SVEUILITE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za inenjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy

Kaieva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Tel.: (+385 1) 45 61 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081; Web: www.igupi.geof.hr

KATASTAR NEKRETNINA
Upravljanje zemljinim informacijama
f o l i j e s p r e d a v a n j a

Roi M.

Zagreb, veljaa 2002.

KATASTAR NEKRETNINA
Upravljanje zemljinim informacijama
Miodrag Roi

Predavanja
IV i V semestar 2 sata tjedno pohaanje / DGU / Ured za katastar folije + ...

Vjebe
IV semestar 2 sata tjedno / asistent i demonstratori izrada zadatka i predaja parcelacijskog elaborata

lanak 2. (1) Dravna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza podruja Republike Hrvatske, utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljinih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematike, astronomske, satelitske geodezije, daljinskog pronicanja i dr.). (2) Katastar nekretnina jest evidencija o esticama zemljita, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim graevinama koje trajno lee na zemljitu ili ispod njegove povrine, ako zakonom nije drukije odreeno. lanak 3. Poslovi dravne izmjere i katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Literatura

Roi, M.: Katastar nekretnina folije s predavanja (www.igupi.geof.hr). Medi, V., Fanton, I., Roi, M.: Katastar zemljita i zemljina knjiga - skripta. PROPISI (Narodne novine; Slubeni list )
Hrvatsko geodetsko drutvo (1997): Zbornik radova Prvog Hrvatskog kongresa o katastru, urednici: Roi/Kapovi, Zagreb. Hrvatsko geodetsko drutvo (2001): Zbornik radova Drugog Hrvatskog kongresa o katastru, urednici: Roi/Kapovi, Zagreb. Hrvatsko geodetsko drutvo (1999): Zbornik radova Simpozija Dravne geodetske osnove i zemljini informacijski sustavi, urednici: Kapovi/Roi, Zagreb. Pavi, ., Crni, J., Dui, F. (1969): Prava na nekretninama, Informatorovi prirunici I, II i II. Zagreb. Larsson, G. (1991): Land Registration and Cadastral Systems, Longman Scientific&Technical, Harlow-UK. Staudler, D., Williamson, I., Kaufman, J. (1998): Benchmarking Cadastral Systems, The Australian Surveyor, Vol. 42, No. 3, pp. 87-106. Hrbek, F. (1991): Katasterwesen I, folije s predavanja, TU Be. Kriegel, O., Dresbach, D. (1985): Kataster ABC, Herbert Wichmann Verlag, Karlsruhe. DVW (1993): Grundbuch- und Katastersysteme in der Bundesrepublik Deutschland - Entwicklung und aktueller Stand, Wittwer Verlag, Stuttgart. Huser, M. (1994): Schweizerisches Vermessungsrecht, Freiburg. Kaufman, J., Staudler, D. (1998): Cadastre 2014, FIG publication. FIG (1995). The FIG Statement on the Cadastre, Pub. No. 11. Hensen, J. (1995): Basic Principles of the Main Cadastral Systems in the World, Seminar FIG, Delft-Nizozemska. Hawerk, W. (1995): Grundbuch and Cadastral Systems in Germany, Austria and Switzerland, Seminar FIG, DelftNizozemska. Gradski zavod za katastar i geodetske poslove-Zagreb (1997): Automatska obrada podataka knjinog dijela katastarskog operata. Bundesamt fuer Eich und Vermessungswesen (1994): Grenzkataster, 1. Auflage, Be.

KN/2000

Program predavanja

Uvod / Pojmovi / Povijest Pravne osnove i zakonodavstvo Katastar

Prikupljanje podataka Izrada katastarskog operata Odravanje podataka

Obnova

Zemljina knjiga Ostale evidencije nekretnina i prava na njima

Katastar vodova, pogonski katastri ...

Evidencije nekretnina u svijetu

Potrebe za evidencijama

zemljite / nekretnina ije je zemljite / nekretnina tko ga koristi na koji nain osnova za
planiranje razvitak kontrolu zemljinih resursa

poljoprivreda umarstvo ...

KN/2000

Zemlja-zemljite

lanak 2. (1) Zemljite je u smislu ovoga Zakona dio zemljine povrine koji je u katastru zemljita oznaen posebnim brojem i nazivom katastarske opine u kojoj lei (katastarska estica). (2) Sve to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljita i ako zakonom nije drukije odreeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrene glede zemljita odnose i na to.
Land is defined as an area of the surface of the earth together with the water, soil, rocks, minerals and hydrocarbons beneath or upon it and the air above it. It embraces all things which are related to a fixed area or point of the surface of the each, including the areas covered by water, including the sea (U.N. Ad Hoc group of Experts on Cadastral Surveying and Land Information, 1985).

(CADASTRE) Katastar: GDJE i KOLIKO (LAND REGISTRATION) Zemljina knjiga: TKO i KAKO
LAND REGISTRATION + CADASTRE = LAND RECORDING

Nekretnine

KN/2000

Nekretnine - Zakon ...

Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava lanak 2. (1) Predmet prava vlasnitva i drugih stvarnih prava moe biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne. (2) Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno. (3) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drukije odreeno. (4) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednauje s nekretninama. (5) Prirodne sile su stvari u smislu ovoga Zakona ako su podlone ljudskoj vlasti. (6) Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo to drugo biti izjednaeno sa stvarima; u takvu se to sluaju ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasnitvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaeno nekretninom. (7) U sumnji je li to pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna. Osobito o nekretninama lanak 9. (1) Pojedinanu nekretninu ini zemljina estica, ukljuujui i sve to je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj povrini ili ispod nje; ali kad je vie zemljinih estica upisano u zemljinoj knjizi u isti zemljinoknjini uloak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljinoknjino tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. (2) Trava, drvee, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. (3) to je na povrini zemlje, iznad ili ispod nje izgraeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugraeno, njoj dograeno, na njoj nadograeno ili bilo kako drukije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljita one zgrade i drugo to je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene. (4) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlauje da na tom tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu; isto na odgovarajui nain vrijedi i za zgrade i druge graevine koje od zemljita ili od opega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlauje da na tome ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu. (5) Strojevi i slini ureaji koji bi inae bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabiljei u zemljinoj knjizi da su oni vlasnitvo druge osobe. Uinak te zabiljebe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj uinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme steajnoga i ovrnoga postupka. (6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnou te nekretnine.

Pojmovi

katastar (nekretnina, zemljita ...)

capitastrum lat.

knjiga rasporeda poreza i drugih davanja od zemljita popis poreznih obveznika

katastichon gr.

Cadastre Land Registration

zemljina knjiga katastarska estica katastarska opina (katastarski operat) katastarski kotar

Katastar je na esticama zasnovani zemljini informacijski sustav s aktualnim podacima o zemljitu i interesima na njemu. jedinstveni model katastra?

KN/2000

Rani razvoj
9 Kupih, dakle tu njivu od Hanamela iz Anatota te mu izmjerih u novcu sedamnaest ekela srebra. 10 Napiem ugovor, udarim peat, pozovem svjedoke i izmjerim novac na tezulji. 11 Zatim uzmem kupovni ugovor, zapeaen prema propisu i uredbama, 12 predam kupovni ugovor Baruhu (Biblija, Knjiga proroka Jeremije 32)

FAROS

KN/2000

Domesday Book - 1086 g.

Milanski katastar

2387 opina Lombardije (P=19 220 km2)

katastarski planovi M 1:2000 opinske pregledne karte M 1:8000

na temelju izmjere (1720-1723) i lokalne triangulacije

Johann Jakob MARINONI (1676-1755)

grafika metoda izmjere (geodetski stol) - prvi put primijenjena

Stupa na snagu 1.1.1760.

Grimanijeve mape

izmjera veeg podruja sjeverne Dalmacije

1756 g.

Planovi s prikazanim esticama

sauvani za 56 sela

Dravni arhiv u Zadru

KN/2000

Napoleon I
A good cadastre will be the best complement of my civil law code to achieve systematic order in the area of real estate property. The plans must be so developed and be made so exact that they will permit at any time to define and record the boundaries of land property limits and to prevent the confusion or law suits otherwise arising.

And from the island of St Helena he wrote in 1816: The cadastre just by itself could have been regarded as the real beginning of the Empire, for it meant a secure guarantee of land ownership, providing for every citizen certainty of independence.

The purpose of the French cadastre according to the directives given by Napoleon I were: To survey . . . more than 100 million parcels, to classify these parcels by the fertility of the soil, and to evaluate the production capacity of each one; to bring together under the name of each owner a list of the separate parcels which he owns; to determine on the basis of their total productive capacity, their total revenue and to make of this assessment a record which should thereafter serve as the basis of future assessment . . . (Dreux 1933)

Odnosi

ime i prezime JMBG adresa

datum roenja ime oca

zanimanje

tvrtka ?

Zatitna prava:
zalog, hipoteka, tereti, slunosti, pravo koritenja...

INTERESI (upravljanje)

Prava uivanja:
vlasnitvo, posjedovanje, zakup, pravo graenja, uivanje...

adresa nain koritenja

137

identifikacija povrina

namjena

vrijednost

KN/2000

Pravne osnove i zakonodavstvo

Imovinsko pravo Stvarna prava

Vlasnitvo i druga Posjed (koritenje)

Knjina prava Zakoni:

Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99) Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita (NN 16/74; 10/78; 41/78; 51/89) Zakon o opem upravnom postupku (SL 47/86; NN 53/91) Zakon o zemljinoj knjizi (NN 91/96) Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96)

Imovinsko pravo
Odnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari, inidaba ili imovine nazivaju se imovinskopravni odnosi, a regulirani su pravilima imovinskog prava. drutveni odnosi sadraj imovinskopravni odnosi pravna karakteristika

imovinskopravni odnosi - odnosi meu ljudima stvarni odnosi - odnos izmeu ovjeka i stvari

KN/2000

Subjekti imovinskog prava

Pravni subjekt
sudionik u imovinskopravnim odnosima (nositelj prava i obveza)

mora imati
pravnu i poslovnu sposobnost sposobnost da se oitovanjem svoje volje stjeu prava i obveze

fizika osoba
ovjek

pravna osoba
tvrtka, institucija, ustanova ...

Objekti imovinskog prava

stvari

materijalni dijelovi prirode, prostorno ogranieni i postoje u sadanjosti svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik obvezan izvriti vjerovniku gospodarska kategorija
skup dobara koje pripadaju jednom subjektu

inidbe

imovina

pravna kategorija
skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem (vlasnitvo, slunost ...)

povodom kojih pravni subjekti stupaju u imovinskopravne odnose

KN/2000

Stvarno pravo
skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari

stvarna prava na vlastitoj stvari

pravo vlasnitva

vlasnik ima pravo na stvar i prisvaja njena uporabna svojstva

stvarna prava na tuoj stvari

pravo slunosti zalono pravo realni tereti pravo graenja

lanak 30. (1) Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima. (2) U granicama iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik ima, meu ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, koritenja i raspolaganja svojom stvari.

Vlasnitvo

Posjed

drutveni odnos
pravo vlasnika da iskljui druge osobe od utjecaja na predmet vlasnitva

stvarni odnos
ovlatenja koja pripadaju osobi u odnosu na stvar

Zemljina knjiga
vlasnitvo i ostala stvarna prava

posjed, upotreba, koritenje ...

Katastar zemljita
posjednik (bez drugih prava)

Posjednik lanak 10. (1) Osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju faktinu vlast izvrava osobno ili posredovanjem pomonika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouivatelj, zaloni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, uvar, posudovnik ili u kojem drugom slinom odnosu u kojemu je prema drugome ovlaten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu treemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik. (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktinu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slino. (5) S posjedom stvari izjednaeno je faktino izvravanje sadraja prava stvarnih slunosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajui nain odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima vie osoba, one su suposjednici.

KN/2000

10

Oblici prava vlasnitva

Individualno vlasnitvo
iskljuivo vlasnitvo pojedinca na nekoj stvari, nositelj vlasnikih prava samo jedan subjekt

Suvlasnitvo
vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su idealno (alikvatno) odreeni

svaki od suvlasnika je istodobno suvlasnik cijele stvari i svakog njenog i najmanjeg dijela (svaki suvlasnik moe traiti diobu)

Zajedniko vlasnitvo
vlasnitvo vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni ali su odredivi (raspolaganje samo zajedniki)
kune zadruge, imovina branih drugova, nasljedna zajednica

Etano vlasnitvo
vlasnitvo na stan ili poslovnu prostoriju kao posebnog dijela zgrade sa stanovitim pravom na cijeli objekt

Stjecanje i prestanak prava vlasnitva

Originalno - stvar u asu stjecanja nema vlasnika, izvorno niija ili naputena
Preradba (stvaranja nove stvari)
odvajanje plodova, naplavljivanje

Dosjelost (posjed kroz odreeno vrijeme) Okupacija

Derivatno - stjecatelj svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava svog prednika vlasnitvo prednika
mora biti upisan u Zemljine knjige

kad druga osoba stekne pravo vlasnitva naputanjem stvari - vlasnik nedvojbeno izrazi volju da stvar ne eli vie posjedovati propau stvari

pravni temelj nain stjecanja

pokretne stvari: predavanje u posjed ili pravni posao u usmenom obliku nekretnine: uvijek u pismenom obliku upisom (uknjiba)

KN/2000

11

Dosjelost
d/ Stjecanje dosjelou lanak 159. (1) Dosjelou se stjee vlasnitvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom odreenu kakvou i neprekidno traje zakonom odreeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. (2) Samostalni posjednik iji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i poten, stjee je dosjelou u vlasnitvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem poten stjee je dosjelou u vlasnitvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (4) Samostalni posjednik stvari u vlasnitvu Republike Hrvatske, upanija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednaenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasnitvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne trae za sebe dobitak nego slue za dobrotvorne ili druge opekorisne svrhe, stei e dosjelou vlasnitvo tih stvari tek poto je njegov zakonit, istinit i poten, ili barem poten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka.

Dosjelost slunosti lanak 229. (1) Stvarna slunost osniva se na temelju zakona dosjelou, ako ju je posjednik povlasne nekretnine poteno posjedovao izvravajui njezin sadraj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslune nekretnine nije se tome protivio. (2) Ne moe se dosjelou osnovati stvarna slunost ako se njezin sadraj izvravao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (3) Ako se slunost po svojoj naravi moe samo rijetko izvravati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelou, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio sluaj izvravanja takve slunosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvrio njezin sadraj.

Posjed
stvarno stanje zatieno pravom
posjedovati se mogu samo stvari na kojima se moe stei pravo vlasnitva

Tabularni posjed
osoba upisana u Zemljinu knjigu kao vlasnik, a na nekretnini nema stvarne vlasti

Posjed prava slunosti

osoba koja stvarno koristi nekretninu druge osobe u opsegu koji odgovara opsegu te slunosti

Pravni uinak posjeda

sudska zatita u sluaju smetanja posjedovnom tubom

Tuitelj = posljednji mirni posjednik

KN/2000

12

Slunosti (servitutes)

ovlatenik ima odreena prava koritenja tue stvari lanak 175. (1) Svaka slunost mora imati razumnu svrhu. stvarne (2) Ako je svrha slunosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, slunost je stvarna; inae je osobna.
pravo vlasnika jedne nekretnine da za potrebe te nekretnine obavlja odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika poljske ili zemljine (slunost puta, vode, pae ...) kune ili gradske (nasloniti zid, gredu ...) ovlateniku pripada pravo upotrebe tue stvari ili koritenje njome
plodouivanje - upotreba i crpljenje plodova upotreba - iskljuivo za potrebe ovlatenika i obitelji stanovanje Stjecanje: pravnim poslom, odlukom dravnih tijela, dosjelou Prestanak: istekom vremena, odreknuem, sporazumom, propau stvari

lanak 50. (3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud moe osnovati slunost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nuno za uporabu ili iskoritavanje dijela koji se diobom odvaja.

osobne -

Zalono pravo
zaloni vjerovnik : objekt : zaloni dunik
vjerovnik dobiva ovlatenje da se namiri iz vrijednosti zaloenog objekta ako dunik o dospijeu ne ispuni preuzetu obvezu

mogu se zaloiti
pokretne stvari (pignus ili runi zalog) nekretnine (hipoteka) Prestaje: utrnuem duga, prestankom potraivanja, odreknuem, propau zaloga, sjedinjenjem vjerovnika i dunika u istoj osobi

Stvarni tereti
obvezuju vlasnika na periodina davanja ili vrenje radnje davanja u novcu ili naravi, obavljanje radnji (njega)

lanak 304. (1) Dobrovoljno zalono pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlauje da dri zalog u posjedu jest hipoteka. (2) Na nekretninama je mogue osnovati zalono pravo jedino kao hipoteku.

KN/2000

13

Nasljedno pravo

Predmet nasljeivanja
pokretne stvari nekretnine prava koja pripadaju pojedincima

ravnopravnost u nasljeivanju ostavina bez nasljednika / dravno vlasnitvo strani dravljani imaju ista nasljedna prava
pod uvjetima primjene reciprociteta

Nasljeivanje na temelju zakona

1. potomci i brani drug umrloga
na jednake dijelove, umrloga potomka nasljeuju njegovi potomci

2. roditelji i brani drug umrloga (po 1/2)

ako je brani drug umro nasljeuju roditelji / potomci

3. djedovi i bake (po 1/2)

ako su umrli nasljeuju njhovi potomci

4. pradjedovi i prababe 5. ... ostali preci nasljednici blieg reda iskljuuju iz nasljedstva nasljednike daljeg reda (dosljednost zakonskog nasljeivanja)

Poveanje nasljednog dijela (brani drug/roditelji)

ako nema(ju) nunih sredstava za ivot

Nuni nasljednici

KN/2000

14

Nasljeivanje na temelju oporuke

Oporuka - izraz volje ostavioca, razredba posljednje volje

(testamentum) kojom raspolae svojom imovinom za sluaj smrti vlastoruna (napisana svojom rukom i potpisana) pismena pred svjedocima (potpisana pred 2 svjedoka) sudska (sastavlja sudac; ita pred 2 svjedoka) usmena oporuka pred 2 svjedoka

u izvanrednim prilikama kad nije mogue sastaviti pismenu - prestaje vrijediti 30 dana od prestanka izvanrednih prilika

Moe je sastaviti osoba starija od 16 g. sposobna za rasuivanje

Nitavna oporuka - oporuitelj bio prevaren; natjeran prijetnjom ili silom; nalazio se u zabludi

Sadraj: RAZREDBA IMOVINE, osnivanje zaklade, optereenje dunou nasljednika, odredbe o legatu ...

Nasljednopravni ugovori-Ostavinska rasprava

ustupanje i raspodjela imovine za ivota

pravovaljano samo ako su se suglasila sva djeca i drugi potomci koji e po zakonu biti pozvani da naslijede imovinu

Sud utvruje

nasljednike umrloga imovinu

mora biti pismeno sastavljen i ovjeren od suca moe obuhvatiti

cjelokupnu imovinu ili dio

pokree postupak po slubenoj dunosti odreuje roite obavjetava zainteresirane osobe

o pokretanju postupka postojanju oporuke / da dostave oporuku

ne ulazi u ostavinu

nasljednici mogu dati izjavu o odricanju od nasljedstva

ako nisu poznati pozivaju se oglasom (rok 1 god.)

Ugovor o doivotnom uzdravanju

mogu raskid

Rjeenje o nasljeivanju
proglaavanje nasljednika

KN/2000

15

Evidentiranje nekretnina i prava u Hrvatskoj

Katastar nekretnina (Katastar zemljita)

Katastar vodova Pogonski katastri

Naela, nain rada, zakonski propisi

Javnost

Organizacija
Ured za katastar-cca 114 (upanijski, DGU) Zemljina knjiga (Opinski sud)

Zemljina knjiga

Razvitak

Razliiti pravni sustavi:

Austrijski Kraljevina Jugoslavija SFRJ Hrvatska

Svrha Sadraj
nekretnine interesi

BZP

Jozefinski katastar (18 st.)

22.9.1746 i 9.10.1748
Marija Terezija zakonom (patent) uvodi porezne propise u Tirolu odnosno Austriji

14.7.1756.
Patentom uvodi Beki hvat (Wiener Klafter = 1.896484 m) kao jedinicu mjere u Donjoj Austriji

na temelju izmjere i procjene 13.5.1785. J = 1600 hv (1584) 10.2.1786. Proirenje na Ugarsku 1.11.1789. stupa na snagu 1790. Leopold II stavlja izvan snage zbog nezadovoljstva vlasti i stanovnitva Slini poduhvati u 18 st. Europi nisu dali zadovoljavajue rezultate

20.4.1785.
Josip II - katastarska izmjera jednakost pri plaanju poreza

KN/2000

16

Franciskanski katastar (19 st.)

23.12.1817. Franjo I (1818.-1884. Hrvatska)

Patent o pristupanju izradbi katastra

porezni grafika metoda izmjere / izrada katastarskih operata

tiskane prve upute za katastarsku izmjeru sa simbolima katastarski planovi M 1:2880; 1:5760; 1:1440 ili 1:720

164 375 listova uglavnom M 1:2880 30 556 k.o. / 300 082 km2 / 49 138 140 katastarskih estica 17 583 000 Guldena

23.5.1883.
Zakon o odravanju katastra

Regulira odravanje i aktualiziranje katastarskih operata

1871. Uveden metarski sustav mjera

Patent

KN/2000

17

Franciskanska izmjera

Nova izmjera

1913. Dovrena druga katastarska izmjera Zagreba

prva numerika izmjera u Hrvatskoj

Kraljevina Jugoslavija uvodi jedinstvenu Gauss-Kruegerovu projekciju

numerike izmjere zapoinju nakon I. svjetskog rata ortogonalna, polarna, fotogrametrijska, satelitske ...

KN/2000

18

Razlike

projekcijski sustavi:
Austrijski (Krim, Be), Madarski (Klotar-Ivani, Budimpeta) = stari Gauss-Kruegerovi (5 i 6) = novi

mjerila:
1:2880 ... ; 1:1000 ...

metode izmjere:
grafika numerike

jedinice mjera:
hvat, palac, stopa, jutro metar, hektar

Mjerne jedinice
Z A K O N o m je rn im je d in ic a m a
la n a k 2 . U s v a k o m s e ja v n o m n a v o e n ju m je rn ih p o d a ta k a u R e p u b lic i H rv a ts k o j m o ra ju u p o tre b lja v a ti m je rn e je d in ic e o d re e n e o v im Z a k o n o m , p o d n jih o v im n a z iv im a ili z n a k o v im a . la n a k 1 1 . N o v a n o m k a z n o m u d in a rs k o j p ro tu v rije d n o s ti o d 2 0 0 0 D E M d o 1 9 0 0 0 D E M k a z n it e s e z a p riv re d n i p rije s tu p p o d u z e e ili d ru g a p ra v n a o s o b a a k o u p ro m e tu ro b e ili p ri o b a v lja n ju u s lu g a n e u p o trije b i m je rn u je d in ic u p ro p is a n u o v im Z a k o n o m ( la n a k 4 , 5 . i 6 ). Z a p riv re d n i p rije s tu p iz 1 . s ta v k a o v o g a la n k a k a z n it, e s e n o v a n o m k a z n o m u d in a rs k o j p ro tu v rije d n o s ti o d 1 2 0 D E M d o 1 2 0 0 D E M i o d g o v o rn a o s o b a u p o d u z e u ili d ru g o j p ra v n o j o s o b i. Z a g re b , 2 . lip n ja 1 9 9 3 . J E D IN IC E M E U N A R O D N O G S U S T A V A (J E D IN IC E S I) 1 a . O s n o v n e je d in ic e S I
________________________________ Naziv Znak Jedinice veliine ________________________________ metar m duljina ________________________________ Tablica 2 IZNIMNO DOPUTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA Naziv Znak Veza s jedinicama Jedinica za Upotreba samo za SI veliinu __________________________________________________________ ar a 100m plotina plotinu zemljita __________________________________________________________ hektar ha 10 000 m __________________________________________________________

KN/2000

19

Podruje Austro-ugarskog katastra

Carskim patentom od 23.12.1817

izmjera zemljita (1818.-1839.), ustanovljavanje kultura i klasiranje te izrada katastarskih operata temelj izmjere trigonometrijska mrea (1-4 reda) kao mrea trokuta od Bea preko Koruke, tajerske, sjeverne Hrvatske do Dalmacije, spojena na Francusko-Talijansku mreu

oslonjena na 4 mjerne baze izvan naeg podruja, 1-3 red odreen numeriki, 4 grafiki na sekcijama M 1:14400 i prenijeta na listove M 1:2880, stabilizacija toaka vrlo loa

2+2 projekcijska sustava na podruju Hrvatske katastarska izmjera

grafika (geodetski stol) planovi nastaju na terenu jedinice mjere: hvat, jutro ... mjerila planova u ovisnosti o terenu sadraj planova skoro iskljuivo katastarski

Podruje Maarskog katastra

Izraeni katastarski operati za dio teritorija koji je bio pod Ugarskom upravom
Sve osim Istre i Dalmacije (dva koordinatna sustava)

Izmjera izvedena na isti nain kao i Austrijska (1847.1877.) Podjela na listove identina s Austrijskom prije prelaska na metarski sustav mjera Maarska kasnije prihvatila metarski sustav

KN/2000

20

Sustavi Austro-ugarskog katastra

14 15 16 17 18 19

46

45

44 Stari projekcijski sustavi na podruju Hrvatske Maarski Austrijski 43

Podjela i trigonometrijska sekcija (hv)

ZK
VII VI V IV III II I I II

IK
III IV V VI VII

Krim
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Be
44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55

4000 hv

ZK II a

d e f
4000 hv
500 jutara

+y

g h i
1000 hv 25" 1896.48 m 65.85 cm

18

800 hv 20" 1517.19 m 52.68 cm

+x

M=1:40 (1:40x72=1:2880) 1 hvat = 6 stopa =72 palca = 1.896484 m 1 hv = 3.596652 m2 1 jutro = 1600 hv = 5754.542 m2

KN/2000

21

Podjela i trigonometrijska sekcija (m)

X IX VIII VII VI V IV III II I I II III IV V VI VII VIII IX X 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5

O 1 1 2 3 4 S 5 6 7 8 5
1600 m 1250 m

5 8 7 6
10 km

II Kvadrant NW

III Kvadrant NO

5 4 3 2 1 3 W 2
8 km

N N

+y

I Kvadrant SW

IV Kvadrant SO

6 7 8 9 10

+x

Mjerila: 1:2500 1.1250 1:625

Podruje Bosanskog katastra

1878. Berlinski kongres Izrada 1880.-1884. numeracija listova - Austrijska vojna topografska karta
XVII
a b
Kol. XVII 35-4,b
2 4

3
c

1 3

Kol. XVII 35-4,d4

35
9 10 11 12

13

14

15

16

normalna irina

KN/2000

22

5 205 000

Gauss-Kruegerova projekcija
A F G L A F G L
5 205 000

30

38

5
Ljubljana

46 ZAGREB

45

44
Sarajevo

1
4 755 000

43

14

15

16

17

18

19

1
4 635 000

Podjela na listove
22 500 m

1:5000 (5K25-17)

1 11 21 31 41

2 12 22 32 42

3 13 23 33 43

4 14 24 34 44

5 15 25 35 45

6 16 26 36 46

7 17 27 37 47

8 18 28 38 48

9 19 29 39 49

10 20 30 40 50 60 (3000) 45 (2250) 15 000 m

1:2500 (5K25-47)

1 11 21 31 41 51 61 71 81 91

2 12 22 32 42 52 62 72 82 92

3 13 23 33 43 53 63 73 83 93

4 14 24 34 44 54 64 74 84 94

5 15 25 35 45 55 65 75 85 95

6 16 26 36 46 56 66 76 86 96

7 17 27 37 47 57 67 77 87 97

8 18 28 38 48 58 68 78 88 98

9 19 29 39 49 59 69 79 89 99

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 60(1500) 90 (2250)

KN/2000

23

Podjela na listove

1:2000 (5K25-115)
1 16 31 46 61 76 91 106 121 136 151 166 181 196 211 2 17 23 47 62 77 92 107 122 137 152 167 182 197 212 3 18 33 48 63 78 93 108 123 138 153 168 183 198 213 4 19 34 49 64 79 94 109 124 139 154 169 184 199 214 5 20 35 50 65 80 95 110 125 140 155 170 185 200 215 6 21 36 51 66 81 96 111 126 141 156 171 186 201 216 7 22 37 52 67 82 97 112 127 142 157 172 187 202 217 8 23 38 53 68 83 98 113 128 143 158 173 188 203 218 9 24 39 54 69 84 99 114 129 144 159 174 189 204 219 10 25 40 55 70 85 100 115 130 145 160 175 190 205 220 16 26 41 56 71 86 101 116 131 146 161 176 191 206 221 12 27 42 57 72 87 102 117 132 147 162 177 192 207 222 13 28 43 58 73 88 103 118 133 148 163 178 193 208 223 14 29 44 59 74 89 104 119 134 149 164 179 194 209 15 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210

224 225 50 (1000) 75 (1500)

Podjela na listove
a 1 b d b d b d b d b d b d a c a c a c a c a c a c 2250 2 b d b d b d b d b d b d

75 (750) a c a c a c a c a c a c 3 b 50 (500) d b d b d 3000 b d b d b d (375) (250)

1:1000 (5K25-17-8)

c a c

1:500 (5K25-17-8d)

a c a c a c a c

10

11

12

13

14

15

16

17

18

KN/2000

24

Djelatnosti u katastru

Izrada katastra nekretnina (zemljita) Odravanje katastarskih operata

Jedinstvena evidencija prostornih jedinica ...

Struni i upravni poslovi

lanak 18. Poslovi katastra nekretnina obuhvaaju: 1. odreivanje katastarskih prostornih jedinica, 2. katastarsku izmjeru, 3. izradbu i odravanje katastarskih operata.

Nadlenosti

Dravna geodetska uprava

nadzor, drugi stupanj

Ured za katastar
odravanje, prvi stupanj UP

Tvrtke, Ovlateni inenjeri (Privatnici, obrtnici)

izrada Elaborata, izrada elaborata o promjeni

lanak 87. Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Dravna geodetska uprava. lanak 88. (1) Inspekcijski nadzor nad opim i pojedinanim aktima, uvjete i nain rada nadziranih fizikih i pravnih osoba, te poduzimanje mjera odreenih ovim Zakonom obavlja geodetska inspekcija Dravne geodetske uprave. (2) Poslove geodetske inspekcije obavlja vii geodetski inspektor i geodetski inspektor (u daljnjem tekstu: geodetski inspektor) i dravni slubenik Dravne geodetske uprave kojeg ovlasti ravnatelj.
V. OBAVLJANJE POSLOVA DRAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA 1. Obavljanje poslova lanak 54. (1) Poslove utvrene ovim Zakonom obavljaju dravni slubenici Dravne geodetske uprave odgovarajue strune spreme s poloenim dravnim strunim ispitom prema propisima koji ureuju prava, obveze i dunosti dravnih slubenika. (2) Pojedine poslove dravne izmjere i katastra nekretnina iz ovoga Zakona mogu obavljati fizike i pravne osobe, posebno ovlatene u skladu s ovim Zakonom. (3) Povjeravanjem poslova iz stavka 2. ovoga lanka ne moe se prenijeti ovlatenje za donoenje rjeenja u upravnom postupku. lanak 55. (1) Pravo na obavljanje poslova iz lanka 54. stavka 2. i lanka 78. ovoga Zakona u svojstvu odgovorne osobe ima samo osoba koja nosi strukovni naziv ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu. (2) Ovlateni inenjeri geodezije poslove iz stavka 1. ovoga lanka obavljaju stvarno i stalno.

KN/2000

25

Ovlatenja- Dravni (struni) ispit

PROGRAM OPEG DIJELA DRAVNOG STRUNOG ISPITA I. Osobe koje imaju obvezu polagati dravni struni ispit za dravne slubenike u tijelima dravne uprave, pripremaju se za polaganje opeg dijela dravnog strunog ispita na temelju pravnih izvora utvrenih Programom opeg dijela dravnog strunog ispita. II. Opi dio dravnog strunog ispita obuhvaaju slijedei predmeti: 1. Ustavno ustrojstvo, 2. Sustav dravne uprave, 3. Upravni postupak i upravni sporovi, 4. Uredsko poslovanje, 5. Slubeniki odnosi i 6. Sustav lokalne samouprave i uprave. Zagreb, 11. srpnja 1995.
PROGRAM POSEBNOG DIJELA DRAVNOG STRUNOG ISPITA ZA DRAVNE SLUBENIKE U TIJELIMA DRAVNE UPRAVE USTROJENIM ZA GEODETSKE I KATASTARSKE POSLOVE I. Poseban dio dravnog strunog ispita za geodetske poslove polae se iz slijedeih predmeta: 1. Geodetska izmjera (osnovne geodetske mree i zemljina izmjera) 2. Geodetski planovi i zemljovidi (kartografske projekcije, geodetski koordinatni sustavi te izradba i odravanje geodetskih planova i zemljovida) 3. Katastar (izradba i odravanje katastra zemljita, zemljine knjige, katastra vodova i evidencije prostornih jedinica). Zagreb, 2. veljae 1996.

ZAKON O HRVATSKOJ KOMORI ARHITEKATA I INENJERA U GRADITELJSTVU lanak 1. (1) Ovim Zakonom ureuje se temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i lanstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora). (2) U Komoru se obvezatno udruuju "ovlateni arhitekti" i "ovlateni inenjeri" koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja, poslove projektiranja strunog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima a radi zastupanja i usklaivanja zajednikih interesa, zatite javnog interesa i zatite interesa treih osoba. lanak 2. (2) Inenjer prema ovom Zakonu, jest osoba koja je diplomirala na odgovarajuem tehnikom fakultetu u Republici Hrvatskoj i stekla zvanje diplomiranog inenjera graevinarstva, diplomiranog inenjera geodezije, diplomiranog inenjera strojarstva i diplomiranog inenjera elektrotehnike. lanak 3. (1) Komora je samostalna organizacija koja uva ugled, ast i prava ovlatenih arhitekata i ovlatenih inenjera, skrbi da ovlateni arhitekti i ovlateni inenjeri savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove te promie, zastupa i usklauje njihove zajednike interese pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Zagreb, 20. oujka 1998.

Zakonodavstvo
Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99),
[Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita (NN 16/74; 10/78; 41/78; 51/89),] [Zakon o katastru vodova (NN 50/88),] Zakon o zemljinoj knjizi (NN 91/96), Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96). Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (NN 47/98), Zakon o utvrivanju katastarskog prihoda (NN 44/73; 13/88; 108/95), Zakon o utvrivanju ljestvica katastarskog prihoda (NN 52/88), Zakon o izvlatenju (NN 9/94; 35/94), Zakon o opem upravnom postupku (SL 47/86; NN 53/91), Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 54/94; 65/94; 21/95; 48/95), Zakon o nasljeivanju (SL 42/65; 47/78), Zakon o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98), Pomorski zakonik (NN 17/94), [Zakon o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica (NN 53/91)]

Pravilnik o omeavanju katastarskih opina (NN 12/80), Pravilnik o evidenciji i obiljeavanju pojasa pomorskog dobra (NN 7/98), Pravilnik o kartografskim znakovima (NN 24/76; 52/89), Pravilnik o katastarskom klasiranju zemljita (NN 16/81), Pravilnik o bonitiranju zemljita (NN 47/82), Uputstvo o nainu utvrivanja katastarskog prihoda (NN 54/74), Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljita (NN 41/78), Pravilnik o izradi i odravanju knjinog dijela katastarskog operata (NN 13/78), Pravilnik o katastru vodova (NN 50/88), Uredba o nainu uvanja i koritenja podataka geodetske izmjere i katastra zemljita (NN 27/76), Pravilnik o ustrojavanju i voenju knjige poloenih ugovora (NN 42/91; 16/94), Metodologija za uvoenje i voenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (NN 104/97),

KN/2000

26

Katastarska izmjera

Mora se provesti tako da je kasnije mogue ustanoviti stanje u trenutku izmjere Obuhvaa:
katastarske estice nain iskoritavanja vlasnici, (posjednici)

Ustanovljavaju se prostorne granice prava, ovlatenja i tereta na zemljitu - razlika od drugih izmjera Planovi (prikazi):
katastarski, (topografsko-katastarski) (M 1:500 - 1:5000)

lanak 97. Dok se ne obavi izm jera i ne postave oznake izm jere prem a ovomZakonu, odravat e se i koristiti oznake na zem ljitu postavljene prem a propisim a koji su bili na snazi do dana poetka prim jene ovoga Zakona.

Razredi

mjerilo planova, tonost, metoda izmjere, nain stabilizacije sgt.

A graevinski regioni veih gradova C sela zbijenog tipa i manja naselja D neizgraeno zemljite E brdsko planinska podruja

1:500 1:1000 i 1:2000 1:2000 i 1:2500 1:2500 i 1:5000

B graevinski regioni manjih gradova 1:500 i 1:1000

KN/2000

27

Katastarska estica
H R(Z G IK Z .: N N16/1974) K atastarskaesticajediozem ljitakoji seiskoriujenaisti naini pripadaistomkorisniku. Svakakatastarskaesticaoznaenajebrojemkatastarskeesticei nazivomkatastarskeopineukojoj lei.
HR (ZDIIKN.: NN 128/99) lanak 19. (1) Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska estica. (2) Katastarska je estica dio podruja katastarske opine, odnosno katastarskog podruja na moru, omeena granicama (meama i drugim granicama) koje odreuju pravni odnosi na zemljitu, te granicama naina uporabe zemljita. (3) Katastarska estica prikazuje se u katastarskom operatu svojim granicama i oznauje posebnim brojem u okviru katastarske opine odnosno katastarskog podruja na moru. (4) Granice katastarskih estica odreene su koordinatama u ravninskoj kartografskoj projekciji.

137

Sadraj i svrha katastra

Sadraj
poloaj i oblik koordinate menih toaka (povrina) nain iskoritavanja (proizvodna sposobnost) kultura i klasa vlasnik (posjednik/korisnik) ...

Svrha
prije: porezna danas: pravna, porezna, tehnika, statistika...

podloga za izradu drugih katastara, zemljine knjige, ureenje i upravljanje zemljinim informacijama

sutra: ???

KN/2000

28

Katastarski operat

Tehniki dio
planovi...

1. 2. 3. 4.

Zapisnik omeavanja granica katastarske opine, Detaljne skice snimanja ili fotoskice, Kopije katastarskih planova (radni originali i indikacijske skice), Popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih toaka.

Knjini dio
popisi

1. 2. 3. 4. 5.

Popis katastarskih estica, Posjedovne listove, Sumarnik posjedovnih listova, Pregled po katastarskim kulturama i klasama zamljita, Abecedni popis posjednika zemljita.

lanak 21. Katastarskom izmjerom prikupljaju se i obrauju podaci o: 1. poloaju, obliku, povrini, nainu uporabe, te nositeljima prava na esticama zemljita; 2. poloaju, obliku, nainu uporabe, te nositeljima prava na zgradama i drugim graevinama; 3. poloaju u zgradi, povrini, te nositeljima prava na dijelovima zgrada (stanova, te poslovnih i drugih prostora) i drugih graevina, te 4. podrujima posebnih pravnih odnosa na zemljitu.

Izrada katastra

utvrivanje i omeivanje katastarskih teritorijalnih jedinica katastarska izmjera vrednovanje (katastarsko klasiranje i bonitiranje) izlaganje na javni uvid izrada katastarskog operata

KN/2000

29

Katastarske teritorijalne jedinice

Katastarska estica Katastarska opina

naseljeno mjesto

(Katastarski kotar)
za klasiranje zemljita teritorijalno povezane k.o. sa slinim prirodnim i gospodarskim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju

Utvrivanje granica i omeavanje k.o.

Mene oznake:
betonski stup (20x20x70) prirodni kamen-obraen prirodna stijena-obraena humka zemlja/kamenje (2 m) stablo (min. 1 m debla)
11
21.08 16.25

Skica omeivanja:
M do 1:25 000 glavne prometnice vodotoke/nazive konture naselja skupine kultura nazive naselja i rudina nazive susjednih k.o.

12

K.o.D K.o.C

22.95 16.18 10.25

Sava
4,00 m
8.11

7 6 6/1 6/2 6/1a

11

12

K.o.B

K.o.A

K.o.B

put

potok

K.o.A

KN/2000

30

Zapisnik i skica omeivanja granica k.o.

Izvjee o sporu:
povrina kultura postotak posjednika udaljenost od sredita k.o. opis granica
9 C II B I A 8 7 8 7 b I 8/1 A II 8/2 B

10

10

9 C

Mea
Mea lanak 103. (1) Ako su meani znakovi izmeu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oteeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moi raspoznati, ili ako se mee vie ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparninom postupku (postupku ureenja mea) obnovi ili ispravi meu. (2) Sud e meu obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to mogue i ako na to stranke pristaju. (3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, sud e meu obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda ija je mea u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravinoj ocjeni. (4) Istodobno s donoenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga lanka, sud e na licu mjesta oznaiti meu meanim znakovima. (5) Od trenutka kad je sud meu oznaio meanim znakovima smatra se da postoji vlasnitvo do te mee, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (6) I nakon to je sud u postupku ureenja mea obnovio ili ispravio meu, svatko moe u parnici dokazivati vlasnitvo i zahtijevati da se u skladu s njim oznai mea, no susjed koji je sudjelovao u postupku ureenja mea ne moe to zahtijevati nakon proteka roka od est mjeseci od dana pravomonosti odluke donesene u postupku ureenja mea.

KN/2000

31

Omeivanje

obveza vlasnika/posjednika tijelo uprave daje upute posljedice

Temelj izmjere i metode

Temelj izmjere
dravna mrea stalnih geodetskih toaka - referentni sustav

triangulacija nivelman

Metode
grafika (geodetski stol) ortogonalna polarna fotogrametrijska satelitske (GPS, GLONASS, GALILEO)

KN/2000

32

Katastarska izmjera - pripremni radovi

Prikupljanje postojeih podataka

o mrei sgt. o vlasnicima (posjednicima)

postojei katastarski operat-zemljina knjiga ...

Izbor metode izmjere i izrade digitalnog modela (prikaza)

model podataka, podjela na listove, ...

Radni list
Unoenje podataka o obavljenim radovima

raunanje koordinata iscrtavanje sgt. i dec. mree preuzimanje podataka o menim linijama podruja iscrtavanje/kontrole visinska predstava/kontrole veze detalja iscrtavanje naknadnih izmjera upisivanje kota slojnice/kontrola vanjski opis lista

detaljni pregled ispravci/ured ispravci po naknadnim izmjerama numeracija estica zavrni pregled ispravci provjeravanje ispravaka odreivanje povrina konaan pregled i ovjera

KN/2000

33

Odreivanje povrina - A

Odreivanje povrina - B

KN/2000

34

Numeracija katastarskih estica

rijeka eljeznika pruga

K.O. SPLIT

1237

K.O. SOLIN auto cesta II reda auto cesta I reda

1238

Popis povrina estica (P-4)

temelj za izradu katastarskog operata

Broj
estice, lista, grupe

Nain koritenja
kultura, namjena

Povrina
dijelova, ukupna, pod zgradama

Broj popisnog lista Primjedbe

str. P-1 ...

KN/2000

35

Popisni list
obrazac br. 1

Katastarska opina: _____Babina Greda_____ , MB___336220___ Popisni list br. ___16___ dio I
a) b) c) d) samovlasnitvo suvlasnitvo zajedniko vlasnitvo javno dobro Prezime, oevo ime, ime Naziv Adresa stanovanja Sjedite JMBG MB 2703950330102 1/1 Suvlasn. dio

obrazac br. 3

Katastarska opina: _____Babina Greda_____ , MB___336220___ Popisni list br. ___16___ dio III
Br. kat. estice a) usporedba s postojeim kat. i zk. esticama b) izvori podataka o osobama iz dijela I ovog lista

56

Petrovi Ivana Marko

Babina Greda ul. Matije Gupca 2

a) k. br. 39 - posj. list br. 120 zk. br. 39 - zk. ul. br. 52 b) kat. i zk. podaci i izjava stranke a) k. br. 106/1 - posjed. list br. 120 zk. br. 106/1 - zk. ul. br. 76 b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloen kupoprodajni ugovor a) k. br. 70/2 - posjed. list br. 136 dio zk. br. 70 - zk. ul. br. 162 b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloeno rjeenje o nasljeivanju a) dio k. br. 112 - prij. list br. 120 dio zk. br. 81 - zk. ul. br. 96 b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloeno rjeenje o komasaciji
str. __ obrazac br. 4

str. 1 obrazac br. 2

107

Katastarska opina: _____Babina Greda_____ , MB___336220___ Popisni list br. ___16___ dio II
Br. kat. estice Br. lista kat. plana Naziv Nain koritenja Povrina

301

56

ul. M. Gupca

stambena i dvije gospodarske zgrade dvorite ukupno

320
360

746 1066 2607 3200 1504 4704 8506

str. __

107 301

5 4

Kr Polje

oranica oranica vinograd ukupno

Katastarska opina: _________________________ , MB_______

Popisni list br. ________ dio IV

Br. kat. estice Redni broj zgrade na estici Vrsta zgrade Skica poloaja zgrada na estici

Napomena: ispunjava se ako na estici ima vie zgrada

str. __

360

Gaj

uma

Vrednovanje zemljita

Neplodna zemljita Plodna zemljita

kulture (9) klase (8)

Uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju

Prirodni

svojstva tla, klima reljef, stjenovitost kamenitost, ekspozicija zasjenjenost, lokalna klima udaljenost naselja, trita prometne veze pristupanost k.. mogunost obrade mehanizacijom

Gospodarski

Katastarski kotar

lanak 23. (1) Katastarske estice prema nainu njihove uporabe svrstavaju se u sljedee vrste koritenja: 1. poljoprivredno zemljite; 2. umsko zemljite; 3. unutranje vode; 4. povrine mora; 5. ostale povrine zemljita. (2) Nain prikupljanja i obrade podataka katastarske izmjere propisuje ravnatelj. (3) Podaci o nainu uporabe zemljita, te posebnih odnosa na zemljitu mogu se prikupljati i obraivati i odvojeno od ostalih podataka iz lanka 21. ovoga Zakona.

KN/2000

36

Karta boniteta tala

Neplodna zemljita-Plodna zemljita

npl golet, npl vododerina, npl kamenjar cesta, kanal, javni park, sajmite, kamenolom gospodarsko dv, crkveno dv, kolsko dv k, zgr, dv; kdv

1. Oranica or orhm or
zemljita na kojima se gaje stalno ili naizmjence: strna ita, usjevi koji se okopavaju, krmno bilje ili industrijsko bilje, bez obzira da li se na njima spomenuti usjevi gaje svake godine ili povremeno ostaju neobraena.

2. Vrt vr
zemljita na kojima se gaji povre, a postoje prirodni uvjeti ili umjetni ureaju za navodnjavanje.

dv or 2

3. Vonjak v
zemljita na kojima su zasaene voke.

4. Maslinjak msl
zemljita na kojima se gaji maslina.

5. Vinograd vg
zemljita zasaena vinovom lozom kalemljenom ili direktno rodnom.

6. Livade l
zemljita na kojima rastu trave koje se mogu redovito kositi.

7. Panjaci p
zemljita na kojima rastu trave nepodesne za konju i slue iskljuivo ispai.

8. ume
zemljita na kojima raste umsko drvee.

9. Trstici tr
zemljita na kojima raste samonikla trska.

KN/2000

37

Posebni sluajevi

prolazne promjene kultura naputene oranice (or ili kultura) naputeni vinogradi (or ili p) prorijeeni vonjaci i maslinici stvarna kultura + stvarna povrina ikara, klek, makija, trn, glog, opustoena uma (zabranjena ispaa - ; p) plodno zemljite koje se povremeno ne koristi (kultura okolnog zemljita) dio dvorita (stvarna kultura ili oblinje estice)

umske prosjeke i proplanci (ako se ne oru i ne kose ) drvored (kultura estice na kojoj se nalazi) rasadnici (or) zemljita pod ukrasnim biljem (vr) kestenjaci, orasita (v; ) zemljita pod malinom, ribizom, borovnicom (v) zemljita koja se koriste kao parkovi a nisu javni parkovi (vr; l; ) - kulture grupirane odvojiti

Osnova za klasiranje

uzorna zemljita za svaku kulturu

za svaku klasu varijaciju

zemljita pod istom kulturom a razliitim prirodnim i gospodarskim uvjetima = katastarski prihod

okviri klasa (za svaku kulturu)

Osnova se utvruje:
nakon izmjere ili obnove izmjere (kotar ili vei dio); za novonastale kulture u kotaru; kad promjenom podruja nastaje novi katastarski kotar

Klasiranje bez utvrivanja osnove

obnova izmjere i klasiranja, klasiranja (manjeg dijela kotara) k.o. ukljuenih u drugi kotar promjene podruja kotara takve naravi da ne zahtijevaju novo odreivanje osnove (DGU)

za klasiranje se koristi postojea osnova

KN/2000

38

Kotarska uzorna zemljita

jedna estica za katastarske klase i njihove varijaciji u svakoj kulturi odabir na terenu poetak s prvom klasom svake kulture klase u neprekinutom brojanom nizu poevi od prve
(1,2,3,4,5,6,7,8; 1,2,3; 1)

promjena kulture - osnivanje novog uzornog zemljita

Izbor uzorne estice

srednje veliine i plodnosti u svojoj klasi u veem kompleksu estica iste kulture i klase iste plodnosti na cijeloj povrini (dio estice) najpogodnije pristupanosti najtrajnije iskoritavanje u istoj kulturi
skice, fotoskice, kopije katastarskog plana (zeleni kvadrat)

pedoloki profil (zeleni pravokutnik)

mjere od mea estica na kojima su iskopani

Elaborat

KN/2000

39

Osnova za klasiranje u k.o.

Okviri klasa u k.o. opinska uzorna zemljita (crni kvadrat)

za svaku kulturu

klasa i varijacija koje postoje u k.o.

u skladu s kotarskim uzornim zemljitima

okviri klasa unutar okvira kotara kotarska uzorna zemljita=opinska

klase
ne moraju poinjati od 1 ne moraju biti neprekinute

Opinska uzorna zemljita

KN/2000

40

Klasiranje u k.o.

Na temelju okvira klasa u k.o. komisija se mora upoznati s elaboratom osnove za klasiranje Poetak klasiranja
na podruju na kojem je najvie zastupljena najbolja klasa najrairenije kulture

Svaka estica dobiva oznaku kulture i klase opinskog uzornog zemljita kojem najvie odgovara prema prirodnim i gospodarskim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju Nejednaka plodnost estice
odvajanje bonitetnom linijom (zeleno) ili prosjena klasa cijele estice

Registar katastarskog klasiranja

DGU potvruje ispravnost klauzulom u Registru Prijenos podataka u popisne listove

KN/2000

41

Odravanje klasiranja

tijelo uprave nadleno za katastarske poslove vjetaenje agronoma s iskustvom u klasiranju

kod veih kompleksa zemljita

obnova klasiranja (nadlenost DGU)

neplodna zemljita privedena poljoprivrednoj proizvodnji

klasa okolnog ili najblieg zemljita jednake ili sline plodnosti

Katastarski prihod

Prosjean prihod kojeg ostvaruje s zemljita njegov vlasnik, posjednik ili uivalac uz uobiajeni nain gospodarenja
biljne proizvodnje stoarstva

ukljuen u prihod od biljne proizvodnje

sluio kao osnovica za razrez poreza na prihod od poljoprivredne proizvodnje

mjerilo imovinske sposobnosti ...

KN/2000

42

Izlaganje

Nakon novog uspostavljanja posjedovnog stanja i kultura

nova izmjera i klasiranje, reambulacija, obnova klasiranja

Podataka:
izmjere i klasiranja

poloaj, oblik, rudina, naziv, povrina, nain iskoritavanja, kultura, klasa, korisnik (posjednik, vlasnik)

Svrha:
priopavanje, provjeravanje i ispravljanje na temelju prigovora, otklanjanje pogreaka i nedostataka usklaivanje sa stvarnim stanjem

Objava izlaganja najmanje 15 dana prije poetka Katastarski ured

prema naelima Zakona o opem upravnom postupku

rjeenja, albe, rokovi ...

Postupak izlaganja

pismeno pozivanje korisnika

prema rasporedu u predviene prostorije

usmeno priopavanje podataka (pismeno)

iz popisnog lista uz pomo elaborata

skice izmjere, abecedni popis korisnika registar klasiranja zemljita, popis povrina estica kopije plana

stranka potpisuje na popisnom listu ili stavlja prigovor na ...

izdavanje ovjerene kopije popisnog lista

KN/2000

43

Izloene estice

Izloene estice:
zaokruen broj popisnog lista u popisu povrina upisan datum i mjesto izlaganja u popisnom listu

potpis slubene osobe i korisnika (potvrda)

slubena osoba ne smije potpisati stranku

Uskraen potpis korisnika

slubena osoba navodi razlog u popisnom listu unosi u popis prigovora

Daljnji postupak

Vraanje elaborat izvoau + Popis prigovora naknadne izmjere

uokviriti ljubiastim tuem

broj prigovora i broj plana/skice

iscrtavanje na planu rjeavanje prigovora

katastarski ured (prvi stupanj) izdavanje rjeenja

Dovravanje elaborata od izvoaa radova (P popisni listovi = P popis povrina estica)

KN/2000

44

Izrada katastarskog operata

katastarska opina ured za katastar ili izvoa katastarske izmjere Poetak primjene - ovjera DGU
pohrana starog katastarskog operata

Osnivanje (otvaranje) ili ispravljanje zemljine knjige

Dijelovi katastarskog operata

Tehniki Knjini

lanak 25. (1) Na temelju podataka prikupljenih i obraenih u katastarskoj izmjeri za svaku katastarsku opinu, odnosno katastarsko podruje na moru, izrauje, se katastarski operat. (2) Katastarski operat sadri podatke iz lanka 21. ovoga Zakona, osim podataka o nositeljima prava na nekretninama. (3) Katastarski operat sastoji se od katastarskih planova, preglednih katastarskih karata i drugih grafikih dokumenata, te pisanih dijelova. (4) Podaci o podrujima posebnih pravnih odnosa na zemljitu unose se u katastarski operat iz slubenih dokumenata kojima su ova podruja odreena. (5) U okviru katastarskog operata odreeni podaci o zgradama, njihovim dijelovima i drugim graevinama, zatim podaci o nainu uporabe zemljita te podaci o podrujima posebnih odnosa na zemljitu, vode se u odvojenim dijelovima katastarskog operata. (6) Katastarski operat vodi se elektronskom obradom podataka i izrauje se u digitalnom obliku.

KN/2000

45

Tehniki dio

Zapisnik omeivanja katastarske opine Detaljne skice izmjere ili fotoskice Kopije katastarskih planova
radni originali indikacijske skice

Popis koordinata i visina stalnih geodetskih toaka

Detaljne skice izmjere ili fotoskice, -

KN/2000

46

Katastarski planovi

arhivski originali
radni originali indikacijske skice

Radni originali 1:2880

KN/2000

47

Radni original 1:1000

Radni original DKM

KN/2000

48

Indikacijske skice

+ posjednici

Popis koordinata i visina sgt.

KN/2000

49

Knjini dio

Sadri podatke o katastarskim esticama:

broj, naziv, povrinu, nain iskoritavanja/kulturu, proizvodnu sposobnost/klasu, katastarski prihod, korisnika

Popis katastarskih estica (1) Posjedovni listovi (2, 2A) Sumarnik posjedovnih listova (3) Pregled po kulturama i klasama (4) Abecedni popis korisnika (5) Popis promjena Automatska obrada
mora sadravati sve podatke kao i u runoj obradi

Popis katastarskih estica

KN/2000

50

Posjedovni listovi

Sumarnik p. l.

KN/2000

51

Pregled po kulturama i klasama

Abecedni popis korisnika (posjednika/vlasnika)

KN/2000

52

Baza podataka

Odravanje podataka

redovno usporeivanje stanja (5, 10 godina) Djelatnosti:

odravanje mree sgt. provoenje promjena otklanjanje nedostataka umnoavanje dijelova operata

KN/2000

53

Promjene - vrste

oblik povrina nain iskoritavanja ... nije potreban uviaj ili izmjera na terenu
provoenje odmah

potreban uviaj ili izmjera na terenu

provoenje do kraja godine koje su prijavljene do 31.08.

Promjene - nain saznanja

prijavljene
posjednici (30 dana), sudovi i tijela uprave (nakon pravomonosti)

neprijavljene
utvrene na bilo koji nain

kao prijavljen na teret korisnika

izgradnja objekata
prijava + elaborat

ogranieno provoenje
suglasnosti tijela ...

KN/2000

54

Uviaj / izmjera na terenu

nain koritenja/kultura
poetak/prestanak koritenja u poljoprivredne svrhe ispravljanje pogreaka kod kultura/klasa
cijela estica/dio estice: cijepanje (numeriranje) granica kulture (znak pripadnosti)

oblik i veliina estice

cijepanje na dva ili vie dijelova odvajanje dijela estice i pripajanje drugoj (bez numeriranja) spajanje estica (jednaka kultura/klasa/korisnik) ispravljanje pogreaka (izmjere, kartiranja, odreivanja povrina) sporazumno ispravljanje mee

granice k.o.
odvajanje dijela k.o. i pripajanje drugoj; cijepanje ili spajanje k.o. ...

Provoenje promjena

runa obrada:
stare podatke precrtati a nove upisati iznad (crveno)

automatska obrada:
ponitavanje postojeih i unoenje novoutvrenih podataka novom izradom odgovarajueg dijela operata

sauvati povijesne zapise

KN/2000

55

Temelj za provoenje promjene

konano rjeenje tijela uprave nadlenog za katastarske poslove

rjeenje suda - samo prijava

podaci iz rjeenja i ostali podaci unose se u popis promjena obavijest nadlenom sudu (prijavni list + kopija plana)

Odravanje izmjere (parcelacijski elaborat)

izmjera promjena kartiranje na planu numeracija estica odreivanje povrina Zbirka isprava

KN/2000

56

Prijavni list

Izmjera - metode

tonost opseg izmjere (dopunjavanje i ispravljanje plana)

cijela estica (rijeka ?) susjedne estice (ovisno o kvaliteti planova)

vrijede propisi o izmjeri

omeivanje, izmjera, dozvoljena odstupanja

Osloniti na geodetsku osnovu (mreu sgt.)

stari planovi (transformirati)

pravilne/nepravilne estice Metode: polarna, ortogonalna, satelitska, (fotogrametrijska)

KN/2000

57

Skica izmjere

jedan sluaj izmjere priblino i proizvoljno mjerilo Sadraj:

broj skice (1 .../k.o.) katastarska opina metoda izmjere

staro i novo stanje

Zapisnik i Prijedlog

KN/2000

58

Iskaz estica i Diobni nacrt

Numeracija estica
135 135 1 135 2 135 3

25 1

25 25 2 25 4 5

25 3

v or vg 150 m2

1202
or
262
400 m2

dv 180 m2

vr

261

600 m2

1261
290 m2 310 m2

KN/2000

59

Numeracija estica
302
120 m2 vg vr 90 m2 v 80 m2

vg

dv

702
140 m
2

703
160 m2 vr 70 m
2

80 m2

521

522

523

2351

526

527

528

Numeracija estica
Staro stanje: kat.est.br. 525 or 2470 m2.
dv or

525 1

525 2

Novo stanje: kat.est.br. 525/1 kua br. 6 povrine 125 m2 i dvorite povrine 380 m2, te kat.est.br. 525/2, or 1965 m2.

Staro stanje: kat.est.br. 652 or 2928 m2.

dv or

652 1

652 2

Novo stanje: kat.est.br. 652/1 kua br. 18 s 2 gospodarske zgrade 385 m2, dvoritem 500 m2 i or 200 2 m . kat.est.br. 652/2 or 1843 m2.

KN/2000

60

Odreivanje povrina

iz koordinata menih toaka

izraunatih iz mjerenja oitanih s plana

mjera
originalnih (P<100 m2) grafiki oitanih

mehaniki
planimetar ...

povrina grupe povrine estica (2 puta/sredina)

obuhvatiti deformaciju podloge

dozvoljeno odstupanje popravke (proporcionalno povrinama)

F = 0 .7 M P 1000

Unoenje promjena

stalne geodetske toke po koordinatama detalj ovisno o metodi izmjere/kontrole

vrijede propisi za novu izmjeru

kartiranje na zasebnom listu broj lista+A, B, C,...

KN/2000

61

Popis promjena

Promijenjeni PL

KN/2000

62

Provoenje u knjinom dijelu (BZP)

Popis katastarskih estica

prijenos podataka iz popisa promjena zakljuivanje popisa skraenim nainom

Posjedovni list
precrtavanje i upisivanje novih podataka osnivanje novih/ponitavanje posjedovnih listova

brojevi ponitenih posjedovnih listova se ne smiju koristiti

popis promijenjenih posjedovnih listova promjene provesti i u prilogu

Sumarnik posjedovnih listova provedba iz promijenjenih posjedovnih listova Abecedni popis korisnika

Prijavljivanje Zemljinoj knjizi (BZP)

poloaj i oblik/povrina estice granica k.o. vlasnik, posjednik kultura

prijavnim listom (prijepis i izvornik)

KN/2000

63

Zakljuenje i usklaenje operata

na kraju godine u pogledu

ukupne povrine ukupnog katastarskog prihoda

Obnavljanje (reambulacija) operata

neupotrebljiv (dotrajao/oteen)
prenoenjem podataka iz postojeeg operata i promijenjenih podataka utvrenih usporeivanjem

usporeivanjem - vie od 50% razlika (5, 10 g.)

na temelju promijenjenih podataka uz unoenje nepromijenjenih podataka iz postojeeg operata

kad odredi DGU (odreuje i nain)

KN/2000

64

uvanje dokumentacije katastra

zbog velike vrijednosti i znaaja u nadlenosti dravnih tijela

pregledno, sreeno po vrstama i zatieno od oteenja unitenja ili nestanka Ne smije se iznositi !!! - stranke dobivaju izvatke - javne isprave moraju sadravati oznake i podatke iz ove dokumentacije

Dravna geodetska uprava (originalni podaci)

o osnovnoj mrei stalnih geodetskih toaka arhivske i radne originale listova HDK listove topografskih planova fotogrametrijska snimanja o osnovi za klasiranje o utvrivanju ljestvice katastarskog prihoda osnovne podatke o katastarskim teritorijalnim jedinicama

Ured za katastar

originalne podatke
o dopunskoj mrei sgt. (topografsko)-katastarske planove (arhivske i radne originale) podatke izmjere granice kat. teritorijalnih jedinica knjini dio katastarskog operata elaborate o odravanju katastarskog operata

kopije, prijepise, otiske

o osnovnoj mrei sgt. listove HOK topografske planove osnova za klasiranje i bonitiranje detaljno klasiranje i bonitiranje o utvrivanju ljestvice katastarskog prihoda

KN/2000

65

Zemljina knjiga
Glavna knjiga
(ZKU)

Zbirka isprava
(ugovori, rjeenja...)

Knjiga poloenih ugovora

(zgrada, stan, vlasnitvo stana, stvarni tereti)

Pomoni dijelovi
Zbirka katastarskih planova (Z.K. mapa) Popis katastarskih estica Abecedni popis vlasnika
.

lanak 6. (1) Zemljine knjige vode se runo (runo voena zemljina knjiga) ili elektronikom obradom podataka (zemljina knjiga voena elektronikom obradom podataka: EOP-zemljina knjiga). (2) Zemljina knjiga voena elektronikom obradom podataka zajedno s katastrom voenim elektronikom obradom podataka ine bazu zemljinih podataka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: BZP) koja se vodi jedinstveno i na jednom mjestu za cijelu Republiku Hrvatsku. (3) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se kako na runo voenu tako i na zemljinu knjigu voenu elektronikom obradom podataka, ako za zemljinu knjigu voenu elektronikom obradom podataka ovim Zakonom nije to posebno odreeno. (4) Ministar pravosua odreuje pojedinom sudu hoe li se zemljine knjige za pojedinu katastarsku opinu voditi runo ili elektronikom obradom podataka. lanak 9. (1) Zemljine knjige se temelje na podacima katastarske izmjere. (2) to je ovim Zakonom odreeno glede katastra zemljita na odgovarajui se nain primjenjuje i na druge katastre ako su podaci iz njih mjerodavni za zemljine knjige.

Povijest

29.09.1850.
Provizorna naredba o gruntovnim i intabulacijskim knjigama kod kotarskih sudova u krunovinama Hrvatskoj i Slavoniji
uzor eko-moravske zemske dasky iz 1794

ustanovljavanje posjedovnog stanja od zemljovidnih povjerenstava (narisi bez geometrike izmiere)

12.12.1855.
Gruntovni red (napisnik)

pravna osnova za sve kasnije gruntovne propise

ozakonio naelo konstitutivnosti upisa i uveo naelo prvenstva upisa i javnosti tek nakon izrade katastra zemljita mogua potpuna provedba

16.09.1876.
Zakon o sastavljanju gruntovnikih uloaka

odreen nain prenoenja podataka iz gruntovnih napisnika u gruntovne uloke (zemljinoknjine uloke) osnivanje suvremene Zemljine knjige 1880.-1900.

KN/2000

66

Naela Zemljine knjige

stvarnosti
predmet su nekretnine i prava za koje je odreeno da mogu biti predmetom upisa

gruntovnice
iz Zemljine knjige mora biti vidljivo pravo stanje vlasnitva i ostalih prava

preglednosti
brzo i lako saznanje cjelovitog stanja odnosnih nekretnina

legaliteta
nalae ispitivanje elemenata koji ine temelj upisa

privole
upis samo uz zahtjev ili prijedlog stranaka ili nadlenih tijela

specijaliteta
svaki upis mora biti to preciznije odreen

javnosti
svatko moe imati uvid u Zemljinu knjigu

prvenstva
prvenstveni red upisa odreuje se prema trenutku kad je prijedlog za upis stigao zemljinoknjinom sudu (dan, sat minuta)

Knjina prava

Vlasnitvo Zalog Slunost Stvarni tereti Otkup i prekup Poraba (najam i zakup) Samo upisom u Zemljinu knjigu se:
stjeu prenose ograniavaju ukidaju.

KN/2000

67

Zemljinoknjino tijelo

ine jedna ili vie katastarskih estica uz uvjet da su jednako pravno optereene; u istoj K.O.
jednog vlasnika ili u suvlasnitvu ...

postupa se kao s cjelinom

Zemljinoknjini uloak

Sadri podatke o jednom zemljinoknjinom tijelu Sastoji se od: A - Posjedovnica - Popisni list B - Vlastovnica - Vlasniki list C - Teretovnica - Teretni list
lanak 20. (1) Zemljinoknjini uloak sadri posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasniki list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C). (2) Zatrai li to koji od suvlasnika, za njegov e se idealni dio otvoriti poduloak kao sastavni dio uloka. (3) Poduloak sadri posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Na upise u poduloak na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o upisima u uloak. (4) Glede suvlasnikoga dijela za koji je otvoren poduloak upisi e se provoditi u tom poduloku. (5) Na suvlasniki dio za koji je otvoren poduloak odnose se, osim upisa provedenih u poduloku, i svi upisi glede toga suvlasnikoga dijela provedeni do otvaranja poduloka, kao i svi upisi glede cijeloga zemljinoknjinoga tijela. (6) Prvenstveni red upisa iz stavka 5. ovoga lanka rauna se zajedniki. (7) Nitko se ne moe pozvati na to da mu nije bilo poznato neto to je upisano u uloak ili u poduloak.

KN/2000

68

A - Posjedovnica

naziv k.o.; broj ZKU natpis upisa

dan, mjesec, godinu broj Z pod kojim je prijedlog za upis zaprimljen u zk. odjelu (Istodobno s Z.../...) zemljinoknjino tijelo

upis
naziv, datum i broj isprave (ime tijela) vrsta upisa (uknjiba, predbiljeba, zabiljeba) bitan sadraj knjinih prava odnosno pravne injenice osoba u iju korist ide upis

Posjedovnica

KN/2000

69

B - Vlastovnica

stvarna prava na zemljinoknjinom tijelu ogranienja tih prava kojima je vlasnik kao osoba podvrgnut
maloljetnost, otvaranje steaja, zabrana raspolaganja

promjene tih prava

vidljivim uiniti ogranienja iz teretovnice koja se tiu vlasnika

Vlastovnica

KN/2000

70

C - Teretovnica

stvarna prava kojima je zemljinoknjino tijelo optereeno

otkup, prekup, poraba

tereti ogranienja u raspolaganju

Poduloak
Suvlasnitvo cijele nekretnine i vlasnitvo posebnoga dijela lanak 66. (1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine (etano vlasnitvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. (2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlauje suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno, da upravljajui tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvrava sve vlasnike ovlasti i dunosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo, pa da, ako nije drukije odreeno, ini s tim dijelom i koristima od njega to ga je volja te svakoga drugoga iz toga iskljui. (3) Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. (4) Kad je uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasnikom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine ureuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opa pravila o suvlasnitvu.

Nain uspostave lanak 72. (1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine. (2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasnikom listu na suvlasnikom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasnitvo posebnoga dijela, uz navoenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se protee, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etano vlasnitvo.

KN/2000

71

Knjiga poloenih ugovora

PRAVILNlK
o ustrojavanju i voenju knjige poloenih ugovora
lanak 1. Ovim pravilnikom ureuje se postupak polaganja ugovora o kupoprodaji stana u sluajevima kada nekretnina nije upisana u zemljine knjige, te ustrojavanje i voenje knjige poloenih ugovora (u daljem tekstu: knjiga "PU"). lanak 2. U knjigu "PU" upisuje se pojedini stan bez obzira da li je zgrada u kojoj se stan nalazi upisana u zemljinu knjigu. lanak 3. Knjiga "PU" vodi se kod zemljinoknjine slube suda na ijem se podruju stan nalazi. lanak 4. Knjiga "PU" vodi se odvojeno za svaku katastarsku opinu. Knjiga "PU" sastoji se iz glavne knjige i zbirke isprava. Zajedno s knjigom "PU" vode se pomone knjige- Imenik vlasnika stanova i Popisnik upisanih stanova. lanak 5. Glavna knjiga sastoji se od 50 uvezanih poduloaka. Za svaki stan vodi se poseban poduloak. Svaki poduloak sastoji se iz popisnog lista A, vlasnikog lista B i teretnog lista C. lanak 6. Popisni list A ima dva odjeljka AI i AII (Obrazac br.1.). U odjeljak AI upisuje se zgrada u kojoj se nalazi stan koji je predmet upisa s naznakom ulice i kunog broja, te zemljinoknjine ili katastarske estice na kojoj se zgrada nalazi. U odjeljak AII upisuje se stan koji je predmet upisa s navoenjem poloaja stana u zgradi, povrine stana te broja i namjene prostorija. lanak 7. U vlasniki list B (Obrazac br. 2) upisuju se podaci o poloenom ugovoru, ime, prezime, jedinstveni matini broj graana (JMB) i prebivalite vlasnika, vlasniki dio te ogranienja glede osobe vlasnika u svezi slobodnog raspolaganja stanom. lanak 8. U teretni list C (Obrazac br. 3) upisuju se tereti i ogranienja (hipoteka, slunosti i sl.). lanak 9. U zbirku isprava pohranjuje se ovjerovljeni prijepis isprave na temelju koje je izvren upis u knjigu "PU". Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat e se od 1. listopada 1991. godine.

Obrasci knjige poloenih ugovora

Obrazac br.1 (l. 6) - Popisni list A (210 x 297 mm) Kat. opina___________ ul.____________ Broj poduloka_______/zk.ul. A POPISNI LIST A I _______________________________________________________________________ _____ Redni broj OPIS NEKRETNINE PRIMJEDBA _______________________________________________________________________ _____ 1. Zgrada u ______________ulica________________________ broj ____ , sagradjena na kat. est.___________________ Obrazac br. 4 (l. 10) - Imenik vlasnika (210 x 297 mm) _______________________________________________________________________ _____ Prezime, ime i Prebivalite Broj podOznaka jedinstveni (mjesto, ulica ulopka u spisa matini broj i kuni broj) kojem je "ZS" vlasnika izvren upis _______________________________________________________________________ _____

Obrazac br. 5 (l. 11) - Popisnik stanova (210 x 297 mm) _______________________________________________________________________ _____ Naziv mjesta i ulice Kuni lme i prezime Broj poduloka Oznaka u kojoj se stan broj vlasnika u kojem je izspisa nalazi ven upis "ZS " _______________________________________________________________________ _____

(Na drugoj strani) A II _______________________________________________________________________ _____ Redni broj OPIS NEKRETNINE PRIMJEDBA _______________________________________________________________________ _____ 1. Trosobni stan na etvrtom katu, desno, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje I kupaone, ukupne povrine 85 m2

Obrazac br. 6 (l. 15) - Izvadak iz knjige "PU" (210 x 297 mm) Kat. opina______________ _______/zk. ul.______ Broj poduloka A

Obrazac br. 2 (l. 7) - Vlasniki list B (210 x 297 mm) Kat. opina __________ ul._______________ Broj poduloka_______/zk. B VLASNIKI LIST _______________________________________________________________________ _____ Redni razmjer broj UPISI dio PRIMJEDBA _______________________________________________________________________ _____ 1. Zaprimljeno dana ___________ br. S ___/___ Temeljem kupoprodajnog ugovora br._______

POPl SNI LIST A I _______________________________________________________________________ _____ Redni broj OPIS NEKRETNINE PRIMJEDBA _______________________________________________________________________ _____

A II _______________________________________________________________________

KN/2000

72

Knjini upisi

Uknjiba
je knjini upis kojim se stjee, prenosi, ograniava ili ukida knjino pravo bez posebnog opravdanja

postie se svrha Zemljine knjige

na temelju javnih ili privatnih isprava - ovjerenih od biljenika/(suda)

Predbiljeba
je knjini upis kojim se stjee, prenosi ograniava ili ukida knjino pravo pod uvjetom naknadnog opravdanja

ako isprava ne udovoljava svim uvjetima prije pravomonosti sudske odluke

Zabiljeba
je knjini upis kojim se ine vidljivim pravno vani osobni odnosi nosioca knjinih prava ili se njima osnivaju izvjesni pravni uinci

odnose se na osobu ili nekretninu

Zemljinoknjini predmeti

podnesci i prijedlozi
zemljinoknjina molba

podnesak upuen sudu kojim se trai neki upis u Zemljinu knjigu

pismen ili usmena (sud sastavlja zapisnik)

zamolnice drugih sudova rekurs

pravno sredstvo protiv rjeenja zemljinoknjine molbe

ne moe sadravati nove navode i isprave

rjeenja o rekursima tube - koje se zabiljeavaju u Zemljinoj knjizi prijavni listovi katastarskih tijela ...

KN/2000

73

Baza zemljinih podataka (BZP)

EOP-ZEMLJINA KNJIGA lanak 163. (1) EOP-zemljina knjiga je evidencija voena elektronikom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, a sastoji se od katastarskih podataka o obliku, povrini i izgraenosti zemljita, te podataka zemljinoknjinoga suda o pravnom stanju zemljita pohranjenih u bazu zemljinih podataka (BZP). (2) Na EOP-zemljinu knjigu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zemljinim knjigama kad odredbama ovoga dijela Zakona nije to posebno odreeno. lanak 164. (4) Podaci o obliku, povrini i izgraenosti nisu posebni zemljinoknjini upisi u glavnoj knjizi, ve katastarski podaci o tome pohranjeni u BZP koji ine dio glavne knjige.

lanak 183. U posjedovnicu uloka koji se sastavlja unijet e se podaci iz katastra o povrini, obliku i izgraenosti katastarske estice, odnosno svih estica koje tvore zemljinoknjino tijelo. lanak 184. (1) U vlastovnicu uloka koji se sastavlja unijet e se podaci o vlasnicima iz zemljine knjige koja e se zatvoriti osnivanjem nove zemljine knjige, te iz knjige poloenih ugovora. (2) Ako u zemljinoj knjizi koja e se zatvoriti otvaranjem nove, a ni u knjizi poloenih ugovora, ne postoji podatak kome pripada pravo vlasnitva nekoga zemljinoknjinog tijela, ili postoji samo glede nekih dijelova prava vlasnitva ali ne svih, kao vlasnik, odnosno suvlasnik u preostalom dijelu pravo vlasnitva upisat e se osoba koja je prema katastru posjednik, odnosno korisnik zemljita. (3) Kad u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, niti prema katastru nije mogue u vlastovnicu unijeti podatak o vlasniku odnosno suvlasniku nekoga zemljinoknjinoga tijela, upisat e se Republika Hrvatska kao vlasnik odnosno suvlasnik. (4) Kad je na vie katastarskih estica izgraena jedna zgrada, ili one inae ine pravnu cjelinu, pa e se kao jedno zemljinoknjino tijelo upisati u isti zemljinoknjini uloak, upisat e se u vlastovnicu podaci o vlasniku, odnosno suvlasnicima cijeloga toga zemljinoknjinog tijela. (5) Na upis iz stavka 4. ovoga lanka primijenit e se pravila iz stavka 1. do 3. ovoga lanka, s time to e se kao suvlasnici cijeloga zemljinoknjinoga tijela upisati svi koji bi po tim pravilima inae bili upisani kao vlasnici ili suvlasnici pojedinih estica, i to e se upisati kao suvlasnici na jednake dijelove ako ne postoji isprava o utvrenju veliine njihovih suvlasnikih dijelova.

Dvojni sustav evidentiranja

Katastar nekretnina (zemljita) Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita) Ured za katastar Ministarstvo zatite okolia... (graditeljstva) Dravna geodetska uprava katastarske estice ... (tehniki podaci o nekretnini posjed)

Zemljina knjiga Zakon o zemljinim knjigama ...

Zemljinoknjini odjel Opinskog suda Ministarstvo pravosua

daje pravno stanje nekretnine

KN/2000

74

Organizacija geodetske slube 1945.-1990. godine

1990. Uprava (zavod) za katastar i geodetske poslove opine 1990. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Uprava za katastar i geodetske poslove 1990. Geodetski zavod Rijeka 1990. Geozavod Zagreb

Upravna struktura
1990. Zavod za fotogrametriju Zagreb 1990. Geodetski zavod Osijek 1990. Zavod za izmjeru zemljita Split 1968. Geodetski zavod Rijeka 1965. Geozavod Zagreb 1971. Geodetski zavod Osijek

1968. Uprava (zavod) za katastar i geodetske poslove opine

1968. Republika geodetska uprava SR Hrvatske

1961. Uredi za katastar narodnog odbora opine 1953. Uredi za katastar narodnih odbora kotara

1965. Republiki sekretarijat za financije Geodetska uprava 1961. Zavod za izmjeru zemljita - Rijeka 1961. Zavod za izmjeru zemljita - Zagreb 1961. Zavod za fotogrametriju Zagreb 1961. Zavod za izmjeru zemljita Osijek 1961. Zavod za izmjeru zemljita Split

1951. Ured za katastar zemljita

1951. Geodetska uprava NR Hrvatske

1951. Ured za novu izmjeru zemljita - Rijeka

1951. Ured za novu izmjeru zemljita - Zagreb

1951. Ured za triangulaciju i nivelman - Zagreb

1951. Ured za novu izmjeru zemljita - Osijek

1951. Ured za novu izmjeru zemljita - Split

1948. Ured za katastar kotarskog (gradskog) narodnog odbora

1948. Geodetska uprava pri Vladi NR Hrvatske

1947. Katastarska uprava kotarskog narodnog odbora

1947. Ministarstvo graevina Uprava za geodetsku slubu

1947. Ministarstvo graevina Uprava za geodetsku slubu Geodetski zavod Osijek

1946. Graevinski odjel-geodetski odsjek narodnog odbora kotara

1945. Ministarstvo graevina Geodetski odjel

1946. Geodetski zavod Narodne Republike Hrvatske - Zagreb (Geozavod)

1946. Okruni geodetski zavod Osijek (Geopremjer)

1946. Oblasni geodetski zavod za Dalmaciju - Split (Geoizmjera)

Kotarski (opinski) organi

Republiki organ

G e o d

e t

s k

o p

e r

v a

Zakljuci
Evidencije nekretnina (Katastar i Zemljina knjiga):
NE osiguravaju uinkovito gospodarenjem zemljinim resursima ali su NEOPHODNA pomo upravljakim strukturama NISU zemljine reforme ve PODRKA ostvarivanju zemljinih reformi NE mjenjaju stvari ve PODRAVAJU promjene su sustav REGISTRACIJE prava a nisu prava na zemljitu

oni su uvjek PODRKA drugim mjerama

KN/2000

75

Odluka Ustavnog suda

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ODLUKU
1. Ukida se odredba lanka 22. Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", broj 53/90, 59/90, 61/91, 26/93 i 95/95). Osporena zakonska odredba glasi: "Bez dokaza o plaenom porezu na promet nekretnina ne moe se upisati prijenos prava vlasnitva na nekretnini u zemljinim knjigama". Osporena zakonska odredba sadraj je zakona donesenog za vrijeme vaenja Ustava Socijalistike Republike Hrvatske. Zakon do danas nije usklaen s Ustavom Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske meu najvie vrednote ustavnog poretka istie i nepovredivost vlasnitva i vladavinu prava (lan 3.). Ustav jami pravo vlasnitva (lanak 48/1). Jamei pravo vlasnitva Ustav ne titi samo pojedinano pravo vlasnitva, tj. neije (stvarno) pravo koje ovlauje svog nositelja da s odreenom stvari i koristima od nje raspolae potpuno i ini to ga je volja (u skladu sa zakonom) i da svakog drugog od toga iskljui, ako i u koliko to nije protivno tuim pravima ili zakonskim ogranienjima, ve titi i samu ustanovu (institut) prava vlasnitva u ustavnopravnom poretku drave. Ustanova prava vlasnitva titi se i time to se zakonom propisuju uvjeti stjecanja, zatita i prestanak prava vlasnitva. Propisujui stjecanje prava vlasnitva pravnim poslom, srednjoevropski pa i kontinentalni pravni sustavi, kojima pripada i hrvatski graanskopravni sustav, redovito odreuju da se u tom sluaju vlasnitvo nekretnina stjee upisom u javne (zemljine) knjige. Smatra se da zemljina knjiga istinito i potpuno odraava pravno stanje nekretnine (naelo povjerenja). Kako je, dakle, nae stvarno-pravno ureenje glede prava (vlasnitva) na nekretninama oslonjeno na sustav zemljinih knjiga, to je prijeko potrebno ustrojavati takav pravni sustav koji e potpomagati, unaprijeivati, a ne oteavati pravni sustav koji e potpomagati, unapreivati, a ne oteavati stvaranje pouzdanog sustava zemljinih knjiga. To nadalje znai da iz pravnog sustava treba uklanjati sve zapreke tome da sadraj tih knjiga bude potpun i istinit. To, pak, znai da treba ukloniti iz pravnog sustava sve odredbe posebnih zakona koje su zapreka za uinkovito stjecanje vlasnitva na nekretnini upisom u zemljine knjige. Sve zapreke upisu u zemljine knjige poveavaju raskorak izmeu faktinog i zemljinoknjinog stanja, slabe povjerenje u zemljine knjige, slabe povjerenje u promet, ugroavaju poduzetniku i trinu slobodu kao temelj gospodarskog ustroja Republike (lanak 49/1). Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu samo iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike, te zatite prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi (l. 50/2). Propisivanjem da se bez dokaza o plaenom porezu na promet nekretnina ne moe upisati prijenos prava vlasnitva na nekretnini u zemljine knjige ne titi se ni interes ni sigurnost Republike, a niti priroda, ljudski okoli ili zdravlje ljudi. Ovakvo ograniavanje (stjecanja) prava vlasnitva na nekretninama izlazi, dakle, iz okvira Ustavom doputenih ogranienja prava vlasnitva (l. 50/2) i ugroava samu ustanovu prava vlasnitva te Ustavom zajamene poduzetnike slobode. Nedvojbeno je da se naplata poreza na promet i s tim u svezi obveza da svatko sudjeluje u podmirenju javnih trokova u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima (l. 51/1) moe osigurati drugim, primjerenijim, sredstvima (sve do zasnivanja hipoteke radi osiguranja naplate dunog poreza na promet nekretnine koja je predmet prometa). Zapravo, ovakvo propisivanje spreava (legalan) promet, a time i naplatu poreza. Tek upisom obavljene promjene vlasnitva u zemljine knjige promet postaje vidljiv i mogunost naplate poreza sigurna. Broj: U-I-28/1993 Zagreb, 17. travnja 1996.

Ostale evidencije (katastri)

Katastar vodova Pogonski katastri Pomorski katastar

katastar uma ...

KN/2000

76

Evidentiranje (katastar) zgrada/stanova

Pravo graenja
ovlateno izgraditi i imati u vlasnitvu graevinu na tuem zemljitu

upisuje se u Zemljinu knjigu

PRAVO GRAENJA lanak 280. (1) Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo na neijem zemljitu koje ovlauje svoga nositelja da na povrini toga zemljita ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik tog zemljita duan je to trpjeti. (2) Pravo graenja je u pravnom pogledu izjednaeno s nekretninom. (3) Zgrada koja je izgraena, ili koja bude izgraena, na zemljitu koje je optereeno pravom graenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljite. lanak 288. (1) Pravo graenja osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljinu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljitu koje optereuje te njegovim upisom kao posebnoga zemljinoknjinoga tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom uloku.

Katastar vodova

Zakon... Predmet evidencije vodovi:

na zemlji, pod zemljom, nad zemljom, pod morem, pod vodom

Izrauje se
za jednu ili vie k.o. ( po opinama) radi utvrivanja stvarnog stanja vodova

Sadraj: vodovi do kunih prikljuaka i pripadajui objekti te zatitni objekti vodova

elektrina energija i javna rasvjeta; telekomunikacije; vodovod; kanalizacija; toplovod (vrelovod i parovod); plinovod; tekua goriva; gradski promet

Svrha:
planiranje i ureenje prostora; projektiranje izvoenje graevinskih radova

Obvezno koritenje podataka katastra vodova

KN/2000

77

Nadlenosti

Tijelo uprave nadleno za katastarske poslove:

uva dokumentaciju (elaborat katastra vodova) omoguava uvid, ako nije posebno ogranien izdaje prijepise, kopije ...

Korisnici (vlasnici) vodova:

vode evidenciju (pogonski katastri) da se podaci mogu iskoristiti i za katastar vodova duni su dati podatke iz svoje evidencije

ako nemaju vlastitu evidenciju sudjeluju u trokovima izrade katastra vodova

Djelatnosti u katastru vodova

Izmjera vodova
poloaj i dimenzije

na mreu sgt.
od objekata

Izrada elaborata katastra vodova Odravanje elaborata katastra vodova

prikupljanje podataka

rok prijave promjene 30 dana -za podzemne dok su jo otkriveni

korisnik dostavlja elaborat o promjeni

provedba promjena u elaboratu katastra vodova

Nadzor: DGU

KN/2000

78

Elaborat katastra vodova

Poloajni plan vodova

podloge: katastarski plan (umanjeni), HOK ...

nadmorske visine toaka nivelete

dno kanala/kinete : kanalizacija/toplovod tjeme voda : ostali vodovi

Popis vodova
vrsta i naziv; znaajne osobine broj skice i zapisnika izmjere; broj lista plana; korisnik voda

Pregledna karta vodova

orijentacijski grafiki prikaz vodova na geodetskoj podlozi

M 1:5000-1:25000

podjela i oznake listova poloajnih planova vodova granice i nazive k.o. drugi orijentacijski podaci

nazivi ulica, cesta, trgova ...

Katastar vodova
lanak 38. Za obavljanje odreenih poslova prema ovom Zakonu u jedinicama lokalne samouprave ustrojavaju se upravna tijela nadlena za geodetske poslove. lanak 39. (1) Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno za geodetske poslove obavlja sljedee poslove: 1. osniva i vodi katastar vodova, 2. osniva i vodi izvornu evidenciju naselja, ulica i kunih brojeva, 3. odreuje kune brojeve. (2) Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u proraunu jedinica lokalne samouprave. (3) Jedinica lokalne samouprave moe obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka povjeriti nadlenom upravnom tijelu druge jedinice lokalne samouprave na temelju sporazuma o meusobnim pravima i obvezama.

VII. KATASTAR VODOVA lanak 73. (1) U katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mree. (2) U smislu ovoga Zakona pod vodovima se smatraju i drugi objekti koji im pripadaju. lanak 74. Katastar vodova sadri podatke o vrstama odnosno namjeni, osnovnim tehnikim osobinama i poloaju izgraenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja. lanak 75. Katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova duni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. lanak 76. (1) Upravitelji vodova duni su tijelu nadlenom za osnivanje i voenje katastra vodova davati podatke o vodovima kojima upravljaju. (2) Podaci iz stavka 1. ovoga Zakona daju se bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave. lanak 77. (1) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na vodove kojima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. (2) Sadraj, nain izradbe i voenja katastra vodova propisat e ravnatelj.

KN/2000

79

Pogonski katastri

vlasnici vodova bogatiji sadrajem

Pomorsko dobro
POMORSKI ZAKONIK
POMORSKO DOBRO
GLAVA I OSNOVNE ODREDBE lanak 48. Pomorsko dobro je ope dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zatitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na nain opisan zakonom. lanak 49 Pomorsko dobro ine unutranje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglaen takvim. U smislu stavka 1. ovoga lanka pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilini navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ua rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju iva i neiva prirodna bogatstva, ribe, rude i dr. lanak 50. Morska obala se protee od crte srednjih niskih voda i obuhvaa pojas kopna koji je ogranien crtom do koje dopiru najvei valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni slui koritenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s koritenjem mora, a koji je irok est metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viih visokih voda. Crtu srednjih viih visokih voda utvruje Dravni hidrometeoroloki zavod. Za sluaj da morska obala odreena u smislu stavka 1. ovoga lanka obuhvaa podruja kopna nejednakih irina, kao pomorsko dobro smatrat e se podruje kopna vee irine. Iznimno, na prijedlog tijela jedinica lokalne samouprave posredstvom upanijske skuptine, ministar moe odrediti da se morskom obalom smatra iri dio kopna od onog odreenog u stavku 1. ovoga lanka ako ono po svojoj prirodi ili namjeni slui ili moe sluiti opoj upotrebi ili ui dio kopna ako to zahtijeva postojee stanje na obali (potporni zidovi, zidovi zgrada kulturnih, vjerskih i sl.) Morska obala ukljuuje i dio kopna nastao nasipavanjem. U sluaju dvojbe da li odreeno dobro predstavlja pomorsko dobro, odluku donosi ministar koji odreuje i granicu takvog pomorskog dobra. lanak 51. Na pomorskom dobru ne moe se stjecati ni pravo vlasnitva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Svakome je doputeno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama ovoga Zakona. Posebna upotreba i/ili gospodarsko koritenje dijela pomorskog dobra moe se odobriti fizikim i pravnim osobama (koncesija) pod uvjetom da takvo koritenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske. Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opa upotreba ni gospodarsko koritenje pomorskog dobra. lanak 55. Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina. Zagreb, 27. sijenja 1994.

KN/2000

80

Pojas pomorskog dobra

PRAVILNIK O EVIDENCIJI I OBILJEAVANJU POJASA POMORSKOG DOBRA
lanak 2. Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina, odnosno zemljita. Na evidenciju pomorskog dobra i obiljeavanje granice pomorskog dobra primjenjuju se odredbe Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita i Zakona o zemljinim knjigama. lanak 3. Postupak koji prethodi donoenju odluke o odreivanju granice pomorskog dobra od strane nadlenog tijela (u daljnjem tekstu: odluka nadlenog tijela), provodi Povjerenstvo za granice pomorskog dobra (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Povjerenstvo dostavlja nadlenom tijelu iz prethodnog stavka pismeno miljenje s obrazloenjem prijedloga granice pomorskog dobra i grafikim prilogom. Povjerenstvo se osniva za svaku upaniju na ijem podruju postoji pomorsko dobro. Povjerenstvo se sastoji od osam lanova, koji su predstavnici slijedeih tijela: - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Luka kapetanija - upanijski ured za pomorstvo (dva lana) - upanijski ured za prostorno ureenje, graditeljstvo i zatitu okolia - upanijski ured za geodetske i katastarske poslove - upanijsko pravobraniteljstvo - Lokalna samouprava (promjenjivi lan) lanove Povjerenstva iz prethodnog stavka predlau elnici navedenih tijela. Rjeenje o osnivanju Povjerenstva donosi ministar pomorstva, prometa i veza. II. POSTUPAK EVIDENTIRANJA I OBILJEAVANJA POMORSKOG DOBRA lanak 4. Nakon objave odluke nadlenog tijela, Povjerenstvo e utvrditi da li je potrebna izrada geodetskog elaborata radi razgranienja pomorskog dobra i/ili dovoenja u sklad katastra zemljita i/ili zemljine knjige sa stvarnim stanjem na terenu. Zagreb, 14. sijenja 1998. g.

ZAKON O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI

Pomorski katastar

lanak 2. Hidrografska djelatnost obuhvaa hidrografsku izmjeru mora, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja razine mora, povrinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora i zatitu okolia u dijelovima mora u kojima Republika Hrvatska ima suverenost ili ostvaruje suverena prava; obradu podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraivanjem i objavu tih podataka, a sve u cilju hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem. Geodetski poslovi u hidrografskoj djelatnosti obavljaju se u skladu s propisima o geodetskoj izmjeri. lanak 5. Hrvatski hidrografski institut obavlja sljedee hidrografske djelatnosti: 1. hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja, geologiju i geofiziku mora, oceanologiju i zatitu okolia u dijelu od znaaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, istraivanje te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrenih ovim Zakonom, 2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe morem za sve brodove i brodice utvrene ovim Zakonom; slubu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obrada i razmjena hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi odravanja u ispravnom stanju slubenih pomorskih navigacijskih karata i prirunika, te obavljanje izmjena i dopuna tih podataka u "Oglasu za pomorce", 3. obavljanje poslova Nacionalnog usklaivaa u prikupljanju, obradi i prosljeivanju pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Meunarodne hidrografske organizacije i Meunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu IHO i IMO), 4. projektiranje, izradu, izdavanje i odravanje slubenih pomorskih navigacijskih karata i prirunika, njihovo usklaivanje s IHO i IMOpreporukama, te odravanje i pohranjivanje izvornika, 5. opisivanje i ucrtavanje geodetsko odreene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvaavajui druge propise kojima se regulira dravna granica, odravanje i praenje baze slubenih podataka o moru iz podruja: navigacije, hidrografije (objekti na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi, struje mora, termohalinska, hidroakustika i optika svojstva mora, hidrometeorologija i sl.), te ustrojavanje i voenje pomorskog katastra, 6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim meunarodnim organizacijama za podruje svoje djelatnosti, s kojima samostalno surauje, 7. ostale djelatnosti i to: - voenje hidrografskog informacijskog sustava, - organiziranje slube bdijenja, mree stalnih i povremenih postaja i podstanica za prikupljanje podataka, - nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz podruja hidrografske djelatnosti, - poslovi iz podruja hidrografske djelatnosti utvreni Pomorskim zakonikom i drugim zakonima, - nakladnika i tiskarska djelatnost, te podjela i prodaja pomorskih navigacijskih karata i prirunika, ija je primjena obvezna za sigurnost plovidbe. lanak 15. Pomorski katastar je evidencija koja sadri podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, znaajne za sigurnost plovidbe, osim podataka od interesa za obranu. Pomorski katastar sadri podatke o korisnicima, nainu i opsegu koritenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i evidencije objekata, radova, pojava i sl. znaajnih za sigurnost plovidbe, prema podrujima jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave.

KN/2000

81

Evidencije nekretnina u svijetu

There exits a great range of forms of land tenure as there are: * the Anglo-American concept (in theory feudal); * the Roman-French-German concept (allodial system); * the Communist concept (state, cooperatives); * the Islamic concept (religion); * the Customary concept (community). In many developing countries there is a tendency to convert communal customary land tenure to individual tenure, that is expected to increase economic productivity in various fields. A deed registration system means that the deed itself, being a document which describes an isolated transaction, is registered. This deed is evidence that a particular transaction took place, but it is in principle not in itself proof of the legal rights of the involved parties and, consequently, it is not evidence of its legality. Thus before any dealing can be safely effectuated, the ostensible owner must trace his ownership back to a good root of title. Deed registration, whether the "basic" or the "improved" one (=based on a survey and on documents of competent notaries as well as on an active role of the register) is usually applied in countries which are mainly based on the Roman law (in Europe: France, Spain, Italy, Belgium, The Netherlands) and also in countries that were influenced by the former ones in earlier times (South-America, parts of North-America, some African and Asian countries). A title registration system means that not the deed, describing e.g. the transfer of rights is registered but the legal consequence of that transaction i.e. the right itself (=title). So the right itself together with the name of the rightful claimant and the object of that right with its restrictions and charges are registered. With this registration the title or right is created. So one could say that deed registration is concerned with the registration of the legal fact itself and title registration with the legal consequence of that fact. In other words, the relation between deed and title registration is similar to the relation between legal facts and legal consequences.

registraciju isprava, registracija naslova.

Deed - Title

vlasnitvo, zakup, slunosti, zalog, drutvena ili grupna prava, druga prava.

KN/2000

82

Koordinacija i ciljevi

voenje, uinkovita komunikacija, obveze i kompromisi.

(zakonima, uspostava normi, savjetodavnih grupa, razmjenom informacija itd.)

da dobro poslui korisnicima, kreiranje dobrih uvjeta zaposlenima.

Koordinacija-Njemaka

KN/2000

83

Svrha

pruanje podataka o zemljitu (nekretninama)

ljudima koji imaju interese na esticama, podatke o tim interesima: priroda prava i rok trajanja, ogranienja i odgovornosti... podatke o esticama: poloaj, veliinu, poboljavanja, vrijednost...

pomo kod oporezivanja zemljita, trgovine nekretninama, i

sigurnost prava

preraspodjele zemljita
podjela ili sjedinjavanje, veliina estica, neophodan pristup vodi i odvodnji, putovima itd.

Sadraj

estice zemljita (poloaj, mee, koordinate) prava na zemljitu (vlasnitvo, posjed, najam, zakup) vrijednost zemljita (kakvoa, gospodarska vrijednost, porezna vrijednost, vrijednost poboljavanja)
zgrade i druga oplemenjivanja, agrikulturne podatke (sposobnost, koritenje), umarski podaci, prednosti (voda, elektrina energija, komunikacije), kakvoa okolia (analize i praenje), demografija (statistike stanovnika, trite itd.).

KN/2000

84

Upravljanje katastrom i odgovornosti

vladina tijela

kroz regulaciju ili neposredno voenje katastra. partnerstva i strateki savezi vlada-privatni sektor, davanja ugovora za neke slube privatnom sektoru.
norme, smjernice i povremene kontrole od nadlenih.

jedinstvene evidencije

Zemljina knjiga = sudstvo i zakonodavstvo. Kartiranje, odreivanje mea estica i upravljanje podacima o njoj za porezne potrebe, kontrolu naina koritenja i potrebe preraspodjele zemljita = geodetska struka. jedan informacijski sustav ili laka razmjena podataka (koordinacija). razlike izmeu pojedinih sustava postaju manje vane.

Nove tehnologije

Financije i strategija cijena

vladini izvori, izravno od korisnika.

Prodaja podataka:
zakonska regulacija vlasnitva nad podacima, autorska prava i odgovornost za kakvou sadraja.

Trokovi:
uspostave katastra i odravanja sustava (povratak sredstava ili ak stvara prihode).

Cijena visoka=>Koritenje manje vjerodostojnih izvora.

KN/2000

85

HR (ZDIKN.: NN 128/1999) Katastarska je estica dio podruja katastarske opine, odnosno katastarskog podruja na moru, omeena granicama (meama i drugim granicama) koje odreuju pravni odnosi na zemljitu, te granicama naina uporabe zemljita. HR (ZGIKZ.: NN 16/1974) Katastarska estica je dio zemljita koji se iskoriuje na isti nain i pripada istom korisniku. Svaka katastarska estica oznaena je brojem katastarske estice i nazivom katastarske opine u kojoj lei. HR (Prijedlog: veljaa, 1995.) Katastarska estica je dio zemljita koje pripada istom korisniku. Katastarska estica moe sadravati jednu ili vie kultura koje se evidentiraju po obliku i povrini. HR (Prijedlog: sijeanj, 1996.) Katastarska estica je dio katastarske opine obiljeen posebnim brojem. Katastarska estica moe sadravati jednu ili vie kultura koje se evidentiraju po obliku i povrini. HR (Prijedlog: veljaa, 1999.) (1) Katastarska estica je diozemljine povrine s utvrenim meama i oznaen svojim brojem i brojem i nazivom katastarske opine u kojoj lei. (2) Pod meom iz stavka 1. ovog lanka podrazumjeva se granica prostiranja prava vlasnitva. A (Stanje: 1994. 7a Abs. 1 VermG) Ein Grundstueck ist ein abgegrenzter Teil einer KG, der im Grenzkataster oder im Grundsteuerkataster mit einer eigenen Grundstuecknummer bezeichnet ist. Ein neu gebildetes Grundstueck ist im Regelfall jener Teil einer KG, der sich hinsichtlich der grundbuecherlichen Eigentums und/oder Belastungsverhaeltnisse von den angrenzenden Teilen unterscheidet. Ein Grundstueck besteht aus einem oder mehreren Benuetzungsabschnitten. D (BodScaetzUebernErl od 23.09.1936.) Ein Flurstueck ist der abgegrenzte Teil der Erdoberflaeche, der amtlich vermessen, auf der Katasterkarte zeichnerisch dargestellt und in den Katasterbuechern unter einer besonderen Nummer gefuehrt ist. Es darf nicht aus Flaechen mehrerer Grundstuecke im Rechtssinne bestehen ( 2 Abs. 2 Grundbuchordnung od 24.03. 1897.) und nur einem Gemeindebezirk angehoeren. Definition Grundstuecks im Sinne des Grudbuchs: Ein Grundstueck ist jeder raeumlich abgegrenzte Teil der Erdoberflaeche, der auf einem besonderen Grundbuchblatt fuer sich allein (Realfolium) oder auf einem gemeinschaftlichen Grundbuchblatt (Personalfolium) unter einer besonderen Nummer des Bestandsverzeichnisses gebucht ist. Definition Flurstuecks im Sinne des Liegenschaftskatasters: Ein Teil der Erdoberflaeche, der von einer im Liegenschaftskataster festgelegten Grenzlinie umschlossen und mit einer Nummer bezeichnet ist. Allgemeiner Sprachgebrauch: Ein raeumlich abgegrenzter Teil der Erdoberflaeche. Bewertungsrecht: Jede wirtschaftliche Einheit des Grundvermoegens. Bauordnungsrecht: Grundstueck, das nach den oeffentlich-rechtlichen Vorschriften mit Gebaeuden bebaubar oder bebaut ist (Baugrundstueck). CH (Art. 655 ZGB) Ein Gruendstueck besteht aus Liegenschaften, den ins Grundbuch aufgenommenen selbstaendigen und dauernd Rechten (Quellenrecht, Baurechte), den Bergwerken sowie den Miteigentumsanteilen an Grundstuecken (Stockwerkeigentum).

Katastarska estica

Tehnike metode

Izmjera
klasini postupci, elektronikim daljinomjerima ili totalnim stanicama, aerofotogrametrijski (ortofoto ili poveane fotografije u posebnim podrujima), satelitske slike, satelitske

Katastarski planovi
1:500 do 1:10000 ovisno o veliini estica.

KN/2000

86

Definicija, omeivanje i prikaz mea

dio katastarske izmjere s ciljem definiranja estice na zemljitu i osiguravanju evidencije za ponovnu uspostavu u sluaju nestanka oznake
stabilnim oznakama ili vidljivim detaljima na zemljitu.

koordinate, na planovima tonost/cijena izmjere

vrijednost zemljita, rizik sporova oko zemljita i potrebe za podacima od korisnika katastra.

Uloga geodeta

katastarska (geodetska) izmjera i izrada planova, prikupljanje katastarskih podataka, vrednovanje zemljita, planiranje naina koritenja zemljita, upravljanje tekstualnim i grafikim bazama podataka katastra, rjeavanje sporova na zemljitu, uvanje i izdavanje katastarskih podataka.

KN/2000

87

Klasifikacija katastara
osnovnoj funkciji (tj. podrka oporezivanju, tritu nekretninama, raspodjeli zemljita, ili vienamjenskim ureenjima zemljita.) tipovima prava koja se vode (privatno vlasnitvo, prava koritenja, rudne koncesije) stupnju odgovornosti drave u osiguravanju tonosti i vjerodostojnosti podataka (tj. potpuna odgovornost drave, zajednika javna i privatna odgovornost) poloaj i pravna regulativa (tj. urbani i ruralni katastri; centralizirani i decentralizirani katastri) razliiti naini prikupljanja podataka o esticama (tj. terestika izmjera povezana s geodetskom kontrolom, nekoordinatna terestika izmjera i mjerenja, aerofotogrametrija, digitalizacija postojeih povijesnih zapisa itd.)

svrha:

porezni (fiskalni), pravni, tehniki - vienamjenski (polivalentni)

strukturi informacija:
Thorensov katastar, Register of Deeds, Europski parcelarni katastar

...

Thorensov katastar
Australija, Novi Zeland, Azijske i Afrike zemlje

1858. Robert Thorrens uveo zakonodavstvo o registraciji zemljita Obiljeja:

toan opis postojeeg stanja vlasnitva i drugih prava proistie iz nacrta izraenog na temelju izmjere upisivanje prava samo ako postoji pravovaljan naslov stjecanja

Naelo prihvaeno pri izradi Zemljine knjige u dijelu Europe

KN/2000

88

Europski parcelarni katastar

Europa

Izrauje se na temelju:
izmjere i vrednovanja zemljita

za podruje odreene teritorijalne jedinice (uzor Napoleonov katastar) oblik i poloaj svake estice zemljita
povrina, kultura, klasa, vlasnik/posjednik ...

Na planovima prikazani:

u ostaloj dokumentaciji:

Svaki dio zemljita je oznaen jedinstvenim identifikatorom (broj k..)

Register of Deeds
SAD i Kanada

Grafiki dio:
niz pravokutnih sustava izmjere /osi meridijani i paralele u odabranim ishoditima (32 u SAD)

glavni meridijan i bazna linija

zemljine jedinice kvadratnog oblika - stranice 24 a..m. (1 a.m. = 1609.344 m)

Township (6x6 a.m..); Sekcija (1x1 a.m..); Farma (1/4 sekcije=64 acre cca. 64 ha.); parcel; lot.
Omeene na terenu stabilnim menim oznakama

Pisani dio:
Jedinstvena knjiga s podacima o:

lokaciji i povrini nekretnine te vrsti pravnog posla i teretima

Temelj upisa je isprava o pravnom poslu (ugovor ...)

KN/2000

89

Land registry

Land registry

KN/2000

90

Uinkovit pristup podacima

identificiranju problema i prioritetnih zadataka, formuliranju i provoenju odgovarajue zemljine politike i stratekog planiranja, podrka planiranja naina koritenja zemljita i aktivnost zemljinog razvoja, osiguravanje povoljnih transakcija zemljitem u cilju podrke gospodarskom razvoju, uvoenje pravednog i uinkovitog poreznog sustava, praenje naina koritenja zemljita u cilju identifikacije novih problema i vrednovanja uinaka zemljine politike. socijalne i okoline svrhe, neposredni gospodarski ciljevi ostvarivanje sigurnosti za vlasnika prava na zemljitu

Utjecaj na

odreivanju rezolucija i mjerila prostornih podataka, vrste i osobina prikupljenih podataka, organizacijsku i strunu odgovornost za upravljanje podacima.
povijesni, kulturni i tradicijski pravni odnosi, povrina, fizika i gospodarska geografija, raspored stanovnitva, nivo tehnologije, tradicionalne javne upravne slube, zemljino i vlasniko zakonodavstvo, prioriteti zemljine politike u zakonodavstvu.

KN/2000

91

Upravljanje i ureenje zemljita

poboljanje prinosa od koritenja zemljinih resursa, stvaranje poticaja za razvitak, zatita prirodnog okolia od unitenja, stvaranje pravednog i uinkovitog pristupa gospodarskim probicima trita zemljita i nekretnina, podrka vladinim slubama kroz oporezivanje i pristojbe u odnosu na zemljite i poboljanja.

Provoenje zemljine politike

veliine estica, oblika estica, preraspodjele prava na zemljitu, naina koritenja, provoenja socijalnih programa, vrednovanja nekretnina i zemljita, prikupljanje priloga za zajednike objekte, vrijednosti zemljita kao rezultata razvoja, pribavljanja zemljita za javne i zajednike potrebe.

KN/2000

92

Uvoenje novog katastarskog sustava

podruje po podruje na sustavan nain,

izborom tehnikih metoda, normi za tonost i kakvou podataka.

povremeno (pri transakciji).

dui period do pokrivanja kompletnog podruja zahtjeva manje novih resursa i zbog toga je manje skup, (kratkorono).

Probici reforme evidencija

vea sigurnost zemljinih prava, bolji pristup dugoronim kreditima, poveana produktivnost zemljita, manji trokovi transakcija na tritu nekretninama, jeftinije informacije za upravljanje zemljitem, pravednije i uinkovitije ubiranje poreza, poboljane mogunosti provoenja zemljine politike, poboljane mogunosti planiranja za opravdan razvoj zemljita i drugih prirodnih resursa.

KN/2000

93

Promjene pravnog sustava

mogu ukljuivati:
formalizaciju nedokumentiranih tradicijskih ili obiajnih prava, formalizaciju spontanih naseljavanja okupacijom, promjena od jednog oblika zakonskih prava u druga.

Postojea prava se ukidaju-Nova prava slubeno upisuju

razvoj novog katastra ili radikalne promjene postojeih zapisa. (veza na povijesne upise)

Raunalna tehnologija

Prua
izvanredne pogodnosti za automatizaciju katastra i izradu zemljinih informacijskih sustava.

Omoguava
bolji pristup podacima, bolje kakvoe, bolje zakonske i fizike sigurnosti, na dugi rok su obino isplativiji te pomau uinkovitoj razmjeni podataka i koordinaciji izmeu razliitih agencija.

Ovisi o
infrastrukturi za odravanje i komunikaciju, dobro uvjebanim operaterima (grafiki sustavi).

KN/2000

94

Znaaj i uspjenost sustava

Podaci imaju velik

zakonski, socijalni i gospodarski znaaj.

moraju biti javni i smatraju se provjerenim

ravnotea slobodnog pristupa i zatite osobnih interesa

zakonodavstvom, politikom upravljanja, pristupom sigurnosnim kodovima, itd.

Kriteriji uspjenosti:
pouzdanost, jasnoa i jednostavnost, aktualnost, pravednost, pristupanost, pristojbe, opravdanost.

Budunost

KN/2000

95

Budunost

Budunost

KN/2000

96

Budunost

Budunost

KN/2000

97

Organizacija geodetske djelatnosti Dravna geodetska uprava

posjet Dravnoj geodetskoj upravi Gruka 20

ZAKON
o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija

lanak 23. Dravna geodetska uprava obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na: geodetske i katastarske poslove, a posebice na izradbu, obnovu i odravanje izmjere i katastra nekretnina; informatizaciju katastra i geodetsko-prostornog sustava; topografsko-hidrografsku kartografiju; voenje geodetske dokumentacije; voenje statistikih podataka katastra nekretnina i vodova; geodetsko-katastarske poslove za drvnu granicu; razvitak i primjenu tehnologije geodetske izmjere u znanosti, gospodarstvu i drugim djelatnostima u kojima se zasnivaju ili ostvaruju intervencije u prostoru; obavlja i druge poslove koji joj se stave u nadlenost.

lanak 32. (1) Upravne i druge poslove prema ovom Zakonu obavlja Dravna geodetska uprava. (2) Dravna geodetska uprava poslove iz svog djelokruga obavlja u Sredinjem uredu u Zagrebu i podrunim uredima. (3) Iznimno na podruju Grada Zagreba upravne i strune poslove koji su ovim Zakonom stavljeni u djelokrug podrunog ureda obavlja ured Grada Zagreba.

Ustroj DGU
DRAVNA DRAVNA GEODETSKA GEODETSKA UPRAVA UPRAVA
SREDINJI URED

SEKTOR ZA ZA DRAVNU DRAVNUIZMJERU IZMJERU SEKTOR

SEKTOR ZA ZATOPOGRAFSKU TOPOGRAFSKU SEKTOR IZMJERUII DRAVNE DRAVNE IZMJERU ZEMLJOVIDE ZEMLJOVIDE

SEKTOR ZA ZAKATASTARSKI KATASTARSKI SEKTOR SUSTAV SUSTAV

SEKTOR ZA ZA PRAVNE PRAVNE II SEKTOR RA UNOVODSTVENE POSLOVE POSLOVE RA UNOVODSTVENE TE INFORMACIJSKI INFORMACIJSKI SUSTAV SUSTAV TE

KABINET RAVNATELJA RAVNATELJA KABINET

PODRU NI UREDI UREDIZA ZAKATASTAR KATASTAR PODRU NI

Odjeldravne dravnegranice granicei i Odjel geodetske inspekcije inspekcije geodetske

Odjelkatastarskih katastarskihizmjera izmjerai i Odjel posebnihregistara registara posebnih

Odjel fotogrametrije fotogrametrijei i Odjel daljinskog pronicanja pronicanja daljinskog

Odjelpravnih, pravnih,op op ihi i Odjel ih kadrovskihposlova poslova kadrovskih

Odjelosnovnih osnovnihgeodetskih geodetskih Odjel radova radova

Odjelizradbe izradbei iodravanja odravanja Odjel katastarskihoperata operata katastarskih

Odjelkartografije kartografije Odjel

Odjelinform. inform.podr. podr.i i vredn. vredn.i i Odjel gosp.prost. prost. podacima podacima gosp.

OdjelfinancijskofinancijskoOdjel ra unovodstvenihposlova poslova ra unovodstvenih

KN/2000

98

Djelatnost katastarskog ureda

zadatak

lanak 33. (1) Podruni uredi ustrojavaju se za podruje upanije u sjeditu upanije i imaju svoje ispostave izvan sjedita upanije. (2) Ustrojstvo Dravne geodetske uprave, kao i okvirni broj slubenika i namjetenika ureuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske. lanak 34. (1) Radom podrunog ureda upravlja proelnik. (2) Radom ispostave upravlja voditelj ispostave.

lanak 36. U podrunim uredima obavljaju se sljedei poslovi: 1. osnivanje i voenje katastra nekretnina, 2. osnivanje i voenje registra prostornih jedinica, 3. pregled i potvrivanje elaborata iz lanka 30. ovoga Zakona, 4. izdavanje podataka katastra nekretnina i registra prostornih jedinica, 5. voenje brige o stanju oznaka dravne izmjere i katastra nekretnina, 6. rjeavanje upravnih stvari u prvom stupnju, 7. praenje i koordiniranje rada ispostava, 8. osiguranje jedinstvenog postupanja u osnivanju i odravanju katastra nekretnina, 9. prikupljanje i obrada odreenih podataka na razini upanije te izvjetavanje Sredinjeg ureda, 10. drugi poslovi koje odredi Sredinji ured.

Uredi

KN/2000

99