Nasilje Nad Djecom

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA
Prirunik za profesionalce
KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA Prirunik za profesionalce Izdava: Udruenje ENA BiH Mostar Association B&H WOMAN Mostar Trg Ivana Krndelja 3, 88104 Mostar Bosna i Hercegovina tel/fax: +387 36 550 339 e-mail: zenabih@cob.net.ba www.zenabih.ba
Za izdavaa: Azra Hasanbegovi Uredila: Aldijana Trbonja Grafika obrada: Denad Luli tampa: Martino - Mostar
Kako prepoznati nasilje nad djecom i pomoi djetetu rtvi nasilja Prirunik za profesionalce je omoguen zahvaljujui podrci Vlade SAD-a, putem Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID)
Mi se brinemo o tome ta e dijete biti sutra, zaboravljamo pak da je to neko danas Stacia Tauscher Djeca su nam poslana kao kia koja dolazi iz due, kao bogatstvo i obeanje koje se uvijek moe ispuniti; naa je dunost da se pobrinemo i da pripomognemo da se sve to zaista i ispuni. Nemojte misliti da je dijete slabi; dijete je ono to e izgraditi linost ovjeka Maria Montessori SVIJET DOSTOJAN DJECE - poruka uenika ukljuenih u Radnu grupu za izradu Poruke djece svijeta s djeijeg foruma u povodu Svjetskog samita o djeci odranog u New Yorku, maj 2002. godine Mi smo djeca iji se glasovi dosad nisu dovoljno uli, Vrijeme je da se uje na glas, Da se rauna s nama. Mi nismo izvor problema, Mi smo izvor potreban za njihovo rjeavanje. Mi nismo izdaci, mi smo investicije, Mi nismo tek mladi ljudi, mi smo narod i graani ovog svijeta. Dok drugi ne prihvate svoju odgovornost prema nama, borit emo se za svoja prava. Mi imamo volju, znanje, senzibilitet i predanost. OBEAVAMO: da emo kao odrasli braniti prava djece istim arom kao i sada dok smo djeca, da emo postupati jedan prema drugome s dostojanstvom i uvaavanjem, da emo biti otvoreni i osjetljivi na razlike meu nama. Mi smo djeca svijeta I unato naem razliitom porijeklu Dijelimo zajedniku stvarnost. Ujedinjuju nas nae nastojanje da svijet uinimo boljim za sve. Kaete da smo mi budunost, ALI MI SMO I SADANJOST.
Prirunik o pruanju pomoi djeci rtvama nasilja su zajednikim snagama uredili lanovi Radne grupe projekta ena BiH Socijalna sigurnost djece tie se svih nas koji se realizira u okviru Projekta Promocija i razvoj alternativnih oblika zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja u Bosni i Hercegovini koji finansijski podrava vlada SAD-a putem Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID), a implementira Save the Children UK: - Mirela Babovi, pravnica, Udruenje ena BIH Mostar - Minela Bakamovi, psihologinja, IV Osnovna kola Mostar - Sedad Batlak, uenik, Karaozbegova Medresa Mostar, - Danijela Dugandi, uenica, VI Osnovna kola Mostar - Zorica Dujmovi, direktorica Centra za socijalni rad Mostar - doc.dr. Darinka Glamuzina, pedijatar, Klinika bolnica Mostar - Berima Haam, psihologinja, SOS Kinderdorf BIH - Tima Maci, pedagoginja, Mali telefon - Armina Mari, uenica, Karaozbegova Medresa Mostar - Lejla Pai, uenica, Gimnazija Mostar - Meliha Prguda, pedagoginja, VI Osnovna kola Mostar - Branka Stefanovi, policijski inspektor, MUP HNK kojima se srdano zahvaljujemo. Pored pobrojanih veliki doprinos su dali i predstavnici/ce drugih insitucija, organizacija i donatora te volonteri/ke Malog telefona djeijeg SOS telefona.
Sadraj:
PREDGOVOR ......................................................................................................... 7 UVOD . ..................................................................................................................... 9 I. O NASILJU NAD DJECOM ...................................................................... 11 II. MODELI OBJANJAVANJA ZLOSTAVLJANJA ................................... 15 III. DEFINICIJA POJMA NASILJE NAD DJECOM I TIPOVI NASILJA . . a) Fiziko nasilje ........................................................................................ b) Emocionalno/psiholoko nasilje (emocionalna zloupotreba) . .......................................................... c) Seksualno nasilje ................................................................................. d) Zanemarivanje .................................................................................... 18 18 23 26 32
IV. KAKO POMOI DJECI RTVAMA NASILJA ....................................... 38 V. REFERALNI MEHANIZMI ......................................................................... 46 ANNEX 1 MEUNARODNI INSTRUMENTI ................................................................... 51 ANNEX 2 ZAKONI BOSNE I HERCEGOVINE ................................................................. 54 ANNEX 3 PROTOKOL POMOI RTVAMA NASILJA U HERCEGOVAKO NERETVANSKOM KANTONU .............................. 62 ANNEX 4 ZNAAJNI DATUMI .......................................................................................... 72 LITERATURA . ...................................................................................................... 73
Predgovor
Povod za nastajanje ovog Prirunika je susret sa djevojicom, koja je boravila u naoj Sigurnoj kui Marguerite. Dola je sa majkom, koju je mu zlostavljao, a onda je djevojica progovorila o svojoj patnji koja je svakim danom postajala sve vea. I niko nije znao za njenu bol i njenu veliku tajnu. I niko, ak ni majka nije prepoznala tugu i jad. Radei trinaest godina sa enama rtvama brojnih vidova nasilja, dole smo do saznanja o tome koliko su djeca rtve nasilja i koliko tuge i straha ima u njihovim ivotima i koliko imaju nepovjerenja u nas odrasle. Ovim prirunikom elimo da svoje bogato znanje i iskustva u bavljenju problemom nasilja prenesemo na sve one koji se u svom radu susreu sa djecom, te da stvorimo neki trajni materijal koji emo koristiti u naim edukacijama i koji elimo podariti drugima. Tekstovi su nastajali iz naih iskustava i iskustava lanova i lanica Radne grupe, te koritenjem inostrane literature koja obrauje tu temu. Neki tekstovi su napisani na osnovu znanja dobivenih u toku brojnih edukacija koje smo pohaale, a mogu se primijeniti u BIH. Prirunik je usmjeren i na prevenciju, koja ukazuje na vezu izmeu naizgled idealnog i stvarnosti i kako prepoznati ono to je stvarno. U Priruniku se upuuje na upotrebu referalnih mehanizma, koji postoje i koje svi trebamo koristiti. elja nam je da svi mi najprije poradimo na sopstvenim bazinim stavovima i moguim predrasudama. Tek onda e sklop stavova, znanja i ponaanja poeti da zrai iz nas, kao dio nas samih i nae ukupne ivotne filozofije. Suoeni sa situacijom ekstremne ljudske patnje, koju doivljavaju djeca rtve nasilja elimo i ovim Prirunikom ponovo i opet ukazati o problemu nasilja nad djecom. Nasilje nije privatni nego drutveni problem i NE MOEMO NE UTI, NE OSJEATI ILI NE VJEROVATI U ONO TO UJEMO, NITI PORICATI POSTOJANJE TOG PROBLEMA.
Prirunik za profesionalce 7
Nadamo se da e ovaj Prirunik biti od koristi odraslima, a i djeci uz poruku djevojice iz Sigurne kue: ...moja velika elja je da sva djeca, koja ikada osjete ovakvu bol i spoznaju, da se obrate za pomo, da ne skrivaju u sebi i da ne dopuste da neko krade njihove snove i djetinjstvo kao to je meni ukradeno. Azra Hasanbegovi
UVOD
O nasilju nad djecom kod nas se, uglavnom, malo govori i pie. Govori se o obavezama djece, o njihovim pravima dok se zlostavljanje preutkuje ili ignorie. Istraivanja raena u Zapadnohercegovakom (srednjokolska populacija) i Hercegovako Neretvanskom Kantonu (uenici 8. razreda i 2. godine fakulteta, studijske grupe: Graevinski fakultet, Njemaki jezik, Pedagogija), koja se odnose na sadanja iskustva, pokazuju nam da je 54% odnosno 20% ispitanika potvrdilo fiziko nasilje, emocionalno 77% odnosno 70% ispitanika. to se tie seksualnog zlostavljanja, brojke su veoma arolike s obzirom na uzrast i spol, tako da je u ZHK 13% mukih i 21% enskih ispitanika potvrdilo seksualno zlostavljanje u djetinjstvu, dok je u HNK to potvrdilo 10% ispitanika. Procenti sluajeva zanemarivanja su manji od svjetske statistike (45%), jer se zanemarivanje najvie deava bebama i maloj djeci, koja ne mogu procijeniti ta je to njima uskraeno. Rezultate koji su dobiveni treba gledati i kroz prizmu straha od priznanja, iako je istraivanje bilo anonimno. Slina istraivanja u svijetu daju veoma sline podatke. Fiziko, emocionalno i seksualno nasilje nad djecom, te zanemarivanje prelaze sve granice: naciju, porijeklo, jezik, religiju, godine, tjelesnu invalidnost i spolnu orjentaciju. Razliitost oblika i rtava nasilja dovela je do razliitog klinikog i zakonodavnog definisanja zlostavljanja i zanemarivanja. Simptomi zlostavljanja su razliiti, a posljedice mogu biti pogubne i razorne ako se nasilje ne otkrije na vrijeme i ako zlostavljana osoba ne dobije strunu pomo terapeuta. Pitanja o prijavljivanju nasilja su vrlo sloena. Svi profesionalci koji dolaze u kontakt sa djecom, trebali bi dobro poznavati osnovne domau zakonsku regulativu, kao i meunarodne standarde iz ove oblasti i u skladu sa njima reagovati. Meutim, mnogi profesionalci se ustruavaju prijaviti zlostavljanje i zanemarivanje, esto zbog svog unutranjeg sukoba izmeu elje za podnoenjem prijave i elje za ouvanjem sadanjeg odnosa sa djetetom i njegovom porodicom.

Mr. Sci. Haam, B: Istraivanje raeno u HNK Utjecaj stupnja informiranosti i vlastitog iskustva na stavove o zanemarivanju i zlostavljanju djece; Mr. Sci.Sesar, K.: Istraivanje raeno u ZHK Multiplo zlostavljanje u djetinstvu i psiholoka prilagodba u adolescenciji
9
Kako prepoznati djecu rtve nasilja i pomoi djetetu? Prirunikom za profesionalce elimo pomoi profesionalcima u prepoznavanju razliitih oblika nasilja nad djecom, te objasniti proces pomoi djeci rtvama nasilja, a sve u najboljem interesu djece. Aldijana Trbonja
10
I. O NASILJU NAD DJECOM

Teko je upostaviti jednu definiciju nasilja nad djecom (zlostavljanja djece), jer se radi o drutvenoj kategoriji koja odraava kulturnu, rasnu, etiku osobenost, drutveni sloj i vrijeme u kome se dogaa. Iako su tokom istorije poznati i dobro dokumentovani sluajevi zlostavljanja djece, u drutvenoj svijesti i zakonskoj regulativi ovaj problem se dugo zaobilazio. Tradicionalno, djeca su smatrana posjedom svojih roditelja i kao takva podlona i iskoritavanju. Ova tradicija je rezultirala time da je drutvo i sporo definiralo zlostavljanje djece i jo sporije reagiralo na sluajeve zlostavljanja - negiralo se i postojanje problema i njegova uestalost, kao i vidovi zlostavljanja kojem su djeca bila izloena. Prvo definisanje fizikog zlostavljanja u zakonu Sjedinjenih Amerikih Drava se dogodilo 1962. godine, ime su obavezani ljekari da prijavljuju sumnju na zlostavljanje prilikom obrade povreda kod djece. Pojam sindrom pretuenog djeteta je uveden 1980. godine. Proirivanjem definicije zlostavljanja djece na seksualno zlostavljanje i zanemarivanje, a u zakonima nekih drava i na psiholoko ili emocionalno zlostavljanje i seksualnu eksploataciju, proiruje se broj profesija koje bivaju obavezne da prijavljuju sluajeve zlostavljanja u cilju zakonskog gonjenja poinitelja. U mnogim istraivanjima su prouavani faktori koji utiu na razmjere posljedica zlostavljanja djece. Kao najznaajniji navode se sljedei: uzrast djeteta za vrijeme zlostavljanja: to je dijete mlae posljedice su vee; trajanje zlostavljanja: to zlostavljanje due traje, bespomonost i ranjivost se produbljuju, a mehanizmi odbrane (npr. disocijalizacija) se vie uvruju i predstavljaju vei problem za kasniji ivot; teina zlostavljanja: tee fiziko zlostavljanje rezultira teim tjelesnim i razvojnim oteenjima, a obimniji genitalni kontakt pri seksualnom zlostavljanju, veim negativnim posljedicama; stepen djetetove bliskosti sa poiniteljem: to je bliskost vea i trauma je vea, jer dijete gubi porodicu kao osnovu u kojoj moe nai zatitu, sigurnost i podrku;
u Priruniku e se podjednako koristiti oba izraza: nasilje nad djecom i zlostavljanje djece. Gil, Signs and symptoms of post-traumatic stress disorder in children, 1991 ibid
11
razmjere zastraivanja, prisile i nasilja pogoravaju traumu: izazivaju generalizirani strah kod djeteta, pa ak i kad nisu izreeni nego nagovijeteni; emocionalna klima u djetetovoj porodici: naen je paralelizam izmeu razliitih obrazaca disfunkcionalnosti porodice i pojave zlostavljanja u njima, to kao zajedniki faktori ine posljedice zlostavljanja obimnijim; djetetovo mentalno i emotivno zdravlje: psihiko zdravlje djeteta prije poetka zlostavljanja omoguava djetetu da se uspjenije odupre tetnim efektima zlostavljanja; krivnja koju osjea dijete: ako dijete za vrijeme seksualnog zlostavljanja osjeti izvjesnu ugodu, ili na bilo koji nain osjea odgovornim za zlostavljanje, posljedice zlostavljanja e biti izraenije; spol rtve: iako se smatralo da muka djeca manje pate od posljedica seksualnog zlostavljanja, novija istraivanja su dala podatke da muka djeca rtve pokazuju ozbiljne probleme i razvijaju tee oblike psihopatologije; reakcija roditelja na viktimizaciju djeteta: roditelj koji je nenasilan, koji djetetu vjeruje, ne optuuje ga, koji je podravajui i prua djetetu sigurnost, moe biti kreator odluujueg preokreta u oporavku djeteta. Nepodravajua ili pretjerana reakcija roditelja rezultira veom traumom;
Posljedice zlostavljanja na djecu

Nasilje nad djecom predstavlja ogromnu traumu za dijete. U djetinstvu se linost svakog ovjeka izgrauje i ovaj nain traumatizacije ozbiljno ugroava normalan razvoj pojedinca. Posljedice mogu kratkorone i dugorone. Kratkorone su: - strah i anksioznost; - smetnje spavanja, nesanica; - slab apetit; - psihosomatske smetnje; Moe doi i do pojave posttraumatskog stresnog poremeaja, koji se oituje u ponovnom proivljavanju traume, izbjegavanju podraaja koji podsjeaju na zlostavljanje, nonim morama i iritabilnosti.
12 Prirunik za profesionalce
Osim ovih kratkoronih posljedica, nasilje nad djecom dovodi i do cijelog niza dugoronih posljedica za dijete. Kod zlostavljane djece razvija se nepovjerenje prema odraslima i razliitim objektima ljubavi, budui da su ih odrasli od kojih su oekivali sigurnost, ljubav, podrku i vrednovanje izdali. Kao rezultat fizikog i emocionalnog nasilja, djeca naue sebe gledati s jednakim nezadovoljstvom s kojim ih gledaju odrasli, ime se kod djece razvija nisko samopotovanje. Kod seksualno zlostavljane djece javlja se osjeaj srama i krivnje, koji im esto namee sami zlostavlja.
Razlozi zlostavljanja
Nije poznat taan razlog zato odrasli zlostavljaju djecu. Postoji cijeli niz rizinih faktora i okolnosti: stres, socijalna izolacija roditelja, nezaposlenost, alkohol i droga, osjeaj da nemaju mo u odnosima sa drugim ljudima ili injenica da su i sami odrasli bili zlostavljani kao djeca (ali zlostavljai nisu samo osobe iz ovih kategorija rizika). No, teko je predvidjeti ta e tano dovesti do nasilja. Ne zlostavljaju samo odrasle osobe djecu. Ponekad to ine i starija djeca. Seksualno zlostavljanje djece u Bosni i Hercegovini je u porastu. Nasilje nad djecom provodi se u koli, porodici, djeca se prisiljavaju na prostituciju ili prosjaenje. Najvie nasilja se vri nad djecom izmeu 7 i 16 godina starosti, a najei oblici nasilja nad djecom u BiH su seksualno i fiziko nasilje, zatim psihiko nasilje i zanemarivanje, te nasilje u porodici. Taan broj ovakvih sluajeva je teko utvrditi.
Profil zlostavljaa
Zlostavljai djece su uglavnom tek obini ljudi iz susjedstva i ljudi za koje nikad ne biste rekli da imaju takve sklonosti. U najveem broju sluajeva oni poznaju rtvu i njene roditelje i to kasnije, prilikom prijavljivanja, uslonjava itavu situaciju. Posebno je izraen problem kod zlostavljanja u porodici, jer majka esto ne eli prijaviti oca zlostavljaa koji je u veini sluajeva hranilac porodice i tako se agonija produbljuje. Osim toga, nasilje jo uvijek, u velikoj mjeri, predstavlja tabu temu i esto se preuuje. Ovaj problem u naoj zemlji nije uopte ozbiljno shvaen. Iako je nePrirunik za profesionalce 13
davno usvojena dravna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom, programi prevencije, kao ni programi rehabilitacije rtve, ali i poinitelja nasilja, jo uvijek nisu adekvatno zaivjeli u praksi.
14
II. MODELI OBJANJAVANJA ZLOSTAVLJANJA

Zlostavljanje je vrlo sloen problem. Mnogi putevi vode do zlostavljanja i zanemarivanja djece. Kao faktore rizika, u obzir treba uzeti osobine roditelja i djece, kao pojedinaca (individualno psiholoki faktori), interakciju izmeu lanova porodice, poloaj porodice u zajednici (socio ekonomski poloaj), raspoloive resurse u lokalnoj i iroj zajednici i obiljeja kulture kojoj porodica pripada (stav prema zlostavljanju i nivo ekonomske razvijenosti). Postoji nekoliko modela za objanjenje nastanka i odravanja pojave zlostavljanja djece. Modeli se razlikuju s obzirom na definicije zlostavljanja, pretpostavke o uzrocima, razine analize na koje se smjetaju kauzalni mehanizmi, sloenost, te naine opisa uzrono posljedinog odnosa. Sedamdesetih godina dominirali su tradicijski modeli: psihopatoloki (medicinski i psihodinamski ) i socio-kulturalni. Psihopatoloki model uzroke zlostavljanja trai u psihijatrijskim poremeajima poinitelja. Dosadanja istraivanja pokazuju vezu izmeu osobina linosti roditelja i zlostavljanja djece, ali nije utvren specifian psihopatoloki obrazac roditelja zlostavljaa. Socio - kulturalni model zlostavljanje objanjava stresom zbog nepovoljnih sociookolinskih faktora (lo ekonomski status, niska obrazovna razina, nepovoljna veliina i struktura porodice i neuklopljenost porodice u socijalnu sredinu), te socijalnim i kulturnim normama i stavovima prema nasilju u porodici. Istraivanja su potvrdila povezanost socio-okolinskih faktora i zlostavljanja djece, ali niti jedan faktor nije zajedniki za sve porodice u kojima zlostavljanje postoji. Socio psiholoki model zlostavljanja djece obuhvatnija je verzija tradicionalnog i socio-kulturalnog modela zlostavljanja djece i ukljuuje situacijsko-interpersonalne varijable i individualna obiljeja roditelja i djece, a po svojoj je prirodi integracijski. Integracijski modeli koji su se pojavili osamdesetih godina, objedinjuju niz uzroka, odnosno faktora rizika zlostavljanja. To su jo i opi, ekoloki, transakcijski, tranzicionalni, te radni model kojim se rukovodi Killen.
Azar 1991., prema Penik 2001., 33 Gelles i Cornell, 1985., prema Penik 2001., 38 Killen Kari: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, 2001.)
15
Opi model koga predlau Bittner i Newberger, kao faktore rizika za nasilje u porodici navodi meudjelovanje sociokulturalnih initelja (vrijednosti i norme vezane uz nasilje, prihvaenost tjelesnog kanjavanja, pravni poloaj djece u drutvenoj strukturi i sl.) i stresova koji su vezani za ivotne uslove i situaciju u porodici (lo odnos izmeu roditelja, izmeu roditelja i djeteta i loa financijska i stambena situacija u porodici), te neke osobine djeteta (hendikepi i poremeaji koji trae posebnu brigu), i roditelja (poremeaji linosti, duevne bolesti, ovisnosti, nisko samopotovanje i rtve zlostavljanja). U ekolokom modelu postoje etiri razine uticaja koje u meudjelovanju dovode do zlostavljanja i zanemarivanja, a osim faktora koji poveavaju rizik zlostavljanja, postoje i zatitni faktori koji umanjuju vjerovatnost zlostavljanja. Prva, ontogenetska razina, odnosi se na roditelje, a obuhvaa njihova individualna obiljeja (intelektualne sposobnosti, roditeljske vjetine, osobine linosti i dr.). Druga razina, mikrosistem, odnosi se na porodicu, a obuhvaa osobine djeteta, odnos meu lanovima porodice, veliinu porodice i dr. Trea razina, egzosistem, odnosi se na lokalnu zajednicu i ukljuuje sistem socijalne podrke i nadzora, zaposlenost i dr. etvrta razina, makrosistem, odnosi se na kulturalne elemente, kao to su drutvena prihvaenost nasilja i ekonomska razvijenost drutva. Transakcijski model Cicchettija i Rizleyja10 ukljuuje bioloke, psiholoke i socijalne faktore, zatim faktore rizika i zatitne faktore. Uzroni faktori dijele se na trajne i prolazne. Tranzicijski model Wolfea11 smatra da je zlostavljanje uzrokovano nizom faktora. On razlikuje rizine i zatitne faktore. Zlostavljanje je ekstrem na kontinuumu roditeljskog ponaanja. Na jednoj strani su prikladna, a na drugoj strani kontinuuma neprikladna roditeljska ponaanja. Sukob izmeu roditelja i djeteta prolazi kroz tri faze u kojima se kombiniraju rizini i zatitni faktori. Proces se kree od smanjene tolerancije na stres i oslobaanja agresije u prvoj fazi, do slabog rjeavanja akutnih izazova i kriza u drugoj fazi, te do uspostavljanja
Stephen Bittner MD, Eli H. Newberger M; Pediatric Understanding of Child Abuse and Neglect, (Pediatrics in Review. 1981;2:197-207.) Belsky, 1980., prema Penik 2001., 38 10 The importance of understanding a childs maltreatment experience cross-sectionally and longitudinally; http://www.sciencedirect.com/science 11 A computational model of childrens semanatic memory; www-timc.imag.fr/Benoit.Lemaire/activites/cogsci04_1.pdf
16
hroninog obrasca razdraljivosti i agresije prema lanovima porodice u zavrnoj fazi. Ovi se modeli bave objanjavanjem uzroka u prvom redu tjelesnog zlostavljanja, a faktori rizika za druge oblike zlostavljanja mogu se navesti prema istom okviru. Osim faktora rizika postoje i zatitni faktori koji spreavaju ili ublaavaju zlostavljanje i zanemarivanje. Do zlostavljanja i zanemarivanja dolazi kada se poremeti ravnotea izmeu te dvije vrste faktora. Potrebno je istraiti njihov meusobni odnos i doprinos pojavi zlostavljanja, jer jo uvijek nisu utvreni faktori rizika koji bi bili dovoljan ili nuan uvjet da do zlostavljanja doe. Killen razvija radni model koji je holistiki, interakcijski i eklektian. Model obuhvaa dijete (uroene osobine, reakcije, suoavanje sa ivotom i naini preivljavanja), roditelje (stresni initelji u roditeljskom djetinjstvu, dimenzije linosti), roditeljske funkcije, naine suoavanja sa gubitkom i krizama, uticaj branih odnosa i rastave braka, interakciju i privrenost djece i roditelja, ulogu socijalne mree, te drutvene i ekonomske faktore. Zatitni faktori su: 1. Razvijanje modela podrke za razvoj zdrave porodice, a time i pojedinca, zajednice i drutva; 2. Kod djece i mladih poticati razvoj razliitih vjetina i mogunosti koje im mogu pomoi u rjeavanju emocionalnih potekoa i potekoa u ponaanju; 3. Bolja iskoristivost materijalnih i ljudskih resursa u lokalnoj i regionalnoj zajednici koji su vani za podrku porodici; 4. Unaprijediti informisanje korisnika, radnika centara za socijalni rad i nevladinih organizacija otvaranjem telefonske linije, internet stranice, a sa ciljem da se potencijalni korisnici mogu lako upoznati s mogunostima koje im se pruaju u lokalnoj zajednici odnosno u regiji; 5. Savjetodavni rad s korisnicima koji podrazumijeva direktni savjetodavni i terapeutski rad s klijentima u prostorima savjetovalita; 6. Program uticaja na zajednicu i razvijanje partnerstva i saradnje (preventivni programi); 7. Podrka i reakcija osoba koje prepoznaju nasilje nad djecom;
III. DEFINICIJA POJMA NASILJE NAD DJECOM I TIPOVI NASILJA
Ima vie definicija nasilja nad djecom. Ovdje emo navesti dvije: 1. Pod nasiljem nad djecom podrazumjevaju se odnosi i ponaanja pojedinca ili institucija kojima se ugroava ili osujeuje normalan psihiki i fiziki razvoj, integritet linosti ili se osujeuje zadovoljenje djeijih potreba. 2. Pod pojmom zlostavljanje podrazumijevamo postupke roditelja ili djetetovih staratelja kojima se djetetu nanosi tjelesna i/ili emocionalna bol ili se zanemaruje u toj mjeri da je ugroeno njegovo emocionalno zdravlje i razvoj12. Osnovni oblici nasilja nad djecom (zlostavljanja) su: fiziko, emocionalno, seksualno zlostavljanje, te zanemarivanje djeteta.
a) Fiziko nasilje
Fiziko nasilje ukljuuje radnje prema osobi mlaoj od 18 godina, a koje rezultiraju rizikom za ozbiljno povrjeivanje, smrt ili teke fizike posljedice, izazvane od osoba koje su odgovorne za zatitu djeteta mlaeg od 18 godina. Fizikim kanjavanjem djece kre se osnovne norme djeijih prava potivanje njihovog fizikog integriteta i ljudskog dostojanstva. injenica je meutim, da je fiziko i poniavajue kanjavanje uestalo i danas je najraireniji oblik nasilja nad djecom u svijetu, pa i kod nas u Bosni i Hercegovini. Kanjavanje djece je prisutno u porodicama, kolama i drugim okruenjima. Kanjavanje djeteta u djetinjstvu ima dalekosene posljedice na skladan razvoj linosti. Sistematsko fiziko kanjavanje djece stvara poremeaje kod djece. Trauma u ranom djetinstvu onemoguava skladno, harmonino i svestrano prilagoavanje u kasnijem ivotu. Kao to navodi psihoanalitiar
12 Kempe, 1979., prema Killen, 2001., 21
18
Bruno Bettelheim13: Dijete izloeno fizikom kanjavanju postaje neadaptirana linost ili u najgorem sluaju destruktivna linost. Ovoj pojavi pogoduje porodini milje proet terorom koji je praen ne samo fizikim nego i psihikim nasiljem. Dijete izloeno dugotrajnom fizikom nasilju postaje povueno u sebe (introvertno), plaljivo i nepovjerljivo. Agresija se akumulira i iskaljuje u prvoj prilici na slabijem od sebe, javlja se elja za osvetom, koju s obzirom na svoju sposobnost i uzrast potiskuje, a ako se nasilje nastavlja dijete se sve vie poistovjeuje sa muiteljem, tako da je veoma tipina magnetska vezanost upravo za one koji ih zlostavljaju. Oblici fizikog nasilja mogu za posljedicu imati nanoenje teih ili lakih tjelesnih povreda to je definisano kao krivino djelo. est sluaj su oblici fizikog kanjavanja koji se deavaju u kui, koli ili na nekom drugom mjestu, a koji nemaju sudski epilog i ne zavre na sudu, jer postoje sredine koje toleriu ovu pojavu i smatraju je za prihvatljivu vaspitnu kaznu u odgoju djeteta. Oblici fizikog nasilja su: - udaranje rukama i nogama, - upanje kose, - uvrtanje dijelova tijela ili lica, - batinjanje kaiem, tapom, palicom ili slinim predmetima, - povrede tupim predmetima, - povrede otrim predmetima, - opekotine upaljaem, ibicom ili plamenom, - vezivanje, - zakljuavanje u stanu ili nekoj prostoriji, - pokuaj davljenja ili utapanja, - trovanje hranom, ljekovima, alkoholom i sl. Pokazatelji (znakovi i simptomi) fizikog nasilja su: - neobjenjive nove povrede i opekotine, nevjerovatna objanjenja ili odbijanje davanja objanjenja za zadobijene povrede, - noenje odjee koja pokriva povrede, ak i kada je toplo vrijeme, odbijanje skidanja na asu fizikog, - mjesta na tjemenu bez kose, - hronino bjeanje, - strah od medicinske pomoi i pregleda, - samodestruktivne tendencije, agresivno ponaanje prema drugima,
13 www.socialresearchmethods.net/tutorial/Bedard/phenomenologist_behind_bars.htm
19
- strah od fizikog kontakta povlaenje ako ga se dotakne, - priznavanje da su kanjeni, ali je kazna prekomjerna (dijete se svaku no istue kako bi ga se natjeralo da ui), - strah od kontaktiranja osobe osumnjiene za zlostavljanje, - prisustvo modrica i ozljeda koe, koje su smjetene na njenim i osjetljivim dijelovima tijela (na zadnjici i donjim dijelovima lea, na genitalijama i unutranjim dijelovima butina, na uima, usnama, obrazima i vratu). Ozljede su u vidu tragova kaia, ujeda, otisaka ake ili prstiju i modrice od tupih predmeta i sl.
UU zapadnim kulturama, fiziko nasilje obino sese pokazuje nekim oblikom pozapadnim kulturama, fiziko nasilje obino pokazuje nekim oblikom vrede. Tada se mora donijeti odluka da li jeli povreda bila sluajna ili ne. povrede. Tada se mora donijeti odluka da je povreda bila sluajna ili ne. Speight (1989.) opisuje putokaze dijagnoze povrede koja nije sluajna. Niti Speight (1989.) opisuje putokaze dijagnoze povrede koja nije sluajna. Niti jedna sama za sebe ne ukazuje na dijagnozu, niti odsustvo koje stavke iskljuuje jedna sama za sebe ne ukazuje na dijagnozu, niti odsustvo koje stavke iskljudijagnozu. uje dijagnozu. Prvo, postoji odgoda u traenju ili pak netraenje medicinske pomoi. Prvo, postoji odgoda u traenju ili pak netraenje medicinske pomoi. Kao Kao drugo, nezgode , koji je neodreen, nedostaju mu detalji i varira drugo, razlograzlog nezgode , koji je neodreen, nedostaju mu detalji i varira sa svasa iskazom, svakim iskazom, je sugestivan; bezazleni dogaaji su povezani na ivopikim je sugestivan; bezazleni dogaaji su povezani na ivopisne naine sne naine koji Tree, zvue razlog tano. Tree, razlog dogaaja, koji nije kompatibilan sa koji zvue tano. dogaaja, koji nije kompatibilan sa opserviranom opserviranom ozljedom, daje vaan putokaz. etvrto, postoji roditeljski afekt ozljedom, daje vaan putokaz. etvrto, postoji roditeljski afekt koji nije uobiakoji nije uobiajen i ne odraava stepen zabrinutosti i uznemirenosti koji se jen i ne odraava stepen zabrinutosti i uznemirenosti koji se moe oekivati u moe oekivati u okolnostima koje slijede nakon stvarne nezgode. Roditelji okolnostima koji slijede nakon stvarne nezgode. Roditelji zlostavljai naginju zlostavljai naginju ka tome da su preokupirani svojim vlastitim problemima. ka tome da su preokupirani svojim vlastitim problemima. Peto, postoje drugi Peto, postoje drugi aspekti roditeljskog ponaanja, koji daju razlog za brigu, aspekti roditeljskog ponaanja, koji daju razlog za brigu, ukljuujui neprijateljukljuujui neprijateljstvo, opovrgavanje optubi koje nisu eksplicitno date, stvo, opovrgavanje optubi koje nisu eksplicitno date, pokuaji naputanja (sa pokuaji naputanja (sa ili bez ozljeenog djeteta) prije nego to se zavre meilidicinske bez ozljeenog djeteta) prije nego to se zavre medicinske pretrage. esto, pretrage. esto, izgled djeteta i interakcija sa roditeljima koji daju raizgled djeteta i interakcija sa roditeljima koji daju razlog za brigu; mnoga zlozlog za brigu; mnoga zlostavljana djeca izgledaju tuno, povueno i uplaeno. stavljana izgledaju tuno, povueno i uplaeno. U nekimdijete sluajevima, poU nekimdjeca sluajevima, pokazuju smrznutu opreznost. Konano, moe rei 14 neto smrznutu to moe izazvati sumnju. kazuju opreznost. Konano, dijete moe rei neto to moe izazvati sumnju.14
14 David Skuse and Arnon Bentovim: Physical and Emotional Maltreatment: Forms of abuse
20
Primjer: Uitelj u etvrtom razredu jedne osnovne kole je primjetio da jedan uenik nije uradio domau zadau. Kad ga je pitao zato nije uradio zadau ovaj mu je odgovorio da nije mogao jer nije imao tanu uz sebe. Tada je nastavnik primjetio i masnicu na oku i ranu na usnici djeaka, iako je ovaj drao glavu sputenu. Pitao ga je ta je bilo, a djeak mu je poluglasnom odgovorio da ga je tata opet kaznio zato sto je sestri uzeo igraku, a on se samo elio igrati sa sestrom, te ga je nakon toga zakljuao u sobu, a da tanu nije ponio sa sobom.
Vrnjako nasilje
Oblikom fizikog nasilja smatra se i nasilje koje se deava u kolama i na javnim mjestima, kad djeca dolaze u fiziki kontakt na taj nain to sami zapoinju ili uestvuju u tuama koje za posljedicu nemaju nanoenje povreda: gurkanje, tipanje, amaranje, itd. Takvi se sluajevi najee na javnom mjestu tretiraju kao sluajevi remeenja javnog reda i mira, a ako je u zatvorenom javnom objektu, kao remeenje kunog reda u ustanovama. Na osnovu informacija iz medija moemo zakljuiti da je vrnjako nasilje problem u veini kola u Bosni i Hercegovni ali da se nerado pria o njemu. Posljedice zlostavljanja ozbiljne su za sva tri sudionika nasilja: za rtvu, za nasilnika i za svjedoke. Nema poteenih. Pod pojmom nasilje meu kolskom djecom, vrnjako nasilje ili nasilje u kolama obino se podrazumijevaju ona ponaanja koja su engleskom govornom podruju definirana pojmom bullying. Tako definirano nasilje meu kolskom djecom obuhvaa agresivno ponaanje ili ponaanje kojem je namjera da se povrijedi ili ugrozi druga osoba. Ono se ponavlja vie puta kroz odreeni vremenski period pri emu odnos izmeu poinitelja i rtva karakterizira neujednaenost moi ili snage. Provokacija od strane rtve u veini sluajeva ne postoji, iako nije u potpunosti iskljuena. Dogaa se u samoj koli, podruju oko kole te na putu prema koli i od kole do kue. U tom kontekstu, potrebno je napomenuti da se bullying ne smatraju izolirani sluajevi lakih oblika negativnog ponaanja meu uenicima,
sukobi ili agresivno ponaanje uenika podjednake fizike ili psihike snage te ale koje su dio igre ili imaju prijateljsku osnovu. Iako se bullying kao pojam esto odnosi na vrnjako nasilje, ono ponekad u istraivanjima ukljuuje i nasilje uitelja ili nastavnika prema uenicima. Iako se mogu koristiti termini psihiko i fiziko nasilje, uvreenije je govoriti o direktnim oblicima nasilja i indirektnim oblicima nasilja - viktimizacije. Direktni oblici nasilja meu kolskom djecom su ona ponaanja kod kojih postoji relativno otvoreni napad na rtvu, kao to su udaranje, guranje, povlaenje za kosu, namjerno otuivanje i unitavanje imovine rtve, iznuivanje novaca ili stvari, verbalne prijetnje, vikanje, vrijeanje i sl. Njima su skloniji djeaci. Indirektni oblici nasilja meu kolskom djecom su oni koji su suptilniji, vie prikriveni, a ukljuuju namjerno socijalno iskljuivanje rtve iz grupe vrnjaka, npr. preuivanje nekih zajednikih dogovora, nepozivanje rtve na druenje ili uestvovanje u nekoj zajednikoj aktivnosti, ignoriranje, ogovaranje. Potrebno je i napomenuti da negativne posljedice direktnih oblika nasilja pored fizikih mogu imati i psiholoke posljedice za rtvu, dok kod indirektnih oblika nasilja, iako izostaju fizike povrede, psiholoke posljedice esto nisu nimalo blae. Posljedice bullyinga se tako mogu oitovati kroz psiho-somatske smetnje, glavobolje, bol u stomaku, nesanicu, javljanje osjeaja osamljenosti, odbaenosti, potitenosti, straha od odlaska u kolu, smanjeno samopotovanje pa sve do dramatinih reakcija kao to su pokuaji i izvrenje samoubojstva.15
Primjer: Na Mali telefon je prijavljno vrnjako nasilje koje se desilo u jednoj mostarskoj srednjoj koli. Uenici prvog razreda srednje kole su se tokom odmora gurali i udarali, navodno igrali. Takvo nagurivanje odnosno igra je trajalo danima, sve dok jednom od njih je slomljena ruka. Ni tad sluaj policiji nije prijavio niko od nadlenih iz kole, jer taj sluaj nisu smatrali nasiljem (!), nego majka povrjeenog uenika. Mali telefon je kontaktirala majka uenika koji je izbaen iz kole radi tog sluaja a koji, navodno, nije uestvovao u istom. Istraga o ovom sluaju je u toku.
15 Glas koncila: Interviju sa psihologinjom, mr. Ines Ivii, Kako uinkovito sprijeiti nasilje meu djecom?, broj iz arhive: 13 (1657), datum izlaska: 26.3.2006.
22
b) Emocionalno/psiholoko nasilje (emocionalna zluopotreba)

Emocionalno/psiholoko nasilje je posebno osjetljiv oblik zlostavljanja koji je u pravilu kombinovan sa ostalim oblicima nasilja, mada se moe pojaviti i kao dominantan vid nasilja. Emocionalno nasilje u najirem smislu prema D. Kocijan Hercigonja16 obuhvata destruktivno ponaanje odraslih prema djetetu, to ukljuuje prisutnost neprijateljskog ponaanja i odsutnosti pozitivnih pristupa. To je, dakle, odnos ili ponaanje kojim se zapostavlja, ugroava, potcjenjuje, vrijea ili verbalno napada linost maloljetnika i ispoljavaju negativna osjeanja prema njima. Pojavni oblici ove vrste nasilja nad djecom su identini u porodici, koli i tamo gdje se djeca okupljaju. Ovaj oblik nasilja bi se mogao nazvati i verbalno nasilje, jer se najee ini rijeima, koje djetetu stvaraju emocionalne tenzije. Djetetu se govori da je bezvrijedno, nevoljeno, nedovoljno dobro i da vrijedi onoliko koliko zadovoljava potrebe drugih. Pri tome se, ne tretiraju njegove sposobnost ni osobenosti linosti. To se naroito manifestuje pri ocjenjivanju uenika. Tu su i razni oblici zastraivanja, naroito u mlaoj ivotnoj dobi. Emocionalna zloupotreba je posebno delikatan oblik nasilja, koji na djecu ostavlja teke posljedice koje se dugotrajno lijee. Oblici emocionalnog uskraivanja su: uskraivanje roditeljske ljubavi i emocionalne podrke putem koje dijete osjea da je voljeno, eljeno, bezbjedno i vrijedno; odbacivanje u obliku ravnodunosti i odsustva panje; otvoreno odbacivanje putem vike; pripisivanje krivnje djetetu za probleme ili prenoenje negativnih poruka djetetu. Vidovi emocionalnog zlostavljanja su:
Odbacivanje (ponaanje kojim se iskazuje naputanje ili osuda: odrasli odbijaju da priznaju djetetovu vrijednost i legitimnost djeijih potreba). Primjeri su sljedei: - ismijavanje, omalovaavanje, poniavanje; - kanjavanje predkolskog djeteta zbog normalnih aktivnosti u igri i normalnih pozitivnih ponaanja (smijanje, kretanje, istraivanje, vokalizacija, manipulacija predmetima, itd.);
16 Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D.: Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M, 2003., Zagreb
23
- dijete je krivo za sve (rtveno jagnje); - odbijanje djetetovih, gestovima izraenih potreba za ljubavlju; - jedno od djece je stalno izloeno nepravinom postupku; - demonizacija djeteta; - odbijanje da se dijete pohvali ili da mu se priznaju uspjesi, itd. Terorisanje (ponaanje koje stvara klimu straha: prijetnja neodreenim ili tekim kaznama ili nametanje nerealnih oekivanja i kanjavanja ako ih dijete ne ispuni). Primjeri takvog ponaanja su: - prijetnja ozljeivanjem djeteta ili drugih lanova porodice, preduzimanje destruktivnih ili nasilnih mjera prema djetetovim stvarima ili ivotinjama ljubimcima; - izlaganje djece ili primoravanje na uee u zastraujuim aktivnostima; izlaganje djeteta nasilju u porodici; - esta promjena pravila igre u odnosima roditelj dijete; - esti izljevi bijesa na dijete naizmjenino sa periodima lane topline, itd. Ignorisanje (odrasli su psiholoki nedostupni djetetu, preokupirani sobom i nisu u stanju da odgovore na djetetovo ponaanje). Primjeri su: - ne primjeuju ili ne odgovaraju na djetetovu razvojnu kompetentnost koju dijete dostie; - odbijaju da tokom dugo vremena uu u razgovor sa djetetom; - ne pokazuju interesovanje u razgovoru o djetetu sa uiteljima/ nastavnicima ili drugima; - uope ne reaguju na djetetove zahtjeve za panjom i ljubavlju; - odbijaju da se bave aktivnostima usmjerenim na dijete; - ne smiruju, ne maze ili ne dre malo dijete; - ne reaguju na djetetov bol; - ne tite dijete od napada brae i sestara ili drugih lanova porodice, itd. Izolacija (ponaanje koje sprijeava dijete da se koristi normalnim prilikama za uspostavljanje socijalnih veza). Primjeri takvog ponaanja su: - zabranjivanje djetetu da se igra sa drugom djecom;

24
- ispisivanje djeteta iz kole; - kanjavanje djeteta to se uputa u sticanje normalnih iskustava; - usaivanje pretjeranog, neopravdanog straha u djetetu prema osobama izvan Porodice Eksploatacija (ponaanje roditelja koja podstiu dijete da se uputa u antisocijalne ili devijantne aktivnosti, nametanje djetetu uloge koja zadovoljava roditeljska lina interesovanja, a koja premauje djetetove moi). Primjeri su: - primoravanje ili dozvoljavanje djetetu da se bavi prosjaenjem, narkomanijom; stavljanje djeteta u situaciju da preuzme ulogu roditelja (kuhanje, voenje rauna o mlaaj brai i sestrama i sl.); - primoravanje djeteta da se oblai neadekvatno prema spolu i uzrastu; - izlaganje djeteta pornografiji i seksualnom angaovanju sa odraslima; - stvaranje kod djeteta zavisnosti od narkotika, itd.
Pokazatelji (znakovi i simptomi) emocionalnog/psiholokog nasilja su: - poremeaj navika: sisanje prstiju, ljuljanje, nono mokrenje, poremeaj hranjenja; - poremeaj ponaanja: povlaenje ili antisocijalno ponaanje, destruktivnost, okrutnost, kraa; - poremeaj govora; - neurotski poremeaji: poremeeno spavanje, inhibiranost i neuobiajena plaljivost; - psihoneurotske reakcije: histerija, opsesivnost, kompulsivnost, fobije; - ekstremno ponaanje: pretjerana popustljivost, ekstremna pasivnost ili agresivnost, prezahtjevnost ili potpuna nezahtjevnost, pokuaj suicida; - umanjene sposobnosti u emocionalnom i intelektualnom razvoju; - pogoranje hroninih bolesti; - maloljetniko prestupnitvo.
Primjer: Tinejder je nazvao Mali telefon. Interesovao se za na nain rada to mu je volonterka i objasnila. Nakon toga je poeo priati o svome problemu: oba roditelja su mu psiholoki nedostupna za bilo kakav razgovor ili problem koji ima. Radi se o imunoj obitelji gdje su oba roditelja prezaposlena i jednostavno nemaju vremena ili volje posvetiti se svome sinu. Njemu sve to teko pada, uao je u pubertet, doivio neka prva ivotna razoarenja, trebala mu je podrka, indirektno je od oba roditelja traio panju, ali nije ju dobio. Predloeno mu je bilo da pokua opet porazgovarati sa roditeljima, ukoliko je to mogue (da ga ponovno odbijanje ne bi dodatno traumatiziralo). I u svakom sluaju da se javi na Mali telefon kako bi napravili zajedniki plan i zakazali evenualne razgovore sa roditeljima.
c) Seksualno nasilje
Seksualno zlostavljanje se moe definisati i kao: Uvoenje djece i adolescenata u seksualne aktivnosti s odraslim osobama ili bilo kojom starijom djecom, ako postoji razlika u starosti, veliini i moi, pri emu se dijete koristi kao seksualni objekt za zadovoljenje potreba ili udnji osoba zlostavljaa, emu dijete nije sposobno da se odupre ili da da razborit pristanak zbog neravnotee moi ili bilo kojeg oblika mentalne, odnosno tjelesne sposobnosti.17 Kada se govori o seksualnom zlostavljanju djece, treba imati na umu tri za to bitne komponente: dijete, seksualnost i zlostavljanje. Djetetom se smatra svaka osoba ispod 18 godina ivota. Poto razliite kulture razliito definiu pojam djeteta obzirom na ivotnu dob, to oteava ustanovljenje opeprihvaene definicije djeteta. Ova neslaganja oteavaju, pored definisanja, prikupljanje podataka o zlostavljanju djece. Seksualno nasilje nad djecom, iako (vjerovatno) nije manje zastupljeno od prinude odraslih osoba na seksualne odnose, jo uvijek je, izgleda, svojevrsna tabu tema, o kojoj se rijetko kad neto javno napie, izuzev u strunim publikacijama, koje su zbog svoje specijalistike hermetinosti nedostupne irem auditorijumu i prvenstveno su namijenjene strunjacima razliitog profila (prvenstveno su se tom problematikom bavili pravnici i medicinari, iako i oni simbolino, dok kriminaliste ta pojava,
17 Christiane Sanderson: Zavoenje djeteta, str.34.
26
moramo priznati, nije previe zanimala; budunost, meutim, mora biti u znaku timskog rada svih, jer to je jedini izlaz). Naroito je pod hipotekom utanja kada su roditelji ti koji su seksualno zlostavljali djecu. Navodi o seksualnom iskoritavanju djece problem su prema kojem sudski organi, policija, socijalni radnici i uope, svaki normalni ovjek ove planete, uvijek i nanovo osjete zgroenost. Ova pojava statistikim jezikom opisana predstavlja problem tamne brojke, a svim svjetskim jezicima okarakterizirana zasigurno predstavlja najtamniju stranu djetinjstva. Zbog toga, ne smijemo zatvarati oi pred takvom stvarnou, koja ivi tu pored nas, ne smijemo svoje indolentne stavove opravdati bujnom djejom matom i ne poduzimati nita da zatitimo svako dijete od svih oblika fizikog ili psihikog nasilja, ozljeda ili zloupotrebe, maltretiranja ili eksploatacije, ukljuujui pri tome i spolno iskoritavanje. A svako seksualno iskoritavanje djeteta jeste i nasrtaj na njegov tjelesni, fiziki integritet i to je jo tee i posljedino trajnije - to je psiholoki atak na njegovu osobnost, na njegov dignititet i osjeaj vlastite vrijednosti. Seksualno zlostavljanje obuhvata: - opscene telefonske pozive, - opscene razgovore i aluzije na seks i seksualnost, - pokazivanje djetetu genitalija ili uobiajeno pokrivenih dijelova tijela - dodire koje ne odgovarajudjetetu ili su protiv volje djeteta, - snimanje pornografskih slika ili filmova sa djecom, - pijuniranje djeteta dok je u kupaonici ili spavaoj sobi (voajerizam) - pokuaj seksualnog odnosa i seksualni odnos, - pokuaj silovanja i silovanje, - incest, djeija prostitucija. Seksualna trauma preivljena u ranom djetinstvu moe trajno otetiti modanu strukturu i funkciju mozga. Disocijacija (poremeaji svjesnosti identiteta, pamenja ili svijesti uope) je odbrambeni mehanizam kojim se nastoji potisnuti, zasjeniti sjeanje na prisutnu traumu.
27
Incest
Incest je seksualni odnos ili bilo koja druga vrsta seksualne aktivnosti meu osobama koje su u bliem srodstvu18. U svim civiliziranim sredinama zabranjen je zakonom. Incestuozni in je najtraginije traumatsko iskustvo koji ima najjau negativnu konotaciju i nepremostiva je prepreka daljem normalnom toku psihoseksualnog razvoja. Incest je najee heteroseksualan (otac-ker, majka-sin, brat-sestra), a moe biti i homoseksualan (otac-sin, majka-ker, braa ili sestre). Moe biti endogamni ili pravi incest (roditelj-dijete, brat-sestra te djed ili baka s unucima) ili egzogamni koji se odnosi na iru obitelj (stric-neakinja, ouh-pokerka itd.). Incest je posljedica patolokih odnosa u obitelji. Moe biti jednokratan, povremen ili trajan i moe ukljuivati samo jednu ili vie seksualnih veza (multipli incest). Incest se oituje i drugim seksualnim aktivnostima s djetetom iji je cilj spolno uzbuivanje odrasle osobe. Zabiljeena su zaea, trudnoe i raanja djece. Taj moralni zloin obino poinje iskazivanjem njenosti i prevelike intimnosti koja nadilazi odnose roditeljske njenosti i ljubavi, a zavrava snoajem. Mada i majke mogu biti zlostavljai u veini sluajeva to su ipak oevi ili ousi. Otac ili ouh predstavlja poseban autoritet za djecu, kojem ona vjeruju, uvaavaju ga i ne pomiljajui da bi otac to mogao zlorabiti. Meutim, incest je iri pojam od onoga koji je definiran zakonom (spolni odnos izmeu krvnih srodnika). Sa psiholokog gledita incest je puno iri pojam. Njime je, osim razliitih vrsta odnosa, obuhvaen o puno drugih aktivnosti, poput dodirivanja tijela djeteta i/ili zlostavljaa s ciljem spolnog uzbuivanja. Incestuoznim ponaanjem drimo i erotske aktivnosti koje ne ukljuuju tjelesni kontakt zlostavljaa i djeteta. Primjerice, dijete se prisiljava da pozira za erotske snimke, pokazuju mu se erotski asopisi i slike, projektiraju pornografski filmovi, opisuju seksualne scene i odnosi ili se ak pred djetetom vre se spolni odnosi.
Kako i zato dolazi do incesta?

Otac, ouh ili neki drugi lan obitelji najee pozove dijete. To zlostavlja naziva igrom, a u to uvjeri i dijete, uz istovremenu ucjenu na
18 KZFBiH (Slubene novine Federacije BIH br.36/03, 21/04, 18/05) Krivicna djela protiv spolne slobode i morala
28
uvanje te njihove tajne. Takvi dodiri ubrzo prelaze granice uobiajene roditeljske ljubavi i njenosti. Zatieni bezuvjetnom ljubavlju, koju svako dijete osjea prema ocu ili ouhu, oni postupno nastavljaju seksualne aktivnosti. Zbunjenost, nesigurnost i strah, s mjeavinom izazvanih udnih spolnih osjeaja koji se ne bi javili na tom stupnju razvitka mlade osobe daju jo veu mogunost spolnog zlostavljanja. To su imbenici koji u odreenim okolnostima povoljno djeluju na pojavu incesta. Sa sazrijevanjem, dijete poinje to iskustvo shvatati i drati spolnim nasiljem, zlostavljanjem, iskoritavanjem i zlouporabom (tzv. naknadni efekt). Ako se pak incest otkrije, otac ga ne priznaje i optui dijete za teku klevetu, ali kad mu se incest dokae, pokuava se opravdati raznim razlozima. Kad u obitelji ima vie enske djece, dogaa se da, nakon zlostavljanja starije keri, otac poinje zlostavljati mlau, poglavito kad ga starija napusti. Incest izmeu brata i sestre rijetka je pojava, a javlja se kao posljedica poremeenih i nesreenih odnosa u obitelji. Vrlo esto dogaa se incest ouh-pastorka, a znatno rjee maeha-pastorak. Iako pastorka i pastorak nisu bioloka djeca ouha i maehe, oni su to zakonski i moralno. U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini prijavljeno je nekoliko sluajeva incesta djed unuka, za koje se smatralo da je vrlo rijetko. Ostale vrste incestuoznih ponaanja (majka-sin, baka-unuk) izuzetno su rijetke pojave, ali se ponegdje dogaaju pa je potrebno i na njih upozoriti.
Razlike postoje!
Pojedinci poistovjeuju incest i pedofiliju. Mada imaju dosta zajednikih obiljeja, to se ne smije initi. rtve pedofila nisu u krvnom srodstvu s poiniteljem. Pedofilija (gr. paids - dijete + fil - volim, ljubim) spada u najrairenije seksualne poremeaje linosti, kod kojih postoji pogrean izbor seksualnog objekta, usmjeren na dijete. Uglavnom se javlja kod mukaraca, dok je kod ena rijedak. Kod ovog poremeaja moe da bude homoseksualna i heteroseksualna orijentacija, od kojih je druga ea. Dok prvi preferiraju neto stariji uzrast, drugi biraju mlae rtve, ali nije pravilo. Veina pedofila bira rtve iz svoje okoline, a veina ih je oenjena ili razvedena. Homoseksualni pedofili najee nisu oenjeni, a biraju djecu koja nisu iz njihove blie okoline. Vrlo esto to su tinejderi pobjegli od kue, kojima nude smjetaj, a zatim pokuavaju ostvariti spolni odnos prisilom ili nagovaranjem i obeavanjem raznih poklona.
Kada dijete doivi seksualno zlostavljanje u porodici, porodica i njihova okolina o tome najee uti. Dijete je tada zbunjeno, konfuzno i okirano. Povjerenje koje je imalo u odraslu blisku osobu zlostavljaa je totalno narueno. Zlostavljanje od strane roditelja potpuno unitava sigurnu osnovu na kojoj se izgrauje osjeaj sigurnosti za cijeli ivot. Zlostavlja djetetovu utnju obezbjeuje prijetnjama i zastraivanjem. Istovremeno zlostavlja uvjerava dijete da je ono njegov sauesnik, da i ono snosi dio krivice za ono to se dogaa. Dijete se osjea kao u klopci zbog tajne da mu se dogaa zlostavljanje, plai se da govori o njemu, jer vjeruje da e, ako to kae, razoriti porodicu tj. da e se prijenje zlostavljaa ispuniti. Osim toga, ono osjea da je to to mu se dogaa nepristojno, udno, da je ono loe zbog toga i da ga poslje toga niko nee voljeti. Unato imperativu uvanja tajne, dijete indirektno alje poruke majci jezikom tijela: preesto se pere po tijelu, esto do krvi; grebe se po polnim organima; govori o strailima koja mu dolaze nou u krevet, koja ga plae; strah ga je da spava samo ili da ostane samo sa zlostavljaem; u koli se ponaa preseksualno za svoj uzrast. su: Pokazatelji (znakovi i simptomi) seksualnog zlostavljanja djeteta - poderano, zamrljano ili okrvavljeno donje rublje; - ako pokazuje sklonosti i poznavanje seksualnosti na nain neprikladan njegovom/njenom uzrastu; - medicinski problemi kao to je hronini svrab, bol u genitalijama, polne bolesti, problemi pri hodanju ili sjedenju, krvarenje iz genitalija, este urinarne ili gljivine infekcije; - ostale ekstremne reakcije, kao to su: depresija, samoozljeivanje, pokuaj suicida, bjeanje od kue, predoziranje, anoreksija; - promjene linosti u smjeru nesigurnosti ili straha od odvajanja; - povratak na model ponaanja mlaeg uzrasta to ukljuuje sisanje palca ili uzimanje plianih igraaka sa kojima se prestalo igrati; - nagli gubitak apetita ili kompulsivno prejedanje; - izolacija ili povlaenje; - nemogunost koncentracije; nedostatak povjerenja ili strah od nekog koga dobro poznaje, npr. ne smije biti nasamo sa dadiljom ili djeijom njegovateljicom; - ponovno nekontrolisano mokrenje danju ili nou, none more; - zabrine se ako mu se skine odjea; - odjednom pone crtati seksualno eksplicitne slike; - pokuava biti super dobar ili savren, burno reaguje na kritiku
30
Primjer: Tano je da sam izvrio obljubu nad 14 godinjim F. i to samo jednom. Meutim, to je bilo dobrovoljno, to je on sam zahtijevao, traio od mene da se igra sa mnom pravdao se na suenju S. I. roen 1947.g., otac dvoje djece, razveden i u penziji, dodajui: Dirao me je ... To je trajalo nekih desetak minuta. Ja sam cijelo vrijeme govorio da to ne ini, meutim ipak smo to inili, a ja ga jednostavno nisam mogao odbiti jer je on na tome izriito insistirao. Optuen je u ljeto 2000. g. da je kako navodi optunica, nou s drugog na trei august 2000. g. u svom stanu u Sarajevu, izvrio obljubu nad djeakom roenim 1988. g., koji je kod njega boravio nekoliko dana... S.I. je u decembru 2000. g. osuen za obljubu nad nemonom maloljetnom osobom koja nije navrila 14 godina, iz lana 224. St. 2 krivinog zakona FBIH, na 6 godina i uskoro bi se trebao nai na slobodi. Osim njega zlostavljao je i 12 godinjeg I. Naime, kominica je ula buku i pozvala policiju koji su dvojicu maloljetnika pronali skrivene u ormaru. Djeak I. je odluio sve priznati i progovoriti, dok je F. govorio kako e zlostavljaa braniti na sudu, da ga ovaj ne bi naao nakon to izae iz zatvora. Upoznao sam ga prole godine na Ilidi kada sam se kupao na izvoru termalne vode. Priao mi je i kazao da poznaje mog amidu, razgovarao je sa mnom i pozvao me da doem kod njega. Nisam tada pristao, a on me pozvao i sutradan. Doli smo kod njega, on, ja i F. Tu no smo spavali skupa, nije bilo nita posvjedoio je maloljetni I. o tome kako je upoznao zlostavljaa. U njegovoj porodici stvari nisu bile u najboljem redu, imao je problema sa ouhom i uglavnom lutao i spavao gdje je stigao. Poziv S. I. uinio mu se izlazom iz situacije... Svjedoenje je nastavljeno opisivanjem deavanja iz druge noi i ponaanjem zlostavljaa u odnosu na djeake. Zlostavlja je negirao da je uinio bilo ta to je maloljetni I. izjavio. Negirao je i izjave 16 godinjeg A. koji, dokazano je, nije uestvovao u zlostavljanjima, ali je takoer bjeao od kue i utoite traio kod S. I. On je na kraju prekinuo patnje malog I. kada se zadesio prilikom posljednjeg pokuaja zlostavljanja i odbranio ga. Tada je nastala guva i buka, to je ula kominica i prijavila policiji.
31
d) Zanemarivanje
Pojam zanemarivanja znai razliito za razliite ljude, u zavisnosti od medicinskih, pravnih, psiholokih, socijalnih i drugih stavova, koji proizlaze iz organizacije drutva, vjerovanja i obiteljske/porodine organizacije. Openito se zanemarivanje moe definirati kao nedostatak odgovarajue brige i njege odraslih prema djetetu, to bitno utie na djetetov normalni fiziki i psihiki razvoj. Kad se govori o fizikom zanemarivanju, onda ono ukljuuje brojne sadraje, kao to su nezatiavanje djeteta od povreda, opasnosti, nezadovoljavanje njegovih osnovnih potreba i sl. Postoje etiri oblika zanemarivanja: Zdrastveno ili medicinsko zanemarivanje; Fiziko zanemarivnje; Emocionalno zanemarivnje; Obrazovno ili edukativno zanemarivanje
Zdravstveno ili medicinsko zanemarivanje

Zapoinje ve tokom trudnoe, a obuhvata roditeljsko odbijanje, savjeta strunjaka tokom trudnoe o neophodnom ponaanju i postupcima koji osiguravaju pravilan razvoj djeteta. Vrlo esto se radi o mladim roditeljima, o neeljenom roditeljstvu, o neinformiranosti i sl. Jedan od oblika zanemarivanja djetetovog razvoja je uzimanje npr. alkohola tokom trudnoe. Poznato je da je uzimanje alkohola posebno tetno i da negativno utie na dijete u prvih 6 sedmica trudnoe. Tu se ubrajaju i druga medikamentozna sredstva koja majke nekritino i bez konsultacije s ljenikom uzimaju tokom trudnoe, a dovode do brojnih oteenja djeteta. Pravilna ishrana tokom trudnoe kao i stanje psihike i fizike ravnotee, neophodni su za pravilan razvoj djetata. esti oblici zdrastvenog zanemarivanja su i nedovoenje djece na obavezne sistematske preglede, cijepljenje, izostanak osiguranja pravilne ishrane, normalnog sna, zdravih uslova stanovanja. esto, roditelji radi pripadnosti razliitim vjerskim sektama izbjegavaju i odbijaju pruiti djetetu zdrastvenu zatitu, odbijaju vrenje analiza koje bi utvrdile o kakvim se zdrastvenim problemima radi. U mnogim zemljama gdje djeca nemaju zdrastveno osiguranje, u medicinsko zanemarivanje spada i neosiguravanje zdrastvene zatite za dijete.
Fiziko zanemarivanje:
Kod fiziki zanemarene djece vrlo esto je prisutno odsustvo fizikog napredovanja djeteta, a koje nije organske geneze. Potrebno je razlikovati nenapredovanje djeteta uzrokovano zanemarivanjem, od onoga uzrokovanog razliitim poremeajima ili bolestima. Najei organski razlozi djetetova fizikog nenapredovanju su: gastrointenstinalni poremeaji: povraanje, reducirano uzimanje hrane, malapsorpcija, itd.; neuroloki poremeaji: degerativna oboljenja; bubrene bolesti: kronine bubrene bolesti, infekcije uriniranog trakta; kardiopulmonalne bolesti: asthma, uestale plune infekcije, ozbiljno poveanje tonsila; endokrilno/metabolike bolesti: eerna bolest, smanjeno fukncioniranje titne ljezde, kromosomalni poremeaji, kongenitalne infekcije (HIV, CMV i sifilis). Neorgansko nenapredovanje ili, kako to esto neki autori nazivaju, nedovoljno unoenje kalorija, moe biti posljedica majine nedovoljne informiranosti o znaenju i potrebi za kalorijama, ali moe i biti posljedica majinih psihikih poremeaja, posebice depresije, uzimanja alkohola, droge ili drugih psihikih bolesti i stanja, zbog kojih majka nije u mogunosti osigurati djetetu adekvatnu ishranu. Vrlo esto je time pridrueno siromatvo i neprosvijeenost. Kod starije djece, posebno adolescenata, isto ovo moe biti rezultat drutvenih stavova i odnosa prema tijelu, a ne smije se zanemariti ni injenica da adolescenti, ali i mlaa djeca, u obliku otpora prema uzimanju hrane pokazuju i svoju emocionalnu traumatiziranost. U fiziko zanemarivanje nadalje se ubraja: neadekvatno stanovanje pod kojim se podrazumjeva neodgovarajui prostor za spavanje, jelo, boravak, postojanje tople i hladne vode, kao i neodgovarajua zagrijanost prostora, u zavisnosti od vanjske temperature. Problem spavanja jedan je od vrlo vanih elemenata, jer je djeci u zavisnosti od njihove dobi potrebna odreena duina spavanja u za to odgovarajuim uvjetima. Meu neodgovarajue uslove ubraja se buka, u prostoru u kojem dok dijete spava boravi mnogo ljudi, te spavanje vie ljudi u istom krevetu. U opasnost od neodgovarajue sredine ubraja se i nedostatak zatite od opasnih situacija i stvari kao to su struja, neograene stepenice, nezatieni prozori, opasnost od vatre i dr. Roditelji su odgovorni ako ne osiguravaju nadzor nad djecom i na taj nain svojim neodgovornim ponaanjem dovedu dijete u situaciju da se ozljedi na bilo kakav nain.
33
Emocionalno zanemarivanje:
Emocionalno zanemarivanje est je oblik zanemarivanja, a najee se ispoljava kroz neobaziranje na djetetove potrebe i elje. Dijete niko ne slua, roditelja ne interesuje da li dijete neto eli ili ne eli, ve slijede samo svoje potrebe i zakone. Vrlo se esto dogaa da roditelji ne pomau djetetu u kriznim situacijama, te se ono osjea samo i odbaeno. Takva djeca podrku trae u grupama vrnjaka slinih problema i poinju se stvarati grupe od kojih neke kreiraju neka svoja pravila ponaanja, vrlo esto usmjerena protiv drutvenih normi. Emocionalno zanemarivnje obuhvata ponaanje odraslih kod kojih se ne vodi rauna o djetetovim osjeajima, kao npr. kad roditelji ogovaraju drugog roditelja pred svojom djecom, svaaju se pred djetetom ili nekim drugim oblicima svog ponaanja dovode dijete u situaciju da mu je neugodno.
Edukativno zanemarivnje:
Ono podrazumijeva izostanak pomoi, podrke i podsticanja tokom edukativnih procesa. Ukljuuje takoer izostanak pomoi pri uenju i odabira za dijete najpovoljnijeg oblika kolovanja, nedostatak neophodne opreme za kolovanje, neodlaenje na roditeljske sastanke. Najee se u toj grupi nalaze roditelji koji su sami neobrazovani, psihiki bolesni ili pripadaju socijalno rubnim podrujima, bez zaposlenja ili su zaposlenja slabo plaena, ili nestabilna. No, esto se edukativno zanemarivanje nalazi kod roditelja intelektualaca koji smatraju da njihovo dijete mora biti pametno i ambiciozno kao i oni, te esto djetetu prilaze sa pozicije ni meni nije tko imao pokazati, pa sam uspio i sl. Pri tome od djeteta oekuju uspjehe, a da se nisu zapitali eli li dijete biti ono to ele roditelji ili ga zanimaju neka druga, po miljenju roditelja manje vrijedna podruja.
Rizini faktori zanemarivanja:

Socijalni faktori: siromatvo u kojem roditelji ne mogu djeci osigurati hranu, odjeu, krov nad glavom. Materijalna deprivacija jedan je od glavnih uzroka zanemarivnja. Ona esto dovodi do migracije i emigracije, razdvajanja porodice, do izostanka socijalne mree podr34 Prirunik za profesionalce
ke, to je jedan od bitnih faktora u dinamici nastanka zanemarivanja. Izolacija porodice vodi ka usamljivanju i izvor je brojnih psihikih problema roditelja, to se i odraava i na njihov odnos prema djeci. Ignorisanje onih problema od strane porodice, ali i drutva, vodi zanemarivanju. Roditeljski faktori: Prerano roditeljstvo i roditeljstvo adolescenata vrlo esto dovede do zanemarivanja, jer mladi roditelji niti su mentalno, niti psihiki zreli bez pomoi okoline odgovoriti na potrebe svoje djece. Majke koje su sa umanjenim mentalnim sposobnostima nisu u stanju zadovoljiti potrebe svog djeteta. Majke koje boluju od rizinih duevnih bolesti, depresivne majke, psihotine majke, kao i majke koje uzimaju alkohol i druga sredstva ovisnosti, takoer ne mogu zadovoljiti potrebe djeteta. Djeji faktori: Postoje djeca pod rizikom da budu zanemarena u koju se ubrajaju djeca sa specifinim potrebama (kao npr nadarena djeca, djeca sa potekoama u razvoju), djeca pod stresom, djeca s tekim ili hroninim bolestima. Meutim veina istraivaa smatra da faktori dovode do zanemarivanja nisu jednostvani ve viestruki. Zablude 1. Veina siromanih porodica zanemaruje svoju djecu 2. Djeca e prevladati posljedice zanemarivanja 3. Zanemarivanje nije tako ozbiljan problem kao zlostavljanje injenice 1. Siromatvo nije zanemarivanje i porodice sa ogranienim prihodima mogu pruati adekvatnu pomo svojoj djeci. 2. Postoje dobro dokumentirani kognitivni i neuroloki deficiti kod djece koji su rezultat zanemarivanja 3. Zanemarivanje predstavlja ozbiljan zdravstveni problem
35
Pokazatelji (znakovi i simptomi) zanemarenog djeteta su: - slabo ope zdravlje, - uestali zdrastveni problemi, - slaba uhranjenost, - uestale prehlade i - brojne alergijske reakcije. Znakovi fizikog zanemarivanja: - neodgovarajua odjea, - promjene na koi koje upuuju na nedovoljnu higijenu, - prljava odjea i obua, - zaputen izgled, - dijete je najee samo na mjestima koja nisu primjerena za njegov uzrast i - dijete uvaju neodgovarajue osobe. Znakovi emocionalnog zanemarivanja: - povuenost, - nesigurnost, - problem komunikacije, - ispoljavanje straha i kod najmanjih pogreaka, - razvojne smetnje:smetnje govora, motorike, komunikacije, - promjene u ponaanju koje su nepredvidive, - agresivnost, - pasivnost, - nagle promjene raspoloenja, - asocijalno ponaanje i - regresivni oblici ponaanja. Znakovi edukativno zanemarenog djeteta: Objektivni indikatori: izostajanje sa nastave bez razloga, neuestvovanje roditelja u neophodnim aktivnostima, odbijanje prihvaanja specijalnih servisa i pomoi, ako je to djetetu potrebno, itd. Djeje ponaanje: neuspjeh u koli, iako je dijete prosjenog ili ak nadprosjenog intelektualnog funkcioniranja. Takva djeca u koli esto
pokazuju nezainteresiranost, odustaju kod svakog malo veeg napora, nemaju samopouzdanja te se neusuuju ni pokuati. U svakoj zahtijevnijoj situaciji reagiraju povlaanjem. Roditeljsko ponaanje: u odnosu sa uiteljem i odgajateljom roditelj iskljuivo govori o sebi i vodi brigu o sebi, a ne o djetetu, prilikom rasprava na sastancima dovodi dijete u neugodnu situaciju radi roditeljskih problema, degradira dijete u prisustvu druge djece ili osoba, odbija prihvatiti i podrati djetetove elje u odnosu na ukljuivanje u razliite kolske i vrtike aktivnosti, esto mjenjaju mjesta ivljenja, itd. Primjer: Djeak od sedam godina, prvi razred osnovne kole. Roditelji su ga ostavili samog kui i otili na posao, zbog velikih briga i obaveza zaboravili su na dijete te mu nisu ostavili nita za ruak. Djeak je bio itav dan sam, zakljuan u stanu i gladan. Poto je bila zima, bilo mu je hladno i elio je upaliti pe da se ugrije. Ali se opekao ibicom ali vatru nije upalio. Zaspao je plaui. Kad su roditelji doli kui sanirali su opekotine, koje sreom nisu bile opasne i dali mu da jede. Sluaj je prijavljen u NVO od strane prijatelja porodice.
37
IV. KAKO POMOI DJECI RTVAMA NASILJA (rehabilitacija19 djece rtava nasilja)
ta bi ste mislili o osobi koja zna da se neko vama blizak zloupotrebljava na bilo koji nain, a nita ne ini da ga zatiti? Da li bi ste svjesno previdjeli oite znakove nasilja nad djetetom koje vam se obratilo? Da li bi ste preutjeli zlostavljanje djece radi linog mira? Da li mislite da je prijavljivanje nasilja nad djecom mjeanje u neiji privatni ivot? Zkni koji ureuju socijalnu zatitu u entitetima prdviju rhbilitciu, intgrciu, rscilizciu i zbrinjvnj djece. vim zknima prdvini su cntri z uslug i dnvn zbrinjavanje koji bzbuu rzliit sciln uslv pdincim, prdicm i grupm pput individulng i grupng trtmn, dnvng brvk, svtvlit, rdn kupci, zting zpljvnj, njg i pmi u kui, hrnitljstv, sciln rhbilitci, intgrci, rscilizci, ztitng zbrinjvnj, zting stnvnj i SOS tlfn. injenica je meutim da ovi centri skoro da i ne postoje iako se mgu snvti k psbn ustnv, sstvni di pstih ustnv sciln ztit ili di rzvinih udrunj i nvldinih rgnizci. Moe se rei da se stv 2. nvdng ln pomenutog zkn u prksi implmntir, r u vini cntr prfsinlci zdn s nvldinim rgnizcim u sv srdini sprzumn snivu v cntr u kim s rdi s rtvm nsilj i s pinicim nsilj. U bzbnju uslug u vim cntrim m ustvvti vi ktr ki sprzumn rguliu ulg, prv, bvz i dgvrnsti. Kao to je ve navedeno, oblici nasilja, ukljuujui fiziko, seksualno i psiholoko nasilje, nanoenje povreda ili zlostavljanje, zanemarivanje ili zaputeni odnos, regulisano je u okviru vie zakona. Unaprijeeni oblik zatite od nasilja utvren je u okviru Zakona o zatiti od nasilja u porodici FBiH kojim je definisana zatita od nasilja u porodici, pojam nasilja u porodici, osobe koje se smatraju lanovima
19 Rehabilitacija (od latinskog re = ponovo i habilitatio = Osposobljavanje) znai u najirem smislu rijei sloeni proces osposobljavanja za samostalan rad i ivot osoba koje su djelomini ili potpuno izgubile svoju radnu sposobnost zbog povrede, bolesti ili uroene mane. Najpotpunija definicija rehabilitacije jeste da je to osposobljavanje onesposobljenog za najviu moguu fiziku, mentalnu, socijalnu, profesionalnu i ekonomsku korisnost za koju je dorastao.
38
porodice u smislu ovog zakona, nain zatite lanova porodice, te vrsta i svrha zatitnih mjera za radnje nasilja. Opi principi i pravila ureeni ovim zakonom i drugi propisi koji ureuju oblast nasilja u porodici, obezbjeuju spreavanje i suzbijanje ove vrste nasilja, efikasne mjere uticaja na nasilnike i druge osobe da ne ine nasilje, te otklanjanje posljedica poinjenog nasilja, propisujui nain ostvarivanja te zatite. Postupak zatite ostvaruje se po odredbama Zakona o prekrajima, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. Rjeenje o izreenoj zatitinoj mjeri, nadleni Sud za prekraje duan je u roku od osam dana dostaviti centru za socijalni rad. Ovim zakonom je predvieno da navedeni postupci imaju hitnost rjeavanja. Takoer, ovim zakonom su utvrene prekrajne sankcije, odnosno zatitne mjere za uinioce nasilja u porodici20. Kada je u pitanju pruanje pomoi djeci rtvama nasilja, primjenjuju se prethodno navedeni propisi, odnosno, slubenici centara za socijalni rad, koji postoje u svim opinama u Bosni i Hercgovini, nadleni su za provoenje postupka nadzora vrenja roditeljskog prava i za postupak oduzimanja starateljstva. Smjetaj i zatita rtava realizira se u nevladinim sklonitima uz saradnju sa nadlenim slubama za socijalnu zatitu. U sklonitima se provode i programi reintegracije i rehabilitacije djece rtava nasilja. Zakon o obligacionim odnosima predvia mogunost nadoknade nematerijalne tete za priinjenu fiziku bol, duevnu bol i strah. Naknada se dosuuje zbog duevnog bola koju oteeni trpi. Odtetni zahtjev podnosi se protiv poinioca. Pravo na naknadu za sve oblike nematerijalne tete pripada oteenom ako su bolovi i strah znatnog intenziteta i ako su relativno due trajali da opravdaju dosuenje novane naknade. U sporovima povodom odreivanja nematerijalne tete, angauju se vjetaci medicinske struke radi utvrivanja postojanja bolova i straha, njhovog trajanja i intenziteta. Uvaavajui sve navedeno Udruenje ena BIH Mostar je inicirala formiranje Koordinacionog tijela i izradu Protokola pomoi rtvama nasilja u HNK (Annex 3)
20 Udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor; Zabrana pribliavanja rtvi nasilja; Osiguranje zatite osobe izloene nasilju; Zabrana uznemiravanja ili uhoenja osobe izloene nasilju; Obaveza psihosocijalnog tretmana; Obavezno lijeenje od ovisnosti, a svrha propisivanja, izricanja i primjene prekrajne sankcije, odnosno zatitnih mjera, je lina zatita porodice i njenih lanova - rtava nasilja, osiguranje ostvarivanja i razvijanja zdravog i harmoninog ivota unutar porodice, te potivanje pravnog sistema, kao i poduzimanje efikasnih mjera preodgoja nasilnika i otklanjane okolnosti koje pogoduju ili podstiu izvravanje novih prekraja nasilja u porodici.
39
Protokol pomoi rtvama nasilja u HNK propisuje principe, procedure, smjetaj i finansije za pomo rtvama nasilja u HNK i potpisan je od strane Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike HNK, Ministarstva finansija HNK i Ministarstva unutranjih poslova HNK te nevladinih organizacija Udruenje ena BIH, Caritas i Centar za ene. Protokolom je odreena saradnja izmeu sljedeih insitucija: policije, centara za socijalni rad, zdravstvenih insitucija, pravosudnih insitucija i nevladinih organizacija i nain pomoi rtvama nasilja, te referalni mehanizmi izmeu njih. Uloga kole u otkrivanju i prevenciji nasilja nad djecom je nezaobilazna, jer se na djeci mogu primjetiti i naizgled nevidljivi tragovi nasilja. Da bi to nastavnici i uitelji mogli primjetiti potrebno ih je putem edukacija senzibilizirati za ovaj problem. Takoer je u koli vano stvoriti povoljnu klimu u kojoj se djeca mogu slobodno povjeriti nastavnicima, klimu u kojoj im se vjeruje. U koli bi trebalo djecu poduavati kako rei NE poznatim ili nepoznatim osobama koje od njih trae neuobiajene stvari (npr. pozivanje da idu negdje sa njima sami bez znanja roditelja, prihvatanje raznih poklona nasamo, i sl.), a takoer i kako se zatititi u tim i slinim situacijama.
40
MEDICINSKI PRISTUP ZLOSTAVLJANOM DJETETU

Ameriki pedijatar Kempe uveo je u medicinu pojam zlostavljanog djeteta jo 1963. godine, a u meunarodnoj klasifikaciji bolesti i sindroma nalazi se pod ifrom Z 61 i Z 62. Poznata je iz tog vremena, a i danas vrijedi njegova izjava da je u bolnikoj grai Pittsburgha zlostavljanje ee od leukemije, cistine fibroze, tumora bubrega i fenilketonurije zajedno. Iako se zapravo prava epidemiologija ovog sindroma nigdje u potpunosti ne poznaje, pretpostavlja se da je 10-20% djece tjelesno zlostavljano. Zdravstveno osoblje u svom radu moe doi u kontakt: 1. s djecom koja su bila rtve zlostavljanja od strane starijih ili od strane druge djece; 2. s djecom koja su zlostavljai; 3. s odraslima koji su bili nekada zlostavljani kao djeca; Zdravstveno osoblje (ali i svi iz tima za zbrinjavanje takve djece) bi trebali poznavati simptomatologiju zlostavljanja te sve postupke u zbrinjavanju takve djece. Svako klasino zlostavljano dijete pa ak i sumnjivo na tu dijagnozu, treba HOSPITALIZIRATI kako bi se lijeile zadobivene povrede, a dijete zatitilo od daljnjeg zlostavljanja. U tretmanu zlostavljanog djeteta treba razmotriti nekoliko stavki: 1. Anamneza (podaci o bolesti ili povredi); 2. Pregled zlostavljanog djeteta; 3. Pretrage; 4. Dijagnoza; 5. Tretman; 6. Izvjetaj za sud; Anamneza: od djeteta ili njegovog staratelja uzimaju se detaljni anamnestiki podaci. Ako su socijalni radnici i policija ve obavili razgovor sa djetetom, tada podatke uzimamo od njih da bi izbjegli ponovnu traumatizaciju djeteta. Osim samog dogaaja vano je uzeti podatke o ranijim bolestima ili povredama, cijepljenju, eventualnim alergijama, o uspjehu u koli. Od roditelja se uzimaju detaljni podaci o trudnoi (eljena ili neeljena, tj. neplanirana, o poroaju, o dojenju ili vrsti prehrane dojeneta, o psihomotornom napretku). Uzimaju se podaci o osobama koje njeguju ili su sudjelovale u njezi djeteta ili u odgoju
djeteta. Vani su i podaci o psihikim ili ostalim bolestima u uoj i iroj obitelji, o nasljednim bolestima i o nainu na koji se obitelj nosi s problemima. Opa socijalna anamneza obitelji, tj.ekonomsko stanje i status su takoer vani, kao i okruje u kojem dijete ivi, ulica,dio grad, itd. Pregled: vri se po organskim sistemima: glava i vrat, grudni ko, trbuh, miinokotani sustav, koa i sluznice, sredinji nervni sistem, genitalije, ponaanje i odstupanja. Zapravo ve za vrijeme uzimanja anamneze dijete se paljivo promatra i prati njegov odnos sa roditeljima ili starateljima, tj. s pratnjom. Ispoljava li dijete prema nekome od roditelja ili djece posebne (neuobiajene) emocije (agresija, apatija, povuenost, tuga, nezainteresiranost), sve se paljivo dokumentira. Ako dijete na neki nain odbija pregled, isti pokuati neagresivno, putem igre. Ako se to ne uspije, zakazati drugi pregled (vrlo brzo): nekada djeca trebaju dodatno vrijeme za uspostavljanje povjerenja s lijenikom i obino je tu najvanije nenasilje lijenika. Pregled treba obaviti detaljno: od glave do pete. U dojenadi treba odmah uzeti sve mjere (tjelesna teina, visina, obim glave). Sve promjene na koi se registriraju i markiraju na pisanom nalazu crtanjem (abrazije, hematomi, laceracije, ubodi, opekotine). U prvoj etapi se preporuuje pregledati dijete do pasa, a zatim ispod pasa, i pri tome je dijete djelomino obueno. Dijete razodijevati s osjeajem mjere, uvijek imati vremena, ne smije se uriti! Dijete treba osjetiti da je pod zatitom, a ne da je pod jo jednim tjelesnim nasiljem. Na samom kraju vri se pregled genitoanalne regije. Sve se paljivo zabiljei ako ima simptoma ozljede te regije. Ako za vrijeme pregleda nalazimo neke detalje koji nisu spomenuti pri uzimanju podataka, anamnezu odmah treba dopuniti dodatnim pitanjima. Pretrage: Uzima ih pedijatar ili ovlateni forenziki ekspert. Imaju punopravnu vrijednost kao sudski dokument ako su uzete unutar sedam dana od ozlijeivanja. U sluaju krvarenja (hematoma), uraditi hematoloka ispitaivanja (krvna slika i koagulogram). Uzeti uzorak za mikrobioloku analizu, ako je dolo do genitoanalne ozljede. Takoer se dvije sedmice nakon seksualnog nasilja uzimaju uzorci za analizu na spolno prenosive bolesti. Ako postoji sumnja na prijelom (frakturu) ili iaenje zgloba, uzeti odmah i rentgenografske snimke odreenih dijelova tijela. U mlae djece se obino uradi rentgenogram cijelog skeleta. Na taj nain se nekada uoe stare frakture. Ako se vidi periostalna reakcija a bez frakturne linije, povreda je vjerojatno nastala prije 10-14 dana.
Dijagnoza: da je dijagnoza zlostavljanja visoko vjerojatna, obino se nasluuje iz nekoliko simptomatinih dogaanja: 1. esto odloen zahtjev za pruanje medicinske pomoi ili ona nije niti traena. 2. Netani detalji oko dogaaja. Podaci se razlikuju od osobe do osobe, a detalji obino nedostaju (treba zapamtiti: neduni u dogaaju obino imaju jak opis i zvue istinito, dok je kod ovih opisa sve nekako sumnjivo). 3. Dobiveni iskaz se ne podudara sa klinikom slikom. 4. esto neprijateljsko dranje roditelja prema terapeutima, vie su zabrinuti za sebe nego za dijete, ele to prije napustiti bolnicu, nekada i prije nego se lijenik pojavi. 5. Meusobni odnos djeteta i roditelja je neobian, djeca su preplaena, povuena ili tuna. esto imaju ukoen, prazan pogled. 6. Ponekad postoje vidljivi objektivni znaci usporenog rasta i razvoja (tjelesna teina i visina). 7. Ponekad postoji osjeaj da e dijete dati vie podataka ako se primi u bolnicu (zbog osjeaja zatite). Tada tako treba i postupiti. Vraanje u sredinu gdje je bilo zlostavljano kod djeteta izaziva paralizirajui strah da govori o sebi. Terapija: lijeenje je cjelovito i multidisciplinarno. Odluka kako postupiti donosi se u saglasnosti svih strunjaka: socijalnog radnika u sluaju cijele porodice, lijenika u sluaju kao tretirati ozljedu, policije - kako utvrditi krivicu zlostavljaa. Koliko se moe, treba izbjei jednostrane odluke. Vano je znati da je lijenik duan u sluaju sumnje na zlostavljanje informisati osobe iz tima za zatitu, jer u tom sluaju nije duan zbog etikih naela zadravati informaciju samo za sebe. Dijete, rtvu zlostavljanja odmah ukljuiti u terapijski postupak (psiholog, psihijatar). U isto vrijeme odmah treba zapoeti tretman cijele porodice. Najbolje je dijete u ranoj fazi hospitalizirati . Iz bolnice otpustiti samo ako su stvoreni uslovi za sprijeavanje recidiva. Potrebo je angaovati socijalnu slubu koja e nadzirati porodicu. Izvjetaj za sud: Potrebno je napisati izvjetaj za policiju i sud. To je pisani izvjetaj o procijenjenom stanju djeteta, a slui kao sudski dokaz. Zato se treba ograniiti na objektivne i mjerljive dokaze o stanju djeteta. Izvjetaj fotokopirati, ovjeriti u vlastitoj ustanovi, predati fotokopije, a ostaviti original u vlastitoj bolnikoj arhivi. Ako se dijete smjeta u dom ili drugu obitelj, potrebno je nadzirati smjetaj.
TA AKO VAM SE DIJETE POVJERI?21 U veini sluajeva djeca nam povjeravaju male probleme, no vano je pokazati spremnost i volju da ih se saslua. Ukoliko vam dijete povjeri neki puno ozbiljniji problem, vaa e reakcija uveliko odrediti koliko e vam dijete rei i kako e se osjeati nakon toga. - Pronaite mirno mjesto za razgovor. - Iako je takva situacija teka za svaku osobu, vano je da ostanete mirni i puni razumjevanja. - Djeca su esto uplaena ili zabrinuta za vae osjeaje i boje se da ih vi ili neko drugi nee voliti, ili biti ljuti radi toga to se dogodilo. Razuvjerite ih. - Vjerujte im. Djeca nikad ne lau o zlostavljanju. - Sasluajte ih, ali nemojte ih tjerati da vam kau vie o tome ukoliko sama nisu spremna. Recite im da ste tu za njih, da vam je drago da su vam se povjerila i da je vrlo hrabra odluka priati o tome. - Djecu nikada ne treba okrivljavati za bilo koji oblik zlostavljanja ili zanemarivanja. Jedan od naina koji im moe olakati povjeravanje jeste objanjenje da neto s tom osobom nije uredu. - Ako je potrebno potraite psiholoki savjet putem nevladinih organizacija, obratite se centrima za socijalni rad, policiji i ljekaru. KAKO POMOI DJECI DA SE ZATITE? Veina djece je naivna i nevina i mogue ih je vrlo lako iskoristiti. Potrebno ih je poduiti kako da se sama zatite od svih oblika zlostavljanja, isto kao to ih se ui da izbjegavaju druge svakodnevne opasnosti poput saobraaja. Objasnite djeci da su vani njihovi vlastiti osjeaji. Poduite djecu da svako ima svoja prava i da im niko ne smije oduzeti njihovo pravo da se osjeaju sigurnim, te da im roditelji trebaju pruiti tu sigurnost i zatitu. Djeca moraju znati da njihova tijela pripadaju samo njima.
21 Letak Hrabrog telefona
44
Ako neko pokua dodirivati tijelo djeteta na nain koji ga zbunjuje ili plai, ono ima pravo rei NE i treba to nekome ispriati. Djeci se treba naglastiti da imaju pravo da ih neko saslua i da, bez obzira ta se dogodilo, vi i osobe od djetetova povjerenja neete biti ljuti na njih te da elite da kau aki im se neto dogodilo. Zlostavljai esto govore o zlostavljanju kao o naoj maloj tajni. Objasnite djeci da neke tajne ne treba uvati.
45
V. REFERALNI MEHANIZMI
(PREMA PROTOKOLU POMOI RTVAMA NASILJA HNK, potpisanom od strane Ministarstva Unutranjih poslova, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike i Ministarstva finansija HNK te nevladinih organizacija Udruenje ena BIH, Caritas i Centar za ene, PROIRENI PROCEDURAMA U ODGOJNO OBRAZOVNIM INSITUCIJAMA) Osnovni PRINCIPI pri postupanju sa rtvama nasilja su: Postignuti da se problem nasilja u porodici ne tretira kao privatni ve kao javni drutveni problem; Prema rtvama, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, postupati obzirno, na nain kojim se potuje njihovo dostojanstvo; Podignuti svijest rtve nasilja o mogunosti prijave nasilja i zatiti iste; Postupajui prema rtvama nasilja, nadlena tijela i ustanove dune su osigurati rodno-senzitivan tretman; Postupajui prema rtvi, nadlena tijela i ustanove duna su postupati prema naelu najboljeg interesa rtve, vodei rauna o njenom zdravstvenom i emocionalnom i psihofizikom stanju; savjetovati se i uvaavati preporuke strunjaka o nainu postupanja sa rtvama nasilja; Poinioca nasilja upoznati s mogunostima ukljuivanja u psihosocijalni tretman bez prejudiciranja njegove krivine22 odgovornosti s ciljem pomoi u promjeni njegovog ponaanja; Na lini zahtjev stranku-rtvu nasilja, izvijestiti o toku i/ili ishodu postupka; Obavijestiti stranku-rtvu nasilja o daljnjem postupanju PROCEDURE odreuju ko, ta i na koji nain treba da radi, kao i odgovrne sa aspekta vrste pomoi.
22 Krivini Zakon Federacije BiH (Subene novine Federacije BIH broj 36/03) samo u lanu 222. nasilje u porodici - tretira nasilje kao krivino djelo.
46
Protokol pomoi rtvama nasilja u HNK (Annex 3), potpisan od strane Ministarstva finansija HNK, Ministarstva unutranjih poslova HNK, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike HNK te nevladinih organizacija Centar za ene, Caritas i Udruenje ena BIH Mostar, predvia da svaka potpisnica preuzme dio svojih obaveza u skladu sa zakonom ili javnim ovlatenjem. Pored procedura potpisanih u Protokolu navest emo i proceduru za obrazovne institucije, koje su je obavezne potovati po osnovu Zakona o zatiti od nasilja u porodici (Slubene novine Federacije BIH broj 22/05) i Krivinog zakona (Slubene novine Federacije BIH br.36/03, 21/04, 18/05): 1.1. Ukoliko se nasilje prijavi predstavnicima policije, ista obavjetava centar za socijalni rad (ukoliko u odnosnom gradu tj. mjestu postoji centar za socijalni rad) i oni zajedno izlaze na uviaj; 1.2. Ukoliko se nasilje prijavi centru za socijalni rad pod uslovom da u odnosnom gradu tj. mjestu postoji centar za socijalni rad (u daljem tekstu Centar) onda Centar obavjetava policiju i oni zajedno izlaze na uviaj; 1.3. Ukoliko se nasilje prijavi nevladinim organizacijama koje se bave problemom nasilja (SOS Telefon) oni su obavezni da sluaj prijave i Centru i policiji; 1.4. Ukoliko rtva sama zatrai medicinsku pomo, obaveza je odnosne zdravstvene ustanove da sluaj nasilja prijavi i policiji i Centru; 1.5. Ukoliko osobe u odgojno-obrazovnim ustanovama primjete na djetetu znakove nasilja, direktor kole/razredni nastavnik/ pedagog/odgajatelj/psiholog/trener je duan da prijavi nasilje policiji; U okviru saradnje nadlenih insitucija odgojno-obrazovne ustanove imaju sljedeu obavezu: Uitelji i struni saradnici duni su poduzimati mjere zatite prava djeteta/uenika te o svakom krenju tih prava, posebno o oblicima fizikog ili emocionalno nasilja, spolne zloupotrebe, zanemarivanja ili neodgovornog ponaanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, odmah uraditi sljedee:
Ukoliko je dijete/uenik povrijeeno u mjeri koja zahtijeva lijeniku intervenciju ili pregled ili se prema okolnostima sluaja moe pretpostaviti da su takva intervencija ili pregled potrebni, odmah pozvati policiju i slubu hitne medicinske pomoi ili na najbri mogui nain, koji ne teti zdravlju djeteta, otpratiti ili osigurati pratnju djeteta od strane strune osobe (dvije osobe) lijeniku/ci te saekati lijeniku preporuku o daljnjem postupanju. Isto tako potrebno je potovati spol djeteta u odabiru pratnje; Hitno obavijestiti direktora kole koji e nakon toga obavijestiti centar za socijalni rad te ih upoznati sa svim injenicama i okolnostima sluaja i aktivnostima koje e se poduzeti, te na traenje policije odmah dostaviti svu dokumentaciju vezanu uz razjanjavanje i dokazivanje krivine stvari; O prijavi nasilja i o poduzetim aktivnostima, razgovorima, izjavama i svojim opaanjima direktor kole i pedagog e izraditi slubenu zabiljeku, koja e se dostaviti na zahtjev drugim nadlenim tijelima.
48
ANNEX 1 MEUNARODNI INSTRUMENTI ANNEX 2 ZAKONI BOSNE I HERCEGOVINE ANNEX 3 PROTOKOL POMOI RTVAMA NASILJA U HERCEGOVAKO NERETVANSKOM KANTONU ANNEX 4 ZNAAJNI DATUMI
49
50
ANNEX 1
MEUNARODNI INSTRUMENTI
Djeija prava, kao posebnu kategoriju ljudskih prava, na neki nain, prvi put je priznala Deklaracija o pravima djeteta iz 1959. godine. Sada je svakako jedan od najvanijih dokumenata Konvencija o pravima djeteta (u daljem tekstu: CRC), koju treba posmatrati zajedno sa dva pratea protokola.
Konvencija o pravima djeteta (CRC) (1989. god.)

Potrebno je na poetku naglasiti direktnu obavezu drave ugovornice, ne samo prema CRC i prateim protokolima, nego i prema ostalim meunarodnim izvorima (od kojih e neki biti pomenuti u ovom Priruniku). Kako bismo prezentirali stanje u bosanskohercegovakom drutvu polazimo od direktne obaveze, koja je za zemlje lanice definisana u lanu 19. Konvencije o pravima djeteta. Ako se posmatra CRC u cjelini, potrebno je obratiti panju na standarde koji se utvruju u okviru sljedeih lanova: 32. 33. 34. 35.

(Ekonomsko iskoritavanje), (Zabrana upotrebe droge i alkohola), (Zabrana spolnog iskoritavanja i djeije pornografije), (Onemoguavanje otmice, prodaje i trgovine djecom),
BiH je postala strankom ove Konvencije 6. marta 1992. godine. U BiH vai na osnovu Zakona o ratifikaciji Konvencije UN-a o pravima djeteta, Slubeni list R BiH, br. 2/92 i 13/94) lan 19. Zatita djece od zlostavljanja i zanemarivanja 1. Drave ugovornice e preduzeti odovarajue zakonske, administrativne, socijalne, obrazovne mjere za zatitu djeteta od svih oblika fizikog ili mentalnog nasilja, povreivanja ili zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili eksploatacije ukljuujui i seksualno zlostavljanje, dok je pod brigom roditelja, zakonskih zastupnika ili bilo koje druge osobe koja brine o djetetu. 2. Takve zatitne mjere treba da u odgovarajuoj mjeri ukljuuju i djelotvorne postupke na uspostavljanju drutvenih programa da bi se pruila potrebna podrka djetetu i onima koji se brinu o djetetu, kao i drugih oblika spreavanja i identifikacije, prijavljivanja, preporuivanja, istraivanja, lijeenja i praenja sluajeva zlostavljanja djece opisanih ranije i kada je to potrebno, sudsko ukljuivanje..
51
36. 37. 38. 39. 40.
(Zabrana bilo kojeg oblika izrabljivanja djeteta), (Zabrana muenja ili bilo kojeg oblika poniavanja, pravino postupanje prilikom zakonitog zatvaranja djeteta i obezbjeenje prava na pravnu pomo), (Zabrana uea djece u oruanim sukobima i pruanje zatite djeci u ratu), (Obezbjeenje prava na oporavak i resocijalizaciju djece koja su bila izloena nasilju) i (Pravino postupanje sa djecom poiniocima krivinih djela i ureivanje odgovarajuih uslova za izvrenje kazne i potivanje svih drugih standarda u oblasti ljudskih prava), koji u pogledu pomenutih standarda zatite djece predstavljaju osnov za usklaivanje nacionalnih zakonodavstava i prakse.
Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, djeijoj prostituciji i pornografiji (2000. god.)3 Ovaj Protokol sadri nove standarde za postizanje ciljeva koji su utvreni u okviru CRC u lanovima 1., 11., 21., 32., 33., 34., 35. i 36. i potvruje proirene mjere koje drave ugovornice treba da preduzmu kako bi se garantovala zatita djece od prodaje, djeije prostitucije i djeije pornografije. Direktno je naglaena obaveza donoenja mjera od strane drave ugovornice za sprijeavanje ekonomskog iskoritavanja djece (od obavljanja posla koji bi mogao da bude opasan, koji bi ometao kolovanje djece i bio teta po njihovo zdravlje, fiziki, mentalni, duhovni, moralni ili drutveni razvoj). Naglaava se obaveza drava ugovornica da se u okviru novih mjera posebno razmatra problem osjetljivih grupa, ukljuujui djevojice koje su po svim pokazateljima izloene veem riziku seksualnog iskoritavanja. Zemlje ugovornice su dune da obrate posebnu panju na djeiji sex turizam i koritenje modernih tehnologija za irenje pornografije i djeije prostitucije (interneta i druge tehnologije), kao i definisanje mjera za zabranu i suzbijanje najteih oblika djeijeg rada.
Vai na osnovu Odluke o ratifikaciji Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta koji se odnosi na prodaju djece, djeiju prostituciju i djeiju pornografiju (Slubeni glansnik BiH Meunarodni ugvori br. 5/02)
52
Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o zabrani uea djece u oruanim sukobima4
Ovaj Protokol ima posebnu namjenu koja se odnosi na sprijeavanje posljedica koje izazivaju oruani sukobi na djecu i spreavanje dugoronih posljedica koje takvi sukobi mogu imati u kasnijem, poslijeratnom periodu. Zemlje ugovornice su obavezne da obezbijede da se djeca mlaa od 15 godina ne regrutuju i mobiliu u ratu ili da se djeca koriste kao aktivni uesnici u neprijateljstvima u oruanim sukobima (djeca su osobe do 18 godina starosti). Zabrana se odnosi na prisilan rad u vojne svrhe, obavezu drava potpisnica na rehabilitaciju djece rtava rata i irenja svijesti o zabrani regrutovanja djece od strane oruanih grupa koje nisu oruane snage drave, kao i utvrivanje odgovornosti za one koji ih regrutuju. Evropska konvencija o obeteenju rtava krivinih djela nasilja (1983. god.)5 U vezi sa implementacijom ove konvencije potrebno je uzeti u obzir i odreene preporuke koje ire obrazlau standard zatite i trae od drave ugovornice da u vezi s tim preduzmu odgovarajue mjere zatite rtava nasilja u krivinim stvarima, kao to su: - Preporuka o poziciji rtve u okviru krivinog prava i postupaka (1985. god.); - Preporuka o pomoi rtvama i prevenciji viktimizacije (1987.god.); Ovom konvencijom se uspostavljaju minimalni standardi koji se odnose na obeteenje rtava krivinih djela nasilja.6
Vai na osnovu Odluke o ratifikaciji Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o zabrani uea djece u oruanim sukobima (Slubeni glasnik BiH - Meunarodni ugovori, br. 5/02) Stupila na snagu 14. 04. 2005. godine Zemlju potpisnicu obavezuje na: a. Kada obeteenje nije u cjelini mogue, iz drugih izvora drava e dati doprinos da se obetete: oni koji su pretrpjeli ozbiljnu tjelesnu povredu ili oteenje zdravlja koje se moe direktno pripisati namjernom krivinom djelu nasilja; lanovi porodice (izdravane osobe) koja su umrla od posljedica tog krivinog djela; b. obeteenje e se obezbijediti bez obzira da li je poinitelj identifikovan, priveden, krivino gonjen ili osuen; c. obeteenje e platiti drava na ijoj teritoriji je krivino djelo poinjeno dravljanima svih lanica Vijea Evrope..;
53
ANNEX 2
ZAKONI BOSNE I HERCEGOVINE
S obzirom na pravnu snagu domaih izvora djeijih prava, oni se mogu predstaviti sljedeim redoslijedom: Ustav BiH, Ustav Federacije BiH, ustavi kantona, zakoni (dravni, entitetski, kantonalni), podzakonski i drugi opi akti.
Ustav Bosne i Hercegovine

Ustav BiH je Aneks 4 Daytonskog mirovnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine. lan II Ustava BiH koji nosi naslov Ljudska prava i osnovne slobode, u svojoj stavci 2. Meunarodni standardi propisuje da e se prava i slobode garantirane Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i u njenim protokolima, primjenjivati direktno u Bosni i Hercegovini. Ovi dokumenti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Stav 3. ovog lana navodi sva prava i osnovne slobode i on se odnosi kako na sve ljude tako i na djecu. U okviru stava 7. Meunarodni sporazumi propisuje se da e Bosna i Hercegovina ostati ili postati strana ugovornica meunarodnih sporazuma navedenih u Aneksu I ovog Ustava. Meu 16 meunarodnih akata navedenih u Aneksu I Ustava BiH, pod rednim brojem 12. navedena je Konvencija o pravima djeteta (1989.) koja se striktno odnosi na prava djece. Aneks 6. Daytonskog sporazuma koji nosi naziv Sporazum o ljudskim pravima, osim to garantira potivanje ljudskih prava, a time i prava djece i osnovnih sloboda, predvia i instrumente za zatitu ovih prava i sloboda, a to su: u poetku Komisija za ljudska prava, Ombudsman za ljudska prava BiH i Dom za ljudska prava, te Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu. lanom III Ustava BiH propisano je da sve funkcije vlasti i sva ovlatenja koja nisu izriito Ustavom dodijeljena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju njenim entitetima. Stoga je u Bosni i Hercegovini oblast porodinih odnosa regulisana na entitetskom nivou.
Vijee za djecu BIH: Inicijalni izvjetaj o nasilju nad djecom u BIH, usvojen od Vijea Ministara BIH na 112. sjednici odranoj 16.3.2006.godine
54
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Ustav Federacije BiH u svojoj Glavi II - Ljudska prava i osnovne slobode, u lanu 1. propisuje da se naela, prava i slobode, utvreni u lanu II Ustava BiH primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U lanu II A. 2. Ustava Federacije BiH propisano je da e Federacija BiH osigurati primjenu priznatih prava i sloboda utvrenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog Ustava. Navedeno je da sve osobe unutar teritorija Federacije uivaju navedena prava, od kojih istiemo neka koja se posebno odnose na djecu: pravo na ivot, pravo na zatitu porodice i djece, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje, na socijalnu i zdravstvenu zatitu, te pravo na prehranu i utoite (st. 1.t. a), j), k), m), n), o), p) i r). U Aneksu Ustava Federacije BiH navedena su 22 meunarodna akta ukljuujui i Konvenciju o pravima djeteta iz 1989. godine. Svi navedeni meunarodni akti imaju ustavnu snagu.
Krivino zakonodavstvo
Najznaajniji okvir za zatitu djece od nasilja utvren je krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini. U okvirima ovih zakona, jednostavnim pristupom moemo razlikovati vie oblika nasilja, iako de facto, nije mogue napraviti jasnu razliku, jer se u okviru pojedinih krivinih djela mogu uoiti i elementi vie oblika nasilja s obzirom da su ona u veini sluajeva povezana i isprepletena kada se dublje analiziraju njihova obiljeja. S ciljem predstavljanja sadraja zakona, navesti emo neke od oblika nasilja prema vrsti krivinih djela u krivinim zakonima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Treba napomenuti da pored navedenih krivinih djela postoje i drugi oblici nasilja koji spadaju u neke od mnogobrojnih oblika nasilja nad djecom, a koji nisu zakonski regulisani. U okviru postojeih krivinih zakona razlikujemo: - Fiziko nasilje (nanoenje lakih ili teih fizikih povreda), - Seksualno nasilje - nasilje protiv spolnog integriteta (silovanje,
Krivini zakon Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 37/03) Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH, broj 35/03) Krivini zakon Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, broj 49/03) Krivini zakon Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik BD, broj 10/03)
55
spolni odnos s djetetom, prinuda na spolni odnos; spolno nasilje nad djetetom; spolni odnos zloupotrebom poloaja; rodoskrvljenje) i - Psihiko/emocionalno nasilje (razliiti oblici psihikog uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja, zaputanja i zanemarivanja). Bludne radnje; - Zadovoljenje spolnih strasti pred drugim; - Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom; - Iskoritavanje djece i maloljetnih osoba za pornografiju; - Proizvodnja i prikazivanje djeije pornografije; Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici je poseban oblik nasilja koji moe ukljuivati sve ve navedene oblike nasilja, ali je najee u obliku zanemarivanja, u to spadaju: - Krenje porodinih obaveza; - Zaputanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika; - Nasilje u porodici; - Izbjegavanje izdravanja; Ostali specifiniji oblici nasilja nad djecom: - Sprijeavanje i izbjegavanje mjera za zatitu maloljetnika; - Omoguavanje sklapanja nedozvoljenog braka; - Vanbrana zajednica s mlaim maloljetnikom
Zakon o zatiti od nasilja u porodici Federacije BiH3

Federacija BiH je donijela Zakon o zatiti od nasilja u porodici kojim se ureuje: zatita od nasilja u porodici; pojam nasilja u porodici; osobe koje se smatraju lanovima porodice u smislu ovog zakona; nain zatite lanova porodice; te vrsta i svrha prekrajnih sankcija za poinioce nasilnih radnji.
Slubene novine FBiH, broj 22/05
56
Zakon o socijalnoj zatiti Federacije BiH4

Zakonima koji ureuju socijalnu zatitu reguliu se pitanja oduzimanja roditeljskog prava i starateljstva nad djecom koja su izloena nekom od oblika nasilja, odnosno definiu situacije koje se odnose na vaspitno/ odgojno zanemarivanje djece. Kada su u pitanju oblici nasilja koji su regulisani zakonom, ne pravi se razlika prema mjestu gdje se ono deava. U Bosni i Hercegovini ne postoje obiajni zakoni koji reguliu ova pitanja. Pitanje nasilja iskljuivo se rjeava u okviru navedenih zakona. Zakon o socijalnoj zatiti FBIH takoe ureuju osnove socijalne zatite graana i njihovih porodica, definie osnovna prava iz socijalne zatite, korisnike, osnivanje i rad ustanova za zatitu i osnivanje udruenja osoba sa invaliditetom, oblike i osnove zatite porodice sa djecom, finansiranje i druga pitanja bitna za ostvarivanje osnovnih prava iz socijalne zatite.
Porodini zakon Federacije BiH6

Porodini zakon FBiH je usvojen 2005. godine. U novi zakon ugraen je niz promjena. Trei dio Zakona, poglavlje Odnosi roditelja i djece, naslov C. Prava i dunosti roditelja i djece, podnaslov 1. poinje odredbama koje ureuju prava djeteta, u l. 124 127. Utvreno je deset prava i dvije dunosti djeteta, a ureeni su lanom 128. Dakle, taksativno su navedena prava djece, a posebno prava djece na zatitu od svih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja u porodici. I odredbe koje ureuju dunosti i prava roditelja proirene su u odnosu na raniji zakon. Jedna od novina je odredba prema kojoj su roditelji duni uvati dijete, zadovoljavati njegove potrebe i tititi ga od svih oblika nasilja, povrede, ekonomske eksploatacije i seksualne zloupotrebe od drugih osoba, a istovremeno su duni i u zavisnosti od uzrasta i zrelosti kont Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom FBiH (Slubene novine FBiH, br. 36/99 i 54/04) Zakonom se utvruju osnovni pojmovi, kategorije osoba pod zatitom i vrsta prava: 1) Novana i druga materijalna pomo, 2) Osposobljavanje za ivot i rad, 3) Smjetaj u drugu porodicu, 5) Usluge socijalnog i drugog strunog rada, 6) Kuna njega i pomo u kui. Porodini zakon FBiH (Slubene novine FBiH, broj 35/05)
57
rolisati ponaanje djeteta. U cilju to vee zatite djeteta predviene su i odredbe kojim je organ starateljstva duan po slubenoj dunosti preduzimati potrebne mjere radi zatite prava i interesa djeteta na osnovu neposrednog saznanja ili obavjetenja. Svi organi i organizacije, kao i fizika lica, duni su organu starateljstva dostaviti informaciju o povredi djetetovih prava. Na osnovu tih informacija organ starateljstva obavezan je preduzeti potrebne mjere i to po slubenoj dunosti. Ukoliko roditelji ugroavaju interese djeteta i u veoj mjeri zanemaruju podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta, sud e takvim roditeljima u vanparninom postupku oduzeti pravo da ive sa djetetom, a uvanje i odgoj djeteta povjerit e drugoj osobi ili ustanovi i vratiti to pravo kada to bude u interesu djeteta. Izricanjem ove mjere ne prestaju druge dunosti, odgovornosti i prava roditelja prema djetetu. Osim spomenute mjere sud moe odrediti nadzor nad ostvarenjem roditeljskog prava, pa u vanparninom postupku izrei i mjeru oduzimanja roditeljskog prava u sluajevima zloupotrebe prava ili grubog zanemarivanja svojih dunosti ili naputanjem djeteta ili nebrigom o djetetu sa kojim ne ivi i tako oito stavlja u opasnost sigurnost, zdravlje i moral djeteta. Zakon navodi i ta se smatra zloupotrebom prava, a to su: - tjelesno i duevno nasilje nad djetetom, - spolno iskoritavanje djeteta i - navoenje djeteta na drutveno neprihvatljivo ponaanje. Grubo zanemarivanje dunosti roditelja ili staratelja postoji naroito u sluajevima: - ako roditelj ne izvrava obavezu izdravanja djeteta due od tri mjeseca, - ako se ne pridrava ranije odreenih mjera radi zatite prava i interesa djeteta, - ako ne sprijeava dijete u uivanju alkoholnog pia, droge ili drugih opojnih sredstava i - ako ne sprijeava dijete mlae od 16 godina u kasnim nonim izlascima. U Federalni zakon ugraene su i odredbe inae sadrane u Zakonu o parninom postupku, koje ureuju postupak u branim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece. Pored ovih, ugraene su i odredbe
zakona o vanparninom postupku koje reguliu druga vana pitanja iz domena branih sporova vezanih za odnose djece i roditelja. Prema odredbama izvrnog postupka koje su uvrtene u ovaj zakon provodit e se i postupak izvrenja radi predaje djeteta roditelju s kojim e dijete ivjeti, izvrenje radi odravanja linih odnosa i kontakata roditelja sa djetetom, te izvrenje radi izdravanja. Osmi dio Porodinog zakona regulie postupak zatite od nasilnikog ponaanja u porodici. Ovu zatitu duni su pruiti: policija, organi starateljstva, odnosno socijalnog staranja i sud, a sva fizika i pravna lica duna su odmah po saznanju za nasilno ponaanje o tome obavijestiti nadlenu policijsku upravu. Policijska uprava je duna odstraniti osobu koja se nasilniki ponaa i o tome obavijestiti organ starateljstva, koji potom preduzima zakonom predviene mjere.
Podzakonski akti (statuti i pravilnici kola)

U BiH sve osnovne i srednje kole su obavezne po Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH7 imati zaposlene pedagoge, psihologe ili socijalne radnike koji su zadueni za provoenje aktivnosti na zatiti od nasilja i zlostavljanja djece i u obavezi su po slubenoj dunosti izvriti prijavu svakog oblika nasilja, a posebno sa ovim problemom upoznati nadlenu socijalnu slubu. Oblici nasilja kao to su verbalne svae, vrijeanje, gurkanje i amaranje, kada su u pitanju javne ustanove, npr. kole, domovi za djecu i drugi oblici kolektivnog smjetaja, rjeavaju se po zakonskim pravnim aktima ustanova kao to su statuti i pravilnici kola, ustanova, odnosno pravilnici o kunom redu kojim se reguliu disciplinske mjere prema osobama koje remete kuni red u ustanovama. Ove odredbe ne ograniavaju bilo koju osobu u ostvarenju sudske zatite od bilo kojeg oblika poinjenog nasilja. Sve javne ustanove i institucije obavezne su donijeti navedene pravne akte i po njima urediti pitanje postupanja u sluaju bilo kojeg oblika krenja slubene dunosti, a to se odnosi i na bilo koji oblik nasilnog ponaanja.
Slubeni glasnik BiH, broj 18/03
59
Prevencija u zakonima
U BiH ne postoje posebni zakoni koji su vezani za prevenciju nasilja nad djecom, osim Zakona o zatiti od nasilja u porodici FBiH, a koji sadri odredbe koje se odnose na obavezu preventivnog djelovanja u pogledu zatite od nasilja. Nasilje je, kao to je ve navedeno, regulisano uglavnom krivinim zakonodavstvom.
AKCIONI PLAN ZA DJECU BOSNE I HERCEGOVINE 2002-2010.

Akcioni plan je sainjen od strane sektora za ljudska prava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, uz UNICEF kao pokrovitelja ove aktivnosti. Ovaj plan se sastoji od sljedeih dijelova: A) Pravosue i reforma zakona; B)Djeca u dodiru sa zakonom; C) Zdravlje; D) Obrazovanje; E) Socijalna zatita; F) Zatita djece od mina i G) Drugi vidovi zatite djece. E. 6. ZLOUPOTREBA DROGA, SEKSUALNO ISKORITAVANJE, OTMICA I TRGOVINA DJECOM I DRUGI OBLICI ISKORITAVANJA, MUENJE I LIAVANJE SLOBODE, MALOLJETNIKO PRESTUPNITVO Bosna i Hercegovina kao potpisnica/stranka Konvencije o pravima djeteta je preuzela obavezu preduzimanja odgovarajuih mjera u cilju zatite djeteta. U lanovima 33., 34., 35., 36. i 37. Konvencije stoji da su drave lanice dune preduzeti sve odgovarajue mjere, ukljuujui i zakonske, administrativne, socijalne i obrazovne u cilju zatite djece od nezakonite upotrebe opojnih droga i psihotropnih supstanci, seksualnog izrabljivanja i seksualne zloupotrebe, spreavanja nasilnog odvoenja, prodaje ili trgovine djecom, tititi djecu od eksploatacije, muenja i liavanja slobode. Situacija u Bosni i Hercegovini je takva da se moe konstatirati da je nasilje nad djecom pojava koja se nalazi u uzlaznoj putanji. Seksualno, fiziko i emocionalno nasilje nad djecom je u enormnom porastu, a u prilog tome govori i injenica da svaka druga djevojica do 18 godine, a svaka trea do 12 godine ivota bude izloena nekom vidu seksualnog zlostavljanja. U cilju preduzimanja odreenih preventivnih mjera radi suzbijanja i sprijeavanja gore navedenih oblika zlostavljanja djece i sa druge strane, devijantnog ponaanja maloljetnika, u okviru Plana akcije potrebno je preduzeti sljedee aktivnosti:
1. institucionalizirati SOS-telefon, jer mnogi sluajevi ugroavanja djece ostaju neprijavljeni, kao i inicijativu otvaranja raznih savjetovalita, 2. prilikom redovnih intervencija policije u svim oblicima iskoritavanja djece i nasilja nad njima utvrditi proceduru po kojoj bi policija obavjetavala centre za socijalni rad i obrazovne ustanove o svakom pojedinanom sluaju, kako bi se preduzele odgovarajue mjere, 3. u javnim medijima osmisliti i pokrenuti emisije, lanke u asopisima posveene djeci u cilju njihove zatite od upotrebe droga, nasilja u porodici, otmice i trgovine djecom i svih drugih negativnih pojava, 4. educiranje djece i mladih o drogi, putevima proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, posljedicama konzumiranja droga i mjerama zatite i samozatite djece i mladih, 5. saradnja centara za socijalni rad i ministarstava unutranjih poslova sa ministarstvom prosvjete/obrazovanja i drugim ministarstvima radi praenja, analize i skupljanja podataka o maloljetnikom prestupnitvu, da bi se ta oblast adekvatno pratila i radilo na suzbijanju svih oblika zlostavljanja i maloljetnikog prestupnitva, 6. mjere koje su utvrene u Akcionom planu za sprijeavanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, a koje se odnose na sprijeavanje trgovine djecom, posebno obraditi radi povezivanja sa aktivnostima koje je potrebno specifino planirati u okviru ovog Akcionog plana i 7. donijeti mjere koje e ukljuiti bolju primjenu zakona koji se odnose na oblast maloljetnikog prestupnitva. Prirunik o pruanju pomoi djeci rtvama nasilja se oslanja i na dokument Zatita ljudskih prava u kolama u Bosni i Hercegovini, Kodeks za zatitu ljudskih prava u kolama, dokument koji je izradila radna grupa nastavnika, uenika i roditelja ukljuenih u program Zatita ljudskih prava u kolama u BIH.
61
ANNEX 3
PROTOKOL POMOI RTVAMA NASILJA U HERCEGOVAKO NERETVANSKOM KANTONU UVOD
Pod nasiljem se podrazumjevaju odnosi i ponaanja pojedinaca ili institucija kojima se ugroava ili sprjeava normalan psihofiziki razvoj i integritet linosti. Nasilje u partnerskim odnosima je sklop fizikog zlostavljanja, kontrole i prijetnje osobi sa kojom je nasilnik u bliskom odnosu. Nasilje u porodici je bilo koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku, seksualnu ili ekomosku tetu ili patnju kao i prijetnje takvim djelima, ili proputanje dunog injenja i panje koje ozbiljno sputavaju lanove porodice da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti u javnoj ili privatnoj sferi ivota. Nasilje nad djecom odnosi se na namjerno nanoenje ozljeda djetetu od strane roditelja ili odraslih osoba ili na nesprijeavanje istog. Ono podrazumjeva psihiko (poniavanje i omalovaavanje, izolaciju, prijetnje i zastraivanje i koritenje privilegija), fiziko (koje moemo generalno razlikovati po teini ozljeda i upotrebi oruja) i seksualno nasilje. Posljedice nasilja se generalno mogu podijeliti na primarne i sekundarne. Primarne posljedice podrazumijevaju verbalno, fiziko i seksualno nasilje u trenutku kada je ispoljeno, a sekundarno nastaje kao formalne i neformalne reakcije na viktimizaciju. Podjednako negativne posljedice na razvoj djeteta ostavlja i grubo zanemarivanje uskraivanje dune panje, odnosno nebriga o osnovnim razvojnim potrebama djeteta. Uzimajui u obzir slubene podatke Hercegovako Neretvanskog Kantona (u daljem teskstu HNK) o sluajevima nasilja, evidentno je da su najee rtve nasilja ene, razliite ivotne dobi i porodinog statusa, a najei poinitelji su mukarci brani ili vanbrani drugovi, oevi ili sinovi. Protokolom pomoi rtvama nasilja e se osigurati kompletna i adekvatna pomo enama - rtvama nasilja u HNK na nain da im se pomo lan 6 Zakona o zatiti od nasilja u porodici (Sl. N. F BiH 22/05)
62
gne da se oslobode nasilnika i ne podlegnu daljem nasilju, da se reintegriu u drutvo i vrate svoje samopouzdanje. Ovaj Protokol utvruje nadlenosti vezane za pomo i podrku rtvama nasilja u HNK. Ovaj protokol se temelji na slijedeim zakonima i podzakonskim aktima: Zakon o zatiti od nasilja u porodici,(SL. N. FBIH 22/05); Porodini zakon, (Sl. N. FBiH 35/05); Krivini zakon, (Sl. N. FBiH 36/03); Zakon o jednakosti spolova, (Sl. Glasnik BiH 16/03); Zakoni o socijalnoj zatiti (Sl. N. HNK 3/05); Zakoni o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom FBiH; Pravilnika o nainu i mjestu provedbe zatitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana uinilaca nasilja u porodici; Protokol pomoi rtvama nasilja e odrediti principe, procedure, smjetaj rtava i finansije. Osnovni principi pri postupanju sa rtvama nasilja su: Postii da se problem nasilja u porodici ne tretira kao privatni ve kao javni drutveni problem; Prema rtvama, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, postupati obzirno, na nain kojim se potuje njihovo dostojanstvo; Podii svijest rtve nasilja o mogunosti prijave nasilja i zatiti iste; Postupajui prema rtvama nasilja, nadlena tijela i ustanove dune su osigurati rodno-senzitivan tretman; Postupajui prema rtvi, nadlena tijela i ustanove dune su postupati prema naelu najboljeg interesa rtve, vodei rauna o njenom zdravstvenom i emocionalnom i psihofizikom stanju; savjetovati se i uvaavati preporuke strunjaka o nainu postupanja sa rtvama nasilja; Poinitelja nasilja upoznati s mogunostima ukljuivanja u psihosocijalni tretman bez prejudiciranja njegove krivine/ prekrajne odgovornosti s ciljem pomoi u promjeni njegovog ponaanja; Na lini zahtjev stranku-rtvu nasilja, izvijestiti o toku i/ili ishodu postupka; Obavijestiti stranku-rtvu nasilja o daljnjem postupanju;
Krivini Zakon Federacije BiH (Sl. N. 36/03) samo u lanu 222. nasilje u porodici - tretira nasilje kao krivino djelo.
63
Procedure odreuju ko, ta i na koji nain treba da radi, kao i odgovrne sa aspekta vrste pomoi. Protokol predvia da svaka potpisnica preuzme dio svojih obaveza u skladu sa zakonom ili javnim ovlatenjem. Protokol ureuje partnerske odnose aktera: 1.1. Ukoliko se nasilje prijavi predstavnicima policije, ista obavjetava centar za socijalni rad (ukoliko u odnosnom gradu tj. mjestu postoji centar za socijalni rad) i oni zajedno izlaze na uviaj. 1.2. Ukoliko se nasilje prijavi centru za socijalni rad pod uslovom da u odnosnom gradu tj. mjestu postoji centar za socijalni rad (u daljem tekstu Centar) onda Centar obavjetava policiju i oni zajedno izlaze na uviaj. 1.3. Ukoliko se nasilje prijavi nevladinim organizacijama koje se bave problemom nasilja (SOS Telefon) oni su obavezni da sluaj prijave i Centru i policiji. 1.4. Ukoliko rtva sama zatrai medicinsku pomo, obaveza je odnosne zdravstvene ustanove da sluaj nasilja prijavi i policiji i Centru.
SARADNJA NADLENIH TIJELA:

Ministarstvo Unutranjih Poslova HNK: U sluaju nasilja u porodici policija je obavezna poduzeti mjere i radnje iz svoje nadlenosti u cilju zatite rtve nasilja u porodici, te temeljem zakonskih i podzakonskih propisa poduzeti potrebne mjere i radnje prema poinitelju nasilja u porodici, odnosno radi pokretanja odgovarajueg postupka. To podrazumjeva poduzimanje sjedeih mjera i radnji: U okviru izvravanja redovitih poslova i zadaa policija je duna, izmeu ostalog prikupljati informacije i saznanja o izvrenom nasilju u porodici; Prilikom zaprimanja infomacija da je izvreno nasilje u porodici, policija je duna neodlono prikupiti to vie informacija o dogaaju izvrenom nasilju, pored osnovnih podataka koji obuhvataju osnovne podatke o rtvi, poinitelju, eventualnim svjedocima, adresi dogaaja, posljedicama izvrenog nasilja, policija treba pokuati saznati vie informacija o poinitelju (da li je
sklon nasilju, da li je krivino kanjavan i zbog kojih krivinih dijela, da li je duevni bolesnik, da li je sklon opijanju alkohola, konzumira li opojne droge i slino), odnosno podataka o kojima e ovisiti jaina brojnost policijskih slubenika koji e izai da interveniu po dogaaju; Odmah po saznanju da je izvreno nasilje u porodici, policija e izai na mjesto dogaaja gdje je izvreno nasilje, s tim da e broj policajaca koji izlaze na mjesto dogaaja ovisiti o stepenu ugroenosti policajaca, odnosno sklonostima profilu poinitelja nasilja, ali da broj policajaca koji izlaze na mjesto dogaaja ne smije biti manji od dva; Ovisno o spolu rtve, poeljno je da, kada je to mogue, u sastavu policijske patrole koja izlazi na mjesto dogaaja bude i policijska slubenica (iskustvo je pokazalo da policijske slubenice postiu bolji uinak u odnosu i komunikaciji sa enama koje su rtve nasilja, jer se ene rtve nasilja lake povjere policijskoj slubenici); Istovremeno po upuivanju policije na mjesto dogaaja, voditelj smjene (ili drugi zaposlenik organizacione jedinice PU-a) obavjetava centar za socijalni rad o izvrenom nasilju u porodici, a radi izlaska zaposlenika centra za socijalni rad na mjesto dogaaja, posebno ukoliko je dijete (ili maloljetnik) bilo uesnik dogaaju, bilo kao rtva nasilja ili pak kao poinitelj nasilja; Dolaskom na mjesto dogaaja policija e odmah, ovisno o zateenom stanju, utvrditi ko je poinitelj, a ko rtva (jedna ili vie njih), sprijeiti poinitelja u daljem nasilnikom ponaanju i zatititi rtvu nasilja, te joj po potrebi omoguiti potrebno zdravstveno zbrinjavanje (ovisno o stepenu povrede, pozvati Hitnu pomo i sl.); Nakon toga pristupiti prikupljanju dokaza i dokumentovnju dogaaja (pronalaenje tragova dokaza koji e kasnije posluiti u sudskom postupku, privremeno oduzimanje predmeta, uzimanje izjava rtve, poinitelja svjedoka, a ovisno o konkretnom sluaju i liavanje slobode poinitelja, obavjetavanje tuitelja itd. u skladu sa vaeim zakonima);
U sluaju da nadleni sud izrekne zatitne mjere iz lana 9. stava 1. taka 1), 2) i 4) Zakona o zatiti nasilja u porodici, policija e provoditi ove zatitne mjere na nain propisan Pravilnikom o nainu provoenja zatitnih mjera koje su u nadlenosti policije.
65
Centar za socijalni rad: Prvenstveni zadatak centara za socijalni rad (dalje u tekstu centara) je unaprijeenje zatite rtava nasilja, pogotovo nasilja u porodici, prevencija novog nasilja, razvoj mjera zatite prava i dobrobiti osoba izloenih nasilju. Kada uposlenici centara od bilo koga i na bilo koji nain (pisanim putem, usmenom dojavom, putem telefona, saznanjem iz medija, tokom nekog drugog postupka koji se vodi pred istim) sazna o nasilju, pogotovo o nasilju u porodici ili zaprimi obavjetenje o sumnji da je poinjeno nasilje, duan je postupiti na sljedei nain:
Bez odlaganja izvriti prijavu policiji bez obzira je li to ve uinilo drugo tijelo, te dostaviti sve zaprimljene informacije o sluaju, a o dojavi i saznanju izraditi slubenu zabiljeku u koju e se unijeti podaci o rtvi, nasilniku te poinjenom nasilju i odmah oformiti spis; Centar e rtvu nasilja smjestiti u Sigurnu kuu u sluaju potrebe hitnog zbrinjavanja rtve nasilja usljed ozbiljnosti sluaja nakon ega e bez odlaganja obavjestiti policiju; Bez odlaganja uspostaviti kontakt sa rtvom; Upoznati rtvu nasilja, odnosno njenog zakonskog zastupnika ili skrbnika o njezinim zakonskim pravima, posebno o pravima djeteta na zatitu od svakog oblika nasilja i zanemarivanja, kao i sa mjerama i radnjama koje e u daljem postupku centar preduzeti, a koje su vane za zatitu sigurnosti rtve odnosno sigurnosti djeteta, naroito u pogledu smjetaja rtve i djeteta u sklonite u saradnji s odgovarajuim nevladinim organizacijama pomoi rtvi nasilja kod ostvarivanja prava i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu pomo ili je uputiti u odgovarajue savjetovalite. Prema rtvi, centar je duan postupati sa senzibilitetom za problem nasilja, pogotovo nasilja u porodici, njegove uzroke i razliite pojavne oblike pri emu e se tokom svakog postupanja rtvi iskazivati posebno razumijevanje za njen problem; U sluaju pokrenutih krivinih/prekrajnih postupaka centar e u svakom pojedinanom sluaju, rukovodei se naelom najboljeg interesa djeteta, razmotriti jesu li zatiena prava i interesi djeteta te, u protivnom, djetetu imenovati posebnog skrbnika za potrebe tih postupaka;
66
Omoguiti rtvi da nesmetano i bez straha iznese sve injenice relevantne za utvrivanje poinjenog nasilja prema njoj i djeci, a posebno sve injenice koje se tiu prisustvovanja djece inu nasilja ili izloenosti djece nasilju na bilo koji nain (u sluaju potrebe za hitnom zatitom djece, usmjerene prema trenutnoj zatiti rtve nasilja s djecom, odmah preduzeti mjere za zatitu djece). Pri tome e se naroito obratiti panja i provjeriti okolnosti vezane uz trajanje, kontinuitet i nain poinjenog nasilja, eventualno ranije nasilje i raniju izloenost rtve i djece nasilju, te jesu li nadlena tijela ve postupala u sluaju nasilja te u kojem obimu. Pri postupanju, centar e voditi rauna o zatiti rtve pred organom uprave, posebno njene sigurnosti i odvojeno sasluati rtvu i nasilnika; Radi dodatnog utvrivanja injeninog stanja uposlenici centra e utvrditi relevantne injenice razgovorom s uposlenicima odgojnoobrazovnih ustanova, porodinim doktorom, te ostalim osobama koje bi mogle dati relevantnu informaciju o svim okolnostima poinjenog nasilja; Uposlenici centra su o svakoj preduzetoj radnji duni sainiti zapisnik, izvjetaj ili slubenu zabiljeku; Centar je radi zatite djeteta duan, ukoliko se radi o nasilju u porodici koje je poinio roditelj koji ne ivi s djetetom, razmotriti je li potrebno donijeti odluku kojom se roditelju, koji ne ivi s djetetom, zabranjuju susreti i druenja radi zatite zdravlja i drugih interesa djeteta, odnosno je li potrebno donijeti odluku kojom se tome roditelju zabranjuje neovlateno pribliavanje djetetu na odreenim mjestima ili na odreenoj udaljenosti te uznemiravanje djeteta. O tome e Centar obavijestiti roditelja koji ne zlostavlja dijete, uzimajui u obzir dob i zrelost djeteta, te pribaviti njegovo miljenje i uzeti ga u obzir, ukoliko ono nije suprotno djetetovom interesu, pri emu e se posebno cijeniti potreba djeteta za zatitom od daljnjeg nasilja, o emu e se pribaviti miljenje i preporuka odgovarajueg strunjaka. Miljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti; Na traenje nadlenog tuilatva ili policije, centar je duan odmah dostaviti svu dokumentaciju, koja je od znaaja za razjanjavanje i dokazivanje kanjive stvari (nalaz i miljenje psihologa te drugu dokumentaciju o izvrenju poduzetnih mjera); Uposlenik centra duan je odmah se odazvati na poziv policije radi trenutnog zbrinjavanja rtve, pogotovo djeteta ili maloljetnika i informativnog razgovora kod postupanja u vezi nasilja u porodici;
67
Pri donoenju svih odluka kojima se odluuje o pravima i interesima djeteta, centar je duan naroito utvrivati postojanje porodinog nasilja;
Zdravstvene ustanove: Zdravstvene ustanove su dune pruiti rtvi nasilja sveukupnu zdravstvenu zatitu u cilju ouvanja fizikog i psihikog zdravlja rtve kao i sanacije nastalih ozljeda i psihotrauma. U sluaju sumnje da je povreda ili zdravstveno stanje posljedica nasilja, pogotovo nasilja u porodici, zdravstveni radnik je duan paljivo razgovarati s osobom, te je navesti da mu se kao zdravstvenom radniku povjeri o postojanju nasilja i saznati to vie okolnosti u vezi s povredom ili zdravstvenim stanjem. U sluaju saznanja o poinjenom nasilju, pogotovo nasilju u porodici, zdravstveni radnik je duan postupati na sljedei nain: Bez odlaganja o nasilju obavjestiti policiju i centar; Utvrditi uzroke i nain nastanka ozljeda, te obaviti potpun zdravstveni pregled; Razgovarati sa rtvom o mogunostima rjeavanja problema, savjetovati je, informisati enu rtvu o mogunosti zatite koje pruaju nevladine organizacije o njenim pravima i uputiti je na daljnju obradu zavisno od sluaja i obavezno biti u stalnom kontaktu sa centrom i policijom; U sluaju tjelesne povrede, doktor/ica u hitnoj medicinskoj pomoi ili izabrani doktor/ica duni su izdati ozljedni list. Prijavu treba voditi u posebnom protokolu i bolesnikom kartonu; Na traenje nadlenog tuilatva ili policije, zdravstvene su ustanove dune odmah dostaviti svu dokumentaciju koja je od znaaja za razjanjavanje i dokazivanje krivinog djela; Ukoliko je rtva nasilja osoba s duevnim smetnjama ili osoba lijeena od alkoholizma i drugih ovisnosti, po potrebi je uputiti na lijeenje, odnosno prisilno hospitalizirati i o tome obavijestiti centar i policiju; Ukoliko je nasilnik osoba s duevnim smetnjama ili osoba lijeena od alkoholizma i drugih ovisnosti, po potrebi ga uputiti na lijeenje, odnosno prisilno hospitalizirati i o tome obavijestiti centar i policiju, a prije njenog putanja zdravstveni radnici o tome moraju obavijestiti rtvu;
Pravosudna tijela: Cilj protokola postupanja pravosudnih tijela je to efikasnije iskoristiti sve zakonske mogunosti propisane pozitivnim propisima Bosne i Hercegovine u svrhu zatite rtve nasilja i lanova njene ue porodice, te im omoguiti sudsku zatitu radi zatite njihovog psihofizikog integriteta i temeljnog prava na ivot bez nasilja. Pravosudna tijela (sudovi i/ili tuilatvo HNK) e: U predmetima vezanim uz nasilje postupati hitno; Sud pred kojim se vodi postupak, vezan uz zatitu prava i interesa djece, nadlenom centru i policiji dostavit e obavijest o pokretanju postupka i pravosnanim odlukama donesenim u postupku; Tokom voenja postupka stranku-rtvu nasilja izvijestiti o njenim pravima pri emu e se voditi rauna o tome da rtva-stranka, koja je pravno neuka, bude obavjetena o svojim pravima; Sudovi e osigurati zatitu rtve pri dolasku na sud i unutar suda fizikom zatitom rtve u saradnji s pravosudnom policijom Nevladine organizacije Svoje obaveze u okviru Protokola nevladine organizacije e obavljati preko SOS telefona, smjetaja u Sigurne kue (u daljem tekstu S. k.). Prilikom prijave nasilja na SOS telefon, nevladine organizacije (u daljem tekstu NVO) su dune da odmah po zavretku razgovora obavjeste policiju i centar; Prilikom obavljanja svih radnji vezanih za rtvu nasilja NVO e postupati uz zagarantovanu diskreciju; NVO je duna da vodi evidenciju obavljenih razgovora na SOS telefonu i da po potrebi iste predoi ovlatenim slubenim licima iz policije i centra; Ukoliko rtva nasilja koja se javila na SOS telefonom ili na neki drugi nain kontaktirala NVO eli da ostane anonimna, NVO e rtvu upoznati sa njenim pravima, nainu ostvarivanja istih i mogunostima zatite; rtvu e NVO smjestiti u S. k. na intervenciju policije, ili na osnovu procjene uposlenika NVO o potrebi hitnog zbrinjavanja rtve nasilja usljed ozbiljnosti sluaja kada e se odmah nakon zbrinjavanja rtve u S. k. obavjestiti policija i centar; rtvi smjetenoj u S. k. e se osigurati pravna i psihosocijalna pomo; NVO e pomoi rtvi nasilja kod ostvarivanja prava i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu pomo ili je uputiti u odgovarajue savjetovalite
SMJETAJ predstavlja detaljnju razradu dnevnih aktivnosti u Sigurnim kuama, pravila smjetaja, kuni red, kako za korisnice tako i za osoblje, te vrste pomoi koje e se pruati rtvi u kui od ishrane do medicinske i psihosocijalne pomoi i ko je nadlean za pruanje pomoi. rtva nasilja e biti smjetena u S. k. na intervenciju policije (nadlene slubene osobe), centra (nadlene slubene osobe) kao i na intervenciju osoba zaposlenih na SOS telefonu.
Svaka Sigurna Kua obavezna je imati kuni red pravila ponaanja koja e potovati kako korisnice Sigurne kue (u daljem tekstu S. k.) tako i njeni uposlenici/e. rtvi smjetenoj u S. k. e se osigurati zdravstvena, pravna i psihosocijalna pomo. Policijski slubenici imaju pravo ui u S. k. samo u izuzetnim sluajevima kada je potrebna intervencija policije i to iskljuivo uz dogovor sa voditeljem/icom S. k. Zaposlenima centra ulazak u S. k. je dozvoljen iskljuivo uz dogovor sa voditeljem/icom S. k. Doktor/ica tj. medicinsko osoblje mogu ui u S. k. samo iskljuivo uz dogovor sa voditeljem/icom S. k. rtva u pratnji voditelja/ice S. k. obavlja sve zdravstvene preglede van S. k. Prevoz rtve van S. k. do zdravstvene ustanove kao i za sve ostale nune potrebe obezbjeuje S. k.
FINANSIJAMA se odreuje ko i na koji nain finansira sve aktivnosti vezane za pomo rtvi, njen smjetaj i u kojem iznosu.

70
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike HNK e poduzeti aktivnosti s ciljem pokretanja izmjene odredbi Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom (Sl. novine FBIH br.36/99, 54/04 i 39/06), te njegovo usklaivanje sa novim zakonskim propisima koji tretiraju oblast nasilja; Ministarstvo e inicirati izmjenu Zakona o socijalnoj zatiti HNK (Sl. novine HNK br.3/05) i njegovo usklaivanje sa novim zakonskim rjeenjima kojim se regulie oblast nasilja, sa ciljem definisanja rtava nasilja kao korisnika socijalne zatite; Ministarstvo e inicirati izmjenu Zakona o socijalnoj zatiti HNK sa ciljem rjeavanja statusa Sigurne kue kao ustanove;
Ministarstvo e predloiti Vladi HNK, da prilikom donoenja Odluke o raspodjeli sredstava za Udruenje osoba sainvaliditetom, u skladu sa svojim mogunostima, obezbjedi sredstva za projekat Sigurne kue.
ZAVRNE ODREDBE Svako dravno tijelo koje sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pruanju pomoi i zatite osobama izloenim nasilju, duno je postupati u skladu s aktivnostima odreenim ovim Protokolom. Ovaj Protokol izraen je na osnovu vaeih zakonskih propisa. Po donoenju ovog Protokola, zaduuju se sva resorna ministarstva da upoznaju tijela i ustanove iz svog djelokruga s injenicom njegova donoenja i svrhom donoenja, te da osiguraju njegovu dostupnost, kao i da preduzmu sve potrebne mjere radi njegove dosljedne primjene. Sve osobe nadlenih tijela koja su odgovorna za primjenu ovog Protokola, svojim potpisom potvrdit e upoznatost s njegovim odredbama i preuzeti odgovornost za njegovu primjenu.
U Mostaru, dana ______________ _______________________________ Za Mininistarstvo zdravstva, rada i socijalne politike HNK gdin. Luka Faletar __________________________________ Za Ministarstvo unutranjih poslova HNK gdin. Zoran Krei __________________________________ Za Ministartvo finansija HNK Gdin. Semin Bori ___________________________________ Za Udruenje ENA BiH Mostar ga. Azra Hasanbegovi _________________________________ Za CARITAS Mostar ga. Mirjana Vlaho __________________________________ Za Centar za ene Mostar ga.Tea Dizdarevi Prirunik za profesionalce 71
ANNEX 4
ZNAAJNI DATUMI
8. mart/oujak 2. april/travanj 7. april/travanj 22. april/travanj 1. maj /svibanj 8. maj/svibanj 13. maj/svibanj 15. maj/svibanj 31. maj/svibanj 4. juni/lipanj 20. juni/lipanj 26. juni/lipanj 8. septembar/rujan 21. septembar/rujan 1. oktobar/listopad 10. oktobar/listopad 15. oktobar/listopad 16. oktobar/listopad Prva sedmica u oktobru/listopadu 24. oktobar/listopad 9. novembar/studeni 11. novembar/studeni 19.novembar/studeni 20. novembar/studeni 25. novebmar/studeni 29. novembar/studeni 1. decembar/prosinac 3. decembar/prosinac 5. decembar/prosinac 10. decembar/prosinac
72
Meunarodni dan ena Dan djeije knjige Svjetski dan knjige Dan planete Zemlje Meunarodni dan rada Dan crvenog krsta/kria Dan majki Dan porodice/obitelji Svjetski dan nepuenja Meunarodni dan djece nevinih rtava agresije Svjetski dan izbjeglica Dan borbe protiv droga Dan borbe protiv nepismenosti Meunarodni dan mira Dan starih osoba i Dan muzike Dan mentalnog zdravlja Dan bijelog tapa Svjetski dan hrane Djeija nedjelja Dan UN i Dan borbe protiv siromatva Da borbe protiv faizma i antisemitizma Dan mladih Dan borbe protiv nasilja nad djecom Dan prava djeteta Dan borbe protiv nasilja nad enama Meunarodni dan braniteljica enskih ljudskih prava Dan borbe protiv AIDS-a Europski dan osoba sa invaliditetom Dan volontera Dan ljudskih prava
LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. A computational model of childrens semantic memory; www-timc.imag.fr/Benoit.Lemaire/activites/cogsci04_1.pdf American Association for Correctional and Forensic Psychology. Models of Child Abuse. A Metatheoretical Analysis. Sandra T. Azar. Clark University, (1991), prema Penik 2001., 33. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D.: Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M, 2003., Zagreb, David Skuse and Arnon Bentovim: Physical and Emotional Maltreatment: Forms of abuse, 211 Fondacija za kreativni razvoj (2007), Kodeks za zatitu ljudskih prava u kolama, 38-41. Gil, (1991), Signs and symptoms of post-traumatic stress disorder in children, Glas Koncila (2006): Interviju sa psihologinjom, mr. Ines Ivii, Kako uinkovito sprijeiti nasilje meu djecom?, broj iz arhive: 13 (1657), Gray, J.D., Cutler, C.A., Dean, J.G., & Kempe, C.H. (1979). Prediction and prevention of child abuse and neglect. Journal of Social Issues,35(2), prema Killen, 2001., 21 Killen Kari: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, 2001.) Krivini Zakon Federacije BiH (Slubene novine Federacije BIH br.36/03, 21/04, 18/05). Krivini zakon Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 37/03); Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH, broj 35/03); Krivini zakon Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, broj 49/03); Krivini zakon Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik BD, broj 10/03) Letak Child abuse signs and symptoms, organizacije Kidscape Leci Hrabrog telefona Zagreb Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BIH: Dravna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom 2007 2010, Sarajevo, maj 2007.godine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BIH: Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine 2002 2010, Sarajevo, april 2002.godine Mr. Sci. Haam, B: Istraivanje raeno u HNK Utjecaj stupnja informiranosti i vlastitog iskustva na stavove o zanemarivanju i zlostavljanju djece; Mr. Sci. Sesar, K.: Istraivanje raeno u ZHK Multiplo zlostavljanje u djetinstvu i psiholoka prilagodba u adolescenciji Odluka o ratifikaciji Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o zabrani uea djece u oruanim sukobima Slubeni glasnik BIH - Meunarodni ugovori, broj 5/02; Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BIH, Slubeni glasnik BIH, broj 18/03; Ombdusmen Republike Srpske, Projekat Zatita prava djece: Nasilje nad djecom: Izvjetaj sa seminara Institucionalno zbrinjavanje djece rtava nasilja, Banja Luka, (2004)
73
12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.
20. Porodini zakon FBIH, Slubene novine FBIH, broj 53/05; 21. Stephen Bittner MD, Eli H. Newberger M; Pediatric Understanding of Child Abuse and Neglect, (Pediatrics in Review. 1981;2:197-207.) 22. Socio psiholoki model zlostavljanja djece (Gelles i Cornell, 1985., prema Penik 2001., 38) 23. The British Association of Social Workers. A theoretical model for the comprehensive assessment of parenting: Child maltreatment: An ecological integration, Belsky, J. (1980), prema Penik 2001., 38 24. The importance of understanding a childs maltreatment experience cross-sectionally and longitudinally) http://www.sciencedirect.com/science 25. Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom FBIH, Slubene novine FBIH, br.36/99 i 54/04; Zakon o ratifikaciji Konvencije o pravima djeteta Slubeni list RBIH, br. 2/92 i 13/94; Zakon o zatiti od nasilja u porodici, Slubene novine FBIH, broj 22/05; 26. Vijee Europe: KOMPAS Prirunik za obrazovanje mladih o ljudskim pravima, prijevod za BIH Independet Zenica, (2004), 118 27. Vijee za djecu BIH: Inicijalni izvjetaj o nasilju nad djecom u BIH, usvojen od Vijea Ministara BIH na 112.sjednici, odrzanoj 16. 3. 2006. godine. Internet izvori: 1. UNICEF: A world fit for children; www.unicef.org 2. UN Deklaracija Svijet dostojan djece www.beba-eva.hr 3. Jutarnji list, www.jutarnji.hr 4. Hrabri telefon, www. hrabritelefon.hr 5. www.socialresearchmethods.net/tutorial/Bedard/phenomenologist_behind_bars.htm
74

Nasilje Nad Djecom

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nasilje Nad Djecom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

I. O NASILJU NAD DJECOM

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

Posljedice zlostavljanja na djecu

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

II. MODELI OBJANJAVANJA ZLOSTAVLJANJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

III. DEFINICIJA POJMA NASILJE NAD DJECOM I TIPOVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

b) Emocionalno/psiholoko nasilje (emocionalna zluopotreba)

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

Kako i zato dolazi do incesta?

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

Zdravstveno ili medicinsko zanemarivanje

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

Rizini faktori zanemarivanja:

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

MEDICINSKI PRISTUP ZLOSTAVLJANOM DJETETU

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

Konvencija o pravima djeteta (CRC) (1989. god.)

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA

36. 37. 38. 39. 40.

KAKO PREPOZNATI NASILJE NAD DJECOM I POMOI DJETETU RTVI NASILJA