1.4.2 Tehnika dokumentacija za teretni ureaj u op-
segu navedenom u 1.4.1.1 do 1.4.1.14, moe se razmatrati
posebno (neovisno o tehnikoj dokumentaciji broda, odnosno
ploveeg objekta), ili ipak s uputama o tipovima i namjeni
brodova ili drugih ploveih objekata za koje su predvieni.
1.4.3 Kod prijavljivanja za prvi pregled teretnog ure-
aja, izraenog po projektima koji nemaju odobrenje Regis-
tra, treba predoiti tehniku dokumentaciju s proraunima, u
opsegu, navedenom u 1.4.1.1 do 1.4.1.14.
U nekim sluajevima Registar moe odobriti
smanjenje opsega tehnike dokumentacije, prihvaajui do-
kumente tvornice izraivaa i kompetentnih stranih organa
nadzora (vidi 7.1.4).
1.4.4 Tehnika dokumentacija brodskih dizala koju
proizvoa mora dostaviti Registru, obuhvaa:
1. tehnike uvjete i opise konstrukcije diza-
la;
2. opi plan dizala;
3. proraune i sheme sila koje djeluju na e-
lemente dizala, proraune vrstoe (a za
pojedine elemente takoer i proraune v-
rstoe i otpornosti);
4. nacrte okna i prostora strojeva, nacrte
vrata na oknima, vodilica i amortizera s
mjestima njihova privrenja, nacrte ka-
bina i protuutega s mjestima njihova ov-
jeenja, nacrte dijelova opreme za vo-
enje uadi i uvrenja konzola s prora-
unima vrstoe, ili s dokazima o njiho-
voj vrstoi;
5. nacrte sigurnosnih ureaja;
6. tehniku dokumentaciju za vitla, u slije-
deem opsegu:
1 tehniki opis s osnovnim tehnikim
svojstvima;
2 nacrti punih vijaka, osovina, punih
kola reduktora, kao i spojki (ili kao
dio sastavnih nacrta);
7. tehniku dokumentaciju za elektrinu op-
remu, u slijedeem opsegu:
1 tehniki opis s osnovnim tehnikim
svojstvima;
2 naelna shema elektrinog kruga di-
zala;
3 shema elektrinih spojeva i komuta-
cijska shema upravljanja;
8. program i nain ispitivanja;
9. popis ugraenih i rezervnih dijelova.
1.4.5 Prilikom prijavljivanja za prvi pregled dizala i-
zgraenih po projektu, koji nije odobren od Registra, neop-
hodna dokumentacija mora odgovarati popisu navedenom u
1.4.4.
U opravdanim sluajevima, opseg dokumenta-
cije, dogovorno s Registrom, moe se smanjiti, prihvaajui
dokumente tvornice - izraivaa i inozemnih nadzornih orga-
na (vidi 7.1.4.).
1.4.6 Tehnika dokumentacija brodskih podiznih
platformi koja se podnosi Registru mora obuhvatiti:
1. tehnike uvjete isporuke, opis konstruk-
cije brodske podizne platforme i njenih
pogona;
2. nacrte opeg plana brodske podizne plat-
forme i njenih pogona;
DIO 19.
200
3. proraune i sheme sila koje djeluju na
dijelove brodske podizne platforme i nje-
ne pogone za vrijeme rada i izvan rada,
proraune vrstoe i stabilnosti;
4. nacrte dijelova brodske podizne platfor-
me i njihovog privrenja, kao i pogona
s prikazom upotrijebljenog materijala;
5. popis, opis i nacrte sigurnosnih i zatitnih
ureaja;
6. opu elektrinu shemu brodske podizne
platforme, shemu elektrinih spojeva i
komutacijsku shemu upravljanja;
7. program i nain ispitivanja brodske po-
dizne platforme;
8. popis opreme i rezervnih dijelova;
1.4.7 Za metalne konstrukcije, dijelove strojeva, me-
hanizme i naprave izraene po normama koje prihvaa Re-
gistar, nije potrebno dostavljati dokumentaciju. Takoer ne
treba posebno usklaivati s Registrom pitanja primjene teh-
nolokih procesa, toplinske obradbe i prorauna po normama
i uz tehnike uvjete koje prihvaa Registar.
1.4.8 U opravdanim sluajevima Registar moe tra-
iti proirenje opsega navedene dokumentacije. Isto tako do-
puta se smanjenje opsega, ako podnesena tehnika doku-
mentacija sadri sve neophodne podatke potrebne za utvri-
vanje tehnike sigurnosti predmetnog sustava.
1.4.9 U neophodnim sluajevima, Registar moe
zahtijevati podnoenje prorauna vrstoe brodskih konstru-
kcija i pojaanja oplate broda na mjestima postavljanja jar-
bola, stupova, samarica, dizala, vitala, naprava za podizanje,
uki, kao i nain privrenja samarica i kraka dizalice za
vrijeme plovidbe.
1.4.10 U sluaju preinake ili popravka teretnog ure-
aja, opseg podnesene tehnike dokumentacije mora odgova-
rati provedenim izmjenama, ukljuivati proraun i biti u
sukladnosti s Pravilima.
1.4.11 Ako dokumentacija ili pojedini dijelovi doku-
mentacije navedeni u 1.4.1, 1.4.4 ili 1.4.6 nisu raspoloivi,
moraju biti pripremljeni na osnovu mjerenja obavljenih u su-
radnji sa ekspertom Registra. O opsegu smanjenja potrebne
dokumentacije u svakom pojedinom sluaju odluuje glavni
ured Registra.
DIO 19.
200
2 TEHNIKI ZAHTJEVI
2.1 OPENITO
2.1.1 Konstrukcija, dimenzije i tehnika izvedba te-
retnog ureaja moraju omoguavati siguran transport slobod-
no objeenog tereta, uzimajui u obzir podatke poetnih pro-
rauna, navedenih u ovim Pravilima (nagib ploveeg objekta,
tlak vjetra itd.), kao i druge proraunske parametre u predvi-
enom podruju koritenja.
Optereenje pri odstupanju teretne uadi od
vertikale, koje nije posljedica nagiba ploveeg objekta ili sila
inercije kao rezultata radnih kretanja teretnog ureaja ili lju-
ljanja tereta, mora se posebno uzeti u obzir, i mora biti nave-
deno u dokumentaciji podnesenoj Registru.
2.1.2 Teretni ureaji na otvorenim palubama moraju
biti izvedeni tako da se jami njihovo sigurno koritenje pri
kutovima nagiba i trima navedenim u Tablici 3.3.1.3 i pri
temperaturi okoline.
Preporuuje se navesti raspon radnih tempera-
tura, uzimajui u obzir podruje koritenja i razmjetaja te-
retnog ureaja na brodu, odnosno ploveem objektu u podru-
ju od +45
o
C do -25
o
C, a za elektrinu opremu od +55
o
C do -
25
o
C.
2.1.3 Nepokretne osovine koje slue kao oslonac za
okretne dijelove (bubnjevi, koluti, unice, kola i dr.) moraju
biti osigurane od okretanja i aksijalnog pomicanja.
2.1.4 Svi spojevi s pomou vijaka i klinova moraju
biti osigurani od nekontroliranog odvijanja i razdvajanja.
2.1.5 Mehaniki, hidrauliki i parni pogoni, sustavi i
cjevovodi, elektrina oprema u dijelu koji nije propisan po-
sebnim zahtjevima ovih Pravila, moraju udovoljavati Pravi-
lima, Dio 8.- Cjevovodi, Dio 9. - Strojevi i Dio 12. - Elektri-
na oprema.
2.2 SAMARICE
2.2.1 Opi zahtjevi
2.2.1.1 Kod samarica i naprava za podizanje koje se
koriste za rukovanje ribolovnim oruima, doputeno je ko-
ritenje i drugih palubnih strojeva, osim teretnih vitala, za
namatanje teretne uadi za vrijeme rada na vanjski bubanj, uz
zadravanje slobodnog kraja runo. U takvim sluajevima za
vrijeme ispitivanja teretnog ureaja ue treba dobro pri-
vrstiti na bubanj.
Na palubne strojeve koji se koriste u ovu svrhu
primjenjuju se odgovarajui zahtjevi ovih Pravila.
2.2.1.2 Sheme tipova samarica navedene su u ovim
Pravilima, 1.
2.2.1.3 Hajmica samarice i uka klobunice, moraju se
nalaziti na istoj vertikali. O mjestu uvrenja klobunice u
odnosu na petu samarice, u svakom pojedinom sluaju po-
sebno razmatra i odluuje Registar.
2.2.1.4 Mora biti predvieno sigurno uvrenje sama-
rice "za vrijeme plovidbe". Ako je "za vrijeme plovidbe" sa-
marica postavljena okomito na jarbol, i pri tome nije osigura-
no uvrenje samarice s pomou ueta klobunice, za tako
postavljenu samaricu mora se predvidjeti posebni ureaj.
2.2.1.5 Koritenje skretnog koluta uadi za teretnice i
klobunice nije doputeno.
2.2.1.6 Ako samarica ima zajedniki pogon za podi-
zanje i sputanje samarice i tereta, privrenje s bubnjem
mora imati sustav za blokiranje, tako da spoj ne ispada s bu-
bnja dok ga ne preuzme bubanj klobunice.
2.2.1.7 Na svakoj samarici, osim na samarici s bub-
njem klobunice s mehanikim pogonom, mora se predvidje-
ti, gdje je to mogue, bubanj klobunice koji odgovara zah-
tjevima navedenim u 2.2.4. Gdje je montaa bubnja nesvrho-
vita ili nemogua, mora se primijeniti lanac klobunice, spo-
jen s uetom klobunice pomou trokutne ploe.
2.2.1.8 Lanac klobunice samarice mora se uvrstiti za
uku na palubi ili jarbolu. Ako se umjesto lanca klobunice
primjenjuje ue, ono se mora pouzdano uvrstiti na bubnju
vitla klobunice ili bubnju za namatanje ueta.
Uvrivanje uadi klobunice, brka i uzda ko-
ristei sile trenja (zaustavljai ueta, bitve) nije doputeno.
2.2.1.9 Promjena horizontalnog poloaja samarice, pri
najveem dohvatu, pomou brka doputa se samo kad brod
ima nagib do ukljuno, 5
o
, a trim do, ukljuno, 2
o
.
2.2.1.10 Duljina ueta klobunice i teretnice mora se
izabrati tako da u svim moguim kombinacijama smjetanja i
kretanja samarice za vrijeme rada broj namotaja na bubnju ne
bude manji od tri.
Za ue klobunice dozvoljava se samo jedan
namotaj ueta na bubnju pri poloaju samarice "za vrijeme
plovidbe".
2.2.1.11 Oslonac pete samarice treba postaviti na istu
visinu od palube na koju su postavljena vitla, da ne smeta
osoblju koje je posluuje i pravilnom namatanju teretnice na
bubanj.
2.2.1.12 Ako samarice nemaju sustav pokretnih brkova,
koji ih mogu dobro uvrstiti u bilo kojem poloaju, svaka
samarica kapaciteta do 20 t mora imati najmanje dva pokret-
na brka, a svaka samarica kapaciteta vie od 20 t - tri pokret-
na brka.
2.2.1.13 Kad je teretnica olabavljena mora biti onemo-
guen slobodni pad unice teretnice. Zbog toga u konstrukciji
nosaa unice teretnice mora biti predvien graninik, ili ne-
ki drugi slian ureaj.
2.2.1.14 Temelji okretita tekih samarica moraju biti
dovoljno vrsti. Paluba na mjestu gdje je postavljen temelj
mora biti posebno vrsta. Temelj okretita mora imati otvor
za isputanje vode.
2.2.1.15 Jarbol krunog presjeka mora biti obuhvaen
leajem hajmice i ukom klobunice pod kutom od najmanje
40
o
, raunajui od osi simetrale leaja. U donjem dijelu le-
aja kut obuhvata moe biti umanjen, ali ne smije biti manji
od 30
o
.
Pri manjim kutovima obuhvata jarbol na mjestu
postavljanja peta mora biti pojaan poveanjem debljine sti-
jenke, ili ugradnjom ukruenja unutar jarbola.
DIO 19.
200
2.2.1.16 Uka za uvrenje uz samaricu, unice teretni-
ce i klobunice, kao i brkova mora prolaziti kroz glavu sama-
rice, i biti zavarena po itavom opsegu.
2.2.1.17 Svornjaci na peti samarice moraju imati matice
i osigurae; nosivi dio nareza svornjaka ne smije biti vei od
1/3 debljine viljuke.
2.2.1.18 Za spreavanje iskakanja iz donjeg ili gornjeg
leaja hajmice, hajmica koja zahvaa petu samarice, mora i-
mati odgovarajue osiguranje.
Povrina leajeva mora biti vrlo glatka. Leaje-
vi moraju dobro prianjati jedan uz drugoga i biti podmazani i
osigurani od habanja i ulaza vode.
2.2.1.19 Obujmice za privrenje vodeih unica mo-
raju se iskovati iz jednog komada osim oboja koje moe biti
zavareno.
2.2.1.20 Okov i uka klobunice mogu biti kovani, zava-
rene ili lijevane konstrukcije, dok uka oblika kopca mora
biti samo kovana.
Svornjaci uke moraju se osigurati od iskliznu-
a iz okova i od okretanja u okovu ili uki (ako je ona oblika
kopca). Spojne povrine moraju biti vrlo glatke.
Preporuuje se postaviti mjedene podloke is-
pod nosive povrine uke.
Pri najmanjem nagibu samarice prema hori-
zontali smjer sile na uki mora presijecati os svornjaka u gor-
njoj polovini razmaka izmeu leaja okova.
2.2.1.21 Uke za privrenje nepomine opute, brkova
i uzdi, lanca klobunice, koluta za natezanje itd. uz trup bro-
da i elinu konstrukciju teretnih ureaja moraju imati odgo-
varajuu vrstou prema proraunskim silama, i imati oblik
koji osigurava pravilno postavljanje uz njih uvrenih dije-
lova opreme.
Raspored uki mora osiguravati poklapanje
ravnina njihove najvee krutosti sa smjerom uadi nepomi-
ne opute, a za uad s promjenjivim smjerom ravnina najvee
krutosti mora odgovarati srednjem smjeru uadi.
Debljina lima za koji se uka zavaruje ne smije
biti manja od 1/3 debljine uke, ali ni u kojem sluaju manja
od 5 mm.
Rebro za ukruenje koje slui za pojaanje li-
mova, naelno, mora biti paralelno sa smjerom uke.
2.2.2 Teretni jarboli
2.2.2.1 Ovi zahtjevi se odnose na uvrene i neu-
vrene teretne jarbole obine namjene.
2.2.2.2 U duljinu jarbola L treba uraunati razmak od
njegova vrha do palube koja osigurava oslonac jarbola u pop-
rjenoj i uzdunoj ravnini broda.
2.2.2.3 Vanjski promjer jarbola na razini oslonca palu-
be ne smije biti manji od L/27. Vanjski promjer jarbola iz-
meu donjih pripona i podravajue palube mora biti vei ili
jednak L/30.
2.2.2.4 Debljina stijenke jarbola ne smije biti manja od
najvee vrijednosti veliine, odreene prema Tablici 2.2.2.4.
Tablica 2.2.2.4
Oblik limova Najmanja debljina, [mm]
Savijeni
SWL
kR d
,
eH
2 350
32 0
+
ili
100
k d
ili 6,5
Ravni
SWL
kR b
,
eH
2 220
32 0
+
ili
60
k b
ili 6,5
d - Najvei vanjski promjer jarbola u pro-
matranom presjeku, [mm];
Ako jarbol nema okrugli presjek, za d se
uzima najvei promjer opisane krunice.
b - irina lima, [mm], ali ne manje od 60%
irine jarbola u promatranoj toki.
k - odnos izmeu radnog i doputenog nap-
rezanja
2.2.2.5 Teretni jarboli moraju imati najmanje dva v-
rsta oslonca.
2.2.2.6 Debljina stijenki teretnih jarbola, smjetenih u
zatvorenim prostorima ne smije biti manja od 5 mm, a na ot-
vorenim prostorima i prostorima u koji nema pristupa u unut-
ranjost ne manja od 6,5 mm; a u prostorima koji imaju pris-
tup u unutranjost ne manja od 5 mm.
Teretni jarboli koji se koriste za ventilaciju ne
smiju imati debljinu stijenke manju od 6,5 mm.
2.2.2.7 Treba izbjegavati nagle promjene poprjenog
presjeka teretnih jarbola. Na mjestima naprezanja i/ili velikih
naprezanja treba izbjegavati postavljanje otvora i dr. Ako je
njihovo postavljanje neophodno, ti otvori moraju biti dobro
zaobljeni, a na rubovima moraju biti predviena pojaanja.
2.2.2.8 Teretni jarboli i njihovi dijelovi trebaju biti ta-
ko izvedeni da se sprijei korozija na nedostupnim mjestima.
Svi dijelovi, osim zatvorenih konstrukcija, moraju biti dostu-
pni za provjeru, ienje i bojanje.
2.2.2.9 Proraunska naprezanja u teretnim jarbolima,
moraju se odreivati za takav smjetaj samarice (ili kombina-
cija samarica), koji izaziva najvea naprezanja.
2.2.2.10 Pripone se moraju postavljati tako da ne ome-
taju rad samarice i pomine snasti.
Nije preporuljivo uvrivati pripone uz kra-
jeve nepokretnih traverzi jarbola.
2.2.2.11 Uad neskidljive opute mora imati stezalice; a
uke za privrenje sredinjih i bonih pripona jarbola mo-
raju biti dobro privrene na trupu broda. Uke moraju biti
postavljene u skladu s 2.2.1.21. Uvrenje dvaju i vie uadi
jednim dijelom opreme (npr. kopcem) nije doputeno.
2.2.2.12 Odnos visine jarbola prema duljini samarice
l
a L
(vidi Sliku 2.2.2.12) ne smije biti vei od 1,0.
DIO 19.
200
Slika 2.2.2.12
2.2.3 Samarice (u uem smislu)
2.2.3.1 Ovo poglavlje se odnosi na samarice cilindri-
ne, konusne i stupnjevite izvedbe.
2.2.3.2 Odnosi mjera konusnih i stupnjevitih samarica
moraju odgovarati Slici 2.2.3.2. Doputa se koritenje drugih
konstrukcija pri jednakim vrijednostima tlanog naprezanja u
samarici.
Slika 2.2.3.2
2.2.3.3 Debljina stijenke u srednjem dijelu samarice
mora biti vea od
70
d
+2, ali ne manja od 4 mm.
2.2.3.4 U srednjem dijelu samarice l
1
ne smije biti pop-
rjenih sueonih zavara, raspored tih zavara mora udovolja-
vati standardima priznatim od Registra.
2.2.3.5 Progib elinih samarica ne smije biti vei od
1/1500 njene duljine, kako u ravnini ovjesnog tereta, tako i u
ravnini okomitoj na nju.
2.2.3.6 Uke za privrenje brkova moraju biti smje-
tene to je mogue blie ukama za uvrenje unice teret-
nice na kraju samarice.
2.2.3.7 Samarice, u zoni gdje je ugraena unica, mo-
raju biti dodatno uvrene tako da moment otpora u toj zoni
ne bude manji od momenta otpora samarice bez proreza.
2.2.3.8 Teretne samarice moraju biti hermetine, da se
svede na najmanju moguu mjeru korozija na unutarnjim
povrinama.
2.2.3.9 Unutarnje povrine, po mogunosti, moraju biti
obraene antikorozijskim sredstvima nakon izvoenja svih
operacija zavarivanja.
2.2.4 Vitla i vitla za namatanje uadi
2.2.4.1 Teretna vitla i vitla klobunice predviena za
promjenu poloaja samarice pod teretom, moraju odgovarati
opim tehnikim zahtjevima. Njihov pogon mora imati mo-
ment koenja za 1,5 puta vei od momenta podizanja.
2.2.4.2 Ako pogon vitala brkova tekih samarica s jed-
nom klobunicom dovodi do pojave nedoputenih naprezanja
u samarici i klobunici, mora se predvidjeti momentni gra-
nini prekida, koji ograniava veliinu momenta prema pro-
raunskim okvirima.
2.2.4.3 Vitla klobunica i uzdi sa samostalnim pogo-
nom moraju imati konice, koje djeluju automatski pri preki-
du rada vitla, iskljuenju ili prekidanju napajanja i postavlja-
nju poluge upravljanja u nulti poloaj.
Koniki ureaj mora izdrati moment torzije
za 1,5 puta vei od najveeg momenta torzije izazvanog op-
tereenjem u samarici.
2.2.4.4 Vitla klobunice ili slina, moraju imati bubanj,
podijeljen graninikom na dva dijela, dio za namatanje teret-
nice i dio za ue klobunice. Ue tereta mora biti uvreno
na bubanj vitla klobunice i bubanj teretnog vitla.
2.2.4.5 Vitla s glatkim bubnjevima moraju biti postav-
ljena tako da kut izmeu ueta koje se namata na bubanj i
ravnine bubnja, okomite na njegovu uzdunu os, ne prelazi
4
o
.
2.2.4.6 Za pogon nije doputeno koritenje biljne i
sintetike uadi (vidi 2.6.2).
2.2.4.7 Mehanizmi za kvaenje, (zupanici, spojke)
moraju moi izdrati moment torzije koji ne prelazi vie od
1,5 puta najvei moment torzije izazvan naprezanjem u teret-
noj samarici u uvjetima najveeg doputenog optereenja.
2.2.4.8 Vitla klobunice koja pokreu teretna vitla po-
mou pogonske uadi ne smiju se koristiti na teretnoj samari-
ci kojoj doputeno optereenje prelazi 3 t.
2.2.5 Udvojene teretne samarice
2.2.5.1 Udvojene teretne samarice u pogledu izvedbe i
smjetaja, moraju omoguiti koritenje samarica u pojedi-
nanom radu.
2.2.5.2 Oprema samarica za rad s udvojenim samari-
cama, mora obuhvatiti:
1. dovoljno vrste uzde i opremu za njihovo
uvrenje na palubi i kraju samarice;
2. opremu za meusobno spajanje teretnica
(u vezi s tim postavljanje lanca meu te-
retnicama);
3. mjere, koje omoguuju u radu kontrolirati
izraunate granine poloaje samarica i
uzda, kao i kut izmeu teretnica, to mora
biti navedeno u uputama o radu s udvoje-
nim samaricama.
Vizualna kontrola postavljanja samarice
ili granine visine podizanja tereta, moe
se prihvatiti, ako takva kontrola i stvarni
uvjeti koritenja jame dovoljnu sigurno-
st.
DIO 19.
200
Preporuuje se primjena ugraenih poka-
zatelja poloaja samarice prema horizon-
tali i povrini palube.
Ako vizualna kontrola graninih poloaja
samarice i kuta razdvajanja teretnica nije
sigurna, moraju se predvidjeti druge
konstrukcijske mjere, kao to je oznaa-
vanje uadi, klobunica, uzda, uki uzda i
sl.
Uvrenje uzda i njihova duina mora se
osigurati konstrukcijski, a ne vizualnom
kontrolom.
4. uzde ili unutarnje brkove koji spreavaju
okretanje samarice prema vanjskoj strani
uzda.
2.2.5.3 Samarica za rad s udvojenim samaricama, na-
elno, mora biti tako postavljena da je mogu njen rad na
svakom dijelu palube broda.
2.2.5.4 Za sve reime rada moraju vrijediti slijedei
zahtjevi:
1. Najmanji kut nagiba prema horizontali
svake od samarica ne smije biti manji od
15
o
, ali se preporuuje da kut ne bude
manji od 30
o
.
2. Najvei kut meu teretnicama ne smije
prelaziti 120
o
.
3. Najmanja visina podizanja mora jamiti
prolaz tereta nad rukohvatom linice ili iz-
nad pranice grotla.
4. Dohvat samarice na boku broda ne smije
biti manji od 4 m.
2.2.6 Samarice s dvostrukom klobunicom
2.2.6.1 Konstrukcija i postavljanje samarica s dvostru-
kom klobunicom mora onemoguiti nekontrolirano zakre-
tanje samarice u horizontalnoj ravnini kad se nalazi u kraj-
njim poloajima. Ako je neophodno, moraju se predvidjeti
konstrukcijske mjere za ogranienje kutova okretanja - klo-
bunice ili samarice (vidi 3.5.1.2.7).
2.2.6.2 Samarice s dvostrukim klobunicama moraju
imati dvije posebne klobunice privrene neposredno ili s
pomou balansira, uz kraj samarice i na traverzu teretnog jar-
bola, ili uz dva odvojena jarbola.
2.2.6.3 Za osiguranje stabilnosti samarice uad klo-
bunice mora biti rasporeena tako da najvei razmak od
vertikale koja prolazi kroz os pete samarice do klobunice,
ne bude manji od 0,11 duljine samarice (vidi Sliku 2.2.6.3).
Slika 2.2.6.3
DIO 19.
200
Ovo se mora osigurati:
ogranienjem kuta okretanja samarice,
postavljanjem graninika na samaricu,
postavljanjem zaustavljaa na stupu ili tra-
verzi.
2.2.6.4 Kut okretaja moe se ograniiti, smjetajem u-
ke za uvrenje unice na kraju jarbola. Takoer mogu se ko-
ristiti i krajnji graninici na pogonskom sustavu.
2.2.6.5 Nije doputeno ograniavanje kuta okretanja
mjestiminim podupiraima, koji doprinose pojavi veih pop-
rjenih momenata izvijanja.
2.2.6.6 vrstoa i stabilnost samarica s dvostrukim klo-
bunicama dokazuje se proraunom ili ispitivanjem na mode-
lima.
2.2.7 Mehanizirane samarice
Mehanizirane samarice moraju imati granine
prekidae, za automatsko zaustavljanje u krajnjim poloajima,
kao i za mehanizme dohvata i okretanja samarice.
O sigurnosnim ureajima za mehanizirane sama-
rice koje rade u reimu udvojenih samarica, u svakom pojedi-
nom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
2.3 DIZALICE
2.3.1 Opi tehniki uvjeti
2.3.1.1 Brodske dizalice moraju biti dobro privrene
uz konstrukciju broda. Rebra trupa broda na mjestu postavlja-
nja dizalice ili dizala moraju biti odgovarajue pojaana.
2.3.1.2 Mora se predvidjeti sigurno uvrenje brodskih
dizalica, i njihovih krakova "za vrijeme plovidbe".
2.3.1.3 Dizalice s krakovima s elastinim ovjeenjem
moraju biti tako izvedene da ne postoji mogunost prevrtanja
kraka na stranu suprotnu dohvatu, uzimajui u obzir nagib i
trim koji se moe javiti, i primjenu graninika, ako je to neop-
hodno (vidi 3.5.2.3.4).
2.3.1.4 Konstrukcija i postavljanje krak dizalica na bro-
dovima mora onemoguiti prevrtanje dizalice.
2.3.1.5 O izvedbi i opremi dizalica predvienih za pre-
mjetanje ljudi u radnim koarama ili u drugim slinim napra-
vama, u svakom pojedinom sluaju posebno odluuje Regista-
r.
2.3.1.6 Za dizalice na ploveim dokovima primjenjuju
se zahtjevi iz 2.3, uzimajui u obzir njihove posebne uvjete
rada i konstrukcijska svojstva.
2.3.2 Metalne konstrukcije
2.3.2.1 Debljina stijenki nosivih elemenata metalne
konstrukcije, dostupnih za pregled sa svih strana, kao i metal-
nih konstrukcija dizalica u zatvorenim prostorima, ne smije
biti manja od 4 mm; debljina stijenki kvadratnih ili cjevastih
elemenata metalnih konstrukcija, koje nisu dostupne pregledu
s unutarnje strane, ne smije biti manja od 6 mm.
2.3.2.2 Vanjski promjer cjevastih elemenata metalnih
konstrukcija ne smije prijei veliinu navedenu u 2.2.2.3.
2.3.2.3 Treba izbjegavati optereenje zakovica na odrez
(osobito vibracijsko optereenje). Takva izvedba doputa se
samo u iznimnim sluajevima. Nije dozvoljena primjena za-
kovica s uputenom ili poluuputenom glavom.
Provrti za zakovice i kalibrirane vijke moraju se
buiti u spojenim elementima ili u pojedinanim elementima
istovremeno s pomou vodilice.
Zakovice i vijci za spojeve nosivih elemenata ne
smiju imati promjer manji od 12 mm.
Granina debljina zakovanih elemenata ne smije
prijei 5 promjera zakovica.
Broj zakovica koje uvruju element u spoju, ili
smjetenih na jednoj strani spoja, ne smije biti manji od dva.
2.3.3 Mehanizmi
2.3.3.1 Mehanizmi dizalica moraju udovoljavati primje-
njivim opim tehnikim zahtjevima navedenim u poglavlju
2.1. ovih Pravila.
2.3.3.2 Sigurnosni faktor koenja mehanizma podizanja
tereta ne smije biti manji od 1,5. Faktor koenja mehanizma
promjene dohvata kraka ne smije biti manji od 2; pri tome se
statiki moment na konikoj osovini, koji stvara teina tereta,
teina kraka i protuuteg, mora odrediti u takvom poloaju kra-
ka, pri kojemu moment ima najveu vrijednost.
Ako pogon ima dvije ili vie konica, faktor ko-
enja se utvruje uz pretpostavku, da se sav teret zadrava
djelovanjem jedne konice. Faktor koenja svake od tih ko-
nica pri istovremenom djelovanju ne smije biti manji od 1,25.
2.3.3.3 Konice mehanizama okretanja i premjetanja
moraju djelovati automatski, ili biti upravljane automatski. O
primjeni konica otvorenog tipa u svakom pojedinom sluaju
posebno razmatra i odluuje Registar.
Faktor koenja ne smije biti manji od 1,25.
Faktor koenja za gornje postrojenje ploveih
dizalica (dizalinih brodova) i dizalica predvienih za rad na
valovitom moru, ne smije biti manji od 1,5.
Mehanizmi okretanja i premjetanja dizalica s
runom konicom moraju imati zapor koji ne doputa mogu-
nost nekontroliranog okretanja ili pomicanja dizalica.
2.3.4 Sigurnosni ureaji
2.3.4.1 Dizalice, mehanizirane samarice i naprave za
podizanje moraju biti opremljene automatskim ureajima za
zaustavljanje u krajnjim poloajima:
1. podizanja;
2. promjene dohvata;
3. premjetanja (pomaka) dizalice, njezinih
kolica (maka) i naprava za podizanje;
4. okretanja dizalice (za dizalice s ogranie-
nim kutom okretanja) i mehanizirane sa-
marice;
5. kuke i grabilice u krajnjem gornjem polo-
aju.
DIO 19.
200
Nakon aktiviranja krajnjih prekidaa mora se o-
sigurati mogunost pokretanja mehanizama u obrnutom smje-
ru.
Pri koritenju sklopki koje omoguuju zaobila-
zak krajnjih prekidaa (npr. za sputanje kraka dizalice "za
vrijeme plovidbe") sklopke moraju biti dostupne samo ovla-
tenim osobama.
O sigurnosnim ureajima za mehanizirane sama-
rice koje rade udvojeno, u svakom pojedinom sluaju posebno
razmatra i odluuje Registar.
Ako se kod dizalica s krakom, krak pri sputanju
nasloni na ureaj za uvrenje "za vrijeme plovidbe", istov-
remeno se trebaju iskljuiti mehanizmi podizanja i promjene
dohvata.
2.3.4.2 Dizalice s promjenjivom nosivosti, ovisno o
dohvatu kraka, moraju imati automatske pokazivae nosivosti,
koja odgovara dotinom dohvatu kraka. Pokaziva mora biti
dobro vidljiv s radnog mjesta rukovatelja.
Za odreivanje doputene nosivosti uzima se u
obzir kut nagiba kraka. Stoga, na upravljakom mjestu mora
biti tablica ili dijagram za itanje vrijednosti za doputenu no-
sivost pri odgovarajuem dohvatu.
2.3.4.3 Dizalice, kojima stabilnost ovisi o poloaju te-
reta na kuki, moraju imati graninike momenta optereenja,
koji automatski iskljuuju mehanizme dizalice pri pokuaju
podizanja tereta koji premauje nosivost, doputenu za odre-
eni dohvat kraka.
Ovi graninici moraju zaustaviti podizanje tereta
koji prelazi nosivost za vie od 10%.
Na dizalicama drugih tipova i na napravama za
podizanje trebaju se postaviti graninici.
2.3.4.4 Ako postoji mehanizam pomonog podizanja,
treba predvidjeti blokiranje, koje iskljuuje mogunost istov-
remenog rada mehanizama glavnog i pomonog podizanja.
Ipak blokiranje ne mora postojati, ako je predvi-
en istovremeni rad tih mehanizama, uzimajui u obzir ukup-
nu nosivost obaju mehanizama.
2.3.4.5 Dizalice, za koje je neophodno u proraunu v-
rstoe i stabilnosti uraunati tlak vjetra, moraju imati signalne
ureaje, koji se aktiviraju pri postizanju proraunske granine
brzine vjetra kod radnog stanja.
Pokaziva brzine vjetra mora biti postavljen tako
da ne bude zaklonjen konstrukcijom dizalice ili trupom broda.
2.3.4.6 Dizalice koje rade u paru (tandemu) i privre-
ne su na zajednikom okretnom ureaju, moraju imati kon-
trolne sustave, koji osiguravaju upravljanje objema dizalica-
ma.
2.3.4.7 Dizalice s nepromjenjivom nosivou, neovisno
o dohvatu kraka, moraju imati graninike nosivosti mehaniz-
ma podizanja.
2.3.4.8 Dizalice - samarice s elastinim ovjeenjem u
svim radnim poloajima moraju imati dovoljno zategnuto ue
klobunice.
2.3.4.9 Vrata i otvori na pramanim dijelovima dizalica,
namijenjeni za prolaz osoblja, moraju imati sustav blokiranja,
koji ne doputa ukljuenje mehanizma kretanja i podizanja
ako su vrata otvorena.
2.3.4.10 Teretni ureaji, transporteri, portali ili slini u-
reaji za ukrcaj i iskrcaj tereta, trebaju imati zvuni signalni u-
reaj, aktiviranje kojega mora biti mogue rukovatelju u bilo
koje vrijeme. Zvuni upozoravajui signal mora se dobro uti
i razlikovati, od drugih zvunih signala i od radne buke.
2.3.5 Protuuteg
2.3.5.1 Izvedba dizalinog protuutega mora iskljuiti
mogunost promjene utvrene mase za vrijeme koritenja.
Uvrenje pojedinih tereta u protuuteg mora iskljuiti njiho-
vo pomicanje.
2.3.5.2 Pomini protuutezi moraju se micati automatski,
s promjenom dohvata kraka. Pri kretanju pominog protuutega
mora se iskljuiti mogunost njegova zaglavljivanja.
2.3.6 Pomine dizalice
2.3.6.1 Stabilnost pominih dizalica mora biti osigura-
na, kako pri radu, tako i u neradnom stanju.
Provjera stabilnosti provodi se po normama koje
prihvaa Registar.
2.3.6.2 Pomine dizalice i naprave za podizanje moraju
imati vrste tranike hvataljke, ili okretne kotaie.
2.3.6.3 Pomine dizalice i naprave za podizanje moraju
imati efikasna sredstva za zaustavljanje (skidljive hvataljke za
tranice i sl.).
2.3.6.4 Uvrenje dizalica i naprava za podizanje "za
vrijeme plovidbe" mora onemoguiti njihovo pomicanje.
2.3.6.5 Pogonski kotai mehanizama premjetanja diza-
lica, teretnih kolica ("maki") i naprava za podizanje moraju
biti puni, i postavljeni tako da se iskljui mogunost ispadanja
kotaa s tranica.
2.3.6.6 Okviri pominih dizalica, teretnih kolica i nap-
rava za podizanje moraju imati nosive dijelove na razmaku ne
vie od 20 mm od tranica, koji se mogu koristiti kao oslonci
pri lomu kotaa ili osovina. Ti dijelovi moraju biti proraunati
za najvee doputeno optereenje.
2.3.6.7 Pomine dizalice, kolica i naprave za podizanje
s mehanikim pogonom za ublaavanje mogueg udara o gra-
ninike, moraju imati priguivae. Priguivai mogu biti pos-
tavljeni na graninicima.
2.3.6.8 Na krajevima tranica moraju se postaviti gra-
ninici, proraunati na primanje udaraca dizalice, kolica ili
naprava za podizanje, koje se kreu, s najveim radnim opte-
reenjem, nazivnom brzinom.
2.3.6.9 Pri kretanju nekoliko dizalica ili kolica na jednoj
tranici, dizalice moraju imati graninike za spreavanje suda-
ra.
2.4 DIZALA
2.4.1 Ope upute
2.4.1.1 Tipovi dizala koji podlijeu nadzoru i njihovi
dijelovi opreme moraju biti projektirani i izraeni tako da se
DIO 19.
200
osigura njihovo sigurno koritenje, u skladu s ovim Pravilima,
priznatim normama za dizala, i tehnikim uvjetima izradbe.
2.4.1.2 U dijelovima (sklopovima) vitala koji prenose
moment torzije (osim elektromotora), otputanje stegnutih di-
jelova spojeva, doputa se samo uz uvjet njihova dodatnog
uvrenja klinovima, zaticima, vijcima itd. Dodatni materijali
za montane dijelove moraju se proraunavati za najvei mo-
ment torzije.
2.4.1.3 Odnos promjera bubnja, unice ili koluta, uzet
na dnu lijeba prema promjeru ueta, mora biti u skladu s
Tablicom 2.4.1.3.
Tablica 2.4.1.3
Odnos promjera
Oznaka
dizala
Bubanj ili
unica
Koluti za
voenje
Koluti graninika brzine
(skupa s hvataima i sl.)
Putniko
dizalo
40 30 25
Teretno
dizalo
30 25 25
2.4.1.4 Dizalo mora imati prostor strojeva zatien od
atmosferskih djelovanja, koji mora biti izoliran i imati vrata,
koja se zatvaraju bravom.
Dimenzije prostora strojeva moraju osigurati:
1. pristup k vitlu i elektromotoru najmanje s
dvije strane, uz irinu prolaza od najmanje
500 mm,
2. svijetli otvor s prednje strane upravljake
ploe, irine najmanje 750 mm.
Ako je neophodno rukovanje ploom (na
zidu) sa stranje strane, razmak izmeu
ploe i zida ne smije biti manji od 750
mm.
3. slobodan prostor u prostoru strojeva kod
ulaza, ne smije biti manji od 1000 x 1000
mm. Visina prostora strojeva mora omo-
guavati montiranje i demontiranje opre-
me.
2.4.1.5 U oknu i prostoru strojeva nije doputen smjetaj
opreme koja se ne odnosi na dizala.
2.4.1.6 Otvori za proputanje ueta u podu strojarnice
moraju biti takvih dimenzija da razmak izmeu ueta i ruba
otvora ne bude manji od 25 mm. Okolo otvora moraju se ug-
raditi bonice visine najmanje 50 mm.
2.4.1.7 Svaki izrez na palubi za teretno dizalo mora i-
mati ogradu visine najmanje 1 m iznad razine palube sa svake
strane izreza, osim sa strane pristupa za operacije rukovanja
teretom.
Ako ograde nisu potpuno zatvorene, mehanizmi
teretnog dizala moraju biti blokirani.
2.4.1.8 Na rubovima svakog izreza u palubi i ispod te-
retnog dizala, sa svih strana, moraju biti postavljeni ureaji za
automatsko zaustavljanje dizala na danoj palubi.
Ako se na palubi nalaze ureaji za blokiranje s
pomou kojih se platforma odrava u nepominom stanju za
vrijeme ukrcaja i iskrcaja, oni moraju biti povezani s upravlja-
kim mehanizmima teretnog dizala, tako da se iskljui napa-
janje pogonskog mehanizma dok se ne oslobode ureaji za
blokiranje.
2.4.2 Okno
2.4.2.1 Okno dizala mora biti zatvoreno s gornje i donje
strane, i ograeno po itavoj visini. Pregrade okna moraju se
proraunati uzimajui u obzir optereenje u skladu s 3.5.3, i
udovoljiti Pravilima, Dio 2. - Trup, Dio 4. - Stabilitet, Dio 5. -
Pregraivanje i Dio 17. - Protupoarna zatita.
2.4.2.2 Nije doputeno smjestiti okno ispred sudarne
pregrade i na udaljenosti 0,2 B od boka broda.
2.4.2.3 Za osiguranje izlaza iz okna u sluaju zaustav-
ljanja kabine zbog kvara, moraju se predvidjeti nepomine lje-
stve, ili uka za podizanje, uvrena za okno, po itavoj nje-
govoj visini.
2.4.2.4 U donjem dijelu okna mora postojati potrebna
dubina koja osigurava razmak od donje ploe kabine ili protu-
utega do odbojnika ne vie od 200 mm u najniem poloaju
kabine. Pri poloaju kabine na potpuno stisnutom odbojniku
razmak od dna voznog okna do donje ploe kabine mora biti
najmanje 750 mm. Taj razmak moe se smanjiti, ako postoje
skidljivi ureaji koji osiguravaju razmak od najmanje 750 mm
kad se na njih postavi kabina.
2.4.2.5 Dno okna moe se drenirati runim pumpama,
vodenim ejektorima, pomou izlijevnih cijevi, koje vode u
najblie suhe dijelove broda, ili na neki drugi pogodni nain.
Izlijevne cijevi moraju imati pipce lako pristu-
pane. Njihov promjer ne smije biti manji od 39 mm.
2.4.2.6 Za posluivanje opreme postavljene u oknu di-
zala (koluti za voenje, graninici brzine i dr.) doputaju se
otvori s poklopcima, ili skidljivi limovi. Oni se moraju otva-
rati prema vani.
2.4.2.7 Unutranja povrina okna sa suprotne strane
vrata kabine mora biti glatka i ravna, bez streih dijelova i
udubljenja.
Takva povrina okna mora biti po itavoj irini
otvora vrata, plus 50 mm sa svake strane, a po visini 300 mm
za putnika dizala, i najmanje 200 mm za teretna dizala.
Na ostalim povrinama okna, ogranienim iri-
nom otvora vrata, plus 50 mm sa svake strane, doputaju se
bona udubljenja ne vea od 150 mm. Strei dijelovi i udub-
ljenja vei od 5 mm (osim za dizala, kojima kabine imaju au-
tomatska vrata) moraju imati skoenje pod kutom ne manjim
od 60
o
prema horizontali. Kod dizala s automatskim vratima
skoenja su neophodna samo kod streih dijelova veih od 50
mm i samo s donje strane.
2.4.2.8 Visina okna dizala mora biti takva da se nakon
djelovanja graninika i zaustavljanja dizala:
1. osigurava mogunost slobodnog kretanja
kabine (protuutega) prema gore za najma-
nje 200 mm;
2. osigurava razmak izmeu platforme i kro-
va kabine, odreen za posluujue osoblje
i stree dijelove ili opremu, postavljenu
ispod pokrova okna, od najmanje 750 mm.
DIO 19.
200
2.4.3 Vrata okna
2.4.3.1 Svi ulazi i otvori za ukrcaj u okno moraju biti
zatvoreni vratima. irina svijetlog otvora ne smije biti vea od
irine kabine dizala. Ovjeena vrata moraju se otvarati samo
prema vani.
Visina vrata okna kod putnikih dizala ne smije
biti manja od 1800 mm, pri emu svijetli otvor mora biti naj-
manje 1600 mm.
Kod teretnih dizala visina vrata okna, ako pri u-
krcaju i iskrcaju kabine ljudi ne ulaze u kabinu, ne smije biti
vea od 1400 mm. Visina vrata okna mjeri se od palube do
gornjeg ruba otvora vrata.
2.4.3.2 Izvedba i materijal vrata, ako su hermetika,
moraju udovoljavati Pravilima, Dio 3. - Oprema trupa i Dio
17. - Protupoarna zatita.
2.4.3.3 Vrata moraju imati otvore za gledanje. Kod di-
zala s automatskim vratima i kod dizala opremljenih pokazi-
vaima dolaska kabine na odreenu zaustavnu palubu, nisu
obvezatni otvori u vratima okna.
2.4.3.4 Sila za podizanje poluautomatskih i automatskih
vrata okna ne smije biti vea od 150 N.
2.4.3.5 Vrata okna moraju imati ureaje, koji vrata zat-
varaju prije nego kabina ode s razine stajalita vie od 150
mm.
2.4.3.6 Vrata okna koja se runo otvaraju, osim ureaja
za automatsko zatvaranje, moraju imati neautomatski ureaj,
koji zadrava otvorena vrata u "zatvorenom poloaju".
2.4.3.7 Mora se iskljuiti mogunost otvaranja brava
vrata izvan okna, kad na razini vrata nema kabine, kao i kod
upravljanja kretanjem kabine iz prostora stroja dizala
(2.4.14.5).
Mogunost otvaranja brava vrata okna, ako ka-
bina nije na stajalitu, moe se dopustiti samo odgovornim o-
sobama posade, i to posebnim ureajem.
2.4.3.8 Krila automatskih vrata u sluaju prepreke pri
njihovu zatvaranju moraju se automatski vratiti u poetni po-
loaj.
2.4.4 Vodilice
2.4.4.1 Kabina dizala i protuuteg moraju imati vrste i
krute vodilice.
2.4.4.2 Kod vodilica i njihovih spojeva mora biti one-
mogueno pomicanje u bilo kojem smjeru.
2.4.4.3 Vodilice po kojima idu kotaii kabine i protu-
uteg moraju biti toliko dugake da vodea papuica dizala i
protuutega nakon prelaska granine radne toke (pri potpuno
stisnutim odbojnicima) ne sklizne sa svojih vodilica.
2.4.5 Kabina
2.4.5.1 Kabina mora imati pod, pokriveni strop i zatvo-
rene strane po itavoj visini.
2.4.5.2 Strop kabine mora moi izdrati bez ikakve de-
formacije optereenje od dva ovjeka (jedan ovjek - 80 kg).
2.4.5.3 Kabina putnikog dizala mora imati vrata. Kabi-
na teretnog dizala ne mora imati vrata, ako postoje ureaji za
zadravanje tereta (vidi 1.1.3).
Vrata na razvlaenje (reetkasta) doputaju se
samo za kabine teretnih dizala.
2.4.5.4 Visea vrata kabine moraju se otvarati samo u-
nutar kabine.
2.4.5.5 Sila za automatsko otvaranje krila vrata na raz-
dvajanje ne smije biti vea od 150 N.
2.4.5.6 Na krovu kabine putnikog dizala mora biti pre-
dvieno grotlace koje se zatvara, veliine svijetlog otvora
400 x 500. U kabini mora biti predvien kopac, ili drugi ure-
aj za mogunost izlaza na krov kabine u sluaju kvara. U ka-
bini mora biti predviena uputa o koritenju izlaza iz kabine i
okna u sluaju nezgode. U suglasnosti s Registrom, doputa se
smanjenje dimenzija grotlaca u dizalima, proizvedenim do
1982. godine.
2.4.5.7 Kabina putnikog dizala mora imati rukohvate
(ogradu).
2.4.5.8 Visina vrata kabine dizala ne smije biti manja od
visine vrata okna (vidi 2.4.3.1).
2.4.5.9 Pokretni pod kabine mora biti izraen od jednog
komada. Dimenzije moraju biti takve da irina nepominog
dijela poda (okvir) s bonih strana i zadnje strane kabine ne
prelazi 25 mm.
Kod kabina koje imaju pokretni pod, ako su
vrata na razdvajanje, i sustav upravljanja omoguava kretanje
kabine samo pri zatvorenim vratima, prag (donja vodilica)
vrata moe biti nepomian.
Funkciju pokretnog poda moe zamijeniti elek-
tronski ureaj za mjerenje optereenja, smjeten izmeu kabi-
ne i teretne uadi, koji osigurava ukljuenje pri najmanjem
optereenju.
Prekida pokretnog poda dizala mora aktivirati
sigurnosne kontakte kad optereenje poda dostigne 250 N.
2.4.5.10 Ispod praga kabine, po itavoj irini vrata mora
biti postavljena vertikalna zatita.
Visina zatite ne smije biti manja od 150 mm, a
kod dizala s automatskim vratima okna, koja se otvaraju kod
potpunog zaustavljanja kabine, ne smije biti manja od 300
mm.
2.4.5.11 Na vratima kabina koja se runo otvaraju, mo-
raju biti predvieni otvori za gledanje.
2.4.6 Protuuteg
2.4.6.1 Uvrenje tereta u protuutegu mora onemogu-
iti njegovo pomicanje za vie od 5 mm od njegova normal-
nog poloaja.
2.4.6.2 Mase protuutega moraju biti vrsto spojene ste-
gnutim ipkama i vijcima, ije matice treba osigurati rascjep-
kama. Dozvoljavaju se i drugi pogodni spojni elementi.
2.4.6.3 Protuuteg mora imati vodilice. Ako protuuteg
ima vodilice za kotaie, moraju se predvidjeti nepomine vo-
dilice.
DIO 19.
200
2.4.6.4 Dizala koja imaju vitla s bubnjem mogu biti bez
protuutega.
2.4.7 Odbojnici
2.4.7.1 Na dnu voznog okna, ispod kabine i protuutega
moraju biti odbojnici.
2.4.7.2 Kod dizala se mogu primjenjivati opruni ili
hidrauliki odbojnici, koji pri sputanju kabine (odnosno pro-
tuutega) na odbojnike osiguravaju usporenje od najvie 25
m/s
2
.
Ta veliina moe biti vea, ako vrijeme uspo-
renja ne prelazi 0,04 s.
vrsti odbojnici s elastinim umetkom mogu se
primijeniti samo kod dizala s nazivnom brzinom do ukljuno,
0,7 m/s.
vrsti odbojnici s elastinim umetkom ne smiju
se primijeniti kod bolnikih dizala.
2.4.7.3 Usporavanje protuutega pri njegovom sputanju
na odbojnik ne smije izazvati sputanje kabine na hvatae.
2.4.8 Hvatai
2.4.8.1 Kabine i protuutezi dizala moraju imati hvatae,
koji mogu zaustaviti i zadrati kabinu (protuuteg) na vodilici
pri sputanju, u sluaju:
1. poveanja brzine sputanja do veliine na-
vedene u 11.5.9.1;
2. kidanja ueta.
2.4.8.2 Hvatae kabine putnikih dizala moraju pokre-
tati graninici brzine. Hvatae kabine teretnih dizala dopute-
no je pokrenuti samo pri kidanju sve teretne uadi (bez gra-
ninika brzine) preko spoja mehanizma ukljuenja hvataa:
1. s teretnom uadi;
2. s protuutegom;
3. s mehanizmom ukljuenja hvataa protu-
utega.
2.4.8.3 Hvatai protuutega mogu se pokretati na jedan
od slijedeih naina:
1. graninikom brzine, ako se brzina sputa-
nja povea do veliine navedene u 2.4.9.1;
2. preko spoja mehanizma ukljuenja hvataa
s teretnom uadi, i
3. preko spoja mehanizma ukljuenja hvataa
s kabinom.
2.4.8.4 Kabine i protuutezi svih dizala mogu imati hva-
tae kako naglog, tako i mekog koenja, i pritom najvee us-
poravanje pri sputanju kabine ili protuutega na hvatae ne
smije prelaziti 25 m/s
2
(ne uzimajui u obzir ljuljanje na valo-
vima). Doputa se poveanje te veliine, ako vrijeme djelo-
vanja usporenja ne prelazi 0,04 s.
2.4.8.5 Hvatai se moraju pokretati samo mehanikim
ureajima.
2.4.8.6 Hvatai se nakon zavrenog djelovanja moraju
automatski vratiti u radni poloaj, im se kabina (protuuteg)
pone dizati.
2.4.9 Graninici brzine
2.4.9.1 Graninici brzine moraju pokrenuti hvatae pri
sputanju kabine (protuutega) brzinom koja prelazi radnu bri-
nu za 15-40%.
2.4.9.2 Mora se osigurati mogunost ispitivanja rada
graninika i hvataa pri sputanju kabine (protuutega) s rad-
nom brzinom. U sluaju nemogunosti ispitivanja pokreta-
njem kabine, provjera rada graninika brzine mora se osigurati
na drugi nain.
2.4.9.3 Pri radu graninika brzine, vune sile u radnom
uetu moraju prelaziti najmanje za 2 puta silu potrebnu za uk-
ljuenje hvataa.
2.4.10 Vitla
2.4.10.1 Vitla mogu biti tarna s pogonskom unicom, i s
bubnjem.
U oba sluaja vitlo dizala mora imati runo kolo,
ili drugi ureaj za njegovo runo pokretanje silom ne veom
od 735 N.
2.4.10.2 Svako vitlo mora imati automatsku konicu zat-
vorenog tipa s momentom koenja koji odgovara 1,5 x naziv-
nom optereenju na pogonsku unicu ili bubanj pri sputanju
optereene kabine. Nije doputena primjena trakastih konica.
Mora se predvidjeti mogunost otputanja konica pogona di-
zala radi premjetanja kabine pri iskljuenom elektromotoru.
Koniki bubanj ili unica moraju biti na osovi-
ni, koja ima neraskidljivu kinematiku vezu s pogonskom u-
nicom (bubnjem).
Nakon prestanka djelovanja ureaja za prekid
koenja, koenje se mora uspostaviti automatski.
2.4.10.3 Ako je bubanj predvien za jednoslojno nama-
tanje uadi, on mora imati utore, a ako je predvien za vies-
lojno namatanje, bubanj moe biti gladak, ali u tom sluaju
mora imati napravu za namatanje uadi. Bandae glatkih bub-
njeva moraju se izdizati iznad gornjeg sloja namotaja ueta
najmanje za 2,5 x promjer ueta.
2.4.10.4 Pri najniem poloaju kabine i protuutega, na
bubnju mora ostati namotan najmanje 1,5 namotaj, ne rau-
najui namotaje koji se nalaze ispod stezaa.
Elementi za uvrenje ueta na bubnju moraju
se proraunati bez uzimanja u obzir uetnog trenja.
2.4.10.5 Pogonska unica mora imati ljebove oblik kojih
pri obuhvatnom kutu ueta, skupa s izabranim materijalom
unice, osigurava neophodno prilijeganje uadi za unicu.
Konstrukcijskim mjerama mora se osigurati zaustavljanje po-
gona dizala, iskljuujui mogunost podizanja kabine u slu-
aju kvara protuutega i obrnuto. Ispadanje uadi (lanca) s vo-
dilica mora biti iskljueno u svim reimima rada dizala.
2.4.11 Uad, elementi voenja i uvrivanja u-
adi
2.4.11.1 Uad za dizala mora se birati po proraunu pre-
ma 3.5.3.2, ali u putnikim dizalima njihov promjer ni u ko-
jem sluaju ne smije biti manji od 8 mm za teretnu uad, i 6
mm za uad graninika brzine.
DIO 19.
200
2.4.11.2 Broj pojedinanih teretnih ueta na kojima se
vjea kabina i protuuteg, ne smije biti manji od odreenog u
tablici 2.4.11.2.
Tablica 2.4.11.2
Broj pojedinanih ueta
Tip dizala Tip vitla
S bubnjem S pogonskom
unicom
Putniko 2 3
Teretno 1 2
Kod ovjeenja na viestruki kolut svaki element
viestrukog koluta treba smatrati kao jedno ue.
2.4.11.3 Uad koja se primjenjuje za dizala mora biti e-
lina u jednom komadu i s organskom ili sintetikom jezgrom.
Doputa se koritenje uadi s elinom jezgrom.
Uad mora odgovarati nacionalnim normama i
zahtjevima koji se odnose na uad teretnih ureaja (vidi
2.6.1).
2.4.11.4 Svi elementi voenja ueta i uvrenja uadi na
kabini, na protuutegu i na bubnju vitla (ako dizalo ima vitlo s
bubnjem) moraju biti odgovarajue vrstoe). Za kolute, uzde,
tuljke i upreske trebaju se primijeniti zahtjevi navedeni u
2.7.3; 3.5.5.1; 5.2.4.1 i 5.2.4.9.
2.4.12 Elektrina oprema
2.4.12.1 Elektrina oprema dizala u dijelu koji nije regu-
liran ovim dijelom Pravila, mora udovoljavati Pravilima, Dio
12. - Elektrina oprema.
2.4.12.2 Elektrini pogon dizala moe se napajati s glav-
ne, ili grupne razvodne ploe, s pomou posebnog ureaja
(prekidaa) postavljenog u prostoru strojeva dizala blizu ula-
za. Prekida mora istovremeno iskljuiti napajanje pogonskog
motora i krugova upravljanja.
Ako su u prostoru strojeva postavljeni pogonski
motori nekoliko dizala, napajanje svakoga od njih mora se vo-
diti preko posebnog prekidaa.
2.4.12.3 Elektrini pogon dizala mora imati zatitu, koja
osigurava njegovo iskljuenje pri prekrcaju, kao i zatitu od
kratkog spoja u strujnom krugu, koja djeluje bez vremenskog
zadravanja.
2.4.12.4 Krugovi upravljanja elektrinim pogonom dizala
moraju imati ureaj za iskapanje i zatitu od kratkog spoja.
2.4.12.5 Dizala svih tipova moraju imati ureaje, koji is-
kljuuju elektromotor, rad konica i zaustavljanje dizala:
u svim sluajevima djelovanja hvataa kabi-
ne;
pri prekidu ili olabavljenju jednoga, nekoli-
ko, ili svih ueta, kako kabine, tako i protu-
utega;
ako kabina prelazi krajnje poloaje za vie
od 200 mm;
ako se prijeu krajnji radni poloaji ureaja
za zatezanje uadi graninika brzine;
pri otvaranju vrata kabine ili okna;
pri otvaranju automatske brave vrata okna
(osim ako se automatske brave otvaraju ug-
raenim prekidaem).
2.4.12.6 Na nepominim dijelovima prekidaa runog
upravljanja mora biti itko napisan poloaj "Ukljueno" i "Is-
kljueno".
2.4.12.7 Za uzemljenje kabine dizala mora se koristiti
jedna od ica kabela ili jedan od vodova struje.
U svojstvu dodatnog vodia preporuuje se ko-
ristiti nosive kabele i nosivu uad kabine.
2.4.12.8 Metalne vodilice kabine i protuutega, a i metalne
konstrukcije ograivanja okna moraju imati si-
gurno uzemljenje s trupom broda.
2.4.13 Elektrini pogon
2.4.13.1 Elektrini pogon putnikog dizala mora osigura-
vati lagano pokretanje kabine, ravnomjerno ubrzanje, lagano
koenje i usporavanje kretanja kabine pri dolasku na palubu i
tono zaustavljanje na vratima okna.
Pri tome najvee ubrzanje (usporenje) kretanja
kabine pri radnom stanju dizala, ne uzimajui u obzir ljuljanje,
ne smije prijei 2 m/s
2
.
Najvee usporenje kabine pri zaustavljanju pre-
kidaem (2.4.14.2) ne smije biti vee od 3 m/s
2
.
2.4.13.2 Ukljuenje pogonskog elektrinog motora u
mreu ostvaruje se s najmanje dva ureaja, koji sprjeavaju
dvostruko prekidanje kruga napajanja elektrinog motora pri
svakom zaustavljanju dizala.
2.4.13.3 Elektrini pogon dizala s nazivnom brzinom ve-
om od 0,71 m/s mora osigurati mogunost kretanja kabine
brzinom ne veom od 0,35 m/s (brzina kabine pri pregledu
okna, 2.4.14.5).
2.4.13.4 Otputanje elektromagnetske konice mora se o-
stvariti istovremeno s ukljuenjem pogonskog elektromotora,
ili neposredno nakon njegova ukljuenja. Iskljuenje pogon-
skog elektromotora mora usklaeno pratiti operacija elektro-
magnetskog koenja ili ukljuenje elektrinog koenja s nak-
nadnom operacijom elektromagnetskog koenja.
2.4.14 Ureaji upravljanja i signalizacija
2.4.14.1 Krugovi upravljanja elektrinog pogona dizala
moraju se napajati napojnom linijom toga elektrinog pogona.
Ukljuenje se mora realizirati nakon iskljuenja ureaja.
2.4.14.2 Upravljanje dizalom mora se ostvarivati pomou
posebnih ureaja s dugmetima. Sve naprave upravljanja, osim
onih koje su predviene samo za poziv kabine na ukrcajnu
palubu, moraju imati sigurnosno dugme, koje osigurava is-
kljuenje napajanja elektrinog pogona. Sigurnosno dugme
mora biti crvene boje, imati vidljivi natpis "Stop" i nalaziti se
u blizini dugmeta upravljanja.
2.4.14.3 Naprave za upravljanje putnikim dizalom mo-
raju se postaviti u kabini, a za upravljanje teretnim dizalima
na ukrcajnim palubama.
2.4.14.4 Usputni poziv ukrcane kabine putnikog dizala
napravama postavljenim na ukrcajnim palubama, doputa se
DIO 19.
200
samo pri istovremenom zatvaranju vrata okna i kabine. Kod
teretnih dizala, ako je kabina ukrcana, usputni poziv nije do-
puten.
2.4.14.5 Za obavljanje pregleda okna mora biti predvie-
na mogunost upravljanja elektrinim pogonom dizala s krova
kabine preko stacionarnog ili prijenosnog upravljakog mjes-
ta. Pri tome brzina kretanja kabine ne smije prijei brzinu na-
vedenu u 2.4.13.3.
Upravljaki ureaj mora imati dva upravljaka
dugmeta (jedno za podizanje, drugo za sputanje kabine), koja
se automatski vraaju u poloaj "Stop". Za opu provjeru rada
elektrine opreme u strojarnici dizala mora se postaviti ureaj
s dugmetima "gore", "dolje" i "stop".
Dizala s nazivnom brzinom kretanja kabine do,
ukljuno, 0,70 m/s ako je nemogue osiguranje elektrinim
pogonom brzine ne vee od 0,35 m/s, za upravljanje s krova,
moraju imati upravljake ureaje, koji osiguravaju samo spu-
tanje kabine. Pri upravljanju elektrinim pogonom dizala s
krova kabine, ili iz strojarnice dizala, ako je predvieno, svi
ostali upravljaki ureaji moraju se blokirati, ili automatski
iskljuiti.
2.4.14.6 Na ukrcajnim palubama mora biti postavljena
svjetlosna signalizacija (signal "zauzeto"), koja ukazuje na
optereenost dizala (ako je kabina opremljena ureajem kon-
trole optereenja), kao i na kretanje kabine i na otvorena vrata
okna. Signal moe biti postavljen u ureaj za pozivanje, ili u
neposrednoj blizini.
2.4.14.7 Elektrini pogon putnikog dizala mora se au-
tomatski iskljuiti pri pokuaju podizanja tereta koji prelazi
nosivost dizala za 10%, s istovremenim ukljuenjem zvunog
ili svjetlosnog signala "Dizalo je preoptereeno".
2.4.14.8 Putnika dizala moraju imati signalnu vezu, uk-
ljuenu iz kabine, ako je dizalo neispravno (ako se zbog kvara
kabina zaustavi meu palubama, ako je kabina na hvataima i
sl.).
Krug te signalne veze mora biti neovisan o kru-
gu napajanja i krugu upravljanja. Napajanje tog ureaja veze
mora biti predvieno od rezervnog izvora energije broda.
Umjesto takve signalne veze doputa se primjena telefonske,
ili druge govorne veze.
2.4.14.9 Prekidai za iskljuenje unutarnjeg i vanjskog
upravljanja, smjeteni izvan okna i strojarnice dizala, moraju
se pokretati posebnim kljuem.
2.4.14.10 Donji sigurnosni prostor okna mora imati auto-
matski signalni ureaj gornje razine, vode ili kaljue.
2.4.15.1 Krajnji prekidai sputanja i podizanja kabine,
koji djeluju u krugu upravljanja, kontakti vrata i kontakti
hvataa moraju biti samopovratni, pri emu se povrat kontakta
prekidaa u poetno stanje mora ostvariti tek nakon prekida
prisilnog djelovanja.
2.4.15.2 Sva vrata okna i kabina moraju imati elektrine
kontakte, ukljuene u krug upravljanja, koji moraju udovolja-
vati slijedeim zahtjevima:
1. Pokretanje i gibanje kabine treba biti mogue
samo ako su zatvorena i zabrtvljena vrata okna
i vrata kabine. Doputeno je kretanje kabine
dizala sa zatvorenim, ali ne zakljuanim vra-
tima okna na razmaku koji ne prelazi 150 mm
od razine stajalita kabine. Doputa se kretanje
kabine s otvorenim vratima, ako ima ureaj,
koji pokazuje da nema putnika ili tereta.
2. Otvaranje vrata kabine ili okna, kao i otva-
ranje automatske brave vrata okna mora zaus-
taviti kabinu u kretanju, osim ako se automat-
ske brave otvaraju ugraenim prekidaem.
Kontakti vrata, pri otvaranju, moraju djelovati
pri prekidu kruga upravljanja.
3. Kod viedjelnih vrata okna ili kabine mora biti
osigurana kontrola zatvaranja svakog dijela
vrata.
2.4.15.3 Nije doputeno koritenje krajnjeg prekidaa
glavnog strujnog kruga kao glavnog prekidaa prema 2.4.12.2.
2.4.15.4 U donjem sigurnosnom prostoru okna i ispod
krova okna u gornjem sigurnosnom prostoru moraju se posta-
viti prekidai za runo iskljuenje kruga upravljanja.
2.4.15.5 Mora se predvidjeti elektrino blokiranje poklo-
pca otvora na vrhu kabine, koje iskljuuje mogunost kretanja
kabine dizala, ako je poklopac otvoren.
2.4.16 Rasvjeta
2.4.16.1 Kabina, okno, sigurnosni prostor, prostor stroje-
va, kao i prilazi i ukrcajne platforme dizala moraju biti opre-
mljeni stacionarnim elektrinim osvjetljenjem, koje udovolja-
va Pravilima, Dio 12.- Elektrina oprema.
2.4.16.2 Napajanje rasvjetne mree kabine dizala mora se
ostvariti po posebnoj napojnoj liniji (od mree osvjetljenja
broda) neovisno od linije napajanja elektrinog pogona.
2.4.16.3 Mora biti osigurano stalno ukljuenje osvjetlje-
nja kabine dizala ako su otvorena vrata okna, a za putniko
dizalo - ako su ljudi ili teret u kabini.
2.4.16.4 Svjetiljke u kabinama dizala moraju biti smje-
tene tako da ne smetaju putnicima, ne ometaju ukrcavanje i
iskrcavanje, i da se ne mogu otetiti pri ukrcajnim radnjama.
2.4.16.5 U prostoru strojeva dizala, kao i u sigurnosnim
prostorima, moraju biti postavljene prikljune kutije za preno-
sive svjetiljke, koje se napajaju strujom bezopasnog napona.
2.4.16.6 Kabina putnikog dizala mora imati rezervno
stacionarno elektrino osvjetljenje, koje mora udovoljavati
Pravilima, Dio 12.- Elektrina oprema.
2.5 PODIZNE PLATFORME
2.5.1 Opi zahtjevi
2.5.1.1 Izvedba i smjetaj brodskih podiznih platforma
moraju omoguiti bezopasno odravanje i preglede.
2.5.1.2 Platforme predviene za zatvaranje teretnih ot-
vora na otvorenim palubama i nezatienim nadgraima, mo-
raju biti nepropusne pri djelovanju mora, uzimajui u obzir
zahtjeve Pravila, Dio 3. - Oprema trupa.
2.5.1.3 Treba osigurati da se povrina platforme pri po-
dizanju ili sputanju, kao i za vrijeme ukrcajnih operacija, u-
DIO 19.
200
zimajui u obzir zahtjeve navedene u Tablici 3.5.4.2.1 koji se
odnose na nagib broda, nalazi stalno u ravnini, paralelnoj s
posluivanom teretnom palubom. Za protuuteg trebaju vodili-
ce.
2.5.2 Uad
2.5.2.1 Uad za brodske podizne platforme moe biti i
bez eline jezgre. Nazivnu rasteznu vrstou ueta treba
izabrati kao i za pominu oputu (VRV).
2.5.2.2 Za brodske podizne platforme preporuuje se
primjenjivati uad prethodno izloenu rastezanju. Sila razvla-
enja koja djeluje najmanje 30 min, mora u tom sluaju biti
0,7 x najmanje prekidno optereenje ueta.
2.5.2.3 Pri montai na brodu doputa se zalivanje kraje-
va eline uadi brodskih podiznih platforma. Ispitivanje
uetnih spojeva pod optereenjem treba obavljati prema
5.2.1.5.
2.5.3 Pogon
2.5.3.1 Pogon brodske podizne platforme mora osigura-
vati ravnomjerno kretanje platforme, ravnomjerno ubrzanje,
ravnomjerno koenje i usporeno kretanje platforme pri njenom
kretanju i zaustavljanju, kao i precizno stajanje na zahtjevanoj
razini.
2.5.3.2 Pogoni brodskih podiznih platformi koji se nala-
ze u zatvorenim brodskim prostorima, moraju biti konstruirani
uzimajui u obzir temperaturu u tim prostorima.
2.5.3.3 Kod hidraulinih pogonskih agregata, koji u slu-
aju loma u sustavu sigurno sprjeavaju nekontrolirano spu-
tanje platforme, mogu se izostaviti konice.
2.5.4 Ureaji upravljanja i signalizacija
2.5.4.1 Izvedba i upravljaki ureaji na brodskim po-
diznim platformama moraju osigurati da se platforma i teretna
paluba nalaze na istoj razini i zadrati ih na toj razini u vrije-
me ukrcajnih-iskrcajnih radova.
Ako se koriste elastina nosiva sredstva (npr.
uad), ali se razina s pomou ureaja automatski ne uspostav-
lja, prije ukrcavanja platformu treba zakoiti na razini palube.
Izvedeno blokiranje mora pratiti svjetlosna signalizacija na
upravljakom mjestu. Podizanje i sputanje platforme mora se
provesti tek nakon njenog automatskog ili vizualnog debloki-
ranja.
Da se izbjegnu greke u upravljanju, preporu-
uje se da se shema upravljanja automatizira, sve do primjene
programiranih ureaja.
2.5.4.2 Pri postavljanju platforme "za vrijeme plovidbe"
mora se predvidjeti njeno osiguranje u ravnini palube i bloki-
ranje pogona. Na upravljakom mjestu mora raditi svjetlosna
signalizacija. Nagib i trim koji se pojave u vrijeme kretanja
broda ne smiju dovesti do deblokiranja platforme.
2.5.4.3 Upravljaka mjesta brodskih podiznih platforma
moraju biti tako smjetena i imati takve ureaje, da rukovatelj,
neposredno ili s pomou signalista, moe pratiti itav put plat-
forme. Upravljako se mjesto ni u kojem sluaju ne smije na-
laziti na udaljenosti manjoj od 1500 mm od palubnog otvora
za platformu.
2.5.4.4 Komutacijski elementi na upravljakom mjestu
brodskih podiznih platforma moraju imati ureaj za automat-
sko vraanje u nulti poloaj. Ako se za vrijeme plovidbe poja-
vi nagib broda, on ne smije izazvati nekontrolirano upuivanje
pogona platformi. Prekidae za sluaj nunosti treba smjestiti
u skladu s 2.8.5.
2.5.4.5 Ako postoji nekoliko upravljakih mjesta, mora
se osigurati istovremeno koritenje samo jednog mjesta, uz
koritenje odgovarajuih ureaja veze (doglasna veza).
2.5.4.6 U suglasnosti s Registrom, doputeno je uprav-
ljanje brodskom platformom sa same platforme.
2.5.4.7 Na upravljakom mjestu mora biti slijedea sv-
jetlosna i zvuna signalizacija:
o aktiviranju bilo koje zatite;
o kretanju platforme (migajua svjetiljka);
ako ograde nisu zatvorene;
o neispravnosti u elektrinom ili hidrauli-
kom krugu.
Ako vlasnik broda zahtijeva, doputeno je pos-
taviti i druge sigurnosne ureaje.
2.5.4.8 Svako upravljako mjesto mora imati ureaje,
koji onemoguuju da ih ukljui neka neovlatena osoba.
2.5.4.9 Elementi upravljanja i signalizacije moraju imati
natpis na hrvatskom i na engleskom jeziku, napisan itko i
neizbrisivom bojom, ili na neki drugi jednakovrijedan nain.
2.5.5.1 U sluaju havarije jednog, preostali dijelovi mo-
raju biti u stanju osigurati konstrukcijsku i funkcionalnu us-
klaenost izmeu platforme i dijelova za upravljanje. Takoer
u sluaju havarije, pogon platforme mora se automatski zaus-
taviti.
U tom sluaju neophodno je osigurati, s pomo-
nim ureajem, kontrolirano sputanje platforme u poloaj blo-
kiranja ili oslanjanja, koji omoguava njeno oslobaanje od
tereta.
2.5.5.2 Ako je platforma ovjeena o uad ili o lance,
mora biti uvrena najmanje na etiri neovisna nosiva sre-
dstva.
Svako ovjeenje ueta ili lanca mora imati pre-
kida, koji automatski iskljuuje pogon u sluaju olabavljenja
ili prekida nosivog sredstva.
2.5.5.3 Brodske podizne platforme moraju imati preki-
dae za najvii i najnii poloaj platforme, kao i ureaje koji
ih tite od preoptereenja (graninici nosivosti).
Hidrauliki pogoni moraju biti zatieni od pre-
optereenja koje iznosi 1,1 x radni tlak.
2.5.5.4 Za sluaj kvara glavnog podiznog mehanizma,
sigurnosni ureaji, moraju automatski zaustaviti platformu.
2.5.5.5 Palubne otvore za platforme treba na odgovara-
jui nain zatititi da u njih ne padnu ljudi i strojevi. Pomine
ograde moraju imati ureaje koji automatski blokiraju ili
deblokiraju ove ograde, ovisno o kretanju platforme. Ograde i
zatitni elementi moraju imati uoljivu boju i osvjetljenje.
DIO 19.
200
2.5.5.6 Ako se na platformi prevoze ljudi koji rukuju te-
retom, ne samo sjedei u kabini vozila, nego i neposredno na
platformi, na jednoj uzdunoj strani platforme mora se pred-
vidjeti skidljiva ograda, i oznaka s natpisom mjesta gdje mogu
stati osobe na platformi.
Visina ograde ne smije biti manja od 1 m, a
razmak meu potpornjima ne vei od 3 m. Visina sredinjeg
rastegnutog ueta ne smije biti manja od 0,5 m.
2.5.5.7 Prostor ispod platforma koje se kreu s pomou
poluno-vunog sustava, vretena i slino, mora biti zatien
od pristupa neovlatenih osoba. Za protuutege treba predvid-
jeti zatvorena grotlita. Dijelove koji predstavljaju opasnost
pri kretanju platforme, treba oznaiti upozoravajuom bojom,
ili signalnim svjetiljkama.
2.6 UAD
2.6.1 elina uad
2.6.1.1 Krajevi uadi koji se uvruju uz metalnu
konstrukciju ili druge elemente, moraju imati ome, ili se u-
meu u zaglavke ili stezaljke, konstrukcije odobrene od Regi-
stra. Krajevi uadi koji se privruju uz bubnjeve vitala ne
moraju imati ome ili zaglavke, ali se pri tom mora osigurati
dobro uvrenje ueta uz bubanj. Pri tom na bubnju ne smije
biti manje od dva namotaja ueta.
2.6.1.2 Raspored unica, koloturnika i krajeva uadi
privrenih uz metalnu konstrukciju, mora sprijeiti ispa-
danje ueta s unica ili bubnjeva, i iskljuiti trenje jednog o
drugi ili o metalnu konstrukciju. Uvrenje ueta mora se
proraunati na najvee statiko optereenje izazvano pokus-
nim optereenjem.
2.6.1.3 Uad primijenjena u teretnim ureajima, u dijelu
koji nije obuhvaen ovim Pravilima, mora udovoljavati Pra-
vilima, Dio 25. - Metalni materijali.
Preporuuje se primjena eline uadi sa est
upletaka, izraene od ice s proraunskom rasteznom vrsto-
om od 1370 do 1960 MPa.
2.6.1.4 Za pominu oputu (VRV) mora se primijeniti
elina uad s jednom organskom jezgrom i s najmanje 114
ica. O primjeni uadi koja ima vie od jedne jezgre, treba se
dogovoriti s Registrom. Promjer ica u vanjskom sloju ne
smije biti manji od 0,6 mm.
2.6.1.5 U suglasnosti s Registrom, moe se primijeniti
uad s elinom jezgrom. Pri tome odnos promjera unica i
bubnja prema promjeru ueta mora udovoljavati zahtjevima
navedenim u 2.7.3.1.
2.6.1.6 Za nepominu oputu mora se primijeniti elina
uad s jednom ili s nekoliko organskih jezgri, s promjerom i-
ca u vanjskom sloju ne manjim od 1,0 mm, i s najmanje 42 i-
ce.
2.6.1.7 ice uadi pomine i nepomine opute moraju
biti pocinane, u skladu s priznatim normama.
2.6.1.8 Nije doputena primjena, uadi spojenih uple-
tanjem, u teretnim ureajima.
2.6.2 Biljna i sintetika uad
2.6.2.1 Biljna uad (manila, sisal, kudjelja i kokos) i
uad od sintetikih vlakana moe se primijeniti samo za vlani
kraj koluta teklaca okretnih brkova lakih samarica i unutarnjih
brkova pri radu udvojenih samarica, kao i u teretnim ureaji-
ma s runim pogonom.
O primjeni sintetike uadi treba se dogovoriti s
Registrom.
2.6.2.2 Promjer uadi od biljnih i sintetikih vlakana ne
smije biti manji od 20 mm. Sila u vlanom kraju koloturnika
koji se runo povlai, ne smije biti vea od 310 N.
U teretnim ureajima nije doputena primjena u-
adi spojenih upletanjem.
2.7 SKIDLJIVA OPREMA
2.7.1 Ope odredbe
2.7.1.1 Uvrenje skidljive opreme mora sprijeiti sa-
vijanje ili uvijanje, zbog ega se doputa primjena vrtuljaka. U
sustavu vjeanja tereta, ako nije onemogueno okretanje teret-
nice, mora se predvidjeti vrtuljak. Doputa se primjena vrtul-
jaka s kuglinim i valjkastim leajevima, s mogunou redo-
vitog podmazivanja. Vrtuljci se moraju slobodno okretati pod
optereenjem.
2.7.1.2 Skidljivi dijelovi, kao to su kuke, kopci, vrtu-
ljci, koluti, lanci itd. teretnog ureaja koji se nalaze na palu-
bama brodova za prijevoz nafte, plina, kemikalija, i drugim
slinim brodovima, moraju biti zatieni od iskrenja, prema
prihvaenim normama.
2.7.1.3 Dijelovi u pokretnim spojevima moraju biti me-
usobno tako postavljeni da je omogueno pravilno prilije-
ganje nosivih povrina uz najmanju moguu zranost, koja se
s obzirom na radne uvjete doputa, u radijalnom i aksijalnom
smjeru.
2.7.1.4 Narezani spojevi skidljivih dijelova opreme mo-
raju odgovarati nacionalnim normama.
2.7.2 Odreivanje optereenja
Doputeno radno optereenje (SWL), koluta s vi-
e unica jednako je doputenom radnom optereenju na ovje-
situ.
Doputeno radno optereenje (SWL), koluta s
jednom unicom bez uice, jednako je dvostrukoj doputenoj
sili u uetu koluta (PRP).
Doputeno radno optereenje (SWL), koluta s
jednom unicom s uicom, jednako je trostrukoj doputenoj
sili u uetu koluta (PRP).
2.7.3 Koluti i unice
2.7.3.1 Koluti moraju biti izvedeni tako da nije mogue
ukljetenje ueta izmeu kuita i unice.
Osovine unica koluta moraju biti dobro osigu-
rane od zakretanja i aksijalnog pomaka.
DIO 19.
200
Klizni leajevi kod unica koluta moraju imati
ahuru od antitarnih materijala (npr. od bronce).
Uke i viljuke koluta moraju biti iskovane iz
jednog komada. Matice vrtuljaka moraju biti sigurno zakoe-
ne. Nije doputena primjena teretnih koluta s otvorenim ku-
kama kod teretnih ureaja.
O privrenju viljuke s pomou nareza u sva-
kom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
2.7.3.2 Promjer unica za elinu uad izmjeren u dnu
lijeba ne smije biti manji od 14 promjera ueta za ue koje se
giba pod optereenjem, i ne manji od 9 promjera za uad koja
se ne giba pod optereenjem.
Promjer unica za uad od biljnih ili sintetikih
vlakana ne smije biti manji od 5 promjera ueta.
Profil lijeba unice mora osiguravati tono na-
lijeganje ueta bez ukljetenja.
Za gornji sklop ploveih dizalica, dizalinih
brodova i dizalica na ploveim dokovima, odnos promjera bu-
bnja prema promjeru ueta ne smije biti manji od 16 za bu-
banj, 18 za kolut i 14 za kompenzacijski kolut.
2.7.3.3 Unice moraju biti izraene od kovanog elika,
a kod velikih promjera - zavarivanjem. O primjeni omi od
lijevanog eljeza u svakom pojedinom sluaju posebno raz-
matra i odluuje Registar.
Drvene unice primjenjuju se samo za sintetiku
uad.
Promjer unice i profil lijeba moraju se izabrati
u odnosu na promjer ueta s najmanjim proraunskim fakto-
rom sigurnosti ice.
2.7.3.4 Pri proraunu dimenzija elemenata teretnih ko-
luta s pominim osima, svaku unicu treba promatrati kao
optereenu radijalnom silom, jednakom vektorskoj sumi sila u
uetima. Za teretne kolute s nepominim osima, uzima se u
obzir jo i komponenta sile odreena doputenim kutom ot-
klona ueta, jednakim 6
o
, koja je paralelna s osi unice i pos-
tavljena na razmaku 0,5 promjera unice po osi ueta.
2.7.3.5 Dubina lijeba unice teretnog koluta mora, na-
elno, biti jednaka promjeru ueta, ali ni u kojem sluaju ne
smije biti manja od 3/4 promjera ueta. Dno lijeba mora i-
mati oblik kola stvarajui segment s kutom ne manjim od
120
o
. Polumjer lijeba mora biti vei od polumjera ueta za
najmanje 10%.
Bone povrine lijeba moraju biti malo skoe-
ne, a njihovi unutarnji rubovi zaobljeni.
2.7.4 Teretni kopci
2.7.4.1 Teretni kopci i dijelovi njihova uvrenja ne
smiju imati dijelove koji stre i otre rubove.
Izvedba teretnog kopca - mora osigurati pravil-
no postavljanje svornjaka i sprijeiti uvijanje ueta..
2.7.4.2 Teretni kopci moraju biti kovani, sa svornjaci-
ma navijenim u uku, ili osiguranim maticama. Svornjaci ili
matice moraju biti pouzdano uvreni.
Savijeni (omega) kopci mogu se koristiti kao
teretni kopci, te za uad od biljnog ili sintetikog vlakna.
kopci za uvrenje dijelova u sustavu ovje-
enja tereta (kuka, vrtuljak, trokutna ploa, prsteni, protuuteg i
lanci) moraju imati osiguranje.
2.7.5 Teretne kuke
2.7.5.1 Teretne kuke i dijelovi njihova uvrenja ne
smiju imati dijelove koji stre i otre rubove.
Izvedba teretnih kuka brodskih dizalica i sama-
rica mora onemoguiti zapinjanje o isturene dijelove konstru-
kcije prilikom podizanja i sputanja, i kuke moraju imati nap-
rave (osigurae) koji sprjeavaju iskliznue ueta ili lanca.
2.7.5.2 Teretne kuke moraju biti slobodno iskovane ili
kovane u ukovnjima od elika. O primjeni plastificiranih kuka
u svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje Re-
gistar.
Za dizalice i samarice nosivosti 10 t i vie do-
puta se primjena dvokrakih kuka, koje moraju udovoljavati
zahtjevima za jednokrake kuke. Dvokrake kuke za plovee di-
zalice i teretne ureaje brodova tehnike flote, nakon suglas-
nosti s Registrom mogu se izraivati bez posebne naprave za
zatitu od iskliznua ueta ili lanca, ili zapinjanja za isturene
dijelove konstrukcije. Dvokrake kuke podvrgavaju se samo
simetrinom optereenju.
Vrtuljci teretnih kuka i koluta moraju biti kova-
ni. Matica vrtuljka mora biti osigurana od odvrtanja.
2.7.5.3 Proraun vrstoe za savinuti dio kuke izvodi se,
naelno, po postupku debele savinute grede. U suglasnosti s
Registrom, proraun vrstoe savinutog dijela kuke moe se
izvesti po drugom postupku, bez uzimanja u obzir krivine. U
tom sluaju doputena naprezanja koja se mogu usporediti sa
savinutim dijelom kuke, ne smiju prelaziti 60 %.
2.7.6 Hvatai kontejnera, poprenice (traver-
ze) i okviri
2.7.6.1 Hvatai kontejnera, poprenice (traverze) i okvi-
ri izrauju se od ugljinih i legiranih elika, ovisno o funkciji
odnosnih elemenata.
O primjeni aluminijskih slitina za neke dijelove
opreme teretnog ureaja u svakom pojedinom sluaju posebno
razmatra i odluuje Registar.
Hvatai kontejnera, poprenice i okviri moraju
se razmatrati kao skidljivi dijelovi opreme u pogledu prorau-
na vrstoe i ispitivanja pokusnim optereenjem eline nosi-
ve konstrukcije, ili kao neskidljiva oprema.
2.7.6.2 Konstrukcija hvataa za kontejnere, s prorau-
nom optereenja od vjetra i od nagiba broda, mora osiguravati
s pomou posebno usmjernih ureaja (npr. okretni ureaji),
njihovo dovoenje u bilo koji poloaj (u prostoru), koji je ne-
ophodan za zahvaanje i privrenje kontejnera.
2.7.6.3 Istovremeno zatvaranje okretnih stisnutih glava
osigurava se konstrukcijski.
2.7.6.4 Mora postojati mogunost sigurnog uvrenja
pominih nosaa teleskopskih hvataa kontejnera u odgova-
rajuem radnom poloaju. Hvatai za kontejnere moraju imati
izjednaivae sredita ravnotee. Moraju biti predvieni ure-
aji koji spreavaju ljuljanje i nekontrolirano okretanje.
DIO 19.
200
2.7.6.5 Sigurno uvoenje okretnih stisnutih glava u kut-
nike kontejnera pri mehanikom upravljanju treba kontrolirati
kontaktnim predajnikom. Zadravanje okretnih stisnutih glava
u poloaju "zahvat" i "osloboeno" treba osigurati krajnjim
prekidaima.
Na upravljakom mjestu dizalinog ureaja mo-
ra biti svjetlosna signalizacija za kontrolu poloaja okretnih
stisnutih glava.
2.7.7 Dijelovi opreme
2.7.7.1 Trokutne i mnogokutne ploe (za uklinjenje) za
spajanje uadi ili lanaca moraju imati debljinu koja odgovara
uz njih privrenim kopcima, s najmanjim moguim aksijal-
nim zazorom, koji osigurava slobodno kretanje kopca. Do-
puta se upotreba navarenih ploica za pojaanje.
2.7.7.2 Stezalice se primjenjuju s iskovanim ukama ili
viljukama. Primjena stezalica s kukama nije doputena. Izve-
dba stezalica mora jamiti sigurnost od odvijanja stegnutih
vijaka.
O privrenju viljuki s pomou nareza sigur-
nog od odvijanja u svakom pojedinom sluaju posebno raz-
matra i odluuje Registar.
2.7.7.3 Ome se moraju izraivati slobodnim kovanjem
ili kovanjem u ukovnjima. O primjeni lijevanih omi u sva-
kom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
2.7.7.4 Lanci primijenjeni u teretnim ureajima moraju
udovoljavati Pravilima, Dio 25. - Metalni materijali.
2.7.7.5 Lanci za teret moraju imati kratke karike, a lanci
klobunice, kao i lanci primijenjeni u sastavu uzdi pri radu
udvojenih samarica moraju imati duge karike.
2.8 ELEKTRINA OPREMA
2.8.1 Kod teretnih ureaja s elektrinim pogonom na-
pajanje elektromotora mora biti mogue tek nakon to odgo-
varajue ruke, kola i poluge na mjestima upravljanja budu u
nultom poloaju.
Na mjestu upravljanja ili u blizini preporuuje se
predvidjeti signalizaciju napona u mrei napajanja, kao i vizu-
alnu signalizaciju o ukljuenju ili iskljuenju elektro pogona.
2.8.2 Kratki spojevi i druge neispravnosti u krugovi-
ma upravljanja elektrinim pogonima ne smiju utjecati na uk-
ljuivanje ili iskljuivanje pogona, otputanje konica ili nji-
hovo zadravanje u otputenom stanju.
Ako nema energije u krugovima upravljanja po-
gonski mehanizmi moraju se automatski zaustaviti, ak i ako
se upravljanje ne nalazi u nultom poloaju.
2.8.3 Krugovi upravljanja bubnjeva klobunice i br-
kova s neovisnim elektrinim pogonom moraju iskljuiti mo-
gunost ukljuenja ili produenja rada tih pogona ako je teret
na kuki.
Umjesto blokiranja, doputa se mogunost da
samo ovlatena osoba moe ukljuiti ove pogone.
2.8.4 Neposredno na mjestu upravljanja teretnim ure-
ajem u dohvatu ispruene ruke operatora mora biti dugme, ili
sigurnosni prekida za iskljuenje glavnog kruga elektrinog
pogona. Dugmad mora biti obojena crvenom bojom i s natpi-
som "STOP".
Za hidraulike pogone s polugom za automatsko
okretanje u nulti poloaj nije potrebna oznaka "STOP".
2.8.5 U glavnom krugu ureaja za rukovanje teretom
mora biti ugraen prekida, dostupan samo ovlatenim oso-
bama posade, ili mora biti osigurano blokiranje prekidaa u
iskljuenom stanju.
2.8.6 Nije doputena primjena neizoliranih kliznih
vodova za napajanje pokretnih dizalinih sustava.
2.8.7 Ne smije postojati mogunost automatskog uk-
ljuenja elektrinog pogona.
Elektromotor mehanizma podizanja pokree se
tek nakon pomicanja ruke upravljanja iz nultog poloaja.
2.8.8 Elektrini pogoni teretnih ureaja opremljeni
umjetnom ventilacijom, moraju imati blokadu koja ne doputa
ukljuenje ili produljenje rada pogona pri iskljuenoj ventila-
ciji.
2.8.9 Uzemljenje pominog dijela palubne dizalice o-
stvaruje se s pomou posebnog kabela, spojenog uz okretni
dio ili bubanj tankih stijenki koji ima najmanje dvije etke.
Doputa se uzemljenje pominih dijelova teretnog ureaja
preko kotaa i ina, uz uvjet da je zajamen siguran kontakt.
2.9 OSTALA OPREMA
2.9.1 Vitla
2.9.1.1 Bubnjevi vitala moraju biti toliko dugaki, da
mogu osigurati namatanje ueta u jednom sloju. Ni u kojem
sluaju ne smije se dopustiti namatanje ueta u vie od tri
sloja. Iznimka moe biti za sustave teke samarice i za sama-
rice s dvostrukom klobunicom, gdje o primjeni bubnjeva s
namatanjem ueta u vie od tri sloja u svakom pojedinom slu-
aju posebno razmatra i odluuje Registar, i to uz uvjet da
postoji vodilica za namatanje ueta i ureaj za natezanje ue-
ta.
2.9.1.2 Krajevi ueta teklaca brka tekih samarica mo-
raju se pouzdano uvrstiti uz bubnjeve vitala.
Privrenje ueta uz bubanj takoer mora osi-
gurati namatanje i uvrivanje ueta uzda pri radu s udvoje-
nim samaricama.
2.9.1.3 Promjer bubnja za uad ne smije biti manji od
iznosa dobivenog po izrazu:
, d
R
K D
k
m
i min

1770
[mm]
gdje je:
D
min
- najmanji promjer bubnja ueta [mm];
R
m
- proraunska rastezna vrstoa eline
ice uadi, [MPa];
d
k
- proraunski promjer eline uadi,
[mm];
K
i
- koeficijent odnosa po Tablici 2.9.1.3;
K
i
=K
la
- za uad bubnjeva;
K
i
=K
va
- za uad kolutova;
DIO 19.
200
Tablica 2.9.1.3
Koeficijent odnosa, K
i
Za uad bubnjeva, K
la
Red.
br.
Uvjeti koritenja bez navojnih
ljebova
s navojnim l-
jebovima
Za uad
kolutova, K
va
1 2 3 4 5
1.
Pokretanje bez optereenja
13,5 11,5 10,5
2.
Pokretanje pod optereenjem s brzinom konopca V
k
0,67 m/s
i najvie 16 teretnih operacija dizalice na sat
18 14 16
3.
Kretanje pod optereenjem kod V
k
> 0,67 m/s i vie od 16 teretnih
operacija dizalice na sat
22 18 20
4.
Za brodske palubne dizalice bez grabilice
22 18 20
5.
Za dizalice s grabilicom
28 22 24
6.
Za dizalice s grabilicom s glavnim kolutom
28 22 31
2.9.1.4 Bubanj za uad mora imati s obje strane grani-
ne stranice, koje se moraju izdizati nad gornjim slojem namo-
taja najmanje za 2,5 promjera ueta.
2.9.1.5 Bubnjevi vitala sa strojnim pogonom kod jedno-
slojnog namatanja moraju imati navojno oljebljenje s prom-
jerom ljebova ne manjim od 10% promjera ueta. Zazor iz-
meu dva susjedna sloja ueta mora biti dovoljan.
Kontura lijeba po luku krunice ne smije biti
manja od 120
o
. Bone povrine ljebova, ako je izvedivo, mo-
raju biti skoene.
2.9.1.6 Kod vitala koji posluuju brodske dizalice i te-
retne ili pomine samarice, bubnjevi klobunice i tereta mo-
raju dodatno primiti duljinu ueta potrebnu za podizanje tereta
s poda skladita broda kad se samarica nalazi u krajnjem rad-
nom poloaju, kao i s poda skladita bare prikljuene uz bok
broda, pri najveem radnom dohvatu samarice i pri najmanjem
gazu broda.
2.9.1.7 Broj punih namotaja koji ostaju na bubnju vitla
kad je puna radna duljina ueta odmotana, ne smije biti manji
od: tri - za glatke bubnjeve (bez ljebova) i dva - za bubnjeve
sa ljebovima, uz slijedee uvjete:
- jedan namotaj mora ostati na bubnju vitla
brodske samarice ili dizalice postavljene
na oslonce "za vrijeme plovidbe".
- dva namotaja moraju ostati na bubnju vitla
brodske samarice kada se samarica nalazi
u najniem poloaju za vrijeme rada.
- tri namotaja trebaju ostati na bubnju kod
pomine dizalice kad je krak sputen u ho-
rizontalni poloaj za demontiranje ili do-
davanje sekcija (produljenje kraka); tri
namotaja trebaju ostati na bubnju za po-
mine samarice uvrene na krutim oslo-
ncima u najniem radnom poloaju "za
vrijeme plovidbe".
2.9.1.8 Bubanj treba biti tako smjeten da je osigurano
pravilno namatanje uadi na bubanj. Kut otklona ueta od
ravnine, okomite na os bubnja, ne smije prelaziti 4
o
. Preporu-
uje se sve bubnjeve koje za vrijeme rada rukovatelj ne vidi,
opremiti napravama koje osiguravaju pravilno namatanje i
slaganje ueta na bubnju.
2.9.2.1 Konstrukcija mehanizma teretnih ureaja s po-
gonom mora spreavati pad tereta, ili nekontrolirano pokre-
tanje samarice ili dizalice prilikom odvajanja prijenosa od po-
gona na mehanizam, ili prilikom mijenjanja brzine.
Kod strojeva s hidraulikim pogonom moraju se
predvidjeti sustavi koji onemoguuju pad tereta, ili proiz-
voljno pokretanje samarice ili dizalice, pri padu tlaka u hidra-
ulikom sustavu.
2.9.2.2 Mehanizmi za podizanje tereta, promjenu doh-
vata i okretanje teretnog ureaja moraju biti takove izvedbe da
je osim pogonom mogue pokretanje i runo.
2.9.2.3 Svaki mehanizam teretnog ureaja, osim meha-
nizama s vijanim pogonom sa samokoenjem, ili s pogonom
pomou hidraulikih cilindara, mora imati automatsku koni-
cu, koja osigurava koenje s faktorom sigurnosti, navedenim u
ovim Pravilima.
2.9.2.4 Automatska konica mora se ukljuiti:
pri povratu poluge upravljanja u neutralni
poloaj,
pri iskljuenju mehanikog pogona u nudi,
pri prekidu dobivanja energije (u tom smislu
i pri potpunom iskljuenju faza, ili znatnom
padu napona).
Automatska konica mora biti tako konstruirana
da radna zavojnica ne bude uzbuena od elektromotorne sile
EMS bilo kojeg motora, ili lutajuim strujama ili probojem i-
zolacije. U sluaju nude, ako nema dovoda energije na pogo-
ne mehanizma podizanja, mora biti predvieno runo otko-
enje konica.
2.9.2.5 Konice moraju biti zatvorenog tipa (ako nije
drukije odreeno u ovim Pravilima), moraju djelovati laga-
no, bez udara, i imati jednostavna, lako dostupna sredstva re-
gulacije i omoguavati laku zamjenu tarnih dijelova.
2.9.2.6 Mehanizmi i njihovi temelji moraju sigurno iz-
drati naprezanja koja djeluju za vrijeme koenja. Sile inercije
pri tom ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u odsjeku 2.
2.9.2.7 Sile za rad na upravljakim ureajima konica
ne smiju prelaziti na ruki ili poluzi 160 N, a na pedali 310 N.
DIO 19.
200
Za konice koje se redovito primjenjuju pri obinom reimu
rada, sile moraju biti smanjene za najmanje 2 puta. Konike
pedale ne smiju imati klizavu povrinu.
2.9.2.8 Mehanizmi za podizanje i promjenu dohvata
samarice, posebno predviene za ukrcaj, iskrcaj i premjetanje
opasnih tereta, moraju imati dvije automatske konice zatvo-
renog tipa, koje djeluju neovisno jedna o drugoj, to osigurava
zadravanje tereta samarice ako nema dovoda energije. Ko-
nice mogu biti postupnog djelovanja. Ako se izmeu motora i
reduktora nalazi spojka, konica mora biti postavljena na
spojki sa strane reduktora, ili na osovini reduktora. Druga
konica se moe postaviti na osovini elektromotora, ili na bilo
kojem mjestu pogonskog mehanizma.
Mehanizmi za podizanje i promjenu dohvata s
hidraulikim motorom ne moraju imati odgovarajui sustav za
drugu konicu.
2.9.2.9 Mehanizmi za podizanje s runim pogonom mo-
raju imati ugraenu automatsku konicu za zaustavljanje, ili
sigurnosnu ruku, koja ini jednu konstrukcijsku cjelinu ru-
ke, zapornog ureaja i konice.
2.9.2.10 Prilikom odvajanja konice moraju biti fiksirane
u zatvorenom poloaju. Stvaranje sile koenja teretom nije
doputeno. U tu svrhu primijenjena opruga mora biti tlana.
2.9.2.11 Konica izmeu motora i prijenosa mora se na-
laziti u smjeru prijenosa.
2.9.2.12 Pri radu nekoliko mehanizama s jednim pogo-
nom, konice moraju biti na svakom mehanizmu.
2.9.2.13 Koniki bubanj mora biti zatien od kie, mor-
ske vode, snijega, leda, ulja ili masnoe, osim ako je konica
predviena za rad bez sline zatite.
2.9.2.14 Konike opruge moraju biti tlane, i imati od-
govarajui smjer.
2.9.2.15 Moment koenja vitla kad dizalini sustav ne
radi, kod nazivnog optereenja ne smije biti manji od iznosa
dobivenog po obrascu.
, M
n ,
M
T
i
k

+
2 2
1

[ N/mm]
gdje je:
M
k
- zahtijevani moment koenja [N/mm]
M
T
- moment optereenja u smjeru koenja,
[N/mm] izraunat prema najveem stati-
kom optereenju koje djeluje na bubanj;
i
- koeficijent doputenog optereenja;
n - broj istovremeno djelujuih konica.
2.9.2.16 Ako teretna vitla imaju prijenos s promjenjivom
brzinom, i poluga izmjene brzine u neutralnom poloaju omo-
guava slobodno okretanje bubnja, na strani bubnja mora biti
predviena rezervna konica, u skladu s 2.9.2.9.
Poluga mijenjanja brzine prijenosa mora imati
odgovarajui sustav blokiranja, koji iskljuuje mogunost is-
kljuenja prijenosa u vrijeme podizanja ili sputanja tereta.
2.9.2.17 Napajanje zavojnice elektromagnetske konice
mora iskljuiti mogunost sluajnog dotoka energije pri gene-
ratorskom reimu rada motora, lutajuim strujama, ili u slu-
aju probijanja izolacije.
2.9.3 Sredstva upravljanja
2.9.3.1 Teretni ureaji s runim pogonom moraju biti
tako proraunati da sila koja otpada na svakog posluioca ne
prelazi 160 N. Teke lance koji se pokreu runo potrebno je
osigurati od ispadanja s lananika.
2.9.3.2 Upravljake naprave mehanizama teretnih ure-
aja moraju biti tako izvedene da smjer kretanja ruki, poluga
ili kola odgovara smjeru kretanja tereta.
Okretanje upravljakog kola u smjeru kazaljke
na satu mora odgovarati podizanju tereta, smanjenju dohvata
samarice i okretanju u desno. Povlaenje okomite poluge
prema sebi ili podizanje horizontalne poluge, treba odgovarati
podizanju tereta odnosno smanjenju dohvata. Pomicanje polu-
ge u desno, treba odgovarati okretanju u desno.
2.9.3.3 Ruke, poluge i upravljaka kola se moraju fik-
sirati u poetnim radnim poloajima (pri stupnjevitom reguli-
ranju) i imati oznake (pogledaj 2.9.3.7). Za poetni (nulti)
poloaj treba predviati pouzdano koenje. Ruice, poluge ili
upravljaka kola te pedale trebaju biti tako postavljeni, da su
prikladni za koritenje. Pod fiksiranjem se podrazumijeva zad-
ravanje ruice u odreenom poloaju, pri emu je za promje-
nu toga poloaja potrebna vea sila nego pri njenom kretanju
izmeu fiksiranih poloaja.
2.9.3.4 Rukovanje teretnim ureajem mora biti tako iz-
vedeno da je onemoguen istovremeni rad vie od dva meha-
nizma, osim ako sustav nije posebno predvien za rad kombi-
niran s vie od dvije kretnje.
2.9.3.5 Sile potrebne za upravljanje konicama ne smiju
prijei 120 N kod runog pogona. Sile potrebne za upravljanje
rukama, kolima, pedalama i drugim sredstvima upravljanja
koja se esto koriste, ne smiju prijei 40 N. Za sredstva upra-
vljanja koja se rijetko koriste doputa se runa sila, ne vea od
160 N. Hod sredstava upravljanja ne smije prijei:
60 cm kod runog pogona,
25 cm kod nonog pogona.
2.9.3.6 Za svaki smjer kretanja treba biti jedno uprav-
ljako dugme. Dugmad za upravljanje moraju imati oprugu ili
drugu odgovarajuu napravu za vraanje u poloaj "stop", ako
rukovalac ne pritie dugme, ili smanjuje silu pritiska.
2.9.3.7 Sredstva upravljanja i kontrolni aparati moraju
se nalaziti na mjestu upravljanja tako da ih se lako moe vid-
jeti. Na njima moraju biti itko i trajno oznaeni namjena i
smjerovi okretanja. Poluge za stavljanje u pogon moraju imati
dobro privrene natpisne ploice, koje oznaavaju smjer
kretanja za putanje u pogon odreenog sustava. Natpisi mo-
raju biti na hrvatskom i engleskom jeziku.
2.9.3.8 Uputnici (kontroleri, prekidai, dugmad) ureaja
za rukovanje teretom, namijenjenih za transport opasnih tere-
ta, ili za povremeni transport ljudi u radnim koarama, kao i
uputnici koji se primjenjuju pri daljinskom upravljanju moraju
imati sustav za automatsko vraanje u poetni poloaj.
Ako kod daljinskog upravljanja posluitelj ne
vidi bubanj vitla, mora se posebno paziti na pravilno nama-
tanje ueta na bubanj.
2.9.3.9 Ventili za spajanje cjevovoda pare s vitlom za
podizanje moraju biti razmjeteni u neposrednoj blizini vitla, i
moraju biti dostupni u bilo koje vrijeme i lako se runo zatva-
rati.
DIO 19.
200
2.9.3.10 Zamanjaci za putanje u pogon moraju imati
natpis koji oznaava smjer okretanja za putanje sustava u po-
gon.
2.9.4 Hidrauliki ureaji
2.9.4.1 Dimenzije i izvedba hidraulikih sustava moraju
odgovarati utvrenim tehnikim normama za hidraulike sus-
tave. Sigurnost rada hidraulikih sustava, uz sve pretpostav-
ljene uvjete koritenja, mora se osigurati primjenjujui odgo-
varajue mjere, npr. izborom filtera, sustava hlaenja, sustava
upravljanja i reguliranja, reguliranja tlaka u primarnom krugu,
izborom odgovarajueg ulja itd.
2.9.4.2 Konstrukcija hidraulikog sustava mora otkloniti
mogunost pojave nedoputenog tlaka. Radni poloaj klipova
mora biti ogranien.
2.9.4.3 Cijevi moraju biti povezane spojevima predvi-
enim za visoki tlak. Spojevi moraju biti pogodni za predvi-
ene radne tekuine, tlak, temperaturu, uvjete okoline, i odgo-
varati odnosnim normama. Sigurnosni tlak spoja mora biti
jednak trostrukom tlaku na sigurnosnom ventilu.
Narezani naglavak s priteznim prstenovima i a-
vom odobrava se u suglasnosti s Registrom.
2.9.4.4 U sluaju prikljuenja hidraulikog sustava te-
retnog ureaja na drugi hidrauliki sustav, u ovom drugom
sustavu preporuuje se drugi pumpni agregat s odgovarajuim
ventilima.
2.9.4.5 Sustavi cijevi hidraulike, hidraulike jedinice ili
hidromotora trebaju biti s poveanim stupnjem sigurnosti. To
se odnosi i na sve sustave povezane s njima.
Prirubniki i vijani spojevi moraju biti prorau-
nati na vrstou jednaku 1,5 puta pokusnog tlaka ili 1,5 puta
najvii radni tlak.
2.9.4.6 Kod hidraulikih jedinica treba predvidjeti nap-
ravu, uvrenu neposredno na cilindru, koja djeluje u sluaju
raspada sustava, da se sprijei nagli pad tereta ili nekontroli-
rano kretanje ureaja.
2.9.4.7 Hidrauliki cilindri uvruju se i spajaju s nosi-
vom metalnom konstrukcijom, tako da na stapajicu ne djeluje
nikakav vanjski moment savijanja.
DIO 19.
200
3 NORME PRORAUNA
3.1 OPI ZAHTJEVI
3.1.1 Postupke prorauna sila i naprezanja u elemen-
tima teretnih ureaja ne propisuju u potpunosti ova Pravila, i-
ako Registar moe u odreenim sluajevima zahtijevati prim-
jenjivanje odobrenih postupaka prorauna.
Uobiajeno, prorauni vrstoe teretnog ureaja
mogu se, u suglasnosti s Registrom napraviti u skladu s priz-
natim normama.
3.1.2 Prorauni obavljeni raunalom moraju sadra-
vati pojedinosti o tipu programa, podacima i primijenjenim
postupcima, te osnovnim projektnim uvjetima.
Za svaki program Registar moe traiti proved-
bu kontrolnih prorauna.
3.1.3 Na pomine samarice i naprave za podizanje ti-
pa pominog jednotranog kraka s elektrinom vuom, prim-
jenjuju se odgovarajue norme prorauna brodskih dizalica, a
na naprave za podizanje tipa s mehanizmom za podizanje po-
mou koluta i koloturnika, norme prorauna brodskih samari-
ca.
Na dizalice za plovee buae sustave primjen-
juju se norme prorauna brodskih dizalica, uzimajui u obzir
osobitosti njihova koritenja.
3.1.4 Elementi nosivih konstrukcija, ovisno o ulozi te-
retnog ureaja u uvjetima koritenja, dijele se na dvije skupi-
ne:
u prvu skupinu spadaju osnovni nosivi ele-
menti izloeni velikim statikim i dinami-
kim optereenjima:
jarboli, stupovi, temelji dizalica, samarica,
hidrauliki pogoni mehanizama, mehanizam
promjene dohvata, nosivi leajevi, poprje-
nice, podizne grede;
u drugu skupinu spadaju elementi izloeni
niskim optereenjima ili slue za osiguranje
funkcioniranja teretnog ureaja ili za prila-
goivanje tereta, uvrenje dizalica, uke
klobunica, pete i krajevi samarice, hidra-
uliki servomotori mehanizama okretanja,
uetnice, skidljiva oprema, ravne uke, kon-
zole, uvrenja.
3.1.5 Svaki vor nosive konstrukcije teretnog ureaja
mora biti provjeren za takav poloaj, kod kojega se u pokret-
nim elementima javlja najvee naprezanje.
3.1.6 Veliina gubitaka, zbog trenja u unicama i
krutosti uadi, na unicama uzima se 5% za svaku unicu s
kliznim leajem i 2% s kotrljajuim leajem.
Za proraun promjene naprezanja u konstrukcij-
skim elementima teretnog ureaja uslijed otpora trenja u uni-
cama i premjetanja uadi po kolutima uzimaju se u obzir naj-
nepovoljnija gibanja za odreeni element (podizanje ili spu-
tanje tereta i kraka).
3.1.7 Za sloeno stanje naprezanja u elementima nosi-
ve konstrukcije treba odrediti ekvivalentno naprezanje po teo-
riji vrstoe.
3.1.8 Svaki vor nosive konstrukcije treba proraunati
za najvee mogue optereenje teretnog ureaja, za slijedee
sluajeve:
1. za osnovno kod radnog stanja, ne uzimajui u
obzir dodatna optereenja (vidi 3.3.1.);
2. za osnovno i dodatno optereenje kod radnog
stanja, uzimajui u obzir dodatna optereenja
(3.3.1 i 3.3.2).
3. za posebno optereenje, koje se odnosi na
sustav optereenja neradnog stanja u vrijeme
plovidbe, uzimajui u obzir tlak vjetra i ispitna
optereenja.
Navedena osnovna i dodatna optereenja uzi-
maju se kao da djeluju istovremeno, osim optereenja koje je
izazvano gibanjem mora (vidi 3.3.2.3), kao i od udara vala
(vidi 3.3.2.5), koji se ne mogu uzeti da djeluju istovremeno.
3.2 UVJETI KORITENJA
3.2.1 Utjecaj mora
Teretni ureaji koji su projektirani bez uzimanja
u obzir sila koje se javljaju zbog morskih gibanja, mogu se ko-
ristiti samo na mirnoj vodi. U ovom sluaju termin "mirna vo-
da" oznaava takvo stanje povrine mora, gdje se ne vidi gi-
banje ploveeg objekta.
Pod pojmom "nemirne vode" podrazumijeva se
stanje mora, gdje se vide gibanja ploveeg objekta.
3.2.2 Nagib ploveeg objekta
Kod nagiba i trima ploveeg objekta u konstruk-
cijskim elementima dizalice javljaju se sile vee od sila koje
djeluju u poloaju bez nagiba i trima. U dokumentaciji za sva-
ki teretni ureaj ploveeg objekta mora biti naveden doputeni
nagib i trim, te ukljuen u proraun.
3.2.3 Tlak vjetra
Teretni ureaj mora biti projektiran za koritenje
pri brzini vjetra do, ukljuno, od 18 m/s, to odgovara dina-
minom tlaku 0,25 kN/m
2
(jaina vjetra oko 7 po Boforu).
Kod veih brzina vjetra teretni ureaj se mora iskljuiti iz ko-
ritenja, i uvrstiti u poloaju "za vrijeme plovidbe".
Za plovee dizalice doputa se uzeti i druge ve-
liine, u dogovoru sa Registrom.
Upute za proraune optereenja uslijed vjetra
navedene su u 3.3.2.1.
3.2.4 Temperatura koritenja
3.2.4.1 Najnia radna temperatura koja uvjetuje i izbor
primijenjenog materijala (vidi odsjek 4.), je zapravo tempera-
tura okoline, koja uzima u obzir srednju vrijednost dugogodi-
njih promatranja u podruju koritenja.
3.2.4.2 Ako nema posebnih uputa, najnia radna tempe-
ratura mora biti -25
o
C. Vlasnik broda duan je osigurati da se
teretni ureaj koji nije predvien za rad u posebnim uvjetima,
ne koristi pri temperaturama niim od -25
o
C.
DIO 19.
200
3.2.4.3 U iznimnim sluajevima koritenje teretnog ure-
aja pri temperaturama niim od -25
o
C treba navesti u doku-
mentaciji dostavljenoj Registru na odobrenje, a najnia nave-
dena temperatura okoline uzeti e se u obzir pri izboru mate-
rijala, tehnologije izradbe i opreme osjetljive na niske tempe-
rature.
3.3 PRORAUNSKA OPTEREENJA
Vanjska optereenja koja djeluju na teretne ure-
aje u vrijeme njihova koritenja, dijele se na osnovna, do-
punska i posebna.
3.3.1 Osnovna optereenja
3.3.1.1 Stalna optereenja su vlastita teina nosive
konstrukcije, mehanizama, komunikacijskih postolja, stalnih
protuutega, itd., kojima veliina i poloaj u odnosu na promat-
rani dio konstrukcije ostaju neizmijenjeni za vrijeme korite-
nja.
3.3.1.2 Teina dizanog tereta s teinom privjesa (masa
kuke, grabilice, poprjenice, hvataa kontejnera itd.). U prora-
unima se moe zanemariti vlastita teina privjesa, ako njego-
va veliina ne prelazi 5% teine.
3.3.1.3 Pri odreivanju sila koje djeluju na nosivu
konstrukciju teretnog ureaja, ugraenog na brodovima i plo-
veim objektima, moraju se uzeti u obzir nagib i trim ovisno o
podruju plovidbe i radnim uvjetima. Veliine kutova, uzete u
ovisnosti o podruju i tipu ploveeg objekta, nalaze se u Tab-
lici 3.3.1.3.
Uzima se da se veliine kutova nagiba i trima,
navedene u Tablici 3.3.1.3 pojavljuju istovremeno. Ako se
predvia da e u vrijeme koritenja ploveeg objekta kutovi
nagiba i trima prijei veliine navedene u Tablici, treba uzeti
stvarne kutove, koji takoer moraju biti navedeni u doku-
mentaciji koja se dostavlja na odobrenje Registru.
Za vrijeme koritenja plovee dizalice u mirnim vodama, na-
gib (ukljuujui i prvi nagib) ne smije prijei 13
o
, a nagib pri
neoptereenom stanju dizalice u smjeru suprotnom od nagiba
izazvanog optereenjem mora biti do 6
o
.
Tablica 3.3.1.3
Nagib ploveih objekata za odreivanje sumarnih optereenja ureaja za podizanje tereta
Mirne vode Nemirne vode
Tip ploveeg objekta Radno stanje Neradno stanje Radno stanje Neradno stanje Napomene
Nagib Trim Nagib Trim Nagib Trim Nagib Trim
1. brodovi i slini plovei
objekti
5
o
2
o
3
o
2
o
10
o
3
o
30
o
6
o
2. plovei dokovi 2
o
2
o
2
o
2
o
- - 7 i 8
3. plovee dizalice 60 t 5
o
2,5
o
2
o
2
o
6
o
3
o
4. plovee dizalice > 60 t 3
o
2
o
2
o
2
o
6
o
3
o
6 do 8*
5. pontoni 3
o
2
o
2
o
2
o
6
o
3
o
*Uskladiti
navedene
uvjete za
premjetanje i
stanje na sidru
6. pontoni B < - - - - - - 15
o
7,5
o
7.
pontoni B
2
1
- - - - - - 10
o
5
o
8. pontoni B - - - - - - 5
o
3
o
Pogledati
podatke o
komponenta-
ma
ubrzanja, na-
vedene u
3.3.2.4
9. poluoptereene platforme - - - - 3
o
3
o
3
o
3
o
Pratiti nain
postavljanja
tereta
10. samopodesive i optereene
platforme
- - - - 1
o
1
o
1
o
1
o
Ne smatra se
ploveim
objektom
Napomena:
Sve veliine kutova su sa znakom
B = irina pontona [m]
= duljina vala [m]
3.3.1.4 Vertikalne sile inercije, izazvane vibracijom
nosive konstrukcije od podizanja, sputanja, promjene doh-
vata ili pomicanja, moraju se uzeti u obzir u proraunima -
poveanjem koeficijenata dinaminog optereenja i . Ko-
eficijent uzima u obzir sile inercije od pomicanja tereta.
Koeficijent uzima u obzir sile inercije od ostalih gibanja.
Ako je palubni teretni ureaj u radu izloen djelovanju gi-
banja mora, dinamiki koeficijent, , uzima se prema
3.3.2.3. Koeficijent za plovee dizalice mora se uzeti iz
Tablice 3.3.1.4. Ako je plovea dizalica izloena djelovanju
gibanja mora, koeficijent treba poveati za 15%.
DIO 19.
200
Tablica 3.3.1.4
Teretni ureaji Sila podizanja, kN
1000 1,05
Stacionarni
> 1000 1,00
Pokretni > 1000 1,20
Vrijednosti koeficijenta navedene su u
Tablici 3.3.1.4.
Ako je plovea dizalica u radnom stanju izlo-
ena djelovanju gibanja mora, dinamiki koeficijent uzima
se prema 3.3.2.3.
3.3.1.5 Horizontalne sile inercije od gibanja teretnog u-
reaja ili kolica moraju se uraunavati kao umnoak gibaju-
ih masa i ubrzanja koje izaziva pokretanje, ili koenje. Te
sile mogu se priblino izraunati po izrazu:
R
hor
= KR
op
[N]
gdje je:
R
hor
- horizontalna sila inercije, [N];
R
op
- optereenje od pokretanja ili koenja na
kolu, [N];
K - koeficijent prema Tablici 3.3.1.5.
Horizontalne sile inercije, okomite na os kraka,
od promjene dohvata u proraunima mogu se zanemariti.
Tablica 3.3.1.5
Brzina kretanja, m/s K
do 2 0,025
do 4 0,05
Vie od 4 0,075
Horizontalne sile inercije od mehanizma okre-
tanja moraju se uzeti u obzir, kao umnoak gibajuih masa i
ubrzanja koje izaziva motor, ili usporenja uslijed koenja.
Bez potanjeg proraunavanja te se sile mogu zamijeniti sila-
ma uslijed nagiba ploveeg objekta za 2
o
, uraunavajui di-
namike koeficijente i .
Centrifugalne sile u proraunima mogu se za-
nemariti. Horizontalne sile inercije, koje izaziva pogon plo-
veeg objekta, od gibanja mora, uzimaju se u obzir samo za
poloaj "za vrijeme plovidbe".
3.3.2 Dopunska optereenja
3.3.2.1 Optereenje uslijed vjetra
Optereenje vjetra mora se odreivati uz uvjet
da sile vjetra djeluju u horizontalnoj povrini, i da vjetar pue
u smjeru koji izaziva poveanje optereenja teretnog ureaja,
djelujui na gibanje teretnog ureaja, ili na njegove konstru-
kcijske elemente.
Djelovanje vjetra na konstrukciju teretnog ure-
aja mora se uzeti u obzir po izrazu:
W = k
i
q A,
gdje je
W - sila tlaka vjetra, [kN];
k
i
- aerodinamini koeficijent kojim je utjecaj
tlaka, uraunan ili podijeljen na elemente
nosive konstrukcije, naveden u Tablici
3.3.2.1-1;
q - tlak vjetra uzet:
q = 0,613
2
10
-3
, kN/m
2
, gdje je: , m/s
- brzina vjetra;
Najslabiji udar vjetra za teretni ureaj uzima se:
q = 0,25 kN/m
2
za radno stanje
q = 1,2 kN/m
2
za neradno stanje
A - povrina izloena vjetru, [m
2
]
Ako je nosa pokriven drugim nosaem (vidi
Sliku 3.3.2.1), sila tlaka vjetra na pokriveni nosa izraunava
se mnoenjem sile tlaka vjetra, W, koja djeluje na nosa i ko-
eficijenta, :
We = W = k
i
q A,
gdje
- ovisi o dimenzijama b i h (vidi Sliku
3.3.2.1) i stupnju prekrivanja
Ag
An
= ,
gdje je:
An - neto povrina nosaa izloena vjetru,
[m
2
];
Ag - povrina nosaa izloena vjetru, [m
2
];
h - visina nosaa, [m];
b - razmak izmeu nosaa koji pokriva i
pokrivenog nosaa, [m].
Vrijednosti koeficijenta popravka navedene
su u Tablici 3.3.2.1-2.
Za cilindrine nosae uzima se = 1.
Za reetkaste konstrukcije sa stupnjem prekri-
vanja 0,6 vrijednost koeficijenta popravka uzima se kao i
za cilindrine nosae.
Silu tlaka vjetra na teret treba uzeti prema Tab-
lici 3.3.2.1-3.
DIO 19.
200
Tablica 3.3.2.1-1
Elementi eline konstrukcije k
i
Elementi konstrukcije Oblik
Reetkasti nosa
1,6
h
L
Otvorena
20
10
1,6
1,4
Zatvorena
5
2
1,3
1,2
Zatvorena
okruglog presjeka
Ako je q d < 1 npr. Ue
1,2
P
u
n
a

k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
a
Reetkasta sa tapovima
okruglog presjeka
Ako je q d > 1 npr. Stup dizalice
d, [m] ; q, [N/m
2
]
0,7
Slika 3.3.2.1
Tablica 3.3.2.1-2
h
b

0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6-1,0
0,5 0,75 0,4 0,32 0,21 0,15 0,05
1 0,92 0,75 0,59 0,43 0,25 0,10
2 0,95 0,80 0,63 0,50 0,33 0,20
4 1,0 0,86 0,76 0,66 0,55 0,45
5 1,0 0,95 0,88 0,81 0,75 0,68
DIO 19.
200
Tablica 3.3.2.1-3
Nosivost, [t] Sila tlaka vjetra, [N] Nosivost, [t] Sila tlaka vjetra, [N]
1 600 30 5500
2 1200 40 6500
3 1700 50 7500
4 2100 60 8000
5 2500 70 8500
6 2700 80 9000
8 2900 90 9500
10 3000 100 i vie 0,01xSWL
20 4500
Napomena:
Meuvrijednosti se utvruju linearnom interpolacijom
3.3.2.2 Optereenje uslijed leda
U sluaju pojave zaleivanja i pomanjkanja
detaljnih podataka mora se uzeti debljina ledenog sloja na
svim elementima konstrukcije, koji su izloeni utjecaju vre-
mena 3 cm. Specifina teina leda uzima se 7 kN/m
3
.
Sila tlaka vjetra koja djeluje na elemente
konstrukcije s uveanom povrinom zbog zaleivanja, mora
se izraunati uzimajui udar vjetra, q, jednak 75% vrijednosti
navedene u 3.3.2.1.
Za reetkaste konstrukcije moraju se uzeti u
obzir izmjene dimenzija A i Ag, izazvane zaleivanjem, koje
utjeu na vrijednost stupnja prekrivanja, .
3.3.2.3 Optereenje gibanjem mora
O radu teretnog ureaja u nemirnim vodama u
svakom pojedinom sluaju posebno odluuje Registar.
Za teretne ureaje, predviene za rad u nemir-
nim vodama i neopremljene odgovarajuim amortizirajuim
sustavima, vrijednost koeficijenta odreuje se po izrazu:
( )
F g
c
w p ,
+ + = 9 0 1 ,
gdje je:
p
- brzina podizanja dizalice, [m/s];
w
- vertikalna brzina pomicanja palube,
[m/s];
c - konstanta elastinosti teretnog ureaja u
odnosu na vertikalno premjetanje kuke,
[kN/m];
g - ubrzanje sile tee, [m/s
2
],
F - nosivost, [kN]
Brzina w, ako nema odgovarajuih podataka,
uzima se prema Tablici 3.3.2.3.
Meuvrijednosti se utvruju linearnom inter-
polacijom. Konstanta elastinosti, c, uraunava se samo s ob-
zirom na uad i samarice. Ne uzima se u obzir deformacija u-
adi viestrukih koluta, koja uveava vertikalno premjetanje
kuke. Proraun se obavlja samo za statiko stanje.
Tablica 3.3.2.3
Stvarna visina,
vala
H
Vertikalna brzina
palube
Vw
Srednji period,
T
o
m M/s s
0,5 0,3 0,3
1,0 0,6 4,0
2,0 1,2 5,3
3,0 1,8 6,3
4,0 2,6 7,0
6,0 3,4 8,2
8,0 4,2 9,2
U sluaju nedostatka podrobnijih podataka, za
uad s okruglim nitima uzima se modul elastinosti E = 1,1
10
5
MPa.
3.3.2.4 Sile inercije uslijed gibanja mora
Sile inercije za radno stanje teretnog ureaja
odreuju se prema 3.3.2.3. Sile inercije za palubni teretni u-
reaj u poloaju "za vrijeme plovidbe" moraju se uraunati
pri proraunu konstrukcije teretnog ureaja, njezinih nosaa i
spojeva.
Sile inercije od vlastite teine G [kN], izazvane
ljuljanjem i posrtanjem broda, odreuju se prema Slici
3.3.2.4 i Tablici 3.3.2.4-1.
Za teretne ureaje, postavljene na otvorenoj
palubi, veliina tih sila moe se odrediti na slijedei nain:
S'p = 0,02 G h,
S"p = 1,2 G
S'w = 0,015 G h,
S"w = 2,0 G - na provi i krmi
u sredini duljine broda, S"w = 1,5 G.
Napomena:
Meuvrijednosti se utvruju linearnom interpolacijom.
DIO 19.
200
Ljuljanje broda Posrtanje broda
(ukljuujui poniranje)
Slika 3.3.2.4
Tablica 3.3.2.4-1
Teretni ureaj Kut ljuljanja Kut posrtanja
Postavljen na
otvorenoj palubi
broda
30
o
6
o
Na pontonu
B <<
B
2
1
B
15
o
10
o
5
o
7,5
o
5
o
3
o
Za teretne ureaje ugraene na pontonima s ne-
ogranienim vremenom slube u nemirnim vodama, moe se
uzeti:
S'p = 0,04 G h S'w = 0,02 G h,
S"p = 1,26 G, S"w = 1,3 G + 0,02 G L
Za teretne ureaje ugraene na pontonima, s
ogranienim vremenom slube u nemirnim vodama, u ovis-
nosti o oekivanoj najveoj duljini vala, moe se uzeti:
B << uzima se kao za teretne ureaje s neogranienim
vremenom slube u nemirnim vodama;
B
2
1
S'p = 0,03 G hS'w = 0,015 G h,
S"p = 1,17G, S"w=1,21G+0,015GL
B S'p = 0,015 G h S'w = 0,01 G h,
S"p = 1,09 G, S"w = 1,15 G + 0,01 G L
gdje je:
h - visina sredita mase dizalinog sustava
nad vodenom linijom, [m];
S'p; S"p; S'w; S"w -komponente sila inercije, [kN];
L - razmak od sredinjice broda, [m];
B - irina pontona, [m];
- duljina vala, [m];
Pri odreivanju optereenja, sile od ljuljanja
broda nije potrebno razmotriti istovremeno sa silama posrta-
nja (ukljuujui poniranje). Svaka od tih sila moe se pribro-
jiti ili sili od tlaka vjetra ili sili od udara vala.
3.3.2.5 Sile od udara vala
Osim sila od udara vjetra (vidi 3.3.2.1), moraju
se u proraunu uzeti u obzir sile od udara vala, uzimajui
slijedee veliine tlaka vode koji djeluje na konstrukciju di-
zalinog sustava:
P
w
= 2,5 kPa -na visini glavne palube;
P
w
= 0 kPa, na visini 2,5 m i vie iznad razine
glavne palube.
Za elemente koji se nalaze izmeu navedenih
razina uzima se meuvrijednost tlaka vode.
3.3.3 Posebna optereenja
U posebna optereenja ubrajaju se:
ispitna optereenja;
optereenja konstrukcije ovisno o primi-
jenjenom nainu montae teretnog ureaja i
tehnologiji montanih radnji;
udar odbijanja valova;
otkidanje tereta
3.4 DOPUTENA NAPREZANJA
3.4.1 Doputena naprezanja za elemente nosive
konstrukcije i njihove spojeve, treba odrediti po izrazu:

=
k
R
o
235
,
gdje je:
R
o
- doputeno naprezanje, [MPa];
k - koeficijent materijala;
- koeficijent sigurnosti (iz Tablice 3.4.1-1 i
3.4.1-2), ovisno o sluaju optereenja.
Koeficijent materijala treba odrediti po izrazu:
60
295
+
=
eH
R
k ,
gdje je:
R
eH
- granica razvlaenja materijala, MPa,
prema specifikaciji navedenoj u Pravili-
ma, Dio 25. Metalni materijali.
Koeficijent materijala uzima se samo za takve
vrste elika za koje je odnos R
eH
/R
m
< 0,83, gdje je R
m
- v-
rstoa materijala. Kod spajanja dviju vrsta elika s razliitim
mehanikim svojstvima doputena naprezanja zavarenih
spojeva, R
ez
, odreuju se prema eliku s manjim doputenim
naprezanjem, R
o
.
3.4.2 Koeficijent sigurnosti eline uadi odreuje se
po izrazu:
S
P
K
p

gdje je;
P
p
- prekidno optereenje ueta, [kN];
S - najvea sila u uetu, kN, za sluaj optere-
enja prema 3.1.8.1 bez uraunavanja i
(vidi 3.3.1.4), s uraunavanjem otpora
trenja u unicama i krutosti ueta na u-
nici (vidi 3.1.6);
K - koeficijent sigurnosti, prema Tablici
3.4.2;
- koeficijent optereenja; = 1,0 ako je
koeficijent (prema Tablici 3.5.2.4.1)
jednak ili manji od 1,45; ako je koefici-
jent vei od 1,45, onda je
45 1,
= .
DIO 19.
200
Tablica 3.4.1-1
Koeficijent sigurnosti
Sluaj optereenja (prema 3.1.8) Element eline
konstrukcije
Vrsta optereenja i naprezanja
I II III
Valjani elik
Profilni elik
Tlaenje, tlaenje i savijanje gdje je potrebna provjera
stabilnosti
1,60 1,40 1,28
Razvlaenje i razvlaenje i savijanje; tlaenje i tlaenje i
savijanje gdje nije potrebna provjera stabilnosti
1,40 1,20 1,12
Odrez, tangencijalno naprezanje 2,40 2,10 1,92
Sloena naprezanja 1,40 1,20 1,12
Kalibrirani vijci Odrez u jednom presjeku
u vie presjeka
2,70
2,00
2,35
1,75
2,16
1,60
Tlak
u jednom presjeku
u vie presjeka
Osno razvlaenje
1,10
0,80
2,50
0,95
0,70
2,15
0,88
0,64
2,00
Vijci i vijci za drvo Odrez
Tlak
Vlak
3,40
1,50
2,50
3,00
1,30
2,15
2,70
1,20
2,00
Tablica 3.4.1-2
Koeficijent sigurnosti za zavarene spojeve
Sluaj optereenja Zavareni av Kvalitet
zavarenog ava
Vrsta optereenja
I II III
Standardni
specijalni
1)
Tlaenje i tlaenje i savijanje, razvlaenje
i razvlaenje i savijanje
1,40 1,20 1,12
Spoj - k
Standardni Razvlaenje i razvlaenje i savijanje
2)
1,60 1,40 1,28
Razvlaenje i razvlaenje i savijanje
2)
2,00 1,70 1,60
Kutni Standardni
Tlaenje i tlaenje i savijanje 1,70 1,45 1,36
Poprjeni i uzduni presjek do osi
zavarenog ava
2,00 1,70 1,60
Svi tipovi
zavarenih avova
Proizvoljan
Jednako naprezanje 1,40 1,20 1,12
Napomene:
1) Doputa se samo u posebnim sluajevima
2) Doputena naprezanja kod razvlaenja i razvlaenja i savijanja u smjeru okomitom na ravninu valjanja materijala mogu se uzeti
samo, ako su spojeni elementi stabilni na raslojavanje.
Tablica 3.4.2
Koeficijent sigurnosti K
Doputeno radno optereenje
SWL teretnog ureaja
podizne naprave i skidljive op-
reme (tone)
Pokretna oputa,
Ue teretnice,
Ue klobunice,
Ue teklaca brka,
Ue uzdi,
Ue unutarnjih brkova
Stajaa oputa
Uad pripona jarbola
Priveznica
do 10 5 4 6
od 10 do 107 -
( ) 1910 85 8
8000
+ xSWL ,
-
od 10 do 160
( ) 1910 85 8
10000
+ xSWL ,
-
( ) 1910 85 8
12000
+ xSWL ,
preko 107 - 2,8 -
preko 160 3 - 3,6
Napomena:
Meuvrijednosti se odreuju linearnom interpolacijom
DIO 19.
200
3.4.3 Koeficijent sigurnosti "K" biljne uadi (vezan
za prekidno optereenje) ne smije biti manji od koeficijenta
navedenog u Tablici 3.4.3, a za sintetiku uad ne smije biti
manji od 10.
Tablica 3.4.3
Nazivni promjer ueta, mm Koeficijent sigurnosti "K"
12 12
14-17 10
18-23 8
24-39 7
40 i vie 6
3.4.4 Koeficijent sigurnosti lanaca: klobunice, teret-
nice, uzdi (vezano za njihovo prekidno optereenje) ne smije
biti manji od 4.
Za vitla s runim pogonom koeficijent
sigurnosti kalibriranih lanaca koji rade preko lananih kola,
ne smije biti manji od 3,2. Za vitla s mehanikim pogonom o
koeficijentu sigurnosti lanaca koji rade preko lananih kola, u
svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje
Registar.
3.5 POSEBNI ZAHTJEVI
3.5.1 Samarice
3.5.1.1 Proraun stabilnosti
3.5.1.1.1 Koeficijent izvijanja ne smije biti manji od koe-
ficijenta sigurnosti (u odnosu na granicu razvlaenja) na tlak
za isti element.
3.5.1.1.2 Kod nosaa optereenih na tlak mora se provje-
riti otpornost na ukupno izvijanje, a njihovi elementi s tankim
stijenkama na lokalno izvijanje. Ako udovoljavaju zahtjevi-
ma iz toke 2.2.2.4, za cijevne elemente se ne zahtijeva pro-
vjera na lokalno izvijanje.
Kod nosaa izloenih poprjenom savijanju
mora se provjeriti otpornost na ukupno izvijanje, a za njihove
vertikalne stijenke i pojasove izloene tlaku, otpornost na lo-
kalno izvijanje.
3.5.1.1.3 Kritina sila centralno pritisnutih nosaa odre-
uje se uzimajui u obzir poetni ekscentricitet uzdunih sila
i poetno savijanje ija se ukupna vrijednost ne uzima manja
od 0,001 duljine nosaa.
3.5.1.1.4 eline brodske samarice mogu se proraunati
prema uvjetnom faktoru sigurnosti odreenom uzimajui u
obzir promjenu presjeka po duljini samarice, ali bez uzimanja
u obzir poetnog ekscentriciteta i savijanja. Faktor sigurnosti
ne smije biti manji od 4,5.
3.5.1.1.5 Vitkost elemenata reetkastih metalnih
konstrukcija optereenih tlakom i rastezanjem ne smije prije-
i 40.
3.5.1.1.6 Vitkost elemenata metalne konstrukcije optere-
enih na tlak i vlak ne smije prijei veliine navedene u Tab-
lici 3.5.1.1.6.
Tablica 3.5.1.1.6
Vitkost elemenata metalne konstrukcije
Elementi metalne
konstrukcije
Na tlak Na vlak
Pojasovi glavnih nosaa 120 150
Konstrukcije samarica,
stupova i jarbola napravljene
od jednog tapa
150 180
Ostali glavni nosai I
pomoni nosai
150 250
Svi ostali nosai 250 350
Napomene:
1. Pri odreivanju vitkosti, proraunska duljina uzima se
ovisno o nainu uvrenja na kraju tapa.
2. Vitkost se odreuje u ravninama glavnih momenata
inercije.
3. Za brodske samarice doputa se vitkost 175, a za osno
optereenje od 19,60 kN i manje - 200.
3.5.1.1.7 Cijevnim elementima konstrukcije bez rebara, s
debljinom stijenke S > 15 mm, treba provjeriti izvijanje na
slijedei nain:
1. idealno naprezanje od izvijanja:
ki
=
D
S
E 21 , 1 ,
gdje je:
E = 2,06 10
5
, [MPa] - modul elastinosti
S = debljina stijenke, [mm];
D = vanjski promjer, [mm].
2. Stvarno naprezanje od izvijanja:
sp
= R
eH

ki w
eH
R

555 , 0 277 , 1 ,
gdje je:
R
eH
= granica razvlaenja materijala, ovisno o debljini
stijenke, [MPa];
w
=
S
S
200
1
1
56
8 , 0
+
3. Koeficijent sigurnosti:
o
sp
=
gdje je:
o
- djelujue naprezanje, mora biti manje
od
R
o
=
4 , 1
235
k
(vidi 3.4.1)
Koeficijent sigurnosti ne smije biti manji od 1,35.
3.5.1.2 Ostali zahtjevi
3.5.1.2.1 Naprezanje u elementima teretnih ureaja pri
radu pojedinanih samarica mora se odreivati pri kutu nagi-
ba prema horizontali od 15
o
za SWL 20 t, i 25
o
za SWL > 20
t. Ako najmanji kut nagiba samarice u stvarnim uvjetima ko-
ritenja prelazi navedene vrijednosti, u proraunima se moe
uzeti taj najmanji kut. Preporuljivo je u takvom sluaju uzeti
kut nagiba 30
o
ili 45
o
.
DIO 19.
200
Za uetnicu teretnice i teretne unice s uetni-
cama paralelnim sa samaricom, proraun naprezanja mora se
provesti pri uvjetima rada, i za najvei kut nagiba samarice,
ali ne manji od 60
o
.
3.5.1.2.2 Kut nagiba samarice prema horizontali ne smije
prijei 70
o
.
3.5.1.2.3 Kut u odnosu na ravninu pri dohvatu samarice
na boku broda ne smije prijei 75
o
.
3.5.1.2.4 Naprezanje u elementima samarica namijenje-
nih za udvojeni rad mora se odreivati pri najnepovoljnijem
poloaju (vidi 2.2.5.4). Ako se u radu predvia nekoliko va-
rijanti postavljanja samarica, za proraun se mora uzeti vari-
janta kod koje se javljaju najvea naprezanja. To se takoer
odnosi na odreivanje proraunskog poloaja samarica i brka
u prostoru neophodnom za posluivanje samarica predvie-
nih za rad sa zajednikim teretnicama.
Naprezanja u samaricama, teretnicama i klo-
bunicama pri radu udvojenih samarica, naelno, ne smiju
prijei naprezanja pri radu pojedinanih samarica. Ako nap-
rezanje pri radu udvojenih samarica prelazi naprezanje u radu
pojedinanih samarica, vrstoa tog elementa mora se prora-
unati za naprezanje pri radu udvojenih samarica.
3.5.1.2.5 Postavljanje samarica i uzda brka pri radu ud-
vojenih samarica mora onemoguiti proizvoljno prevrtanje
samarice k jarbolu kod svih moguih varijanti postavljanja
samarice i poloaja tereta. Prevrtanje samarice sprjeava se
ugradnjom dodatnih unutranjih brkova. U tu svrhu se mogu
koristiti povratni brkovi.
Pozitivno natezanje klobunice spreava prev-
rtanje samarice s teretom.
3.5.1.2.6 Kod prorauna naprezanja u elementima sama-
rice s dvostrukom klobunicom mogu se primijeniti zahtjevi
navedeni u 3.5.1.2.1, s tim da izmjena natezanja klobunica
odreuje klobunica za najvee okretanje samarice u stranu
suprotnu toj klobunici.
Za smjetaj peta samarice s dvostrukom klo-
bunicom u odnosu na vertikalnu ravninu koja prolazi kroz
mjesto uvrenja klobunica, mogu se primijeniti zahtjevi
navedeni u 3.5.1.2.9.
3.5.1.2.7 Mora se otkloniti mogunost prevrtanja samari-
ce s dvostrukom klobunicom ovjeenjem ueta na suprotnu
stranu dohvata samarice. Pritom se za teke samarice moraju
proraunati kutovi nagiba i trima, navedeni u 3.5.1.2.10. Pre-
vrtanje spreava komponenta natezanja klobunice, okomita
na poloaj samarice u horizontalnoj ravnini, koja nije manja
od 0,1 mase dizanog tereta.
3.5.1.2.8 Pri istovremenom radu dviju i vie lakih sama-
rica na jednom jarbolu meusobni poloaj samarica treba biti
takav da najvee naprezanje koje se pritom javlja u presjeci-
ma jarbola ne prelazi dozvoljeno.
Ako nema posebnih zahtjeva, poetno nate-
zanje neskidljive opreme uzima se da je 1/12 prekidne sile u-
eta.
3.5.1.2.9 Ako je peta samarice u odnosu na vertikalu
koja prolazi kroz uku klobunice pomaknuta za veliinu
0,025 visine uke klobunice iznad pete samarice, naprezanja
u samarici, klobunici i brku se moraju odrediti po posebnom
proraunu.
3.5.1.2.10 Proraunsko naprezanje u okretnim brkovima
samarice uzima se ne manje od 25% nosivosti samarice. Za
teke samarice veliina naprezanja mora se provjeriti pri na-
gibu od 5
o
, trimu od 2
o
i najveem dohvatu samarice na boku
broda. Ako su kutovi nagiba ili trima u uvjetima koritenja
vei od navedenih u proraunu se moraju uzeti stvarne vri-
jednosti kutova. Ako se predviaju posebne mjere za sman-
jenje kutova nagiba pri radu teke samarice, npr. balastiranje,
pri proraunu naprezanja u brkovima, te se mjere moraju u-
zeti u obzir.
Proraunsko naprezanje u brkovima ili kolotur-
nicima koji spajaju krajeve udvojenih samarica, mora se uzeti
ne manje od 10% nosivosti pojedinane samarice.
3.5.1.2.11 Ako su mogua dva poloaja samarice, prora-
uni se rade za svaki poloaj posebno. Doputeni kutovi na-
giba moraju biti navedeni u Potvrdi o ispitivanju.
3.5.1.2.12 Pri proraunu optereenja samarice mora se u-
raunati utjecaj uzdunih sila, s uraunavanjem ekscentrici-
teta, progiba i zakrivljenosti od vlastite teine (vidi
3.5.1.1.4).
3.5.1.2.13 Za proraunsko optereenje za brodske teretne
samarice uzima se nosivost. Pri izraunavanju naprezanja
(osim prorauna pri radu udvojenih samarica) neophodno je
uzeti u obzir vlastitu teinu, ako masa samarice ini 20% no-
sivosti ili vie.
Kod posebnih (ne cijevnih) konstrukcija sama-
rica mora se uzeti u obzir tlak vjetra, kao i za brodske dizali-
ce (vidi 3.5.2.3.2). Pri odreivanju naprezanja u okretnim br-
kovima tekih samarica moraju biti uraunani kutovi nagiba i
trima (prema 3.5.1.2.10).
3.5.1.2.14 Momente nagiba u horizontalnoj ravnini, izaz-
vane brkovima i uzdama moe se zanemariti.
3.5.1.2.15 Za samarice s nepokretnom traverzom neopho-
dno je uraunati momente savijanja i torzije koji se mogu ja-
viti pri neravnomjernom rasporedu sila u kolutima.
3.5.1.2.16 U pogledu vrstoe, klobunica mora moi iz-
drati SWL i optereenje od teine samarice pri najveem
dohvatu na boku broda. Ako se pokae oslabljenost bilo koje
klobunice, njena vrstoa ne smije biti manja od 2/3 napre-
zanja u kolutima.
3.5.1.2.17 elina ili sintetika uad koja ostvaruje vezu
izmeu krajeva samarice koja radi s dvostrukim teretnicama
mora moi izdrati naprezanje koje iznosi 20% od SWL sus-
tava, ali ne manje od 1 t.
3.5.1.2.18 Ako brodske samarice imaju netipine ele-
mente, Registar moe zahtijevati dopunske proraune i/ili is-
pitivanje tih elemenata.
3.5.2 Dizalice
3.5.2.1 Za dizalice i njihove konstrukcijske dijelove
potrebno je proraunskim putem dokazati:
imaju li dizalice dovoljnu stabilnost, kako u
radnom tako i u neradnom stanju;
imaju li spojevi, dijelovi opreme i uad do-
voljnu vrstou;
imaju li kraci dizalica nestabilnih poloaja;
jesu li poduzete mjere protiv pomicanja i/ili
kotrljanja (za pomine dizalice).
DIO 19.
200
3.5.2.2 Pretpostavlja se da brodovi i plovei objekti na
kojima su postavljene dizalice imaju dovoljnu stabilnost. Za
brodove i plovee objekte na kojima se moraju postaviti di-
zalice koje mogu znatno utjecati na njihov stabilitet, mora
biti predoen proraun stabiliteta.
3.5.2.3 Proraunska optereenja
3.5.2.3.1 U sumarno proraunsko optereenje za brodske
dizalice uzima se:
1. masa dizanog tereta,
2. vlastita teina,
3. tlak vjetra na povrinu palubne dizalice i
tereta u uzdunom i poprjenom smjeru,
jednak 0,25 kN/m
2
.
Pri proraunu naprezanja u elementima dizalica
moraju se uraunati kutovi nagiba, prema 3.5.2.3.3.
Za dizalice predviene za rad na valovitom mo-
ru, proraunsko optereenje mora odgovarati zahtjevima na-
vedenim u 3.5.2.3.5 i 3.5.2.3.6.
3.5.2.3.2 Pri odreivanja optereenja od vjetra za povri-
nu dizalice izloenu vjetru treba uzeti: za konstrukciju s plo-
astim nosaima - povrinu ogranienu konturom konstruk-
cije; za reetkaste konstrukcije - povrinu ogranienu kontu-
rom konstrukcije s praznim prostorom meu tapovima. Za
povrinu dizalice izloenu vjetru, koja ima nekoliko nosaa
jednake visine (ploastih ili reetkastih), smjetenih jedan za
drugim, treba kod razmaka meu nosaima manjeg od visine
nosaa uzeti povrinu prednjeg nosaa izloenu vjetru u pot-
punosti; kod razmaka meu nosaima jednakog ili veeg od
visine nosaa, ali manjeg od njegove dvostruke visine treba
uzeti povrinu prednjeg nosaa u potpunosti, plus 50% od
svakog slijedeeg nosaa; ako je razmak meu nosaima jed-
nak ili vei od dvostruke visine, treba uzeti povrinu svih no-
saa u potpunosti.
Dijelovi zadnjih nosaa koji nisu prekriveni
prednjim nosaem, uzimaju se u obzir u potpunosti. Za cijev-
ne konstrukcije proraunska povrina neizloena vjetru moe
biti umanjena mnoenjem s korigirajuim koeficijentom
0,75.
Kod dizalica nosivosti do 10 t ukljuno, ako
nema dovoljno podataka, povrina tereta izloena vjetru mo-
e se uzeti 2 m
2
na 1 t, kod nosivosti do 2 t ukljuno 1 m
2
za
1 t. Meuvrijednosti povrine tereta izloene vjetru odreuju
se interpolacijom.
3.5.2.3.3 Kod odreivanja naprezanja u konstrukcijskim
elementima brodskih dizalica proraun se mora provoditi pri
nagibu 5
o
i trimu 2
o
. Ako su kutovi nagiba ili trima u uvjeti-
ma koritenja vei, u proraun se moraju uzeti stvarne vrijed-
nosti kutova.
3.5.2.3.4 Za dizaline krakove s elastinim vjeanjem
mora se proraunskim putem ili ispitivanjem pokazati da se
krak ne moe prevrnuti u stranu suprotnu dohvatu. Pozitivno
natezanje uadi kraka, pri najmanjem dohvatu i kutu nagiba
pri kutu moguem u koritenju (ali ne manjem od 5
o
nagiba i
2
o
trima), pri tlaku vjetra, prema 3.5.2.3.1.3, spreava ovo
prevrtanje.
3.5.2.3.5 U svrhu prorauna optereenja za dizalice uzi-
ma se:
1. teina podignutog tereta;
2. vlastita teina konstrukcije i opreme na
njoj;
3. tlak vjetra (na teret i metalnu konstrukci-
ju), uzima se za najvee optereenje rad-
nog stanja ne manje od 400 Pa, bez tereta
ne manje od 125 Pa, za najvee optere-
enje u neradnom stanju ne manje od
2000 Pa. Proraunski tlak vjetra za ne-
radno stanje moe biti umanjen, ako se to
potvrdi dokazima, koji uzimaju u obzir
uvjete akvatorija, ali u svim sluajevima
ne smije se uzeti manje od 1000 Pa;
4. optereenje od nagiba i trima broda (pri
odreivanju naprezanja u konstrukcijskim
elementima gornjeg postrojenja, predvi-
enih za rad na mirnoj vodi proraun se
mora provesti za statiki nagib 5
o
, pri
poloaju kraka na bok broda, i statikog
trima 2
o
pri poloaju kraka du broda;
ako su kutovi nagiba i trima u uvjetima
koritenja vei od navedenih kutova stva-
rne veliine treba uzeti u proraun; sile
inercije koje djeluju na gornje postrojenje
kod ljuljanja na valovima;
5. sile inercije pri ubrzanju (koenju) kod
podizanja (kod sputanja) tereta (dina-
miki koeficijent optereenja proraunava
se po postupku odobrenom od Registra,
pri tome njegova veliina za gornje pos-
trojenje, za rad na mirnoj vodi, u svakom
sluaju se mora uzeti ne manje od 1,15, a
za gornje postrojenje, za rad na valovima
ne manje od 1,4);
6. sile inercije, koje se javljaju pri koenju
mehanizama promjene dohvata, okreta ili
kretanja i optereenja od ljuljanja na va-
lovima (proraunava se s pomou kutova
otklona tereta, po postupku odobrenom
od Registra; u svakom sluaju kutovi se
moraju uzeti ne manji od 3
o
uzdu kraka i
poprjeno na kraku istovremeno).
Kutovi se mjere od vertikale pri najveem
dinamikom nagibu gornjeg postrojenja;
7. centrifugalne sile inercije, koje se javljaju
pri okretanju gornjeg postrojenja;
8. vertikalne sile inercije, koje djeluju na te-
ret pri ljuljanju na valovima (uraunavaju
se s pomou dinamikog koeficijenta op-
tereenja, odreenog po postupku, odob-
renom od Registra, u svakom sluaju ne
uzima se manji od 1,25).
3.5.2.3.6 U proraunska optereenja za gornja postro-
jenja uzimaju se:
1. Normalna optereenja radnog stanja.
Optereenja su: nosivost, vlastita teina
konstrukcije, sile inercije pri laganom
pokretanju i koenju, i prosjeni tlak vjet-
ra. Ona se uzimaju u obzir pri proraunu
gornjeg postrojenja za izdrljivost (dina-
miku vrstou) po postupku odobrenom
od Registra.
Koeficijent sigurnosti dobiven pri tome
ne smije biti manji od koeficijenta odre-
enog proraunom, po 3.5.2.3.6.2.
2. Najvea optereenja radnog stanja.
Prvi sluaj.
DIO 19.
200
Gornje postrojenje je nepomino, radi
samo podizni mehanizam, koji die teret,
s palube ili koi pri sputanju - naglom
sputanju tereta. Optereenje koje se u-
zima u proraun je nosivost, uzimajui u
obzir najvei dinamiki koeficijent, vlas-
tita teina elemenata konstrukcije kao i
tlak vjetra na konstrukciju dizalice i opte-
reenje za radno stanje, inercijska optere-
enja od naglog sputanja tereta i od lju-
ljanja broda na valovima.
Dinamiki koeficijent mora se odrediti u-
zimajui u obzir najveu brzinu premje-
tanja tereta, krutost konstrukcije (uklju-
ujui uad) i mase konstrukcije i tereta,
kako za podizanje tereta, tako i za ko-
enje pri sputanju.
Drugi sluaj.
Gornje postrojenje s teretom nalazi se u
pokretu (premjetanje, promjena dohvata
kraka, okretanje), pri emu jedan od me-
hanizama koi ili ubrzava.
Optereenje je: nosivost i vlastita teina
elemenata konstrukcije s proraunom ko-
eficijenta udara pri kretanju po stazi di-
zalice, najvee horizontalne sile inercije
masa gornjeg postrojenja i optereenje za
okretanje kotaa, tlak vjetra na konstruk-
ciju, optereenje za radno stanje, inercij-
sko optereenje od ljuljanja na valovima.
Koeficijent udara odreuje se ovisno o
brzini kretanja i stinim spojevima u i-
nama;
3. Najvee optereenje u stanju za vrijeme
plovidbe. Optereenje je: vlastita teina
elemenata konstrukcije i tlak vjetra na
konstrukciju u neradnom stanju.
Ako postoje razlozi moe se zahtijevati
uzimanje drukijih optereenja, sukladnih
s karakterom koritenja ili konstrukcijom
gornjih postrojenja.
3.5.2.3.7 Za gornje postrojenje jednostavnije konstruk-
cije, npr. jarbol, ili jarbol-krak, mogu se primijeniti proraun-
ska optereenja navedena u 3.5.2.3.1.
3.5.2.4 Doputena naprezanja, koeficijent sigurnosti
3.5.2.4.1 Pri djelovanju proraunskih optereenja, napre-
zanja u metalnim konstrukcijama brodskih dizalinih sustava
ne smiju prelaziti doputene veliine, navedene u Tablici
3.5.2.4.1.
Tablica 3.5.2.4.1
Nosivost, t
Doputeno naprezanje
izraeno kao omjer
prema granici razvla-
enja materijala
/R
eH
Koeficijent
sigurnosti
R
eH
/
Koeficijent
dinaminog
optereenja
H
=
eH
R
,7 0
Najvea brzina podizanja ili spu-
tanja tereta, pri kojoj proraunska
provjera dinamikog koeficijenta
H
nije obavezna (m/s)
5 i manje 0,40 2,50 1,75 1,00
10 0,42 2,38 1,67 0,89
15 0,44 2,27 1,59 0,78
20 0,46 2,18 1,52 0,69
25 0,48 2,08 1,46 0,61
30 0,50 2,00 1,40 0,53
40 0,54 1,85 1,30 0,40
50 0,57 1,76 1,23 0,31
60 0,59 1,70 1,19 0,25
75 i vie 0,60 1,67 1,17 0,22
Napomena:
Meuvrijednosti se odreuju interpolacijom.
Za teretne ureaje s runim pogonom dopute-
na naprezanja mogu se uzeti 0,6 puta granica razvlaenja
materijala.
3.5.2.4.2 U veliine doputenih naprezanja navedene u
Tablici 3.5.2.1.4.1, uraunati su koeficijenti dinamikog op-
tereenja jednaki
H
= 0,7 R
eH
/
gdje je:
H
- standardni koeficijent dinamikog optere-
enja, odreen kao omjer zbroja statike i
dinamike sile prema statikoj sili, pri
djelovanju proraunskog optereenja.
Pri najveoj brzini podizanja ili sputanja tere-
ta, veoj od 1,33 (
H
- 1) (m/s) neophodna je proraunska
provjera koeficijenta dinamikog optereenja koja se moe
provesti po izrazu:
= 1 + 0,318
fst
V
gdje je:
- proraunski koeficijent dinamikog opte-
reenja, koji predstavlja omjer zbroja sta-
tike i dinamike sile prema njezinoj sta-
tikoj veliini;
V - najvea brzina premjetanja tereta [m/s]
DIO 19.
200
fst - proraunsko vertikalno pomicanje toke
vjeanja tereta (ukljuujui promjenu
duljine ueta) pri statikom djelovanju
sile, koja odgovara nosivosti [m].
Ako se tako izraunati koeficijent dinamikog
optereenja pokae vei od
H
, dozvoljena naprezanja,
navedena u 3.5.2.4.1, treba pomnoiti s omjerom
H
/ .
Ako je izraunati koeficijent jednak ili manji od
H
, dopu-
tena naprezanja uzimaju se jednaka navedenim na Tablici
3.5.2.4.1.
Dogovorno s Registrom, koeficijent dinami-
kog optereenja moe se proraunavati i po drugim postup-
cima.
3.5.2.4.3 Pri odreivanju doputenih naprezanja za me-
talne konstrukcije mora se uzeti u obzir veliina proraunske
granice razvlaenja, odreena normom ili tehnikom specifi-
kacijom. Ni u kojem sluaju proraunska granica razvlaenja
ne uzima se vea od 0,70 najmanje rastezne vrstoe, odre-
ene normom ili tehnikom specifikacijom.
3.5.2.4.4 Doputena naprezanja navedena u 3.5.2.4.1,
odnose se na deformacije koje nastaju uslijed vlaka, tlaka i
savijanja. Prijelazni koeficijent za proraun doputenih nap-
rezanja za druge oblike deformacija, za zavarene spojeve,
kovanih spojeva i spojeva s pomou tlaka, uzimaju se prema
normama, prihvaenim od Registra.
3.5.2.4.5 Ako u presjeku djeluju normalna i smina nap-
rezanja, treba odrediti rezultirajue naprezanje,
s
[MPa],
koje se odreuje po izrazu:
2 2
3 + =
s
gdje je:
- normalno naprezanje u promatranom
presjeku [MPa];
- naprezanje od smicanja, u promatra-
nom presjeku [MPa].
Za ova naprezanja mora se provjeriti vrstoa.
3.5.3 Dizala
3.5.3.1 Norme prorauna
Postupci prorauna sila i naprezanja u elemen-
tima dizala ne propisuju se Pravilima, ali ipak Registar mo-
e, u opravdanim sluajevima, zahtijevati primjenu odobre-
nih postupaka za proraun.
3.5.3.2.1 Pri proraunavanju vrstoe i stabilnosti metal-
nih konstrukcija i skidljive opreme, kao i dijelova opreme si-
gurnosnih ureaja i ureaja voenja treba uzeti u obzir:
1. za radno stanje:
nosivost,
masu opreme,
komponente teine pri nagibu broda od
15
o
,
komponente teine pri trimu broda od 3
o
,
sile inercije pri ljuljanju,
sile inercije, pri krcanju kabine (protu-
utega), na hvatae i odbojnike,
2. za neradno stanje:
masu opreme,
komponente teine pri nagibu broda od
30
o
,
komponente teine pri trimu broda od 6
o
,
sile inercije pri ljuljanju.
Proraunska optereenja moraju odgovarati
najnepovoljnijem sluaju rada odnosnog elementa.
3.5.3.2.2 Za putnika dizala korisna povrina poda kabi-
ne utvruje se u skladu s Tablicom 3.5.3.2.2.
Najveu korisnu povrinu poda kabine dopu-
teno je poveati na slijedee dimenzije, m
2
:
1,17 za 5,
1,66 za 8,
2,35 za 12,
3,56 za 20 osoba.
Pri odreivanju nosivosti dizala masa jedne o-
sobe uzima se 80 kg. Doputa se smanjenje korisne povrine
poda kabine:
1. ako je ugraena ograda - za veliinu raz-
mjerno njezinoj udaljenosti od stijenki
kabine;
2. ako su primijenjena ovjeena vrata - za
veliinu povrine koju zauzima jedna od
strana pri otvaranju.
Pri proraunu optereenja poloaj sredita mase
tereta u kabini pretpostavlja se:
1. za putnika dizala - na 1/6 irine, i 1/6
dubine od sredita poda kabine;
2. za teretna dizala - na 1/2 irine, i 1/2 du-
bine od sredita poda kabine.
Poloaj sredita mase tereta ili putnika po visi-
ni, ne uzima se manje od 1/2 visine kabine, raunajui od po-
da.
Ako se teret u dizalu prenosi na kolicima, mora
se uzeti u obzir stvarni poloaj tereta u kabini.
DIO 19.
200
Tablica 3.5.3.2.2
Nosivost kabine,
broj osoba
Korisna povrina poda kabine,
ne vie od, m
2
Nosivost kabine,
broj osoba
Korisna povrina poda kabine,
ne vie od, m
2
3 0,70 13 2,35
4 0,90 14 2,50
5 1,10 15 2,65
6 1,30 16 2,80
7 1,45 17 2,95
8 1,60 18 3,10
9 1,75 19 3,25
10 1,90 20 3,40
11 2,05
12 2,20
Napomena:
Zahtjevi tablice se ne odnose na dizala projektirana i izraena do 1982. Godine.
Tablica 3.5.3.2.3-2
Rezultirajua komponenta optereenja, [kN] Red.
br.
Sluaj optereenja
P
x
P
y
P
z
1. Normalni rad bez nagiba broda 11,8 x Q
2. Normalni rad pri nagibu 15
o
i trimu 3
o
1,1 x Q 3,2 x Q 16,4 x Q
3. Glavni hvatai ili odbojnici pri nagibu 15
o
i trimu 3
o
1,1 x Q 3,2 x Q 41,1 x Q
4. Hvatai trenutnog djelovanja pri nagibu 15
o
i trimu 3
o
1,1 x Q 3,2 x Q 68,5 x Q
5. Dizalo ne radi pri nagibu 30
o
i trimu 6
o
2,1 x Q 6,3 x Q 16,9 x Q
Napomena:
Rezultirajue komponente uzimaju u obzir optereenje od sila inercije, i sila koje nastaju od nagiba i trima broda, prema 3.5.3.2.1
3.5.3.2.3 Sile inercije pri ljuljanju, uvedene u proraun,
ne smiju biti manje od sila dobivenih po slijedeim izrazima:
Ljuljanje:
+ =
max
max
y
sin
T
z
, Q P
2
1
061 0
+ =
max
max
z
cos
T
y
, Q k ' P
2
1
061 0
Posrtanje:
+ =
max
max
x
sin
T
z
, Q P
2
2
061 0
+ =
max
max
z
cos
T
x
, Q k ' ' P
2
2
061 0
gdje je:
P
x
- komponenta optereenja, paralelna s uz-
dunom osi broda, [kN];
P
y
- komponenta optereenja, paralelna s pop-
rjenom osi broda, [kN];
P
z
- komponenta optereenja, paralelna s ver-
tikalnom osi sredita mase broda, [kN];
P'
z
- vertikalna komponenta optereenja pri
ljuljanju broda, [kN];
P"
z -
vertikalna komponenta optereenja pri
posrtanju broda, [kN];
- 11,38 - koeficijent odreen umnokom
konstante 1,16 i g = 9,81, gdje je g ubrza-
nje sile tee, [m/s
2
];
Q - masa konstrukcijskih elemenata dizala,
i/ili nosivosti, [t];
max
,
max
- amplitude ljuljanja i posrtanja, [
o
]
Amplitude ljuljanja i posrtanja za radno
stanje dizala treba uzeti kao najvee, pri
kojima je koritenje dizala doputeno, a
za neradno stanje one ne smiju biti manje
od 30
o
i 6
o
, s periodom ljuljanja i posrta-
nja 12 s i 7 s;
x, y, z- koordinate sredita mase konstrukcijskih
elemenata dizala u odnosu na os, koja
polazi kroz sredite mase broda, [m];
T
1
i T
2
- periodi ljuljanja i posrtanja, [s];
k - dinamiki koeficijent koji uzima u obzir
kretanja dizala, kojemu je najmanja vri-
jednost za osnovne reime rada prikazana
u Tablici 3.5.3.2.3-1.
DIO 19.
200
Tablica 3.5.3.2.3-1
Red.
br.
Reim rada dizala
Dinamiki koeficijent
k
1. Putanje i zaustavljanje
dizala
1,2
2. Naslanjanje na odbojnike 3,5
3. Naslanjanje na hvatae
naglog koenja
3,5
4. Naslanjanje na hvatae
mekog koenja
3,0
5 Unoenje kolica u kabinu 1,5
Pri koritenju Tablica 3.5.3.2.3-2, neophodno je
uraunati utjecaj poloaja dizala na veliinu rezultirajuih
komponenata optereenja.
3.5.3.2.4 Kao osnova prorauna vrstoe vitala i njihovih
temelja uzima se veliina vune sile u uetu prema 3.5.3.3.2,
uzimajui u obzir gubitak zbog sila trenja, kao i nagib i trim
broda. Dinamiki koeficijent odreuje se proraunski ili po-
kusom, ali ni u kojem sluaju on se ne smije uzeti manji od
1,4.
3.5.3.2.5 Proraunsko usporenje neoptereene kabine ili
protuutega na odbojniku, pri radnoj brzini ne smije biti vee
od 25 m/sek
2
. Ako to djelovanje ne traje dulje od 0,04 s to
proraunsko usporenje moe biti i vee.
Odbojnici kabine trebaju biti proraunati tako
da apsorbiraju kinetiku energiju kabine s pokusnim teretom,
koji za 10% prelazi nosivost dizala.
3.5.3.3 Norme vrstoe
3.5.3.3.1 Pri djelovanju optereenja navedenih u
3.5.3.2.1 uzimajui u obzir 3.5.3.2.3 naprezanja u konstruk-
cijskim elementima dizala ne smiju prelaziti naprezanja, na-
vedena u Tablici 3.5.3.3.1. Pri tome treba uzeti u obzir zah-
tjeve navedene u 3.5.2.4.3 i 3.5.2.4.4.
Pri proraunu vrstoe dijelova opreme od lije-
vanoga eljeza koeficijent sigurnosti mora biti vei, nego ko-
eficijent sigurnosti, koji se dobije iz Tablice 3.5.3.3.1.
Tablica 3.5.3.3.1
Sluaj optereenja prema
Tablici 11.6.2.3-2
Doputeno naprezanje ne
vee od [MPa]
1 0,40 R
eH
2 0,50 R
eH
3 0,70 R
eH
4 0,80 R
eH
5 0,60 R
eH
Za vitla i temelje 0,60 R
eH
Napomena:
R
eH
, granica razvlaenje primijenjenog materijala
3.5.3.3.2 Koeficijent sigurnosti teretne uadi u odnosu na
silu kidanja, ne smije biti manji od navedenih u Tablici
3.5.3.3.2.
Tablica 3.5.3.3.2
Koeficijent sigurnosti teretne uadi
Tip vitla Optereenje dizala
Sa bubnjem S pogonskom
unicom
Putniki:
Statiko 9 12
Dinamiko 6,5 8,5
Teretni:
Statiko 8 10
Dinamiko 5,5 7,0
Statiki koeficijent sigurnosti uadi za ograni-
enu brzinu ili drugih ueta, ukljuujui uad hvataa, ne
smije biti manji od 5.
Skidljiva oprema, kao i s njom povezani uad i
lanci, moraju biti proraunati na najveu silu rastezanja.
Koeficijenti sigurnosti teretne uadi navedeni u
Tablici 3.5.3.3.2 primjenjivi su na jedan element voenja u-
adi. Optereenje, kN, na jedan element voenja uadi odre-
uje se po izrazu:
n
Q , Q Q Q
S
k
100
5 0
2 1
+ + +
= ,
gdje je:
Q - nazivna nosivost dizala [kg];
Q
k
- masa kabine [kg];
Q
1
- masa uadi od toke njihova odvajanja s
bubnja, ili pogonske unice, ili koluta, do
toke uvrenja na kabini pri njenom
najniem poloaju, [kg];
Q
2
- masa nateznog ureaja uadi [kg];
n - broj uadi na kojima je objeena kabina.
Za uad hvataa odnos prekidnog optereenja
prema doputenom optereenju, izraunatom uzimajui u ob-
zir dinamiku ljuljanja, ne smije biti manji od 5.
3.5.3.4 Norme krutosti i stabilnosti
3.5.3.4.1 Konstrukcija okna u kojem se uvruju vodili-
ce, mora biti tako kruta da pod djelovanjem proraunskih
optereenja, navedenih u 3.5.3.2.1, i uzimajui u obzir
3.5.3.2.3 i 3.5.3.2.4, zbroj elastinih deformacija mjerenih
tapnim mikrometrom (razmak meu vodilicama) ne bude
vei od 2 mm.
Progib vodilica pri tim optereenjima ne smije
prelaziti 0,001 razmaka meu osloncima uvrenja vodilica
za okno.
Savijanje temeljnih nosaa vitla pri istim opte-
reenjima ne smije prelaziti 0,0005 razmaka meu osloncima
nosaa.
3.5.3.4.2 Izvijanje vodilica ne smije biti vee od 120.
3.5.4 Podizne platforme
3.5.4.1 Opi zahtjevi
3.5.4.1.1 Ako nije odreeno drukije, u proraunima v-
rstoe i stabilnosti platforme treba uzeti u obzir primjenjive
ope i posebne zahtjeve za teretne ureaje, osobito za dizali-
ce, navedene u odsjeku 3.
DIO 19.
200
3.5.4.1.2 Temelj za proraun je podizanje i sputanje
platforme, brzinom ne veom od 0,1 m/s, samo u luci. Pri is-
krcavanju platforme ona se mora zakoiti na razini palube.
3.5.4.1.3 Doputeno optereenje brodske podizne platfo-
rme, mora odgovarati doputenom optereenju okolne palu-
be, uz koju je blokirana podizna platforma "za vrijeme plo-
vidbe".
3.5.4.1.4 Proraun treba obaviti za najnepovoljniji raspo-
red optereenja.
3.5.4.1.5 Platforme koje su predviene i za zatvaranje te-
retnih otvora na otvorenim palubama i nezatienim nadgra-
ima, moraju se proraunati u skladu s Pravilima, Dio 3. -
Oprema trupa.
3.5.4.2.1 Proraunska optereenja za brodske podizne
platforme navedena su u Tablici 3.5.4.2.1.
Tablica 3.5.4.2.1
Faza optereenja
Sluajevi
optereenja
Uvjeti Proraunska optereenja Napomena
1,1 Platforma privrena
na palubi
Vlastita masa, nosivost (nepovoljan
raspored), statiko optereenje zbog
nagiba broda (5
o
nagib, 2
o
trim),
dinamika optereenja zbog kretanja
teretnih vozila
Nosivo sredstvo je bez
optereenja, sredstvo
blokiranja ne prenosi moment
torzije ni moment savijanja
Rukovanje teretom
(ukrcaj i iskrcaj
1,2 Platforma uvrena
pomou nosivog
sredstva
Kao sluaj optereenja pod 1,1 -
2,1 Zadano optereenje Vlastita masa i nosivost su
ravnomjerno rasporeeni du
platforme, statika optereenja zbog
nagiba broda (5
o
nagib, 2
o
trim),
dinamika optereenja zbog
upuivanja i koenja
2,2 Najvee optereenje
pri nepovoljnim
radnim uvjetima ovis-
no o reimu rada
Vlastita masa, nosivost, statika
optereenja zbog nagiba broda
(5
o
nagib, 2
o
trim), dinamika
optereenja zbog upuivanja i ko-
enja
U suglasnosti s Registrom,
ne moraju se uzeti u obzir
dinamika optereenja koja
nastaju uslijed upuivanja i
koenja
Podizanje i sputanje
2,3 Lom nosivog sredstva Vlastita masa, nosivost, statika
optereenja zbog nagiba broda
(5
o
nagib, 2
o
trim), dinamika
optereenja zbog loma nosivog
sredstva
Preostala nosiva sredstva
moraju biti projektirana da
preuzmu dodatna optereenja
i da se platforma moe
nadalje koristiti
Platforma za
vrijeme plovidbe
3,0 Blokiranje platforme
na nivou palube
Vlastita masa, nosivost, vune sile,
inercijska optereenja zbog kretanja
broda na uzburkanom moru
Vidi napomenu, sluaj
optereenja pod 1,1
3.5.4.2.2 Osim optereenja, navedenih u Tablici
3.5.4.2.1, platforma mora biti proraunata na aksijalno opte-
reenje, uzimajui u obzir povrinu traga guma od vozila.
Optereenja i njihov razmjetaj navedeni su u
Pravilima, Dio 2. - Trup, poglavlje 3.2.
3.5.4.3 Doputena naprezanja, koeficijenti sigurnos-
ti i kriterij stabilnosti
3.5.4.3.1 Pri djelovanju optereenja navedenih u 3.5.4.2,
naprezanja u metalnim konstrukcijama i neskidljivim dijelo-
vima (opremi) brodskih podiznih platforma ne smiju prelaziti
vrijednosti navedene u Tablici 3.5.4.3.1.
Tablica 3.5.4.3.1
Doputeno optereenje ne vee od Sluaj
optereenja
prema Tablici
3.5.4.2.1
u vezama i
dijelovima
u oploenju
1,1 0,7 R
eH
0,75 R
eH
1,2 0,7 R
eH
0,75 R
eH
2,1 0,7 R
eH
0,75 R
eH
2,2 0,8 R
eH
0,85 R
eH
2,3 0,9 R
eH
0,95 R
eH
3,0 0,7 R
eH
0,75 R
eH
Napomena:
R
eH
, granica razvlaenja materijala
3.5.4.3.2 Koeficijent sigurnosti skidljive opreme (uad,
lanci i ostali skidljivi dijelovi) s obzirom na prekidnu silu, ne
smiju biti manji od 5.
DIO 19.
200
U sluaju optereenja 2,3, prema Tablici
3.5.4.2.1, koeficijent sigurnosti na prekid moe se smanjiti za
50% u odnosu na vrijednosti koje se trae u normalnim slu-
ajevima.
3.5.4.3.3 Pri proraunu stabilnosti dijelova brodskih po-
diznih platforma mora se udovoljiti zahtjevima navedenim u
3.5.1.1.1 - 3.5.1.1.3.
3.5.4.3.4 Krutost platforme u normalnim sluajevima
optereenja (1,1; 1,2; 2,1; 2,2) prema Tablici 3.5.4.2.1 mora
sprijeiti progibe vee od L/250 (L je duljina izmeu oslona-
ca, ili duljina prepusta platforme). Progibi platforme u stanju
"za vrijeme plovidbe", koja mora jamiti vodonepropusnost,
ne smiju prijei vrijednosti navedene u Pravilima, Dio 3. -
Oprema trupa.
3.5.5 Skidljiva oprema
3.5.5.1 Konstrukcija i dimenzije dijelova skidljive op-
reme moraju biti tako odabrani da se u vrijeme ispitivanja
pokusnim optereenjem, prema Tablici 5.2.4.1, ne pojavljuju
zaostala naprezanja, a u vrijeme ispitivanja graninim opte-
reenjem, prema 5.2.4.9, ne dolazi do loma dijelova. Dijelovi
izraeni prema normama usklaenim s Registrom smatraju se
prihvatljivim.
Doputena naprezanja za nestandardne dijelove
neskidljive opreme treba uzeti kao doputena naprezanja za
eline konstrukcije (3.4.1).
3.5.5.2 Pri odreivanju vrstoe dijelova skidljive op-
reme, kao doputena treba uzeti sumarna naprezanja, koja ne
prelaze naprezanje dobiveno po izrazu:
p
eH
P
SWL
R , r 80 0 =
gdje je:
r - doputeno naprezanje, [MPa];
R
eH
- granica razvlaenja materijala, [MPa];
SWL - doputeno radno optereenje, [t];
Pp - pokusno optereenje (vidi. 5.2.4), [t].
Naprezanja koja prelaze naprezanja dobivena
po prethodnom izrazu, ili projektiranje dijelova na temelju
empirikih formula doputa se ako dijelovi udovoljavaju za-
htjevima navedenim u 3.5.5.1.
3.5.6 Ostala oprema
3.5.6.1 Platforme, vertikalne i nagnute pomine stepe-
nice moraju se proraunati za ravnomjerno rasporeeno opte-
reenje od 3 kN/m
2
i za pomino, koncentrirano optereenje
od 1,5 kN. Ograda stepenica se proraunava za bone sile od
0,5 kN/m.
Navedena optereenja ne uzimaju se u obzir pri
proraunu nosivih elemenata konstrukcije.
3.5.6.2 Izraiva dizalice mora podnijeti Registru re-
zultate prorauna okretnog leaja, koji odreuju njegovu sta-
tiku i dinamiku vrstou. Vijke za uvrenje okretnog le-
aja treba provjeriti za najvea mogua naprezanja kod dje-
lovanja vanjskog optereenja.
Sila koja se javlja u najoptereenijem vijku,
moe se izraunati prema izrazu:
n
V
nd
M
Fv
=
4
,
gdje je:
M - proraunski okretni moment, [Nmm];
V - optereenje u smjeru osi [N];
d - promjer poloaja vijaka, [mm];
n - broj vijaka.
Doputena naprezanja u vijcima treba odrediti
prema 3.4.1.
3.5.6.3 Pri proraunavanju mehanizama teretnih ure-
aja mora se udovoljiti slijedeim zahtjevima:
1. Pri ispitivanju mehanizama pokusnim optere-
enjem, da bi se udovoljilo ovim Pravilima,
ne smiju se pojaviti deformacije ili drugi ne-
dostaci.
2. Proraunska optereenja mehanizama moraju
se odreivati uzimajui u obzir optereenja
teretnog ureaja, i naprezanja u konstrukcij-
skim elementima;
3. Koeficijent sigurnosti dijelova mehanizama
ne smije biti manji od koeficijenta sigurnosti
metalne konstrukcije dizalinih sustava (vidi
poglavlje 3.4).
3.5.6.4 Polazne osnove za izbor i proraun vitla nave-
dene su u Pravilima, Dio 9. Strojevi, poglavlje 6.4.
DIO 19.
200
4 METALNI MATERIJALI I
ZAVARIVANJE
4.1 METALNI MATERIJALI I
TOPLINSKA OBRADBA
4.1.1 Opi zahtjevi
4.1.1.1 Metalni materijali za izradbu i remont noseih
elemenata metalne konstrukcije, dijelova i mehanizama te-
retnih ureaja, kao i toplinska obradba otkovaka i od-
ljevaka, u dijelu koji nije propisan ovim Pravilima, moraju
udovoljavati Pravilima, Dio 25. - Metalni materijali.
4.1.1.2 Svi nosivi elementi metalne konstrukcije, nje-
zini dijelovi i mehanizmi, osim elemenata navedenih u 4.1.5,
moraju se izraditi od umirenog elika. Njegova svojstva mo-
raju osigurati rad teretnog ureaja na otvorenim palubama pri
vrlo niskim temperaturama. elik za nosive elemente skidlji-
ve opreme, osim toga, mora imati zajameno produljenje, ne
manje od 20%.
O primjeni drugih materijala u svakom pojedi-
nom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
4.1.1.3 Za izradbu oboja koluta za uad od biljnog ili
sintetikog vlakna doputena je upotreba tvrdih vrsti drveta.
4.1.1.4 Sivi lijev se doputa za izradu:
1. zupanika, punih kola teretnih ureaja na
runi pogon;
2. punih kola s obodom od bronce;
3. teretnih bubnjeva, bubnjeva za namotavanje
ueta, kuita reduktora i unica koluta;
4. papuica konica, nosaa bubnjeva i kuita
leajeva.
4.1.1.5 O primjeni elinog lijeva za izradu dijelova,
osim dijelova navedenih u 4.1.1.4, u svakom pojedinom slu-
aju posebno odluuje Registar.
4.1.1.6 Pri izboru metalnih materijala treba obratiti pa-
nju ne samo na njihova mehanika svojstva (granica razvla-
enja, rastezna vrstoa i sl.) o kojima ovisi proraun eleme-
nata konstrukcije, nego i na njihovu ilavost (otpornost na
krti lom) i, ako je to u konkretnom sluaju potrebno, na nji-
hovu zavarljivost i nosivu sposobnost u smjeru debljine.
4.1.1.7 Primjena metalnih materijala poviene vrstoe
za elemente i dijelove za prilagoivanje doputa se uzimajui
u obzir predviene temperature koritenja. Pritom se mora o-
sigurati da materijal izratka pri normalnoj temperaturi ima
produljenje ne manje od A
5
= 12%.
4.1.2 Valjani elik
4.1.2.1 Nosivi elementi elinih konstrukcija, koji se
odnose na I ili II skupinu, moraju se izraivati od slijedeih
brodograevnih elika, pod nadzorom Registra i s potvrdom
Registra:
Normalne vrstoe, R
eH
235 MPa kategorije
A, B, D i E
Poviene vrstoe 315 MPa < R
eH
390 MPa
kategorije:
A 32; D 32; E 32
A 36; D 36; E 36
A 40; D 40; E 40
Ovi elici u Tablici 4.1.3 oznaeni su kao elici
kategorije AN, DN ili EN;
Visoke vrstoe, 390 MPa < R
eH
690 MPa
kategorije:
D 420; E 420; F 420;
D 460; E 460; F 460;
D 500; E 500; F 500;
D 550; E 550; F 550;
D 620; E 620; F 620;
D 690; E 690; F 690
Ovi elici oznaeni su u Tablici 4.1.3 kao elici
kategorije DNN, ENN ili F.
4.1.2.2 U suglasnosti s Registrom, elementi elinih
konstrukcija koji se odnose na II skupinu, mogu se izraditi od
elika s potvrdom proizvoaa, pri emu valjani izradci deb-
ljine do 12,5 mm mogu biti izraeni od poluumirenog elika.
Registar moe zahtijevati da nosivi elementi
zavarenih konstrukcija, koji su optereeni u smjeru debljine,
budu izraeni od elika kategorije 2. sa srednjom vrijednosti
suenja presjeka min 25%.
4.1.2.3 Izbor valjanog elika za zavarene nosive ele-
mente elinih konstrukcija treba obaviti tako da se katego-
rija elika izabere prema Tablici 4.1.3, ovisno o skupini no-
sive konstrukcije, proraunskoj radnoj temperaturi i najveoj
predvienoj debljini materijala.
4.1.3 elini otkovci
elini otkovci za izradbu nosivih elemenata
dizalinih sustava moraju udovoljavati Pravilima, Dio 25. -
Metalni materijali, poglavlje 3.14.
Otklanjanje greaka zavarivanjem doputa se za
otkovke od elika sa sadrajem ugljika najvie 0,23% i man-
gana najmanje 2,5 x C.
O uvjetima remonta, njegovoj tehnologiji i
postupku kontrole u svakom pojedinom sluaju treba se po-
sebno dogovoriti s Registrom.
Otkovci koji se odnose na nosive konstrukcije,
1. skupine podlijeu odgovarajuoj kontroli bez razaranja, u
svrhu otkrivanja greaka koje mogu utjecati na vrstou
konstrukcije.
4.1.4 elini odlijevci
elini odlijevci za izradbu nosivih elemenata
dizalinih sustava moraju udovoljavati Pravilima Dio 25. -
Metalni materijali, poglavlje 3.15.
Registar moe prihvatiti primjenu elinih od-
lijevaka izraenih prema nacionalnim standardima.
Odlijevci koji se odnose na 1. skupinu nosivih
konstrukcija podlijeu odgovarajuim ispitivanjima bez raza-
ranja, u svrhu otkrivanja greaka koje mogu utjecati na v-
rstou konstrukcije.
DIO 19.
200
O primjeni elinih otkovaka za izradbu snasti,
osim sluajeva obuhvaenih ovim Pravilima, u svakom poje-
dinom sluaju mora se posebno dogovoriti s Registrom.
Uklanjanje greaka zavarivanjem, te plinsko re-
zanje i odstranjivanje uljevnog sustava plinskim rezanjem,
treba provesti prije konane toplinske obradbe.
Odlijevci spojeni zavarivanjem s drugim nosi-
vim elementima teretnog ureaja, moraju biti izraeni od e-
linog lijeva s dobrom zavarljivou.
Tablica 4.1.3
Najnia proraunska
temperatura
Skupina nosive
konstrukcije
Kategorija elika
0
o
C -10
o
C -20
o
C -30
o
C -40
o
C -50
o
C
A 20 10 x x x x
B 25 20 10 x x x
D 35 25 20 10 x x
I E 50 50 50 40 30 20
AN 25 25 10 x x x
DN, DNN 45 40 30 20 10 x
F po posebnom dogovoru s Registrom
A 30 20 10 x x x
B 40 30 20 10 x x
D 50 40 30 20 10 x
II E 50 50 50 50 45 35
AN 40 30 20 10 x x
DN 50 50 45 35 25 15
EN, ENN 50 50 50 50 45 35
Napomene:
1. Meutemperature se odreuju linearnom interpolacijom.
2. Za oznake kategorije elika vidi 4.1.2.
4.1.5 Odlijevci od sivog lijeva
Odlijevci od sivog, nodularnog lijeva i kovkog
lijeva, primjenjuju se za izradbu nosivih elemenata dizalinih
sustava, i moraju udovoljavati Pravilima, Dio 25. - Metalni
materijali, poglavlje 3.16.
Registar moe dopustiti primjenu nodularnog
lijeva umjesto lijevanog elika, ako:
- element nije dio nosive konstrukcije 1.
skupine;
- odljevak nije namijenjen za spajanje za-
varivanjem s drugim dijelom;
- je odljevak je izraen od feritnog nodu-
larnog lijeva s A
5
12%
Glede odlijevaka iz nodularnog lijeva Registar
moe zahtijevati veliinu Rp
0,2
, i provedbu odgovarajueg is-
pitivanja nekom od metoda bez razaranja.
Popravak odlijevaka od sivog lijeva zavarivan-
jem, naelno, ne doputa se.
4.1.6 elina uad, uad od sintetikih vlaka-
na i lanci
elina uad koja se primjenjuju u teretnim u-
reajima moraju udovoljavati Pravilima, Dio 25 - Metalni
materijali, a uad od biljnih i sintetikih vlakana Pravilima,
Dio 24. - Nemetalni materijali, kao i zahtjevima ovih Pravi-
la.
elik za lance teretnih ureaja, namijenjenih za
rad pri temperaturama niim od -20
o
C, mora udovoljavati za-
htjevima za elik za lance druge ili tree kategorije, u skladu
s Pravilima, Dio 25. - Metalni materijali, odsjek 6., Tablica
6.2.5.
4.1.7 Brodska dizala
Zahtjevi koji se odnose na materijale od kojih
se izrauju nosivi elementi metalnih konstrukcija, dijelovi
opreme i ureaja dizala, na toplinsku obradbu otkovaka i od-
ljevaka, kao i na zavare u metalnim konstrukcijama, elemen-
tima opreme i ureaja, na kontrolu kakvoe zavarenih spoje-
va i njihovu toplinsku obradbu, u dijelu koji nije reguliran
ovim dijelom Pravila, moraju udovoljavati Pravilima, Dio
25. - Metalni materijali.
Za unice i stezae uadi doputa se primijeniti
sivi lijev. Sivi lijev mora biti kategorije 1 u skladu s Pravili-
ma, Dio 25.- Metalni materijali.
4.1.8 Brodske podizne platforme
4.1.8.1 Zahtjevi koji se odnose na materijale za izradbu
napregnutih dijelova elinih nosivih konstrukcija, dijelova
opreme i pogona brodskih podiznih platforma, kao i na topli-
nsku obradbu otkovaka i odljevaka, i primjenu zavarenih e-
linih nosivih konstrukcija, dijelova mehanizama i opreme,
na kontrolu kakvoe zavara i njihovu toplinsku obradbu mo-
raju udovoljavati zahtjevima dijela 4.
DIO 19.
200
4.1.8.2 Primjena elinog lijeva doputa se za zaglavke
u svrhu uvrenja krajeva uadi, kao i za dijelove za bloki-
ranje izloene pritisku.
4.1.8.3 Dijelove za blokiranje (hvatai) koji su izloeni
djelovanju sila razvlaenja i/ili sila razvlaenja pri savijanju,
treba izraditi kao otkovke, ili od valjanog elika.
4.1.8.4 Skidljivi dijelovi brodskih podiznih platforma,
u suglasnosti s Registrom, mogu se izraivati od materijala
poveane vrstoe.
4.1.9 Toplinska obradba
4.1.9.1 Svi elini otkovci i odlijevci za dijelove teret-
nih ureaja, kao i zavareni dijelovi izloeni naprezanjima sa
zavarima blisko, smjetenim ili s zavarenim avovima koji se
presijecaju, moraju se toplinski obraditi, otkovci od legiranih
elika se poboljavaju, otkovci i odlijevci od ugljinih elika
se poboljavaju ili normaliziraju, a elementi spojeni zavari-
vanjem are se za otklanjanje unutarnjih naprezanja.
Lanci koji ne trebaju toplinsku obradbu za po-
veanje vrstoe, moraju biti nakon izradbe normalizirani.
4.1.9.2 Toplinska obradba elemenata mora se provoditi
u zatvorenim (mufolnim) peima, uz paljivu kontrolu tem-
perature. Reim obradbe utvruje se ovisno o kategoriji eli-
ka, namjeni i dimenzijama elemenata, i usklauje se s Regis-
trom.
4.1.9.3 Provoenje toplinske obradbe mora biti nave-
deno u potvrdi proizvoaa.
Podaci o toplinskoj obradbi skidljivih eleme-
nata moraju se unijeti u Potvrdu. Ako se toplinska obradba
skidljive opreme provodila pod nadzorom ovlatene osobe,
zapis o tome u knjigu Registar teretnog ureaja i skidljive
opreme, upisuje ekspert Registra, na temelju potvrde potpi-
sane od navedene ovlatene osobe.
Toplinska obradba zavarenih elemenata ne mo-
ra se provesti, ako tako doputa Registar.
4.2 ZAVARIVANJE
4.2.1 Ovo poglavlje primjenjuje se na projektiranje,
izgradnju, modernizaciju i remont nosivih elinih konstruk-
cija dizalinih sustava predvienih za postavljanje ili postav-
ljenih na ploveim objektima, koji podlijeu tehnikom nad-
zoru Registra (u daljnjem tekstu: konstrukcije).
4.2.2 Zavarivanje metalnih konstrukcija, elemenata i
kod mehanizama dizalinih sustava, kontrola kakvoe zava-
renih avova i njihova strojna obrada u dijelu koji nije reguli-
ran ovim Pravilima, mora udovoljavati Pravilima, Dio 26. -
Zavarivanje.
4.2.3 Dimenzije kutnih zavara trebaju biti to je mo-
gue manje, iz razloga vrstoe i tehnolokih uvjeta. Katete
kutnog zavara ne smiju biti manje od 4 mm i vee od 1,2 x
najmanja debljina spojenih elemenata.
Ako se za zavarivanje T spojeva bitnih dijelova
opreme, kao to su npr. uke, brkovi, oboje koluta, uke
klobunica, uke na trupu broda i metalne konstrukcije, ko-
risti kratki kutni zavar, treba obratiti posebnu panju na kak-
vou i kontrolu zavarenih spojeva. U pojedinim sluajevima
kakvou zavarenih spojeva treba provjeriti po postupku
odobrenom od Registra, po itavoj njihovoj duljini.
4.2.4 Zavarivanje elemenata izraenih hladnim savi-
janjem od brodograevnog ili nekog drugog jednakovrijed-
nog elika, doputa se, ako su polumjeri savijanja, jednaki ili
vei od polumjera navedenih u Tablici 4.2.4-1.
Tablica 4.2.4-1
Debljina savijenog lima,
[mm]
Najmanji dozvoljeni unutarnji
polumjer savijanja, [mm]
do 8 1,5 x debljina lima
8 - 12 2 x debljina lima
12 - 24 3 x debljina lima
vie od 24 10 x debljina lima
4.2.5 Zavarivanje komada okruglog presjeka malih
promjera (lanaca, krutih pripona u obliku ipki) mora se pro-
voditi elektro otpornim zavarivanjem.
4.2.6 Stini zavari jarbola, stupova samarice i drugih
cjevastih, kvadratnih elemenata moraju se izvoditi s provari-
vanjem korijena zavara, a ako nema dobrog pristupa, s prim-
jenom eline podlone podloge.
4.2.7 U konstrukcijama sa zatvorenom konturom,
ako nema dobrog pristupa iznutra, doputa se primjena zava-
ra za uvrivanje zakrivljenog lima na unutarnjoj pregradi.
4.2.8 Popravak istroenih dijelova skidljive opreme
nije doputen zavarivanjem. Za primjenu postupka plazma-
praak, ili laser-praak, u svakom pojedinom sluaju trai se
posebno odobrenje Registra.
4.2.9 Razmak izmeu paralelnih zavara, neovisno o
njihovu smjeru ne smije biti manji od 200 mm izmeu stinih
zavara, i 75 mm izmeu kutnih i stinih zavara.
4.2.10 Kutni zavari debljine vee od 5 mm, u zavare-
nim spojevima, moraju se izvesti u nekoliko slojeva.
4.2.11 Nije preporuljivo izvoditi zavare na profilnim
metalnim konstrukcijama koje su izloene velikim optere-
enjima od savijanja ili rastezanja.
4.2.12 Kakvoa zavarenih spojeva nosivih elemenata
metalnih konstrukcija mora se provjeriti radiografskim ili ne-
kim drugim postupkom ispitivanja bez razaranja, odobrenom
od Registra. Kontrolu mora proi ne manje od 20% avova
odnosnog spoja. Obveznoj kontroli podlijeu mjesta presije-
canja zavarenih spojeva. Prstenasti neprekinuti stini zavari
jarbola, stupova, samarica, brkova i drugih nosivih metalnih
konstrukcija podlijeu kontroli po itavoj duljini.
Zavareni spojevi jarbola (stupova) na kojima se
postavljaju samarice nosivosti vie od 25 t moraju se potpuno
kontrolirati radiografski, do visine 3,5 m od palube na kojoj
su uvreni.
DIO 19.
200
5 PREGLEDI I ISPITIVANJA
5.1 OPE UPUTE
5.1.1 Cilj pregleda i ispitivanja je utvrivanje udo-
voljava li teretni ureaj zahtjevima ovih Pravila i jami li si-
gurno koritenje.
5.1.2 Vlasnik broda ili proizvoa ureaja duan je
prijaviti teretne ureaje za ispitivanje u sluajevima predvi-
enim i u rokovima utvrenim Pravilima, kao i obaviti sve
neophodne pripremne radove i ispitivanja.
5.1.3 Ekspert Registra mora odbiti praenje ispiti-
vanja ili inspekcije ako je teretni ureaj nedovoljno priprem-
ljen, ili ako se otkriju kvarovi koji mogu utjecati na sigurnost
za vrijeme ispitivanja.
5.1.4 Tokom pregleda teretnog ureaja od eksperta
Registra, odgovorna osoba na brodu mora upozoriti Registar
o svim primijeenim kvarovima, kao i o promjenama izvede-
nim na ureaju, popravcima i zamjeni dijelova i uadi, pro-
vedenim nakon prethodnog pregleda.
5.1.5 U sluaju kvarova u teretnim ureajima koji su
se dogodili pri koritenju, odgovorna osoba na brodu ili vlas-
nik broda mora osigurati pravovremeni pregled kvara na ure-
aju.
5.1.6 Provoenje pregleda i nadzora nad ispitivanjem
teretnih ureaja, njihovih mehanizama i dijelova za vrijeme i
nakon izradbe, preureenja ili remonta vri ekspert Registra
tek nakon predoenja dokumenata, koji potvruju spremnost
teretnog ureaja za konano preuzimanje, od strane proizvo-
aa.
5.1.7 Ako se pri pregledima ili ispitivanjima utvrdi
da teretni ureaj ili njegova metalna konstrukcija, dijelovi ili
mehanizmi ne odgovaraju ovim Pravilima, ili ne omogua-
vaju njegovo sigurno koritenje, Registar nee izdati isprave
za teretni ureaj ili njegove elemente, a postojee isprave za
teretni ureaj gube valjanost do dovoenja tih ureaja u sklad
s Pravilima, ili dok se kvar ne ukloni.
5.1.8 Isprave teretnog ureaja koje je izdao Registar
prestaju vrijediti, ako ureaj nema Potvrde o temeljitim pre-
gledima i ispitivanjima koje se zahtijevaju Pravilima, ili kn-
jigu Registar teretnog ureaja i skidljive opreme za upis pra-
vovremeno obavljenih periodinih pregleda, ili ako ureaj ne
odgovara ispravama koje ima, ili nakon havarije.
5.1.9 Za osnovni pregled teretnog ureaja izraenog
bez nadzora Registra, vlasnik broda je duan predoiti nacrte
i proraune u opsegu, navedenom u poglavlju 1.4, kao i pot-
vrde nadzornog organa, ili tvornice (proizvoaa) o ispiti-
vanju i prihvatu teretnog ureaja.
Pregledi i ispitivanja teretnih ureaja nakon ug-
radnje provode se prema poglavlju 5.2.
Ako postoje kompletne potvrde nadzornog or-
gana (7.1.4) o ispitivanju skidljive opreme i uadi, i ako pri-
mijenjeno pokusno optereenje udovoljava zahtjevima nave-
denim u 5.2.4 ne zahtijeva se ponovno ispitivanje.
5.1.10 Pokusni tereti odreeni za ispitivanje, moraju
biti prilagoeni za tu svrhu, i moraju imati masu potvrenu
dokumentima. Masa pokusnog tereta odreuje se masama s
tonou potvrenom odgovarajuim dokumentom. Ako je
odreivanje mase pokusnih tereta drugim masama nemogue,
ona se odreuje proraunskim putem.
Masa pokusnih tereta ne smije biti manja od
masa navedenih u Tablici 5.2.1.4 ili 5.2.4.1.
5.1.11 Izradba, montiranje i ispitivanje dizala koji
potpadaju pod nadzor Registra (eline nosive konstrukcije,
strojni ureaj, nosiva sredstva, mehanizmi, dijelovi elektrine
opreme), moraju odgovarati tehnikoj dokumentaciji, i udo-
voljavati programima ispitivanja i nazivlju odobrenom od
Registra.
5.2 PREGLEDI I ISPITIVANJA NA-
KON UGRADNJE UREAJA
5.2.1 Teretni ureaji
5.2.1.1 Sastavljene dizalice, teretna vitla i vitla klo-
bunica za uad, mora pregledati i ispitati ekspert HRB u
tvornici, u skladu s odobrenim programom ispitivanja, i Pra-
vilima, Dio 9. - Strojevi, Dio 24. - Nemetalni materijali, Dio
25. -Metalni materijali, i Dio 26. - Zavarivanje.
Provedbu tih ispitivanja potvruje Registar.
Oznaavanje ispitanih dizalica, vitala i vitala
klobunice provodi se u skladu s odsjekom 6.
Toplinska izolacija i bojanje dijelova i vorova
koji se optereuju, provodi se nakon ispitivanja.
5.2.1.2 Prije pregleda i ispitivanja postavljenog teret-
nog ureaja na brod, ekspertu se mora predoiti Potvrda Re-
gistra za dizalice, teretna vitla i vitla klobunice.
Potvrda o ispitivanju skidljive opreme i uadi,
potvruje da teretni ureaj odgovara tehnikoj dokumentaciji
odobrenoj od Registra, uz izvjetaj kontrole zavarenih spoje-
va, potvrdu za materijale i za provoenu toplinsku obradbu.
U sluaju konstrukcijskih izmjena na teretnom
ureaju, nakon provedbe izmjena ili remonta, opseg predoe-
ne dokumentacije mora odgovarati provedenim izmjenama.
Kod pregleda i ispitivanja teretnih ureaja koji
se nalaze u koritenju, kod kojih nije bilo ponovnog opre-
manja, zamjena ili remonta, opseg dokumentacije koju treba
predoiti Registru, mora biti u skladu s poglavljem 7.1.
5.2.1.3 Nakon ugradnje na brodu teretni ureaj se mora
podvri ispitivanju pripremljen.
Prije ispitivanja teretni ureaj mora potpuno
pregledati odgovorni predstavnik proizvoaa, koji je izveo
montau i postavljanje na brod, ili osoba odgovorna za ispiti-
vanje. Teretni ureaj moe biti prijavljen za ispitivanje ako
se prilikom inspekcije nisu otkrile nikakve neispravnosti koje
bi utjecale na sigurnost za vrijeme ispitivanja.
5.2.1.4 Nakon postavljanja teretnog ureaja na brod,
ali prije stavljanja u rad, dizalice, naprave za podizanje, sa-
marice s vitlima i sva oprema koja se na njih odnosi, moraju
se ispitati pokusnim optereenjem prema Tablici 5.2.1.4.
DIO 19.
200
Tablica 5.2.1.4
Doputeno radno
optereenje-SWL
t
Pokusno optereenje
t
SWL < 20 1,25 x SWL
20 < SWL < 50 SWL + 5 t
SWL > 50 1,1 x SWL
5.2.1.4.1 Naelno, ispitivanja se provode pokusnim te-
retom. Prilikom prvog ispitivanja nisu doputeni izuzeci. U
sluajevima remonta, zamjene komada, ili kad periodini
pregledi trae ponovno ispitivanje, doputa se koritenje di-
namometra (s oprugom ili hidraulinih) ako SWL teretnog u-
reaja nije vei od 15 t. Dinamometri koji se koriste moraju
se badariti s tonou 2%. Njihov pokaziva mora ostati
nepomian tijekom 5 min. Badarenje izvodi odgovorna oso-
ba, jedanput u 12 mjeseci.
Nije doputeno koritenje dinamometara koji-
ma je rok istekao. Dinamometar treba biti sigurno uvren.
Obvezatno moraju postojati pogodna vitla ili ureaji za stva-
ranje pokusnog naprezanja, i moraju biti poduzete mjere si-
gurnosti.
Ako se zbog ogranienog tlaka u mehanizmu
podizanja hidraulikog pogona pokusni teret, naveden u
Tablici 5.2.1.4, ne moe podii, dovoljno je izvesti podizanje
to je mogue veeg tereta, ali ne manjeg od 1,1 SWL.
Ako je vuna sila vitla nedovoljna za podizanje
pokusnog tereta, doputa se njegovo podizanje drugim vitlo-
m, ali koenje i zadravanje pokusnog tereta izvodi se s po-
mou vitla koje se ispituje.
5.2.1.4.2 Ako oputa teke samarice obuhvaa skidljive
bone ili sredinje pripone, pri ispitivanju samarica one mo-
raju biti postavljene.
Skidljive samarice ispituju se pokusnim tere-
tom na svakom za njih predvienom radnom mjestu.
Privrene samarice odreene za rad nad grot-
lima moraju se ispitivati u poloaju nad svakim grotlom. Sa-
marice s dvjema ukama ispituju se pokusnim optereenjem
na svakoj od njih.
Pokusni teret mora samarica podignuti pri kutu
nagiba prema horizontali ne manjem od 15
o
za lake, i 25
o
za
teke samarice, a pri minimalnim kutovima nagiba u radu
veim od gore navedenih vrijednosti, teret se mora podignuti
pri tim kutovima (vidi 4.2.1). Mehanizirane samarice ispituju
se pokusnim teretom pri najveim doputenim kutovima na-
giba u radu.
Kutovi nagiba samarica navedeni su u Potvrdi.
5.2.1.4.3 Kod pominih samarica i dizalica s promjenlji-
vim dohvatom kraka i stalnom nosivou, pokusni teret mora
biti podignut pri najveem dohvatu i prenesen do najmanjeg
dohvata, a pri promjenjivoj nosivosti samarice, ovisno o nje-
nom dohvatu, teret treba podignuti pri najveem dohvatu i
prenijeti do najmanjeg dohvata za svaku odgovarajuu nosi-
vost.
Dohvat kraka dizalice naveden je u Potvrdi, a
promjenjivi dohvat upisuje se na dizalici.
Nakon podizanja pokusni teret treba premjestiti
u krajnje poloaje, okretom dizalice ili samarice ili pomi-
canjem dizalice (dizala, teretnih kolica).
5.2.1.5 Pokusno optereenje i ispitivanje
5.2.1.5.1 Statiko ispitivanje
Statiko ispitivanje izvodi se pokusnim optere-
enjem u skladu s Tablicom 5.2.1.4. Kretanje poinje od
najmanje brzine.
Dizalica mora zadrati pokusni teret u nepo-
minom stanju najmanje 5 min.
5.2.1.5.2 Dinamiko ispitivanje
Dinamiko ispitivanje izvodi se teretom od
110% nazivne teine. Svi oblici kretanja ostvaruju se pri pu-
noj brzini.
Promjena dohvata kraka dizalice mora se ispi-
tati u cijelom podruju izmeu dva krajnja poloaja.
Pri pokusnim optereenjima graninik nosivosti
mora biti iskljuen.
Rad konica vitala, samarica i dizalica provje-
rava se brzim sputanjem pokusnog tereta priblino za 3 m i
naglim koenjem. To ispitivanje vri se u dva krajnja i u sre-
dnjem poloaju kraka dizalice.
Takoer, mora biti provjereno zadravanje po-
kusnog tereta uz iskljueni pogon vitla kao i runo otkoi-
vanje konice.
5.2.1.5.3 Ispitivanje pri doputenom radnom
optereenju
Nakon ispitivanja pokusnim optereenjem di-
zalica mora biti ispitana i teretom jednakim njenoj nosivosti,
uz rad mehanizama za podizanje, okretanje, promjenu doh-
vata dizalice i premjetanje pri najveoj brzini. Pritom nag-
lim koenjem mora biti provjeren rad konice mehanizama
okretanja, promjene dohvata i premjetanja dizalice.
Takoer pri tom ispitivanju mora biti provjeren
rad krajnjih prekidaa i pokazivaa dohvata kraka.
Ako je za dizalicu konstrukcijski predvien
kombinirani rad (podizanje, promjena dohvata, okretanje i
premjetanje), mora biti provjeren rad dizalice pri svim vari-
jantama rada.
Kod dizalica se provjeravaju graninici nosi-
vosti. Njihovo djelovanje mora se ispitati podizanjem grani-
nog tereta.
Za teke samarice promjena dohvata samarice
izvodi se pod pokusnim optereenjem s provjerom konice
vitla klobunice.
5.2.1.6 Nakon ispitivanja prema 5.2.1.4 i 5.2.1.5 sve
metalne konstrukcije, mehanizmi i dijelovi teretnog ureaja
moraju se predoiti Registru na potpuni pregled, radi provje-
re ima li neispravnosti ili trajnih deformacija.
Ako se pri pregledu nau oteenja koje utjeu
na sigurnost koritenja ureaja, oteeni dijelovi ili spojevi
moraju se zamijeniti, nakon ega se ureaj ponovo ispituje.
Provoenje navedenih pregleda i ispitivanja
potvruje se Potvrdom.
5.2.1.7 Na slian nain ispituju se i samarice
5.2.1.7.1 Samarice predviene za udvojeni rad, ispituju
se svaka posebno pokusnim optereenjem, prema 5.2.1.4.
Osim toga, samarice sa zajednikom teretnicom ispituju se
DIO 19.
200
teretom jednakim 1,25 x nosivosti pri radu s udvojenim sa-
maricama.
5.2.1.7.2 Pri ispitivanju teret se mora prenijeti od kraja
jedne do kraja druge samarice, kod poloaja bliskih grani-
nom kutu izmeu teretnica.
5.2.1.7.3 Ako su samarice predviene za razliite uvjete
koritenja, ispitivanje se mora provesti u uvjetima, koji osi-
guravaju najveu veliinu naprezanja u uzdama. Izbor polo-
aja samarica za ispitivanje pri radu sa zajednikom teretni-
com zahtijeva proraunsku analizu, zbog ega se taj izbor
mora izvriti u vrijeme projektiranja, i ukljuiti u program is-
pitivanja.
5.2.1.7.4 Pri ispitivanju mora se provjeriti mogunost
kontrole kuta izmeu teretnica i postavljanja samarica i uzdi.
5.2.1.7.5 Nakon ispitivanja, dijelove i opremu samarica
predvienih za udvojeni rad ekspert Registra mora detaljno
pregledati, da se utvrdi ima li oteenja ili trajnih deformaci-
ja.
5.2.1.7.6 U sluaju zadovoljavajuih rezultata, provo-
enje pregleda i ispitivanja potvruje se Potvrdom i zapisi-
vanjem u Upute za udvojeni rad samarica.
5.2.1.8 Ako je ispitivanje naprave za podizanje smje-
tene u strojarnici, tunelu osovinskog voda i u drugim slinim
natkrivenim prostorima oteano zbog konstrukcijskih i teh-
nolokih razloga, u suglasnosti s Registrom doputa se oba-
viti ispitivanje na posebno opremljenom pokusnom stolu iz-
van tih prostora.
5.2.1.9 Ispitivanja staze jednotrane dizalice obavlja se
dinamometrom, djelovanjem pokusnog optereenja u razlii-
tim tokama po duljini staze. Nakon montae na brod rad
naprave za podizanje provjerava se bez optereenja.
5.2.1.10 Pokusno ispitivanje ploveih dizalica
5.2.1.10.1 Statiko ispitivanje
Statiko ispitivanje ploveih dizalica izvodi se
pokusnim optereenjem, u skladu s Tablicom 5.2.1.4 pri mir-
nom vremenu. Kretanje poinje od najmanje brzine. Pri sta-
tikom ispitivanju poluokretljiva dizalica, mora biti jedanput
oprezno okrenuta za puni kut okretanja, tako da za vrijeme
nagiba pontona ostane dovoljna visina nadvoa.
Dizalica mora zadrati pokusni teret u nepo-
minom stanju najmanje 5 min.
5.2.1.10.2 Dinamiko ispitivanje
Ovo ispitivanje obavlja se prema 5.2.1.5.2.
Za vrijeme dinamikih ispitivanja mora se mje-
riti nagib pontona.
5.2.2 Dizala
5.2.2.1 Prije ispitivanja dizala ugraenih na brod, ek-
spertu Registra se mora predoiti dokumentacija u skladu sa
5.2.1.2. Pri ispitivanjima dizala koje je u upotrebi i na kojem
nije izvreno ponovno opremanje, izmjena ili remont, predo-
ena dokumentacija mora odgovarati dokumentaciji navede-
noj u poglavlju 7.2.
5.2.2.2 Dizalo se mora ispitati na brodu uzimajui u
obzir zahtjeve navedene u 5.2.1.3.
5.2.2.3 Ispitivanja mogu biti dvojaka: statika i dina-
mika.
5.2.2.4 Nosivost pogonske unice provjerava se stati-
kim i dinamikim ispitivanjima.
5.2.2.5 Statika ispitivanja obavljaju se radi provjere
vrstoe mehanizama dizala, kabine, uadi i njihova pri-
vrenja, kao i djelovanja konica. Kod dizala s tarnim vit-
lom statikim ispitivanjem provjerava se ima li iskliznua u-
adi iz pogonske unice.
Statika ispitivanja izvode se slijedeim pokus-
nim optereenjem:
P
st
= 1,5 P - za teretna dizala s bubnjem;
P
st
= 2 P - za putnika dizala svih tipova, i
za teretna dizala s tarnim vitlom,
gdje je:
P - nosivost dizala, prema poglavlju 1.2
Pri statikom ispitivanju kabina se mora nala-
ziti u donjem radnom poloaju pod optereenjem ne manje
od 10 min.
5.2.2.6 Dinamika ispitivanja obavljaju se radi provje-
re djelovanja mehanizama dizala, konica, hvataa i odbojni-
ka.
Dinamika ispitivanja izvode se pokusnim op-
tereenjem od:
Pd = 1,1 P,
gdje je:
P = nosivost dizala, prema poglavlju 1.2
Pri ispitivanju hvataa mekog koenja i hidra-
ulikih odbojnika djelovanje konica vitla mora biti iskljue-
no.
5.2.2.7 Provjera rada vitla, konica i odbojnika obavlja
se pri nazivnoj brzini.
Pri ispitivanju odbojnika moraju biti iskljueni
etani krajnji prekidai. Iskljuenje hvataa i odbojnika mora
se izvesti pri otkoenoj konici. Ako pri ispitivanju odbojni-
ka doe do loma opruge ili zaglavljenja klipa, rezultati ispiti-
vanja smatraju se nezadovoljavajuim.
5.2.2.8 Ispitivanje hvataa koji su pokretani od grani-
nika brzine, izvodi se pri radnoj brzini dizala.
Pri ispitivanju hvataa kojima se ne upravlja
pomou graninika brzine, kabina (protuuteg) u donjem po-
loaju postavlja se na oslonac ili se vjea na pomono ue.
Teretna uad se odstrani, nakon ega se otklanja oslonac
(preree se pomono ue). Put koji kabina (protuuteg) prolazi
u slobodnom padu do zaustavljanja na hvatae, ne smije pri-
jei 100 mm.
5.2.2.9 Nakon ispitivanja pokusnim teretom dizalo se
mora ispitati teretom jednakim nosivosti. Pri tome se provje-
ravaju upravljaki ureaj, signalizacija, kontakti vrata, krajnji
prekidai i ostali sigurnosni ureaji. Radna sposobnost dizala
mora se provjeriti za vrijeme provoenja pokusne plovidbe.
5.2.2.10 Nakon ispitivanja u skladu s 5.2.2.5 - 5.2.2.9
sve metalne konstrukcije, mehanizmi i dijelovi opreme dizala
moraju biti predoeni Registru za potpuni pregled, u svrhu
uklanjanja kvarova ili nastalih deformacija.
Ako se pri pregledu budu otkrili kvarovi koji
utjeu na sigurnost dizala, oteeni dijelovi opreme ili spoje-
vi moraju se zamijeniti, nakon ega se ponovo izvode ispiti-
DIO 19.
200
vanja. Zadovoljavajui rezultati ispitivanja i provjeravanja
potvruju se odgovarajuom Potvrdom. Oznaavanje dizala
nakon ispitivanja obavlja se u skladu s 6.2.
5.2.3 Podizne platforme
5.2.3.1 Ispitivanje otpornosti elinih lanaca okruglog
profila i uadi na prekid, treba obavljati u skladu s Pravilima,
Dio 25.- Metalni materijali, poglavlja 6.4 i 7.4.
Ispitivanje lanaca posebne izvedbe odobrava
Registar.
Ispitivanje skidljive opreme brodskih podiznih
platformi provodi se prema 5.2.4.
5.2.3.2 Novi tipovi brodskih podiznih platformi podli-
jeu ispitivanju prema uvjetima predvienog koritenja, ili s
predvienim doputenim optereenjem, ili s pokusnim opte-
reenjem, to podlijee odobrenju. Pri tome treba, uzimajui
u obzir zahtjeve navedene u 3.5.4.3.4, izvesti mjerenja de-
formacije platforme i simulirati kidanje nosivog sredstva.
5.2.3.3 Ako nije drukije odreeno, na brodske podiz-
ne platforme primjenjuju se zahtjevi navedeni u poglavlju 5.1
i 5.2.1.
5.2.3.4 Ispitivanje funkcionalnosti mora obuhvatiti ne-
koliko kompletnih transportnih radnji u skladu s uvjetima
predvienog koritenja: s nakrcanim kamionima i tegljaima
ili drugim odgovarajuim vozilima.
Pri tome osobito treba provjeriti sigurnosne u-
reaje, zaporne ureaje u palubnim otvorima i ureaje za
blokiranje platforme na nivou s palubom. Kod platforma koje
nemaju ureaje za blokiranje na razinu radnih paluba u vri-
jeme ukrcajnih radnji, najvea razlika u visini izmeu platfo-
rme i palube ne smije biti vea od 20 mm.
5.2.3.5 Provedena pregledi i ispitivanja brodskih po-
diznih platformi moraju biti potvrena Potvrdom. Rezultati
pregleda moraju biti napisani u II dijelu knjige Registar te-
retnog ureaja i skidljive opreme.
5.2.4 Uad i skidljiva oprema
5.2.4.1 Sva nova skidljiva oprema teretnih ureaja mo-
ra se ispitivati pokusnim optereenjem, pod nadzorom odgo-
vorne osobe, prema Tablici 5.2.4.1.
Tablica 5.2.4.1
Red.
br.
Vrst skidljive opreme Doputeno radno optereenje-SWL
t
Pokusno optereenje
t
1. Lanci, prstenovi, kuke, kopci,
vrtuljci i dr.; koluti s jednom unicom
SWL 25
SWL >25
2 x SWL
(1,22 x SWL) + 20
2. Koluti s vie unica SWL 25
25 < SWL 160
SWL > 160
2 x SWL
(0,933 x SWL) +27
1,1 x SWL
3. Poprenice, okviri, nosai, hvatai, i
sline naprave
SWL 10
10 < SWL 160
SWL > 160
2 x SWL
(1,04 x SWL) + 9,6
1,1 x SWL
Ispitivanje se mora provoditi na stroju, bada-
renom na odgovarajui nain, ili vjeanjem tereta odreene
mase. Tonost ispitnog stroja mora biti 2%, to se mora
potvrditi odgovarajuim ispravama.
Pokusno optereenje provodi se statiki, a vri-
jeme pod optereenjem ne smije biti krae od 5 min.
Svi skidljivi dijelovi moraju biti podvrgnuti
pregledu i ispitivanju po mogunosti s antikorozijskom za-
titnom oblogom.
Kad je SWL skidljivih komada vrlo velik, ili su
dimenzije takve da ne doputaju koritenje strojeva za ispiti-
vanje, ispitivanje se mora provesti vjeanjem tereta na odgo-
varajuu konstrukciju ili teretni ureaj, i dodatnim pokusnim
optereenjem.
5.2.4.2 Neki skidljivi dijelovi mogu se ispitivati istov-
remeno, ako su spojeni na nain, kako e raditi u stvarnim
uvjetima.
5.2.4.3 Nakon ispitivanja svi dijelovi se podvrgavaju
pregledu odgovorne osobe, radi provjere ima li kvarova ili
trajnih deformacija. Koluti moraju biti rastavljeni za pregled
osovine i unica.
Ako su rezultati zadovoljavajui, ispitivanje i
nadzor se potvruje Potvrdom u skladu s 7.1.1.
Oznaavanje ispitanih dijelova skidljive opre-
me provodi se u skladu s 6.4.1.
5.2.4.4 Hvatai za kontejnere nakon ispitivanja pokus-
nim optereenjem dodatno se moraju podvrgnuti ispitivanju
funkcionalnosti, koje odgovara nainu koritenja.
Traverze velike nosivosti, za teke terete koje
pripadaju odreenim teretnim ureajima, moe se smatrati da
su ispitane, ako su se ispitivale skupa s istim teretnim urea-
jima.
5.2.4.5 Svi skidljivi dijelovi nakon popravka podlijeu
ponovnom ispitivanju i inspekciji kompetentne osobe, u
skladu s 5.2.4.1.
5.2.4.6 Ispitivanje lanaca i eline uadi rastezanjem
do prekidanja mora se provoditi u skladu s Pravilima, Dio
25.-Metalni materijali, poglavlje 7 i potvrditi potvrdom, dok
se ispitivanje biljne i sintetike uadi mora provoditi u skladu
s Pravilima Dio 24.-Nemetalni materijali, poglavlje 2.
DIO 19.
200
Provedeno ispitivanje lanaca i eline uadi s
presanim tuljcima ili bez njih s omom i sa stezaljkama, mo-
ra biti ovjereno Potvrdom.
5.2.4.7 Dvokrake kuke ispituju se pokusnim teretom
prema Slici 5.2.4.7. Ispitivanje se moe provesti jednom ope-
racijom (a), ili dvjema (b).
5.2.4.8 Koluti s viljukama moraju se ispitivati ovje-
enjem tereta, prema Slici 5.2.4.8a za kolute s jednom uni-
com bez uice, ili Slici 5.2.4.8b za kolute s jednom unicom s
uicom, ili Slici 5.2.4.8c za kolute s vie unica, (gdje je n -
broj uadi).
a b c
Slika 5.2.4.7
a b c
Slika 5.2.4.8
5.2.4.9 Glavni dijelovi standardizirane skidljive opre-
me, kao i skidljivi dijelovi ija je proizvodnja usvojena, mo-
raju se ispitivati graninim optereenjem, jednakim dopute-
nom radnom optereenju, prema 5.2.4.1. Registar moe zah-
tijevati takva ispitivanja i za glavne neskidljive dijelove op-
reme. U suglasnosti s Registrom skidljivi dijelovi s velikim
SWL (100 t i vie) ne moraju se podvrgnuti ispitivanju gra-
ninim optereenjem, ako je proraunima i rezultatima ispiti-
vanja pokusnim optereenjem potvrena njihova vrstoa.
Registar moe zahtijevati povremenu provjeru
kakvoe izraene skidljive opreme, ispitivanjem najveim
doputenim optereenjem. Broj komada iz odreene partije,
potrebnih za takvo ispitivanje, odreuje se u suglasnosti s
Registrom.
Tuljci i upresci, zaglavci i stezai za krajeve
eline uadi i uzdi ispituju se s uadi nakon njihova zaglav-
ljivanja.
Smatra se da je oprema izdrala ispitivanje, ako
se nije pri optereenju prekinula. Ekspert Registra moe tra-
iti produljenje ispitivanja do pucanja elemenata.
Ispitivanje najveim doputenim optereenjem
mora obavljati proizvoa, i to potvrditi odreenom ispravom
koju ovjerava ekspert Registra, koji obvezno mora prisustvo-
vati ispitivanju.
PRP PRP
PRP PRP PRP
n-PRP
DIO 19.
200
5.3 PERIODINI PREGLEDI I
ISPITIVANJA
Obavljaju se u skladu s Pravilima, Dio 1. - Opi propi-
si, Odjeljak 5, 4.13, 4.14 i 4.16.
5.4 IZVANREDNI PREGLEDI I
ISPITIVANJA
5.4.1 Teretni ureaji i podizne platforme
5.4.1.1 Nakon obnove, preinake ili popravka teretnog
ureaja, njihovih mehanizama, metalnih konstrukcija ili di-
jelova opreme moraju se provesti pregledi i ispitivanja teret-
nih ureaja, u skladu sa 5.2.1.
Osobito se takvi pregledi i ispitivanja moraju
obaviti:
1. nakon obnove teretnog ureaja u cjelini,
ili nakon njegovog prijenosa na drugo
mjesto;
2. nakon preinake teretnog ureaja, general-
nog remonta ili remonta nakon havarije;
3. nakon generalnog remonta, izmjena ili
obnove metalnih konstrukcija, mehani-
zama i neskidljive opreme teretnih ure-
aja;
4. nakon izmjene visine uvrenja ueta
klobunice i pri premjetanju privrenja
sredinjih i bonih pripona;
5. nakon skidanja dizalice s postolja i nje-
nog ponovnog postavljanja na prijanje
mjesto;
6. nakon demontiranja teretnog ureaja, i
njegova ponovnog postavljanja na prija-
nje mjesto;
Poslije zamjene skidljive opreme i uadi ne
zahtijeva se provoenje ispitivanja teretnog ureaja, ali mo-
raju postojati Potvrde o pregledu.
Nakon zamjene hvataa kontejnera mora se o-
baviti ispitivanje teretnog ureaja, s ovjeenim hvataem
kontejnera i kontejnerom, u radu.
Izvanredni pregledi i ispitivanja dokazuju se
Potvrdama o pregledu.
5.4.1.2 Nakon havarije na teretnim ureajima za vrije-
me njihova koritenja mora se obaviti izvanredni pregled, da
se utvrde uzroci koji su izazvali havariju.
Opseg pregleda u svakom konkretnom sluaju
odreuje ekspert Registra. Pregled se obavlja neovisno o ro-
ku valjanosti isprava za teretni ureaj.
5.4.2 Brodska dizala
5.4.2.1 Nakon ponovnog opremanja ili popravka diza-
la, njihovih mehanizama, mehanikih konstrukcija ili opre-
me, mora se provesti pregled i ispitivanje dizala. Osobito
takvi pregledi i ispitivanja moraju se provesti u slijedeim
sluajevima:
1. nakon generalnog popravka, ili popravka na-
kon kvara dizala;
2. nakon zamjene ili generalnog popravka vitla
ili konice, nakon zamjene kabine, protuute-
ga, teretne uadi, bubnja vitla, te nakon pop-
ravka ili zamjene pogonske unice.
3. nakon zamjene elektrinog motora.
Nakon zamjene hvataa, graninika brzine ili
odbojnika, moe se provesti statiko ispitivanje (vidi 5.2.2.5).
5.4.2.2 Pri izmjeni elektrine sheme upravljanja, ili
zamjeni kabela u krugu upravljanja, i pri izmjeni konstrukcije
krajnjeg prekidaa, kontakata vrata, automatskih brava, eta-
nih prekidaa, sredinjeg etanog aparata, ili drugih aparata,
koji vre te radnje, ne mora se provesti statiko i dinamiko
ispitivanje (vidi 5.2.2.5 i 5.2.2.6). Dovoljno je ograniiti se
na ispitivanja prema 5.2.2.9.
5.4.2.3 Zadovoljavajue rezultate pregleda i ispitivanja
mora potvrditi Registar.
5.4.2.4 Poslije kvara dizala, do kojeg je dolo pri ko-
ritenju, mora se provesti izvanredno ispitivanje, prema
5.4.1.2.
DIO 19.
200
6 OZNAAVANJE
6.1 TERETNI UREAJI
6.1.1 Na svaki teretni ureaj ispitan pokusnim opte-
reenjem, prema 5.2.1.4, ako su rezultati pregleda pozitivni,
mora se staviti ig koji sadri slijedee podatke:
1. doputenu nosivost, u t; za samarice ta-
koer i najmanji doputeni kut nagiba
prema horizontali, a za dizalice i mehani-
zirane samarice s promjenjivim dohvatom
- najmanji i najvei dohvat; kod promje-
njivog dohvata samarice, najmanji i naj-
vei dohvat za svaku odreenu nosivost;
2. mjesec i godina ispitivanja,
3. karakteristini broj dizalice ili samarice,
4. ig Registra.
ig se nanosi na viljuku pete samarice, a kod
dizalica s krakom, na donji kraj kraka blizu oslonca. U svim
sluajevima, ig se mora utiskivati na dobro vidljivom i dos-
tupnom mjestu. ig mora imati zaobljenu konturu, da se iz-
bjegne koncentracija naprezanja i ne smije se postaviti na za-
varenim mjestima.
6.1.2 igovi moraju biti jasni i dugotrajni, a mjesto
gdje se utiskuju treba oznaiti karakteristinom bojom.
Ako je materijal na koji se stavlja ig vrlo tvrd,
ili ako oznaka na dijelu opreme moe utjecati na doputeno
radno optereenje, oznaka se moe staviti na natpisnu ploicu
od nerajueg materijala, vrsto privrenu uz taj dio opre-
me.
6.1.3 Ako se oznake prema zahtjevima navedenim u
6.1.1.1 u konkretnom sluaju pokau glomazne, podaci o
vrijednostima nosivosti dizalice mogu biti skraeni, u suglas-
nosti s ekspertom.
U tim sluajevima za dizalice s promjenjivom
nosivosti u ovisnosti o dohvatu kraka, u kabini dizaliara na
vidljivom mjestu mora biti uvrena tablica s oznakom doh-
vata dizalice za svaku utvrenu nosivost.
6.1.4 Na metalnim konstrukcijama samarica i dizali-
ca natpisi se moraju tokasto utisnuti.
6.1.5 Na teretnim ureajima oznake se moraju pisati
arapskim brojkama, visine ne manje od 77 mm.
Podaci o doputenom optereenju poprenica,
greda, hvataa kontejnera i drugih slinih ureaja moraju se
stavljati na vidljivo mjesto, a slova moraju biti toliko velika
da ih osobe koje koriste ureaj lako mogu proitati.
Ako se obiljeavanje nanosi neposredno na ski-
dljivi dio opreme, potrebno je udovoljiti slijedeim zahtjevi-
ma:
Visina slova, mm Doputeno optereenje, t
3 do 2 ukljuno
4,6 od 2 -8 ukljuno
6,0 vie od 8
Pri obiljeavanju skidljivih dijelova opreme ok-
ruglog presjeka (lanca i dr.) neophodno je udovoljiti slijede-
im zahtjevima:
Visina slova, mm Promjer dijela opreme, mm
3 do 12,5 ukljuno
4,5 od 12,5 do 25 ukljuno
6,0 vie od 25,0
Na tablicama, diskovima i na drugim pri-
vrenim dijelovima opreme, moe se dopustiti (u opravda-
nim sluajevima ili po zahtjevu odgovorne osobe) i via visi-
na slova.
Primjeri obiljeavanja navedeni su u Tablici
6.1.5.
Tablica 6.1.5
Samarice
Znak
obiljeavanja
Tumaenje
SWL 1,5 t 15
o
Nosivost 1,5 t pri nagibu samarice
prema horizontali ne manjem od 15
o
SWL 5 t 30
o
Nosivost 5 t pri nagibu samarice
prema horizontali ne manjem od 30
o
SWL 3-5 t 15
o
Pri nagibu samarice prema horizontali
15
o
i vie, nosivost 3 t bez blok-
koloturnika i 5 t s blok-koloturnikom
SWL 3-5 t 30
o
od 30
o
koloturnika I 5 t s blok-koloturnikom
SWL 3-5 t 15
o
10 t 25
o
od 15
o
koloturnika I 5 t s blok-koloturnikom.
Pri nagibu samarice prema horizontali od
25
o
i vie, i uz posebne uvjete oznaene u
projektnoj dokumentaciji ureaja, nosi-
vost 10 t
SWL 20 t 25
o
prema horizontali od 25
o
i vie
SWL 3-2 t 15
o
prema horizontali od 15
o
i vie. Nosivost
2 t pri radu s udvojenim samaricama
u skladu s Preporukama za opremanje i
koritenje udvojenih samarica
Dizalice
SWL 3 t Nosivost 3 t (za dizalice bez kraka
i naprave za podizanje, i za dizalice
s nepromjenljivim dohvatom kraka)
SWL 1,5 t 4-12 m Nosivost 1,5 t pri dohvatu kraka od
4-12 m
SWL 3 t 4-12 m Nosivost 3 t pri dohvatu kraka od
4 do 12 m
SWL 5 t 4-6 m Nosivost 5 t pri dohvatu kraka
od 4 do 6 m
SWL 32/8 t -
22/24 m
Nosivost pri radu glavnog mehanizma
za podizanje 32 t, pri radu
pomonog mehanizma za podizanje
8 t. Najvei dohvat glavne kuke -
22 m, pomone kuke - 24 m
SWL
32
100
t
24
16
m
Nosivost 100 t pri dohvatu kraka
16 m i 32 t pri dohvatu 24 m
6.1.6 Osim svojstava navedenih u 6.1.5, na svakoj te-
retnoj samarici i dizalici mora se oznaiti redni broj ureaja
na brodu.
Redni broj ureaja unosi se i u knjigu Registar
teretnog ureaja i skidljive opreme.
DIO 19.
200
6.2 DIZALA
6.2.1 Svako dizalo mora imati metalnu tablicu, koja
sadri slijedee podatke:
1. ime tvornice;
2. doputenu nosivost (za putnika dizala i
doputeni broj putnika), t;
3. mjesec i godinu ispitivanja;
4. identifikacijski broj dizala;
5. ig
Toke 3.i 5. u ovoj tablici moraju se ispuniti
ako su rezultati ispitivanja dizala pokusnim optereenjem,
prema 5.2.2.5 - 5.2.2.9, bili zadovoljavajui.
Tablica mora biti privrena na dobro vidlji-
vom i dostupnom mjestu.
6.2.2 Na vitlu mora biti uvrena tvornika tablica, s
uputama o koritenju, tipu, nazivnim silama natezanja, tvor-
nikim brojem, datumom proizvodnje, i igom primanja vit-
la.
6.2.3 Hvatai i graninici brzine moraju imati tvorni-
ku tablicu s oznakom tvornice, tipom hvataa i graninika
brzine, nazivnom nosivosti i nazivnom brzinom za koju su
proraunati, tvornikim brojem, i datumom proizvodnje.
6.2.4 Hidraulini odbojnik mora imati tvorniku tab-
licu s oznakom tvornice, tipom odbojnika, nazivnom nosi-
vosti i brzinom za koju je proraunat, tvornikim brojem i
datumom proizvodnje.
6.2.5 Jedno od teretnih ueta mora imati tablicu na
kojoj su oznaeni nazivni promjer ueta, konstrukcija, otpor-
nost materijala na kidanje, broj norme, vrst izradbe i datum
poetka koritenja.
6.3 PODIZNE PLATFORME
6.3.1 Kod brodskih podiznih platforma ig, prema
6.1.1, stavlja se blizu spoja nosivog dijela s platformom.
6.3.2 Brodske podizne platforme trebaju imati natpi-
se s podacima o doputenoj nosivosti i, ako je neophodno, s
oznakom rasporeda tereta na platformi, ispisane ili na samoj
platformi ili na postavljenim tablama.
6.4 SKIDLJIVA OPREMA
6.4.1 Svaki dio skidljive opreme pregledan i ispitan
pokusnim optereenjem, prema 5.2.4, kod pozitivnih rezul-
tata pregleda mora se oznaiti, i na njega staviti ig. Pri tome
se unose slijedei podaci:
1. masa tereta, koja odgovara doputenom
radnom optereenju SWL, [t];
2. mjesec i godina ispitivanja;
3. karakteristian broj dijela opreme;
4. ig Registra, ili poduzea (ako ispitivanje
obavlja ovlatena osoba);
5. veliina vlastite mase, [kg], (za popreni-
ce, nosae, okvire i hvatae kontejnera);
6. oznaka elika (vidi Tablicu 6.4.1).
Tablica 6.4.1
Oznaka
elika
Kategorija e-
lika
Veliina naprezanja pri
prekidnom optereenju,
prema ISO normi, Rm*,
[N/mm
2
]
L Niskougljini
elik
300
M elik poviene
vrstoe
400
P Legirani elik 500
S Legirani elik 630
T Legirani elik 800
* Rm rastezna vrstoa
Postavljanje iga i oznaavanje izvodi se na
slijedeim dijelovima opreme:
na kukama - na jednoj od bonih povrina,
a na kukama s dva kraka - na proirenom
dijelu izmeu krakova;
na vrtuljcima - na dijelu proirenih povrina
stremena na mjestu prolaska svornjaka oka;
na kopcima - na jednoj od bonih povrina
blizu savinutog dijela stremena;
na kolutima - na oboju, ili ako nema
oboja, na obujmici izmeu osovine koluta
i uke;
na viljuki koluta - na sredini bone povri-
ne;
na vrtuljcima na kolutima - na bonoj pov-
rini stremena blizu svornjaka;
na zaglavcima - na konusnom dijelu;
na lancima - na krajnjoj karici svake duljine
lanca;
na stezalicama - na tijelu stezalice (karakte-
ristian broj moe se utisnuti i na uki ili
viljuki);
na podiznim poprenicama, nosaima i ok-
virima - na jednoj od bonih povrina blizu
uke ili kopca.
Primjeri oznaavanja skidljivih dijelova prika-
zani su na Slikama 6.4.1.1 - 6.4.1.5.
Na komadima malih dimenzija, ako nema do-
voljno mjesta za oznaavanje, moe se izostaviti mjesec i go-
dina ispitivanja.
6.4.2 Na dizalina i teretna vitla te bubnjeve za na-
matanje ueta ispitane u skladu s odobrenim programom is-
pitivanja i Pravilima, Dio 9., ako su rezultati pregleda pozi-
tivni, mora se staviti ig, koji sadri slijedee podatke:
1. doputeno radno optereenje [t], vuna
sila u uetu klobunice [kN];
2. mjesec i godina ispitivanja;
3. karakteristini broj;
4. ig Registra (ako je ispitivanje obavljeno
pod nadzorom Registra), ili ig poduzea
(ako je ispitivanje obavila ovlatena oso-
ba).
DIO 19.
200
Slika 6.4.1.1
Slika 6.4.1.2
Slika 6.4.1.3 Slika 6.4.1.4
Slika 6.4.1.5
Kategorija
materijala
Dozvoljeno radno
optereenje
Karakteristian broj
opreme i ig
Karakteristian broj
opreme i ig
Kategorija materijala
Dozvoljeno radno optereenje
Kut zahvata
Karakteristian broj
opreme i ig
Zavar Dozvoljeno
radno
optereenje
Karakteristi-
an broj
opreme i ig
Dozvoljeno radno
optereenje
Promjer koluta
Karakteristian broj
opreme i ig
Dozvoljeno radno
optereenje
Kategorija
materijala
DIO 19.
200
7 ISPRAVE
7.1 TERETNI UREAJI I PODIZNE
PLATFORME
7.1.1 Brodovi, plovee dizalice, plovei dokovi i
plovee buae jedinice (platforme), kojima teretni ureaji
podlijeu tehnikom nadzoru Registra, moraju imati slijedee
isprave:
1. knjigu Registar teretnog ureaja i skid-
ljive opreme;
2. Potvrdu o temeljitom pregledu i ispiti-
vanju teretnih ureaja;
vanju skidljive opreme;
vanju elinog ueta;
vanju samarica u udvojenom radu;
6. Potvrdu o ispitivanju pokusnim optere-
enjem, te pregledu dizala prije poetka
njihova koritenja;
7. Potvrdu tvornice - proizvoaa o biljnoj i
sintetikoj uadi (5.2.4.6);
8. upute o udvojenom radu brodskih teretnih
samarica i dizalica.
7.1.2 Podaci u knjizi Registar teretnog ureaja i ski-
dljive opreme i u Potvrdama piu se na hrvatskom jeziku, a
za brodove koji obavljaju meunarodna putovanja i na engle-
skom jeziku.
7.1.3 Detaljni opis ispitanih dijelova mora, biti u
skladu s odnosnim normama, ili po doputenom radnom op-
tereenju za nestandardne dijelove, s oznakom materijala i
vrste toplinske obradbe i slijedeim karakteristinim velii-
nama:
1. za kopce - promjer svornjaka, a kod ne-
uobiajenih veliina otvora, promjer
stremena kopca i veliinu svijetlog otvo-
ra;
2. za vrtuljke koluta s okretnim hvatitem,
vrtuljke teretne kuke i stezalice - promjer
nareza;
3. za kolute - promjer na dnu lijeba unice
i promjer osovine unice;
4. za lance - kalibar i vrst karike (kratka,
dugaka).
7.1.4 Vaee isprave inozemnih ovlatenih nadzornih
organa, ije zahtjeve priznaje Registar kao jednakovrijedne
zahtjevima ovih Pravila, su dostatna osnova za potvrdu spo-
sobnosti teretnog ureaja za sigurni rad. U sluaju sumnje u
tehniko stanje teretnog ureaja ili pretpostavke da ono ne
odgovara postojeim ispravama, ureaj se moe ponovo pre-
gledati i ispitati u skladu s ovim Pravilima, neovisno o pos-
tojanju odgovarajuih isprava.
7.1.5 U Registar teretnog ureaja i skidljive opreme
mora se unijeti biljeka koja oznaava najmanju doputenu
temperaturu koritenja.
7.2 DIZALA
7.2.1 Brodovi, plovei buai ureaji, plovee dizali-
ce i dokovi ija dizala su pod nadzorom Registra moraju i-
mati:
1. knjigu Registar teretnog ureaja i skid-
ljive opreme;
2. potvrdu o temeljitom pregledu i ispiti-
vanju dizala;
3. Potvrdu o pregledavanju i ispitivanju e-
line uadi prije njihova koritenja.
Podaci u Knjigu registra i potvrde upisuju se na
hrvatskom jeziku.
7.2.2 Ako na brodu postoje teretni ureaji, biljeke o
dizalu piu se u dijelu knjige Registar teretnog ureaja i ski-
dljive opreme, gdje se upisuju podaci i o teretnim ureajima.
DIO 19.
200
8 NADZOR
8.1 TERETNI UREAJI
8.1.1 Opi zahtjevi
U vremenu izmeu pregleda i ispitivanja teret-
nih ureaja, za praenje i odravanje teretnih ureaja u skla-
du s ispravama Registra i ovim Pravilima, za pridravanje
ogranienja u odnosu na doputenu nosivost, na dohvat kraka
dizalice i na kut nagiba samarica, te za kontrolu postavljanja
samarica i uzda, te kuta izmeu teretnica pri radu s udvoje-
nim samaricama, kao i za kontrolu stanja ureaja, zaduena
je odgovorna osoba na brodu.
8.1.2 Periodini pregledi teretnih ureaja ko-
je obavlja odgovorna osoba na brodu
Prije poetka ukrcajno-iskrcajnih radova teretni
ureaj svaki put pregledava odgovorna osoba na brodu. U
sluaju pojave oteenja koja mogu utjecati na sigurnost ko-
ritenja ureaja, odgovorna osoba mora unijeti odgovarajuu
biljeku u knjigu Registar teretnog ureaja i skidljive opre-
me, dio II i u brodskom dnevniku, te poduzeti mjere za ot-
klanjanje oteenja. Teretni ureaji mogu se koristiti samo
nakon otklanjanja oteenja. Ako je neophodno, mora se o-
baviti izvanredni pregled i ispitivanja, prema 7.5.
8.1.3 Periodini pregledi skidljive opreme, u-
adi i teretnih ureaja koje obavlja od-
govorna osoba na brodu
8.1.3.1 Skidljiva oprema, uad i teretni ureaji ne
smiju se koristiti tijekom ukrcajnih operacija, ako ih prije ko-
ritenja nije pregledala odgovorna osoba, na brodu.
8.1.3.2 Sve dijelove skidljive opreme i uad u potpu-
nosti mora pregledati odgovorna osoba na brodu ne rjee od
jedanput u tri mjeseca.
8.1.3.3 Ako se na uadi otkriju puknute ice, uad se
mora pregledavati najmanje jedanput mjeseno.
8.1.3.4 Rezultati provjera i poduzete mjere za otklan-
janje oteenja trebaju se upisati u knjigu Registar teretnog u-
reaja i skidljive opreme, dio II i u brodski dnevnik.
8.2 DIZALA
8.2.1 U vremenu izmeu dvaju pregleda dizala za
njihovu usklaenost s izdanim dokumentima i ovim Pravili-
ma, kao i za kontrolu stanja dizala zaduena je odgovorna o-
soba na brodu.
8.2.2 Svu skidljivu opremu i uad moraju u potpu-
nosti pregledati odgovorne osobe na brodu najmanje jedanput
u tri mjeseca.
Dodatno treba provjeriti:
funkcioniranje brava, prekidaa zatvaranja
vrata, alarme i osvjetljenje.
stanje konica i drugih dijelova konstruk-
cijske opreme, koji su izloeni troenju,
koliko je to mogue pratiti.
Ako se u uetu otkriju puknute ice, mora ga se
pregledati najmanje jednom mjeseno.
Rezultati pregleda i provjeravanja zapisuju se u
brodskom dnevniku.
U sluaju zamjene opreme ili popravka dizala
moraju biti ispunjeni zahtjevi poglavlja 5.4 ovih Pravila.
DIO 19.
200
PRILOG
Nazivlje odgovarajuih konstrukcija, mehani-
zama i opreme teretnih ureaja, koji podlijeu nadzoru Regi-
stra (prema 1.3.3. Pravila):
1. Brodske teretne samarice
1.1 Vitla i bubnjevi
1.1.1 Teretna vitla
1.1.2 Vitla klobunice
1.1.3 Vitla uzda
1.1.4 Bubanj ueta klobunice
1.1.5 Bubanj ueta uzdi
1.2 Metalne konstrukcije
1.2.1 Teretni jarboli
1.2.2 Kratka postolja za postavljanje pete samarice
1.2.3 Kri jarbola
1.2.4 Poprenice
1.2.5 Samarice
1.2.6 Drvena samarica
1.2.7 Temelji vitala i bubnjeva ueta
1.2.8 Pojaanje trupa broda na mjestima postavljanja
jarbola, vitala i uki
1.2.9 Leajevi samarica za vrijeme plovidbe
1.3 Oprema i uad
1.3.1 Skidljivi dijelovi opreme
1. Koluti
2. Kuke
3. Lanci
4. kopci
5. Vrtuljci
6. Stezalice
7. Ome, krajnji zaglavci i upresci
8. Trokutne i viekutne ploe
9. Okovi samarice
10. Krine viljuke koluta
11. Pomoni ureaji tipa poprenica, koji su
dio teretnih samarica, a u svakom sluaju
se posebno razmatraju
12. Spojevi za uvrenje uzdi uprescima
1.3.2 Neskidljivi komadi:
1. Uke tereta, klobunice, uzda i uzda br-
kova na krajevima samarice
2. Palubne uke na trupu i metalnoj konstru-
kciji
3. Viljuke peta samarice
4. Uke klobunice s uporama
5. Vrtuljci pete samarice s uporama
6. Unice samarice s obujmicama;
1.3.3 Uad
1. Teretnica
2. Pripona i stega
3. Nategaa klobunice, teklaca i okretnih
uzda
4. Ue uzde i unutarnjih brkova pri udvoje-
nom radu
2. Dizalice i naprave za podizanje
2.1 Mehanizmi
2.1.1 Mehanizmi za podizanje tereta
2.1.2 Mehanizmi za izmjenu dohvata kraka
2.1.3 Mehanizmi za okretanje
2.1.4 Mehanizmi za pomicanje
2.1.5 Konice
2.2 Metalne konstrukcije
2.2.1 Mostovi
2.2.2 Portali
2.2.3 Krakovi
2.2.4 Okviri
2.2.5 Temelji
2.2.6 Pojaanje trupa broda, pontona i dokova na
mjestima postavljanja dizalica
2.2.7 Nepomini i okretni stupovi
2.2.8 Poluge i vua pokretnih protuutega
2.2.9 Uvrenje dizalice u poloaju "za vrijeme
plovidbe"
2.3 Dijelovi opreme i uad
2.3.1 Skidljiva oprema:
1. Koluti
2. Kuke
3. Lanci
4. kopci
5. Vrtuljci
6. Ome, krajnji zaglavci i upresci
7. O pomonim ureajima tipa poprenica,
kao dijelovima dizalica velike nosivosti,
posebno razmatra i odluuje Registar.
2.3.2 Neskidljiva oprema:
1. Uke
2. Leita i osovine s leitima
3. Vijci
2.3.3 Uad
1. Ue teretnice
2. Ue kraka
3. Ue grabilice
2.4 Sigurnosni ureaji
1. Krajnji prekidai
2. Automatski pokazatelji dohvata
3. Graninici nosivosti
4. Signalni ureaji
5. Ureaji za blokiranje
6. Dugmad ili sigurnosni prekidai
3. Dizala
3.1 Metalne konstrukcije (okna, vodilice, strop,
dno, kabina) sa svim neskidljivim dijelovima
3.2 Oprema dizala (vrata okna, protuutezi, odbojni-
ci, sigurnosne naprave i dr.)
3.3 Uad
4. Elektrina oprema teretnih ureaja
1. Elektrini motori
2. Elektrine konice
3. Upravljaka mjesta
4. Krajnji prekidai
5. Dugmad i sigurnosni prekidai
6. Ureaj za kontrolu mase tereta
7. Kabelska mrea,
8. Ostala elektrina oprema, neophodna za
siguran rad teretnog ureaja.

Pravila Za Tehnički Nadzor Pomorskih Brodova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravila Za Tehnički Nadzor Pomorskih Brodova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAVILA

ZA TEHNIKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA

You might also like