1. AGORA (gr.= trg, skuptina) U ant. Grkoj gradski trg, trnica, mjesto na kojem se odvijao drutveno-politiki i trgovaki ivot.

Nalazi se obino u sreditu grada, u primorskim gradovima blizu pristanita. U starije je doba nepravilna oblika, okruena hramovima i javnim zgradama, kasnije kvadratna oblika i izgra ena kao arhitektonska cjelina, okruena trijemovima. Uzor je rimskom !orumu. "gora je i prvotan naziv za narodnu skuptinu, koja se kasnije zove eklezija #$ ovu rije preuzima kr%anstvo, prvotno za crkvu kao zajednicu vjernika, a u romanskim jezicima i za crkvenu zgradu& tal. chiesa, !ranc. eglise, starodalm. hesia, jesia, itd.' 2. AKROTERIJ (gr. akroterion= r!, g"a i#a) U grkoj umjetnosti samostalan plastian ukras na vrhu i krajevima zabata hrama ili sarko!aga. (rvobitno simboliki ukras #npr. lira', zatim palmeta, akantusov list, a kasnije i sloenije tvorevine #s!inga, gri!on, Gorgona, Nike, ovjeji lik'. )avlja se i u etru%anskoj i rimskoj umjetnosti, te u srednjovjekovnoj #npr. na vrhu ciborija'. $. A%&O' (gr.= pupak i"i k rga na titu( ono to se istie) (ovieno mjesto #govornica' smjeteno na spoju svetita i broda crkve, namijenjeno itanju biblijskih tekstova u liturgiji. *astoji se od ovalne, kvadratne ili poligonalne ograde, s jedne strane otvorene, zatim noge ili postolja na kojem poiva i malog stubita kojim mu se prilazi. U bazilikama se nalaze dva takva mjesta. U ranokr%anskim bazilikama amboni se nalaze na bonim stranama scholae cantorum, a u romanikim crkvama na dnu scholae cantorum prema glavnom brodu crkve. *a sjevernog se ita evan elje a s junoga poslanica i starozavjetni tekstovi. +amo gdje je bio samo jedan ambon #npr. *. ,lemente u -imu', reovito je bio trostepen& s najvieg mjesta akon ita evan elje, sa srednjega sub akon poslanicu, a s najniega lektor ita tekstove *tarog zavijeta i ostale poruke. U pravoslavnoj crkvi se nalazi kao povieno mjesto ispred ikonostasa, a naziva se amvon. "mbone u ... st. polako istiskuje pojava propovjedaonice. (ropovjedaonica je govornica koja je od poda crkve odignuta od . do / m #i vie', s koje sve%enik propovijeda vjernicima #*plit$ romanika esterostrana, .0.st.'. U doba baroka doivljava vrhunac likovne ekspresije& u relje!u se izra uju itave poune biblijske prie. 1znad se esto postavlja baldahin koji ima akustiku, simboliku i dekorativnu !unkciju. U .2. i .0. st. katkad nailazimo na dvije propovjedaonice, svaka na svojoj strani broda. ). A*+I,A (gr. !apsis= spo-, s o., prigra.n-a) (olukruni zavretak antike bazilike gdje je sjedio predsjednik suda sa svojim pomo%nicima. 3d /.st. taj arhitektonski oblik preuzima i kr%anska bazilika i u tom dijelu smjetena je biskupova katedra, a njoj sa svake strane subselia za zbor sve%enika. U kasnijim razdobljima poprima razliite oblike #poligon, kvadrat, segment', a i drukije !unkcije #od ...st. u njoj se smjeta oltar i sarko!ag s mo%ima'. 3bino je nadsvo ena polukalotom. "psidiola 4 mala apsida, u romanikoj i gotikoj arhitekturi esto po vie njih prati glavnu apsidu. /. ARKA,A (o. "at. ar#us= "uk) Niz stupova koji poivaju na lukovima. U starokr%anskim bazilikama i srednjovjekovnim crkvama dijele glavni brod od bonih.Graditelji srednjeg vijeka, a jo vie renesanse upotrebljavaju arkade u konstrukciji otvorenih trijemova u prizemlju pro!anih objekata.

-imsko graditeljstvo je poznavalo tzv. slijepe arkade koje su sluile kao ukras zidnih ploha #arkatura'. 3ne se osobito esto pojavljuju u arhitekturi romanike ispod krovnog vijenca, a nazivaju se i patuljastim arkadama #ili vise%im'. 0. &A+TIO' (ta". 1astione, o. "at. 1astire= gra.iti, ut r2i ati) 1staknuti dio viestranog tvr avnog bedema, kojemu dvije stranice izbijaju prema vani poput klina, a druge se dvije veu s glavnim zidom tvr ave, to omogu%uje da bude dran pod paljbom ne samo prostor ispred utvrde nego i svaki od njenih djelova #vanjski zidovi i susjedni bastioni'. )avili su se sa razvitkom artiljerije. 5omet i razorna snaga topovskih zrna uinili su neprikladnim obrambeni sistem visokih tvr avnih kula. +vr avni se prostor poeo izravnavati i zati%ivati predtvr avnim nasipima i zidovima te pojaavati, osobito na uglovima, bastionima. (rve tvr ave s bastionima javljaju se po..6.st. #utvrde 7erone, .892.'. :astionski se sistem sve vie usavravao, a de!initivne su mu oblike dali !ranc. arhitekti (agan i 7auban #.9.st.'. :astioni su esto dobivali vlastita imena prema svecima ili vladarima. U nas je najljepi primjerak ;arlovaka tvr ava, gra ena u obliku pravilnog esterokuta, kojemu je svaki kut branjen bastionom. 3. &A4A (gr. 1a5is= osno a, te6e"-, po."oga) (odnoje stupa izrazita oblika. (rvotna joj je !unkcija da teret to ga nosi stup ravnomjerno prenese na podlogu. U egip. i mezopot. arhitekturi baza je okrugla ploa slina disku. U gr. graditeljstvu dorski stup nema bazu. :azu jonskog stupa ine dvije okruglaste ploe #trochilus i torus' ispod kojih se nalazi etvrtasta ploa #plinta'. "tika je baza slina jonskoj, ali nema plinte. ;orintska je sloenija, sastoji se od dva torusa, dva astragala i dva uljebljenja. 3vi se elementi razliito variraju, da bi se dobilo to bogatije dekorativno djelovanje. +oskanska aza je vrsta jonske, javlja se u etru%anskom graditeljstvu. U rimskoj arhitekturi ovi elementi dobivaju razliite pro!ile. U :izantu& pojednostavljena atika baza. U romanici& baza postaje via, a uglovi plinte su ukraeni stiliziranim klesanim listovima. U gotici& visoka, sloena i esto poligonalna. U renesansi, baroku i klasicizmu primjenjuju se oblici baza iz antike arhitekture. 7. &E%A (gr.= po.ignuto 6-esto, go orni#a) U antikoj grkoj tribina na kojoj su se odravali javni govori. U teatrima, nizak kameni podij u sredini krune orkestre na kojem je stajao rtvenik. U ranokr%anskim bazilikama podignuto i ogra eno mjesto u kojem je smjeten oltar, a na stranicama prema bonim brodovima nalaze mu se amboni. ;asnije se produuje prema glavnom brodu i u sebe prima scholu cantorum. U kasnom srednjem i novom vijeku iz nje %e se razviti svetite. U sinagogama bema je mjesto s kojeg se ita +ora. 8. &I9ORA ("at. 1i:oris= . okri"an, . o ratan) (rozor razdijeljen kamenim stupi%em na dva dijela tako da svako prozorsko krilo odozgo zavrava posebnim lukom. <esta je u bizantskom, romanikom i gotikom graditeljstvu, gdje postoji kao dekorativno oboga%enje zidne povrine.

1;. &<'JA Gra evina od kamena bez cementne veze #suhozidina', redovito kruna tlocrta sa stoasto izvedenom nepravilnom kupolom. Naziva se jo i poljarica, %emer, trim i susre%e se po naem jadranskom podruju. *linih gra evina ima i drugdje po sredozemlju #npr. tal. trulli, panj. barraca', a poznate su i iz prapovijesnog vremena #nuraghi na *ardiniji'. :unja slui pastirima kao zaklon, a nekada je sluila i za stanovanje. +ako er& bunjasti zid #ispupeni kvadri'. 11. &<RG (n-e6.= gra., 5a6ak, t r2a i#a, ku"a, . ora#, kate") 3samljeno utvr eno prebivalite na strateki istaknutom i redovito tee pristupanom poloaju posjeda, sjedite vlasnika namjenjeno boravku i obrani. Naselju prua zatitu, ali ga i kontrolira. :urgovi se sastoje od snane kule zati%ene nasipom i palisadama koje s vremenom zamjenjuje zid #bedem' s bonom zatitom niza kula. U ranom srednjem vijeku burgovi ine zaetke gradskog razvoja. 3blik gradova utvrda odre uju dva osnovna tipa utvr enja& .. =amak #burg' na uzvisini $ na brdu ili ogranku brijega, iznad naselja u dolini. 2. =amak na vodi $ okruen movarom, rijekom ili jezerom, s naseljem na istoj razini ili neznatno povienom na umjetnom breuljku. Grad #naselje' ne smije ometati vojne !unkcije& utvrda mora imati pregledan obzor i slobodno podruje za djelovanje oruja i vojne operacije. 12. =E>A ("at. #e""a= so1i#a, ?e"i-a) *vetite u antikom hramu. Unutranja prostorija bez prozora s kipom boanstva ili rtvenikom, u koju ima pristup samo sve%enik. ;od Grka se naziva naos #gr.$ brod'. *vjetlo je primala kroz ulaz koji ju je spajao s predvorjem #pronaos'. 1$. =@A*TER @O<+E ;apitularna dvorana engleskih samostana i katedrala. <esto centraliziran prostor sa sredinjim nosaem na pravokutnom ili poligonalnom tlocrtu. Naje%e su oktogonalne, rastvorene velikim prozorima bogatih mreita, u kojima se viestruko varira motiv zvjezdastog ili lepezastog svoda to polazi od sredinjeg stupca. 1). =I&ORIJ ("at. #i1oriu6= su., posu.a A gr. ki1orion= ko ani ?up, "upina gra!a) .. U katolikim crkvama nadgradnja #baldahin' nad oltarom, kad je on odmaknut od zida. 3bino ima /-6 stupova koji nose krov razliita oblika. )avlja se u /. st. u starokr%anskim bazilikama, zatim u romanikim i gotikim crkvama, te u baroku. ;od nas se istiu ciboriji iz crkve sv. >arte u :ija%ima iz ?.st. #>@"*-*plit', sv. *toije u =adru, *v. +ripuna u ;otoru, katedrale u -abu, glavnog oltara trogirske katedrale #majstor >avro, ./.st.'. 2. *vetohranite na menzi oltara za uvanje euharistije i obrednog posu a #ciborium sacramentaleA tabernakul' 0. ;ale s poklopcem za posve%ene hostije #piksidaA estinjak' 1/. ,EA%&<>ATORIJ (.ea61u"atoriu6, pre6a .ea61u"are= i?i u op!o.u, etati se) 3phodni prolaz koji krui oko svetita ili apside, a slui za liturgijske procesije. 5ijeli povieni i ogra eni kor od apside i ima polukruan ili poligonalan oblik. Uz deambulatorij, esto su radijalno nanizane apsidalne kapele. Najstariji je deambulatorij imala bazilika sv.

1vana Bateranskog u -imu. <est je u ranim bizantskim crkvama #san Borenzo u >ilanu, san 7italle u -avenni', kao i u romanikim crkvama, a redovna je pojava u kasnogotikim katedralama. 10. ,IAKO'IKO' (gr. .iakonikos= ko-i se o.nosi na 2akone, pos"uBite"-e) )una od dviju prigra enih prostorija uz apsidu bazilika. U toj su se prostoriji uvale liturgijske knjige i spisi, crkveno posu e i odijelo, tako da je to bila svojevrsna riznica, arhiv i biblioteka istodobno, a bila je povjerena brizi akona, odakle joj i ime. Na =apadu se zove sacrarium, custodia i sakristija. 13. ,IE'+T (n-e6.= s"uB1a) Gra evni element u gotikoj konstrukciji. (ogodan termin u naem jeziku ne postoji #neki upotrebljavaju naziv sluavnik'. 5ienst je tanak, obli polustup #presjek mu je etvrtina, polovina ili tri etvrtine kruga', jedan od sastavnih dijelova stupa, koji ima oblik svenja #njem. :Cndelp!eiler, !ranc. pilier !ascicule'. (roduuju%i se preko kapitela stupa, dienst je sljubljen uza zid i dopire do svoda gdje postaje savijeno rebro, koje ima !unkciju nosaa svoda. 17. ,O'JO' (:ran#.C.onBonD= ku"a, g"a na ku"a, sta61ena i"i 1raniEku"a...) *tambena kula #brani kula', u Dngleskoj zvana ;DD(, nalazila se unutar utvr enih gradova #burgova', nastanjenih obrambenih objekata okruenih bedemima, koje je obino okruivao jarak s vodom. 5onjon je sluio kao posljednje pribjeite u sluaju napada na burg, odvojen u dvoritu unutar utvrde, osposobljen za obranu. 1mao je i prostorije za stanovanje. +o je bio stalno naseljeni glavni obrambeni toranj grada, masivan s krunitem i ugaonim tornji%ima. ;rajem .E.st. prelazi se iz drvene u kamenu gradnju, pa dimenzije etvrtastog donjona postaju ve%e. Nakon .2.st., prije svega u Francuskoj, nastaju razliiti prijelazni oblici izme u pravokutne i krune kule #kruni donjon, ,hateau Gaillard, Franc. debljina zidova& / m'. U novovjekovnoj se gradnji stambena arhitektura odvaja od obrambene. Na novonastalu tipologiju gradnje #dvorci, rezidencije' utjee i srednovjekovna gradnja, pa tako i tip stambene kule 4 donjona. (rimjer& dvorac ,hambord #.8.?.' sadrava i etverostranu stambenu kulu. 18. E%*ORA (n-e6. E6pore) (rostor iznad pobonih brodova u crkvama, ugra en u zidu ili poduprt stupovima, odvojen parapetom ili balustradom #galerija, tribuna, balkon'. U bizantskoj i ranoromanikoj crkvi to je mjesto za redovnice i ene, a poslije za dvor i odlinike. U gotikim i baroknim crkvama na empori nad ulazom ili predvorjem nalaze se orgulje i pjevalite. 2;. E*I+KO*I<% :iskupska palaa. *jedite biskupa #$episkopa'. 21. ERKER (n-e6.) 1zboena i poviena prigradnja na proelju ili uglu ku%e, redovno bez potpornja. 7rsta zatvorenog balkona, ovalnog ili poligonalnog, s prozorima na svim stranama. ;atkad se protee kroz nekoliko katova. )avlja se na !orti!ikacijama, javnim i stambenim gra evinama

kasne gotike i njem. renesanse. *lui ponekad i kao prostorija za ku%nu kapelicu. <est je u arhtekturi druge pol. .?.st. kao dekorativni element. U arhitekturi islama slian mu je doksat. 22. 9A>+KA*E> ;apela u sklopu carske palae. +o je dvorska kapela, tj. kapela uz dvor vladara, namjesnika ili pak crkvenih dostojanstvenika. 2$. 9IJA>A (gr. :ia"e) .. ;od Grka i -imljana plitka, iroka posudica, bez drka, a esto i bez noice. *luila je redovito kod libacija #rtava ljevanica'. 2. U gotikoj arhitekturi veoma est !unkcionalno-dekorativni element, vitak i iljast tornji%, kojim se zavravaju zvonici, kontra!ori, zabatni trokuti iznad portala i prozora i sl. Fijala ima dva dijela& etverouglast ili osmerouglast prizmatian trup, na koji se nastavlja izdanak u obliku izduene piramide. Na vrhu piramide redovno se nalazi kameni ukras, tzv. krini cvijet, a na bridovima ukrasi u obliku savijenih listova, zvani rakovice ili puzavice. 2). GA>ERIJA 1. Nadsvo en, s jedne strane otvoren hodnik na ku%i ili tvr avi. 2. Nadsvo eni dio puta ili ceste s prostranim otvorimaA nadsvo eni spoj dviju ulica, u kojemu su du%ani. $. 3dvojen i povien dio gledalita u kazalitima i koncertnim dvoranama. ). 5ugaak balkon, balustrada ili niz kipova na proelju gra evine. /. U palaama i dvorcima .9.st. galerijom se naziva duga, hodniku slina prostorija s velikim prozorima, koja spaja dva trakta. U njoj se odravaju primanja i sveanosti #Galerija ogledala, 7ersailles, 7elika galerija, Bouvre', a redovno je bogato ukraena. 3d .G.st. to je naziv za ve%e zbirke slika i kipova #Bouvre, U!!izi, Drmita.....'. 0. :alkon u crkvi nasuprot oltara i iznad bonih brodova. 2/. GARGO<I>>E (:ran#.Cgargu-D= o"uk, ist-e#ite o.e, o. o.na #i-e , o.origa) (ostoje dva rjeenja odvo enja kinice s krova& .. *+-D@" 4 najjednostavnije je rjeenje u to ve%em krovnom nagibu s kojeg voda slobodno otjee. 2. 3BU; #sima' 4 nalazi se iznad zavrnog vijenca na antikim gra evinama, skuplja vodu s krova i odvodi je na predvi enim mjestima preko ispusta, tj. vodoriga ili garguja. ;od gra evina s olukom koji obilazi sve strane, sima postaje nosiocem bogatog ukrasa. ;od arhajskih hramova je dekorirana u peenoj glini, a kasnije je od kamena. Na hramovima, posebno u )oniji i 7elikoj Grkoj rub krova povien je oluk koji je oboga%en nizom plastiki ili ornamentalno izra enih vodoriga. (lastini& esto u obliku lavljih glavaA ornamentalni& npr. rozete, dijelom oslikane, dijelom oblikovane kao eone ploice za cjevaste vodorige. *ima s vodorigama pored tehnike ima i estetsku !unkciju. U srednjem vijeku, posebno u gotici, garguji se izra uju u obliku ivotinja, demona, !antastinih bi%a, koji popunjavaju krovne zone mnogih velikih crkava. Garguji su znatno odmaknuti od zida kako bi se voda izlijevala to dalje #zbog velike visine crkvi'. 20. GE+I%+ ( i-ena#, korniB) (eng. enta1"ure, :ran#. #orni#!e, n-e6. Gesi6s) 7odoravna ukrasna istaka u obliku glatkog ili pro!iliranog pojasa koja jae ili slabije konzolno stri izvan zida. U prvotnom znaenji vijenac je zavretak zgrade ispod krovne

strehe i slui za zatitu od kie. (ostepeno se taj naziv proiruje i na sline istake koje dijele kat od kata ili se nalaze iznad podnoja zgrade, prozora i vrata. U egipatskoj arhitekturi ima oblik naglaene uljebine ispod koje je podmetak. :io je prekriven nizom vertikalnih dekorativnih lijebova koji se zavravaju listom. U gr. klasinim redovima vijenac je najvii od triju horizontalnih dijelova trabeacije i stoji neposredno iznad !riza. moe se podijeliti na donji ili podloni vijenac, gornji vijenac i u sredini lijeb za odvod kinice. Grci u kasnijoj !azi upotrebljavaju i vjenac koji lei direktno na arhitravu. Dtrurski su vijenci slini dorskima, ali jednostavniji i grublji. -imljani prihva%aju grke uzore i prilago avaju ih. 7ijenac im je snaan i manje elegantan. Najvanija je inovacija primjena malih konzola. )avljaju se i vijenci od opeke. U bizantskoj arhitekturi raznolikost& vijenci od opeke ili malih tesanih kamenova, ponekad sloenih u obliku riblje kosti, vijenci na konzolama i lezenama. U srednjovj. arh. nastaju reminiscencije na klasini vijenac. Fasade romanikih crkava zavravaju se nizom malih lukova na koji se nadovezuje krov, a !asade pro!anih zgrada nazubljenim vijencem. U gotici& izrada vijenaca s ra!iniranom pro!ilacijom. U renesansi se vra%a na klasine uzore. ;od rustikih je !asada vijenac snaan. U visokoj renesansi pove%anje visine trabeacije, te otvaranje prozora na !rizu ukraenom barelje!ima 4 ovaj tip vijenca se javlja u .6. i .9.st. U baroku su vijenci razliito pro!ilirani, u klasicizmu imitacija grkog graditeljstva, dok se u romantizmu i dalje imitiraju !orme stilova raznih vremena. >oderna je arh. reducirala vijenac na malu, jednostavnu istaku ili ga uop%e ne primjenjuje. 23. I'+<>A (ostepeno nakon grke kolonizacije razvija se novi nain pravilnog urbanizma. +o rezultira hipodamskim sustavom, kojem je temeljna jedinica inzula, pravilni gra evinski blok okruen s etiri ulice #iako postoje i nepravilne inzule, s proizvoljnim oblikom parcela 4 po uzoru na staroegejske komplekse ku%a'. Nain gradnje je gust, s potpunom izgradnjom parcela i zajednikim graninim zidovima. ;u%e su zatvorene prema van, ve%inom s unutarnjim dvoritem. 3snivaju se iste stambene etvrti bez zajednikih kompleksa, trnica, javnih gra evina i zemljoposjeda. U rimu se stvaraju novi tipovi& gradske najamne ku%e. (rve su nastale pregradnjom i spajanjem ku%a s atrijem. Nadogra uju se katovi, do kojih se dolazi odvojenim stubama, a podijeljeni su u najamne stanove #cenacula'. U dijelu prizemlja nalaze se prodavaonice i radionice. "trij postaje dvorite za svjetlo. (relagane konstrukcije esto su uzrok uruavanjima i poarima s katastro!alnim posljedicama. *tandard stanovanja i sanitarni uvjeti vrlo su oskudni. ,arskim se gra evinskim zakonima nastoji uvesti red. 27. KA>OTA(ta". #a"otta= kapi#a ko-a prekri a t-e6e, rak kug"e, "u1an-e, po"ukug"a) -azvila se na grko-rimskom 1stoku, novom koncepcijom centralnog prostora& povezivanjem kocke i polukugle. (rijelaz s kvadratne osnove rijeen je pomo%u s!ernih trokuta- pandantiva. ;alota je veliku primjenu nala u bizantskoj umjetnosti #sv. *o!ija, 1stanbul'. 28. KA%*A'I>E (4FO'IK) =vonici se vjerojatno grade tek od G.st. U 1taliji, odakle i potjee uporaba zvona, razvija se tip kampanila, ogranien na junu Duropu. Uglavnom pravokutan toranj, stoji slobodno ispred ili pored crkve. -je i su oni krunog tlocrta. -azvoj prema sve viim i sve vitkijim tornjevima. ;atovi se prema gore sve vie rastvaraju, izmjenjuju%i se u ritmu arkada i vjenaca, koji optiki razdvajaju kat od kata. ;ampanil je nadaleko vidljiv simbol crkve.

$;. KA'=E>I ("at. #an#e""i = reetka, pregra.a) U kr%anskoj arhitekturi kamena ogradica, kojom je ogra en kor #schola cantorum', a koji se nalazi izme u svetita #sakrarija' i broda $1. KA*E>A (sre.n-o -ek. "at. #ape""a) (rvotno naziv prostorije za molitvu u kraljevskoj palai u (arizu gdje se uvao plat #cappa' sv. >artina. =atim i za "hensku kapelu. ;asnije naziv za manje bogomolje u dvorcima, palaama, samostanima, bolnicama ili na grobljima. >ogu biti samostalne zgrade #manje se crkve esto zovu kapele' ili se nalaze u sklopu neke druge gra evine. >noge ve%e crkve obuhva%aju vie ugra enih ili prigra enih kapela. (rema namjeni& baptisterij, oratorij, !uneralna kapela, konsignatorij. $2. KA*IT<> (KA*IT<>AR'A ,FORA'A) =grada s ove%om prostorijom uz katedralu ili dvorana u sklopu srednjovjekovnog samostana koja slui za sastanke sve%enika i redovnika. <esta pojava u cistercitskim opatijama u Francuskoj i 1taliji. ;od nas postoje gra evine te vrste u =adru #*v. >arija', 5ubrovniku #>ala bra%a' i dr. $$. KA+ETO'E (:ran#. #assette) ;utija, sandui%, npr. za dragocjenosti i novac. U arhitekturi, udubina geometrijske !orme koja plohu stropa dijele na djelove #tzv. kasetirani svod', a te su udubine esto me usobno odvojene niskim i pro!iliranim istacima. $). KAGTE> ("at. #aste""u6) U ant. doba kod rimljana, tvr ava ili manji vojniki utvr eni logor, osobito na liniji limesa. U srednjem vijeku samostalna utvrda ili pojedini objekt #npr. obrambena kula' u nekom utv enom kompleksu. <esto sinonim za grad #burg', pa i naziv za naselje podignuto uz grad ili kakav drugi utvr eni objekt #;atela kraj *plita'. $/. KATE,RA (gr. kat!e.ra, "at. #at!e.ra= sto"i#a) .. "ntiki tip stolice s izvijenim naslonom za le a, bez naslona za ruke. 2. *lubeno biskupovo prijestolje ili stolica. (ojavljuje se jo u prvim vremenima kr%anstva. 5anas je katedra smjetena na lijevoj strani svetita, no do ...st. se nalazila iza oltara u dnu apside #subselia'. +o mjesto jo uvijek ima u starim bazilikama #u (oreu i =adru kod nas'. ,athedra sancti (etri #*tolica svetoga (etra', papinsko prijestolje u crkvi sv. (etra u -imu. 0. U proirenom znaenju& slubena stolica uitelja, pro!esora ili bilo koje visoke slubene linosti #DH cathedra', ali i dio namjetaja u predavaonici, stol s kojeg nastavnik predaje. $0. K>A<+TAR ("at. #"austru6= 1ra a( 5at oren prostor) ;vadratino ili paetvorinasto unutranje dvorite samostana #klotra', u prizemlju okrueno trijemovima na stupovima, koje je nekad bilo odre eno samo za redovnike, dok je laicima pristup bio zabranjen. )ednim se dijelom redovito oslanja na glavni uzduni brod crkve, a s

drugih ga strana zatvaraju samostanske zgrade sa sakristijom, re!ektorijemI, kapelama, %elijama, kapitularnom dvoranom, sobama za goste i dr. #drutveni prostori'. 1znad trijemova se esto nalazi terasa kojoj se prilazi s prvog kata samostana. U dvoritu se obino nalaze bunar ili cisterna i vrt, a esto i groblje za redovnike i sve%enstvo. (onegdje je u otvorenom dijelu, oko bunara zasa eno ljekovito i aromatino bilje #tzv. viridarij' koje slui za potrebe ljekarne. ;laustar svoje podrijetlo vue iz antikog atrija i peristilne gradnje uop%e, a u kr%anskoj %e se arhitekturi poeti javljati u 8.st. (ostaje redovit, sastavni dio samostana u .0.st., osobito u gradovima, te u to doba poprima u neku ruku !unkciju intelektualnog trga. 3blik mu je kvadratan u doba romanike, gotike i renesanse, a u doba baroka poprima oblik pravokutnika. ;arakteristini su primjerci klaustra kod nas& u 5ubrovniku gotiki u !ranjevakom samostanu #.0.9.' i kasnogotiki, s renesansnim elementima u dominikanskom samostanu #druga pol. .8st.', u (tuju gotiki i u ;ostanjevici barokni klaustar.
I -e!ektorij& velika zajednika blagovaonica u samostanima i sjemenitima. <etverokutna, arhitektonski jednostavna dvorana sa stolovima i sjeditima naokolo, te s povienim mjestom za itaa. <esto ukraena slikama #npr. Beonardova (osljednja veera u re!ektoriju samostana *anta >aria delle Grazie u >ilanu'.

$3. KO'9E+IJA ("at. #on:essio= pri5na an-e, ispo i-e.an-e) U ranokr%. i ranosrednjovjekovnim crkvama grob muenika ili sveca ispod oltara. 1sprva je to zatvoreni sarko!ag zazidan u oltaru ili ispod njega. ;asnije #6.st. i dalje' u zidu oltara pravi se prozori% ili jednostavna rupa kroz koju se moe vidjeti sarko!ag #!enestella con!essionis$ prozori% ispovijedanja'. 1z toga se vremenom razvija komora za sarko!ag ispod oltara koja postaje pristupana ljudima, a zatim u romanici i ove%i oblikovani prostor sa svodovima i stupovima #kripta'. $7. KO'TRA9OR (:ran#. #ontre:ort) "rhitektonski konstruktivni element koji pojaava zid i neutralizira boni pritisak svoda, luka, kupole ili krova. ;ao masivna zidna istaka pojavljuje se u unutranjosti ili na vanjtini gra evine. U arhitekturi romanike ima oblik izduenog pilastra. U gotici se u zavrnom dijelu vee s potpornim stupovima i esto je ukraen klesanim dekorativnim motivima ili !igurama. U renesansi i baroku predstavlja vanjski dio arhitektonske plastike. $8. KO'4O>A (:ran#. #onso"e) .. ;onstruktivni element od drva, kamena, elika ili armiranog betona, uklijeten na jednom kraju u zid, a na drugom slobodan. *lui za noenje istaknutih dijelova zgrade, kao to su vijenci, balkoni ili !igure. Niz konzola ima esto dekorativnu !unkciju, a pojedina moe biti i plastino ukraena. 2. ;onzola je i mali stoli% paetvorinasta oblika uvr%en ili prislonjen na zid. (oznat je od .8.st., a est je u namjetaju baroka i rokokoa, gdje uz praktinu ima i ukrasnu !unkciju. );. KOR (gr. !oros= igra"ite, 6-esto 5a p"esan-e, p"es, ko"o) .. U helensko doba, prvotno prostor oko oltara na kojem su se izvodili obredni plesovi i pjesme. ;orsko pjevanje u ditirambima razvilo se osobito u kultu 5ioniza. 3datle je potekao kor u tragediji sa svoja tri reda po pet igraa, koreuta #u komediji ih je bilo 2/'. +aj je kor pjevao korske pjesme uz ples. U klasinoj gr. tragediji kor pod vodstvom kori!eja tumai i komentira dramsku radnju. +roak za opremu kora i uvjebavanje snosio je u "teni koreg. 2. U kr%anskoj crkvi kor je prvotno prostor u istonom dijelu gra evine koji zavrava apsidom, odre en za pjevae i sve%enstvo. 3bino je povien i ogradom odijeljen od vjernika.

U sredini kora je oltar, a postrance i iza oltara nalaze se u katedralnim i samostanskim crkvama korska sjedala za sve%enike, koja su u gotici i renesansi bogato izrezbarena #kod nas u -abu, =adru, *plitu, +rogiru, itd.'. U kasnijem razdoblju #barok', uvo enjem velikih orgulja i laikih pjevakih zborova gradi se iznad ulaza u crkvu, nasuprot oltaru, povien prostor #pjevalite' koji se tako er zove kor. U bizantskim crkvama !unkciju kora imaju katkada polukruno isturene bone prostorije 4 pijevnice. )1. KOR'IH =avrni vijenac trabeacije, izboena greda u odnosu na arhitrav. U svjetovnoj arhitekturi ima namjenu vizualnog odvajanja katova na !asadi gra evine. )2. KRE%>J (rus.= gra.ska t r2a a) Utvr eni dio starih ruskih gradova, u kojem su obino okupljeni kneev dvor, saborna crkva, zgrada dravne uprave i druge sporedne zgrade. Utvrde su u poetku zemljane i drvene, a kasnije kamene i od opeke. Najpoznatiji je ;remlj moskovski, jezgra kasnije >oskve. *vojom ivom i slikovitom siluetom, u kojoj se ocrtavaju lukovici kupola i vertikale zvonika, kula i tornjeva, zatvorena arhitektonska cjelina ;remlja ide u red najljepih urbanistikih sklopova. )$. KRI*TA (gr. krIpte= skri eno 6-esto, natkri en !o.nik( krIptein= (s)kriti) (rvotno, prostorija u katakombama koja je sluila prvim kr%anima za bogosluje i pokapanje mrtvih. (oslje naziv za grobnu kapelu smjetenu obino ispod kora crkve. ;od nekih crkava kripta ima velike dimenzije, a ponekad slui kao mjesto za pokapanje visokih crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika. +o je polupodzemna prostorija namijenjena uglavnom kultu muenika. (odrijetlo vue od kon!esije. 3d .E.st. kripta je u crkvama gotovo redovita pojava. 3bino je jednobrodna, ali nerijetko i trobrodna, nadsvo ena bavastim svodovima. U istonom je dijelu uglavnom smjeten sarko!ag, slobodan ili uzidan u oltaru. 1ma obino dva prilaza, sa strane zapadnog dijela svetita. )). >A'TER'A ("at.= s -eti"-ka) =avrni tornji% na tjemenu kupole, na vrhu zvonika ili na krovu zgrade. 7e%inom je prizmatina ili cilindrina oblika, rastvoren u svom donjem dijelu da bi proputao svjetlost u unutranjost gra evine. U crkvenoj arhitekturi romanike i gotike lanterna se obino javlja iznad kriita, u baroku je sastavni dio kupole. )/. >AFRA +ip manastirskog naselja okruenog nizom zgrada s monakim prostorijama, te zajednikim dvoritem. Usred dvorita je redovno saborna crkva, esma i blagovaonica. )0. >ET'ER (n-e6. >ettner J "at. "e#toriu6 = o.ak"e se ita) U srednjovjekovnim katedralama i redovnikim crkvama #uglavnom u sjeverozapadnoj Duropi' zidana i esto vrlo visoka pregrada izme u svetita i brodova na kojoj se nalaze govornice sline ambonima, s kojih se ita poslanica i evan elje. -azvila se iz srednjovjekovnog septuma nakon .2.st.

)3. >E4E'A (litki pilastar bez baze i kapitela, obino na vanjskoj strani gra evine. *vrha mu je da pojaa konstrukciju zida, a ujedno i da vizualno ralani zidnu plohu. U romanikoj su arhitekturi esto pri vrhu povezane lukovima i tvore niz dekorativnih slijepih arkada. )7. >OHA (sre.n-o -. "at. "o1io, :ran#. "oge= ko"i1a, pre.s o2en !o.nik sa stupo i6a) 1li& loggia. =grada otvorena nizom stupova ili lukova prema jednoj ili vie strana. U naim srednjovjekovnim mediteranskim gradovima loa je komunalna vije%nica uz koju je vezan itav javni ivot grada, pa se panja posve%uje i njenu arhitektonskom izgledu #loe u @varu, +rogiru, =adru'. Boa je tako er odijeljena manja prostorija u gledalitu #kazalita, kinematogra!a' odre ena za manji broj gledalaca #mezaninska, balkonska, prizemna'. )8. ><'ETA (ta". "unettaK 6a"i 6-ese#) .. (olukruno ili segmentno polje nad vratima ili prozorima, obrubljeno kamenim okvirom. Bunete nad portalima romanikih crkava sadravaju relje!e s eshatolokimI temama #(osljednja veera, (osljednji sud'.
IDshatologija& teoloko uenje o Jposljednjim stvarimaK ovjeka 4 smrt, posmrtni ivot, sudnji dan i sl.

2. (rozori% ili gornji dio vrata u obliku polumjeseca. U irem smislu, oslikani polukruni zavretak zida ispod svoda ili stropa #-a!aelove *tanze u 7atikanu' ili polukruna slika iznad neke druge slike. /;. %A'+AR,A (po :ran#. gra.ite"-u 9ran#oisu %ansartuL 1/87.E1000.) Franc. mansarde, engl. broken roo!, njem. mansardendach, tal. so!!itta. .. +ip krova, krov na prijelom 2. <itav kat ili stan u potkrovlju #mansardni stan' 7rsta krova lomljena obrisa, sa strmijim donjim eonim dijelom #gotovo okomitim' i niskim, kosim pokrovnim dijelom. +akav raspored krovnih ploha i odgovaraju%e nosive konstrukcije omogu%avaju u njegovom tavanskom prostoru ekonomian smjetaj jo jednog kata. (rostorije mansardne etae dobivaju svjetlo kroz mansardne prozoreI smjetene na eonoj plohi krovita, koji se svojim oblikom pribliavaju ostalim otvorima na !asadi zgrade. U zgusnuto izgra enim gradovima s uskim ulicama takav je tip krova bio esto u uporabi u svrhu maksimalne akumulacije stambenog prostora. Na palaama i dvorcima njegova e!ektno lomljena linija posluila je u dekorativne svrhe. +aj tip se javlja u !ranc. arhitekturi u .9.st.
I Francois >ansart& !ranc. graditelj, nastavlja se na renesansne tradicije, sa sklono%u za klasine elemente. >ansarda je u njegovim realizacijama pronala iroku primjenu. I >ansardni prozor& ve%i krovni prozor sa vlastitim krovi%em.

/1. %ATRO'EJ ("at. 6atrona= gospo2a. I"iK Bu1e, e6pora, ga"eri-a) U ranokr%. bazilikama unutranja galerija iznad bonih brodova, otvorena prema srednjem brodu, odre ena za ene. (ostoji u crkvama kroz cijeli srednji vijek. -edovito ima uzduni tlocrt #kakav je i tlocrt bonih brodova'. ;od centralne gra evine tlocrt je prstenast #sv. 5onat'.

/2. %A<4O>EJ ("at. 6auso"eu6) .. U uem znaenju, monumentalna grobnica karijskoga vladara >auzola u @alikarnasu, jedno od sedam uda staroga vijeka #/.st.'. *pomenik je djelo graditelja *atira i (iteja, a skulpturalnu dekoraciju izveli su Beohar, *kopas, :rijaksid i +imotej. (retpostavlja se da se grobna komora, okruena jonskim stupovima, dizala iznad visokog etverokutnog podnoja. *tupovi su nosili krov u obliku etverostrane stepeniaste piramide s kvadrigom i !igurama >auzola i njegove ene "rtemizije na vrhu. 3staci dekoracije #!igure i !rizovi' nalaze se u :ritish >useumu u Bondonu. 2. U irem znaenju, mauzolej je svaka grobnica monumentalnog karaktera #mauzoleji Gale (lacidije iz 8.st. i +eodorika iz 6.st. u -avenni, cara 5ioklecijana u *plitu, obitelji -ai% u ,avtatu, djelo >etrovi%a, kao i m. obitelji >etrovi% u 3tavicama, Benjinov u >oskvi...'. /$. %E4A'I' (ta". 6e55anino) ;at nie visine umetnut izme u prizemlja i prvog kata #polukat'. U kazalitu to je niz loa u polukatu. /). %I'+TER 7elika ili vana katedrala #crkva', obino povezana sa samostanom. //. %REHIGTE (:ran#. re6p"age, n-e6. %assMerk) U gra evinama gotikog stila, splet od kamenih pruti%a u gornjem dijelu iljasta prozora ili u velikom okruglom prozoru #prozorska rua'. U ranoj su gotici uobiajeni oblici trolista i etverolista, a u kasnoj tzv. riblji mjehur. *lui kao ukras i kao armatura, u koju su umetnuta prozorska stakla #vitraj'. (rvi put se pojavljuje na prozorima korskih kapela katedrale u -eimsu po. .2.st. ;ao dekorativni element primjenjuje se kod ralanjivanja zidnih ploha, na balustradama i drvenom crkvenom namjetaju. Naziva se i kruite. /0. 'A=RT (eng". .raMing, n-e6. EnMur:) .. ,ijeli elaborat s opisima, tlocrtima i mjerama neke gra evine. 2. *kica, prijedlog neke gra evine 0. Nacrt proelja, !asade Gra!iki prikaz gra evinskog objekta, dijela objekta ili gra evinskog elementa. >oe biti u tlocrtu, u presjecima #uzduni i popreni', u pogledu i sl., to su pojedinani prilozi sloenog projekta. /3. 'AO+ (gr. naos= 1ro.) U antikoj arhitekturi glavni dio hrama, svetite s kipom boanstva kome je hram posve%en. <etverokutnog je tlocrta i raznih dimenzija. *vjetlo prima kroz ulaz koji ga spaja s predvorjem #pronaos'. U bizantskoj crkvenoj arhitekturi, kor, svetite, tj. prostor u kojemu se obavlja liturgija. /7. 'ARTEK+ (gr. = tor1a, ko eBi? 5a "i-eko e) .. U antici, naziv za kutijice i ormari%e, izra ene od suhe velestikine stabljike.

2. U starokr%. i bizantskoj arhitekturi, predvorje uz proelje, odre eno za katekumene i pokajnike. 3dgovara pronaosu u antikoj arhitekturi. 3bino je pravokutnog tlocrta, smjeten popreno na smjer broda i samo izuzetno prelazi njegovu irinu. Uklaplja se u masu gra evine ili se istie niim krovitem. Naje%e je uz vanjski zid proelja #egzonarteks', a katkada uz unutranji #endonarteks'. 1sprva je otvoreni trijem sa stupovima, poslije prostor zatvoren zidovima. 3d starokr%anske arhitekture preuzela je narteks #propilon, pronaos, porticus' i zapadna crkvena arhitektura idu%ih stolje%a. /8. O&E>I+K (gr. o1e"iskos) Naziv za egipatske, naje%e monolitne stupove etverokutna presjeka s malim piramidalnim zavretkom. -edovito su po dva obeliska, s uklesanim hijerogli!skim tekstovima, stajala pred ulazima u hramove, valjda kao simboli boanstva sunca. Neki su ve% u antiko doba preneseni u -im #ispred Baterana, visok /8,8 m', a pojedini su u novije doba dospjeli u (ariz, Bondon i NeL Mork. 3belisci su poznati i u mezopotamskoj umjetnosti #2 m visoki obelisk asirskog kralja *almanasara 1 iz .0.st.pr.;r., prekriven relje!ima'. "rhitektura renesanse i kasnijih stolje%a primjenjivala je obeliske malih dimenzija kao dekorativni element #GUB)"'. 0;. O*ATIJA (eng. a11eI) ;ompleks zgrada u kojima ive redovnici. Glavni je dio samostanska crkva. U sredini je klaustarsko dvorite. Naziv JopatijaK se najvie odnosi na benediktinske samostane jer se na njihovu elu nalazi opat #ili opatica'. 01. *A>E+TRA (gr. pa"aistra, "at. pa"estra= !r a"ite) ;od starih Grka mjesto gdje su se mladi%i vjebali u hrvanju. 3sim kupalita, uz palestru su bile i dvorane za svlaenje, mazanje uljem i dr. ;asnije je palestra sastavni dio gimnazija. ;od -imljana se palestra obino nalazila uz terme. (alestra je oznaavala i hrvalite duha, nauku, u njoj su se esto okupljali !ilozo!i. 02. *A',A'TIFI *!erni trokuti kojima se rjeava prijelaz s kvadratne ili poligonalne na krunu osnovu kupole. 0$. *ARA*ET (ta". parapetto) (una pregrada, ograda, naslon #balkona, terase, prozora, puta'. nema konstrukcijske !unkcije pa je u starijoj arhitekturi esto tretiran dekorativno #balustrada'. U suvremenim je gra evinama obino od stakla, aluminija ili salonita. ;od !orti!ikacija, nasip za zatitu strijelaca i oruja, prsobran, zaklon izra en od nabijene zemlje, zida ili kamena. 0). *ERGO>A (ta".) .. 3ltarna pregrada sastavljena od niza stupi%a ili pilastara izme u kojih su uklopljeni pluteji. 2. 3tvorena sjenica, kojoj horizontalni grednici obino poivaju na kamenim stupovima. 3brasla je biljkama penjaicama, esto s jedne strane prislonjena na zgradu. Uobiajen je element vrtne arhitekture od renesanse na dalje u zemljama *redozemlja, napose u 1taliji. U !unkcionalistikoj arhitekturi pergola je est element krovne terase.

0/. *ERI+TI> (gr. peristi"on) Unutranje dvorite otmjene grke i rimske ku%e, okrueno trijemom sa stupovima, s bazenom u sredini, esto ukraeno statuama. (eristil je i trg okruen trijemom sa stupovima #npr. u *plitu'. 00. *I>A+TAR (ta". pi"astro) 7ertikalni pravokutni stup priljubljen uza zid, koji ima uglavnom dekorativnu !unkciju, jer ralanjuje zidnu plohu. *astoji se od baze, trupa i kapitela. (ilastarima su esto uokvireni prozori i vrata. 1z antike ih preuzima graditeljstvo renesanse, baroka i klasicizma. -azlikuje se od polustupa, koji ima polukruan ili ovalan presjek. 03. *I>O' (gr. pi"on= rata, kapi-a) U starom egipatskom graditeljstvu, masivni toranj u obliku krnje etverostrane piramide. (o dva pilona redovito !lankiraju glavni ulaz u arhitektonski kompleks hrama. (ilonom nazivamo i velik stup, snani potporanj u pravilu etverouglast, na kojem poiva konstrukcija, kupole, svoda, mosta i dr. 07. *I+=I'A ("at. ri1n-ak, u.u1ina 5a kupan-e) .. Udubljenje na sredini baptisterija. 5ubina mu je oko .m, a nisu rijetki sluajevi da dosegne dubinu i do .,8m. (romjer mu je tako er oko .m. +locrt mu je u obliku kvadrata, kruga ili kria, a na jednoj mu se strani nalaze stube #obino tri, radi trostrukog uronjavanja i simbolike +rojstva'. U njemu se nalazila po mogu%nosti teku%a voda, a u nedostatku nje i staja%a. 2. Udubljenje u zidu ili podu crkve, negdje u blizini oltara, u koje se izlijeva voda kojom su prani predmeti to su upotrebljeni pri dijeljenju sakramenata. 3d .2.st. 4 dvije piscine& u prvu se baca voda od pranja ruku, a u drugu voda u kojoj se prao kale nakon priesti. U .8.st. %e se od toga razviti lavaboI u sakristiji.
I lavabo #lat. lavare$prati'& kameni bazen, pravokutan ili polukruan, uzidan u zid, a iznad njega kamena ili metalna posuda s vodom koja kroz slavinu curi u bazen. Naje%e su obje posude povezane arhitektonskim okvirom u jedinstvenu cjelinu. 3bino se nalazi u sakristiji i u samostanskim re!ektorijima.

08. *O><KA>OTA <etvrtina kugle, polukupola. =atvara gornji dio apside. "ko je apsida kvadratna, prijelaz na krunu kalotu rijeen je pomo%u trompi. >oe biti ukraena !reskama ili mozaicima, a esti je element romanike sakralne arhitekture. Upravo se polukalota apside dri za najdominantnije mjesto u crkvi, te se esto u njoj prikazuje najvaniji motiv # 1sus ;rist, svetac kojem je crkva posve%ena i sl.'. 3;. *ORTIK ("at. porti#us= tri-e6) Natkriven prostor, galerija, hodnik iju jednu uzdunu stranu oblikuje zatvoreni zid, a drugu niz stupova ili pilastara koji nose krovnu konstrukciju. Naje%e je u sklopu gra evine, iako moe biti i samostalan arhitektonski objekt. (ojavljuje se ve% u antici, a ima u prvom redu praktinu namjenu #etnja, odmor, sastanak, trgovanje'. 3d antike ga preuzima kr%anska bazilika, a u romanici i gotici postaje bitni element samostanskih klaustara. 3riginalno je

asimiliran u renesansnoj konstrukciji palaa i gradskih loggia. (rimjenjuje se i u seljakoj arhitekturi, gdje su drvene ograde i stupovi trijema esto vrlo bogato rezbareni. 31. *RE4&ITERIJ ("at. pres1Iteriu6 N gr. pres1Iterion= i-e?e stara#a, star-eina) *vetite, povieni prostor uz oltar ili iza oltara odre en za sve%enike #prezbitere'. Naziva se i sanktuarij #lat. sanctuarium'. Nadovezuje se na srednji brod, a od prostora za vjernike odvojen je pregradom. (roduivanjem prezbiterija prema istoku razvija se kor. (ovien je i odijeljen od prostora za vijernike stubama i pregradama. (rezbiterij je tako er i sluba i zajednica prezbitera, a u nekim je dijelovima helenistikog svijeta bio upotrebljavan kao naziv za vije%e staraca. 32. *RO'AO+ (redvorje grkog hrama 3$. *ROTE4I+ (gr. prot!esis= i5"agan-e, pre.sta "-an-e) *jeverna od dviju prigra enih prostorija #pasto!orija' uz apsidu ranokr%anskih bazilika, u kojoj su se pripremali rtveni darovi kruha i vina za misu. )una se zove diakonikon ili akonikon. 3). *ROTIRO' (gr.) (redvorje ili prolaz #hodnik' izme u vanjskih i unutranjih vrata antike grke ku%e. 3dgovara rimskom vestibulu. 3/. ROTO',A (eng. rotun.a, :ran#. roton.e, n-e6. Rotun.e, ta". roton.a) Naziv za gra evinu ili prostoriju krunog tlocrta, obino nadsvo enu kupolom. (rvi se oblici rotonde javljaju u mediteranskom neolitiku. U staroj egejskoj, etrurskoj i ilirskoj grobnoj arhitekturi javlja se razvijeniji centralni oblik, a u grkoj klasinoj arhitekturi se rotonda rijetko javlja #tholos'. (odrijetlo i daljnji razvoj rotonde ostaju vezani uz >editeran, preteno "peninski poluotok #grobni prostori u tumulima, 7estini hramovi'. -otonda postaje omiljena !orma renesansne arhitekture #:ramanteov st. (ietro in >ontorio, -imA (alladieva 7illa -otonda kraj 7icenze'. 30. RO4ETA (:ran#. rosette= ruBi#a) Ukrasni motiv nalik na ruin cvijet sa stiliziranim laticama. ;ao element dekoracije naroito se mnogo primjenjuje u graditeljstvu #redovno kod kasetiranih stropova'. 7elika rozeta u !unkciji prozora na proeljima romanikih i gotikih crkava naziva se rozeton ili prozorska rua. Nasje%e je s bogatim okvirom i mreitem, na proelju iznad glavnog portala. 7rhunac dosee u gotici kad su, raskono izvedene i ostakljene vitrajom #do .0 m u promjeru', ponekad glavni ukras proelja gra evine #-eims, :eauvais, *trasbourg, (ariz'.

33. +=@O>A =A'TOR<% ("at.= p-e aki 51or, kor) U ranokr%. bazilikama tako se zvalo mjesto na kojem je zbor stajao za vrijeme liturgijskih obreda. Nalazilo se izme u svetita i broda, a bilo je ogra eno kamenom ogradicom zvanom cancelli #lat.$ reetka, pregrada'. U baroku se pomie na galeriju iznad ulaza u crkvu. 37. +E*T<% ("at. saeptu6= ogra2en prostor, o1or) (regrada, drvena ili kamena, koja dijeli prostor uz oltar, namijenjen kleru, od broda, namijenjenog vjernicima. *astoji se od vrata u sredini i pregradnih ploa #plutei' koje stoje lijevo i desno izme u vrata i zida. 1znad vrata se obino nalazi trokutasti zabat #tegurij'. =avisno od irine crkve moe imati vie vertikalnih stupova i razdijelnih ploa, a zavisno od liturgijske prakse 4 i vie vrata. na =apadu u .2.st. septum u mnogim crkvama nestaje, u drugima se pretvara u letner, a u istonoj se crkvi razvija u ikonostas ukraen slikama. (oslije +ridentskog koncila #.8/8.-.862.' ne grade se vie korske pregrade. 38. +>AFO><K ;omemorativni spomenik, gra en preteno od kamena u obliku monumentalnog portala. (odizali su se u ast trijum!atorima. 1maju naje%e jedan polukruno nadsveden prolaz ili tri takva prolaza, a ukraeni su stupovima, pilastrima, atikama i skulpturom #bitke, zarobljenici, tro!eji'. 1zvorno rimski spomenik. Glavni ostaci u -imu& ;onstantinov, *eptimija *evera i +ita. Nastavljaju%i tradiciju antike, slavoluci se grade i u doba renesanse #s."l!onsa 1 "ragonskog u Napulju', a i u kasnijim razdobljima #*lavoluk (objede, (arizA :randenburka vrata, :erlin'. ;ao jednostavne drvene konstrukcije, prekrivene zelenilom i girlandama, iski%ene zastavama i parolama, pojavljuju se povremeno i danas. 7;. +TOA (gr. stoa) Grki naziv za trijem #portik'. <uven je bio atenski trijem #stoa poikile$ areni trijem', nazvan tako jer je bio ukraen zidnim slikama #oslikao ga je (olignot'. :udu%i da je ondje predavao !ilozo! =enon, njegova !ilozo!ska kola nazvana je tako er stoa #stoicizam'. 71. +<&+E>IJ ("at. su1se""iu6= k"upa( su1= po. O se""a= sto"i#a) U ranokr%anskim bazilikama dugaka, uza zid apside zaobljena kamena klupa, s naslonom, koja se nalazi sa svake strane katedre, a na njoj sjedi biskupova asistencija #sve%enik ili akon' i kler uop%e. U novije doba tako se zovu klupe ispred korskih sjedala, prekrivene zelenom ili ljubiastom tkaninom, na kojima za vrijeme ponti!ikalaI sjede nii prelatiI i klericiI.
I ponti!ikal #lat. ponti!icalis$ koji se odnosi na biskupa, ponti!eksa 4 jer se u liturgiji biskup gotovo redovito naziva ponti!eH po rimskom nazivu za slinu slubu' $ misa koju slui biskup s kompletnom asistencijom i knjiga koja sadri zbirku obreda i odgovaraju%ih tekstova pridranih biskupu. I prelati #lat. praelatus$ vojni zapovjednik, vii crkveni dostojanstvenik' $ pripadnik vieg klera koji ima upravnu vlast nad odre enom zajednicom #kardinali, biskupi, vrhovni poglavari redova itd.' 3sim stvarnih prelata, postoji i niz poasnih prelatarskih naslova. I klerici #gr. kleros$ drijeb' $ osoba koja je primila jedan od sedam stupnjeva sve%enikog re enja i tako na sebe preuzela neku slubu u crkvenoj hijerarhiji.

72. +<&<R&IJ E (redgra e

7$. TA&ER'A (rodavaonice za prodaju na malo, smjetene u prizemljima najamnih ku%a du glavnih ulica. Na rubovima trnica naje%e su okupljene u cijele nizove ili blokove prodavaonica, esto iza trijemova #tabernae veteres i novae u -imu'. 3dre ene trgovake grane katkad imaju vlastite gra evine. Najpoznatiji kompleks taberni je +rajanova trnica u -imu. 7). TA&>I'<% 5io antike ku%e. 1spoetka slui kao roditeljska soba s branim krevetom, kasnije kao prima%i prostor, a nalazi se pored triklinija. 7/. TI%*A' (gr. ti6panon= 1u1n-i?, okrug"a p"oa) +rokutni zabat antikog grkog hrama, na njegovu proelju i zaelju. (ojavljuje se od 9.st.p.;. -edovito je ispunjen kipovima ili visokim relje!ima. U graditeljstvu romanike, a i poslije, javlja se iznad portala, vrata, prozora i sl. kao arhitektonski dekorativni element. 70. T>O=RT (t"oris, p"an( eng. i :ran#. p"an, n-e6. Grun.riss, ta". pianta) U arhitektonskoj praksi prikaz gra evnog objekta projiciranjem njegovih kota na horizontalnu plohu, razrada rasporeda prostorija i konstruktivnih djelova gra evine ili kompleksa gra evina. +locrt nastaje u gotici, a intenzivnije se razvija u renesansi. U .?.st. su standardizirana mjerila tlocrta za pojedine izvedbe zgrada& situacioni .&8EE detaljni .& 2EE urudbeni& .&.EE izvedbeni .&8E U iroj uporabi tlocrt je horizontalna projekcija rasporeda zgrada, komunikacija i nasada u pojedinom bloku gradjevina, u sektoru naselja ili u prikazu cijeloga naselja. 73. TOPER (eng.) ;ula, toranj. Gra evina koja je vana komponenta u obrambenom sustavu odre enog kompleksa. 3mogu%ava bolju preglednost i laku obranu. 77. TRA&EA=IJA ("at. tra1s= gre.a) U antikoj arhitekturi, skup horizontalnih konstruktivnih elemenata koji svladavaju raspon od stupa do stupa. U dorskom, jonskom i korinskom stilu trabeacija se sastoji od arhitrava, !riza i kornia. U irem znaenju& svi arhitektonski strukturalni elementi koji imaju sline !unkcije povezivanja vertikalnih konstruktivnih elemenata. 78. TRA'+E*T ("at. transeptu6) U crkvenom graditeljstvu, popreni brod. *ijee glavni uzduni brod #u viebrodnim crkvama i pobone brodove', tako da tlocrt dobiva oblik latinskog kria. (ojava transepta oznaava novi stupanj u razvoju starokr%anske bazilike, koja je prvotno imala jedinstven paetvorinasti korpus.

8;. TRAFEJ (:ran#. tra Qe, o. "at. tra1s= gre.a) (rostorna arhitektonska jedinica, odvojena od ostalog niza jedinica potpornjima #npr. travej mosta izme u dva pilona'. U crkvenoj arhitekturi, dio prostora broda ome en po duini i irini sa / stupa ili stupca. +ravej je tako er i dio svoda #svodno polje' koji prekriva odnosni prostor broda. 81. TRI9ORIJ ("at. tri:oriu6) U srednjovjekovnom crkvenom graditeljstvu uzduna galerija u gornjem dijelu zida koja se nizom otvora #naje%e tri!ora' otvara prema unutranjosti gra evine. Funkcija joj je dekorativna ili slui kao odijeljeni prostor #za odlinike, redovnice,...'. +o je ujedno i naziv za svaki niz lunih otvora #arkada' u gornjem dijelu zida crkve. 82. TRI%O .. =id izme u dva prozora #dva otvora'. 2. 7isoko ogledalo izme u dva prozora ili nad kaminom. 0. *tup koji stoji po sredini ulaza u gra evinu. 1ma !unkciju da pridrava arhitrav koji bi mogao puknuti zbog velike teine i raspona otvora. <esto je skulptorski de!iniran. 8$. TRO%*A Ugaona nia. 5io konstrukcije u kutevima podzi a krune kupole u obliku nie, koja ini postepen prijelaz od etverokutnog i viekutnog tlocrta u krunu liniju baze kupole. 8). FE+TI&<> ("at. esti1u"u6, o. sta1u"u6= sta-a) .. =atvoreno predvorje u prizemlju ove%e zgrade javne ili reprezentativne namjene. 3dgovara protironu ili prodromosu u antikoj grkoj arhitekturi. U srednjem vijeku nije poznat. U arhitekturi visoke renesanse, a napose baroka, razvija se u bogato obra en i dekoriran prostor, iz kojega vodi stubite u gornje katove. 2. *veana ulazna prostorija u prizemlju kazalinih objekata. 8/. FO,ORIGE ( i.i J GARG<I>>E) 80. PE+TPERK (= 5apa.no 5.an-e) (opreno zdanje na zapadnoj strani biskupske ili samostanske crkve uz glavni brod. NestLerk je bio osobna careva crkva, a tako er je sluio i kao upna crkva i krstionica. +a su zdanja gra ena poglavito u karolinkom, otonskom i ranoromanikom razdoblju, no rijetka su od njih sauvana #npr. *ant. (antaleon, ;OlnA samostanska crkva, ,orveP'. 1zvana L. djeluje monumentalno zahvaljuju%i snanom srednjem tornju iznad oltarnog prostora i dvama stubinima koji !lankiraju proelje. 1ma nekoliko katova& u prizemlju se nalazi sredinja prostorija koja povezuje zdanje s crkvom, na katu je kultni prostor s oltarom i emporama koje su otvorene prema glavonom brodu, tako da kralj ili njegov izaslanik s drugim visokim dostojanstvenicima mogu biti nazoni misi. +okom vremena se LestLerk razvijao u

raznie tipoloke oblike #nakupine tornjeva i sl.', a svojim je tornjevima presudno utjecao na romaniko oblikovanje zapadnog proelja. 83. PI%*ERG (ue"ak) U got. arhit. ukrasni zabat u obliku trokuta iznad portala i prozora. 3bino je ispunjen mreitem i uokviren !ijalama i rakovicama. 87. H<&E (:ran#. -u1Q, tri1une( n-e6. E6por( eng. ga""erI( ta". tri1una) U unutranjosti crkvenih gra evina, jubQ ili empora je nadgradnja koja se otvara prema glavnoj prostoriji u obliku tribine #galerija, balkon'. +o je povien, balustradomI odvojen prostor koji je iznad pobonih brodova ugra en u zidu ili podravan stupovima. Dmpore se mogu postaviti i oko zapadne strane za orgulje, te kao tribina za pjevae, a tako er predstavljaju i gornji kat centralnih gra evina. *lui u starije doba kao mjesto za ene redovnice, a kasnije za dvor i odlinike. Dmpora je nastala u doba istonjakih shva%anja o potrebi odvajanja enskih od mukih vjernika, jednako u sinagogama i moejama, kao i u kr%anskim crkvama. (ostojala je u bazilikama, bizantskim crkvama i u crkvama karolinkog doba. 3sobit razvoj dostie u ranoromanikom razdoblju u Francuskoj, odakle je prela u Dnglesku. -azrjeavaju%i masivne zidove, empora anticipira budu%e gra evne principe gotike, u kojoj je otvorena tribina, esto kao tri!orij, povrh pobonih brodova jedan od karakteristinih elemenata. U gotikim i baroknim crkvama na prostranoj empori, obino iznad ulaza, nalaze se orgulje i pjevalite.
I balustrada& ograda na stepenitima, balkonima i krovovima, sagra ena od balustara, niskih ispupenih stubi%a ili od ornamentalno izrezbarenih ploa s naslonom na gornjem dijelu.